Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafiku
Osnovni pojmovi1. dio kolegija Racunalna grafika
Nela Bosner
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafiku
Racunalnu grafiku možemo definirati kaogranu racunalnih znanosti koja se bavi
izgradnjom višedimenzijskih modelaobjekatai njihovim prikazom uz upotrebu racunala.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafiku
Razvoj racunalne grafike
Grafika je jedno od najprirodnijih sredstava za komunikacijusa racunalom. Racunalna grafika
zapocela je sa ispisivanjem podataka pomocu printera iprikazivanjem na zaslone s katodnim cijevima (cathoderay tube – CRT)danas ukljucuje kreiranje, spremanje i manipulacijuslika raznih objekata kao i modela iz raznih podrucja
fizicke modelematematicke struktureinženjerske i arhitektonske modeleabstraktne strukture
je interaktivna – korisnik kontrolira sadržaj, strukturu iizgled objekata i njihovih slika korištenjem ulaznihjedinica:
tipkovnicamišinteraktivni zaslon osjetljiv na dodir
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafiku
Kratka povijest:Do ranih 80-ih racunalnom grafikom se bavio mali brojljudi jer je hardware bio preskup.Tada su se pojavila jeftina osobna racunala saugradenom rasterskom grafikom
Xeroxs StarApple MacintoshIBM PC
koja su popularizirala upotrebu bitmapa za interakcijukorisnik–racunalo.
Definicija
Bitmapa je pravokutno polje tocaka (pixel-a) na zaslonureprezentirano pomocu 0 i 1. Pixel je skraceno od “pictureelements”.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafiku
Nakon toga je slijedila eksplozija jednostavnih i jeftinihaplikacija baziranih na grafici:
aplikacije za obradu tekstaaplikacije za rad sa tablicamaaplikacije za crtanje
Za organizaciju prostora na zaslonu uvodi se pojam“radne površine” (“desktop”).Korisnik pomocu window manager-a može stvarati,smjestiti i odrediti velicinu pravokutne površine nazaslonu nazvane prozorima (windows).
Definicija
Prozor predstavlja virtualni graficki terminal u kojem seizvršava jedna aplikacija.
Direktna manipulacija objekata na zaslonu pomocupokazivanja i klikanja je zamijenila tipkanje naredbi.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafiku
Racunalna grafika postala je sveprisutna:na televiziji i filmuu edukacijiu prirodnim znanostimau tehnickim znanostimau mediciniu trgoviniu vojne i sigurnosne svrheza reklamne plakate i spotoveza zabavu
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Razvoj hardware-a i software-a za racunalnugrafiku
1950. MIT je razvio Whirlwind Computer koji je za izlazkoristio CRT.SAGE zracni obrambeni sustav razvijen sredinom50.-ih je prvi koristio CRT i svjetlosnu olovku.1963. Ivan Sutherland u svom doktoratu opisuje sustavza crtanje Sketchpad – pocetak interaktivne grafike.
On uvodi strukture podataka za spremanje hijerarhijesimbola.Razvio je i interktivne tehnike koje koriste tipkovnicu isvjetlosnu olovku za odabir, pokazivanje i crtanje.
Prvi pokušaji korištenja racunalne grafike za dizajn uprvoj polovini 60.-ih bili su
General Motors DAC sustav za dizajn automobilaItek Digitek sustav za dizajn leca
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Vektorski prikazni sustav
Vektorski prikazni sustavi razvijeni su sredinom 60.-ih ibili su u upotrebi do sredine 80.-ih.Vektorski prikazni sustav sastoji se od:
prikaznog procesora (display processor) prikljucen kaoulazno/izlazna periferna jedinica na centralni procesor(CPU)prikaznog meduspremnika (display buffer memory)CRT
Meduspremnik sprema prikaznu listu (ili prikazniprogram) dobivenu od racunala.Prikazna lista sadrži naredbe za crtanje tocaka, linijazadanih pomocu (x , y) ili (x , y , z) koordinata krajnjihtocaka, i karaktera.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Slika: Arhitektura vektorskog prikaznog sustava.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Naredbe za crtanje tocaka, linija i karaktera interpretiraprikazni procesor.Elektronska zraka u zaslonu se otklanja od jednekrajnje tocke do druge, prema proizvoljnjom redunaredbi iz prikazne liste.Zbog brzog raspada svjetlosnog signala na zaslonu,prikazni procesor mora obnavljati naredbe iz prikazneliste 30 puta u sekundi (30 Hz) da bi se izbjeglo titranje.Prikazni meduspremnik se zbog toga još naziva imeduspremnik za obnavljanje (refresh buffer).60.-ih godina memorija i procesori potrebni zaobnavljanje grafike frekvencijom od 30 Hz je bilapreskupa, a moglo se prikazati samo par tisuca linijabez titranja.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Koncem 60.-ih direct–view storage tube (DVST) izbacilaje iz upotrebe meduspremnik i sam proces obnavljanja.DVST sprema sliku tako da je crta jednom relativnosporom elektronskom zrakom.Daleko je jeftiniji od sustava sa obnavljanjem.Koncem 60.-ih je još i prikazni sustav spojen na jednomanje racunalo, cime je centralno racunalo oslobodenorada sa grafikom.U to vrijeme sam prikazni procesor postaje svesofisticiraniji, preuzimajuci sve više posla od grafickogsoftware-a.1968. je izmišljen prikazni hardware sa obnavljanjemza izvodenje geometrijskih transformacija.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Rasterski prikazni sustav
Ranih 70.-ih razvija se jeftina rasterska grafika baziranana televizijskoj tehnologiji — najviše doprinjela razvojuracunalne grafike.Rasterski prikazni sustav sprema primitive zaprikazivanje
linijakarakteraosjencanih površina ili površina sa uzorkom
u meduspremnik za obnavljanje kao polje pixel-a.0 0 0 0 1 1 0 0 0 00 0 0 1 0 0 1 0 0 00 0 1 0 0 0 0 1 0 00 1 0 0 0 0 0 0 1 01 0 0 0 0 0 0 0 0 11 0 0 0 0 0 0 0 0 10 1 0 0 0 0 0 0 1 00 0 1 0 0 0 0 1 0 00 0 0 1 0 0 1 0 0 00 0 0 0 1 1 0 0 0 0
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Slika: Arhitektura rasterskog prikaznog sustava.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Potpuna slika formira se iz rastera.
