7/28/2019 Ostric (1998t)- Hrvatski Obzor 25-7-1998

http://slidepdf.com/reader/full/ostric-1998t-hrvatski-obzor-25-7-1998 1/2

aNERGETIKA

TKOĆEGRADITITERMOELEKTRANUU HRVATSKOJ

Trojica u igriPreostal i kandidat i za gradnju su br i tansko- f rancuski GEC

ALSTHOM, br i tansko-n jemački konzorc i j PowerGen/VKR iamer ičk i AEST rakavica oko termoelektrane n a

uvozni ugljen nastavlja se . Hr-vatska elektroprivreda nastavljas rut inskim procesom izbora par t -

nera za gradnju termoelektrane vr i jedneizmeđ u 800 milijuna i milijardu dolara.

N a nat ječaj za gradnju elektrane n a uvoz-ni ugljen, s dva bloka od po 350 megavata,n a lokacij i Lukovo Šugarje unutar Parka

prirode Velebit, prijavilo se pet velikihsvjetskih tvrtki.

Prem a svakoj od njih, H EP je patuljak.N ajveća prijavljen a tvrtka je britansko-

f rancuski G E C ALSTHOM, koji je širomsvijeta instalirao 500.000 megavata - o ko120 puta više nego što ima H EP ! Osim n je,prijavili su se br i tansko- njemač ki konzor -cij PowerGen/VKR, američki AES, br i t -anski N a t iona l Power i njemački STEAG .Po nekim procjenama, G E C ALSTHOM sesmatrao favor i tom .

Sabor prot iv ugl jena?

Sada je, u skladu s u tv rđ e nom pr oc e-durom, bro j kandida ta za dobivanje ugo-

vora smanjen na tri. U polufinale su ušle

t r i prvospomenute tvr tke , koje ujednoprednjače po veličini.

Vrlo je up itno , me đ u t im, da li če ijedanod preostala tr i kandidata doživjet i daprimi pobjednički pehar iz ruku Dam i raBegovića, generalnog direktora H E P - a .Institut "Hrvoje Požar", kojem je na čelu

dr. G o r a n Granić , potpredsjednik HSLS-ai posebni savjetn ik pred sjedn ika Vlade zaenergetiku, ovih dana predaje Vladi p r-i j edlog St ra tegi je r azvoja energe t ike .Strategija do 2010. godine predviđ a samogradnju TE na plin. Posljednja važna bitkavodit će se n a Vladi, koju lobiraju H E P iIN A. N ema sumnje da će Sabor biti sklonopćenarodnom otporu protiv ugljena.

U t om je smjeru i Zelena akcija, jedanod organizatora uspješne kampanje "S. O .S. za Velebit", pokrenula novu kampanju"S. O . S. za Jadran", protiv gradnje T E n augljen bilo gdje n a Jadranu. Zanimljivo jeda će velik dio troškova ka