Definicija
Raster je skup vodoravnih rasterskih linija pri cemu svakaod njih predstavlja red individualnih pixel-a. Raster sesprema kao matrica pixel-a koji predstavljaju cijelo podrucjezaslona.
Slika se iscrtava linijom po liniju, od vrha prema dnu, paponovo od vrha itd.
p p p p p p p p p p pp p p p p p p p p p pp p p p p p p p p p pp p p p p p p p p p pp p p p p p p p p p pp p p p p p p p p p pp p p p p p p p p p p
ppppppppppp
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Kod monokromatskog zaslona vrijednost svakog pixel-aodreduje intenzitet zrake.
Pamti se 1 bit po pixel-u.Kod zaslona u boji svaki pixel ima tri komponenete kojeodreduju intenzitet boja: crvena (R), zelena (G) i plava(B).
Pamti se 8 (256 boja) do 32 (4 milijardi boja) bita popixel-u za kodiranje boja.
Frekvencija obnavljanja je prije bila 30 Hz, a danas 60Hz i više.Obnavlja se cijela slika definirana bitmapom — jeftinijaizvedba.Izraz bitmapa se koristi za monokromatske zaslone: 1bit po pixel-u.Za zaslone u boji koristi se izraz pixmapa.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Usporedba vektorskog i rasterskog prikaznogsustava
Prednosti rasterskog prikaznog sustava nad vektorskim:jeftina izvedbamogucnost prikaza ploha ispunjenih bojom ili uzorkomobnavljanje je neovisno o kompleksnosti slike (o brojupoligona itd.)
Nedostaci rasterskog prikaznog sustava u odnosu navektorski:
primitive (linije i poligoni) moraju se pretvoriti u diskretnioblik (scan–convert) — skup pixel-a odredene boje kojipredstavljaju tu primitivu u bitmapi ili pixmapinekontinuirane i nazubljene linije — greškediskretizacije (aliasing)
razvijaju se tehnike antialiasing-a koje specificirajuintenzitet boje susjednih pixel-a na rubu primitiva
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi Slika: Problem aliasing-a.
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Izlazne graficke naprave
pisacicrtaciCRT zasloniLCD zaslonijedinice za izradu 3D objekata
izrada sloj po sloj (brza izrada prototipa)tokariliceglodalice
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Ulazna graficke naprave
svjetlosna olovkamištablica s pisaljkom (data tablet)ploca osjetljiva na dodirsustavi za 3D uzorkovanje
ultrazvucnolaserskim snopomracunalna tomografija (PET, CT)magnetska rezonancija (MR)
Osnovnipojmovi
Nela Bosner
Razvojracunalnegrafike
Razvojhardware-a isoftware-a zaracunalnugrafikuVektorski prikaznisustav
Rasterski prikaznisustav
Usporedbavektorskog irasterskog prikaznogsustava
Izlazne grafickenaprave
Ulazna grafickenaprave
Software-skaprenosivost i grafickistandardi
Software-ska prenosivost i graficki standardi
Razvija se graficki software koji je neovisan o harware-u —programska prenosivost:
programer se izolira od vecine mašinskih posebnosti, aprogramski jezik ima svojstvo da se možeimplementirati na širokom spektru procesora.
Pojavila se potreba za donošenjem standarda za grafickepakete neovisne o hardware-u:
3D Core Graphics System, 1977. – osnovnespecifikacijeGraphical Kernal System (GKS), 1985. – prva službenostandardizirana graficka specifikacija za 2DGKS-3D, 1988.Programmer’s Hierarchical Interactive Graphics System(PHIGS), 1988. – kompleksniji graficki sustavPHIGS+, 1988. – pseudorealistican prikazVirtual Reality Modelling Language (VRML), 1997.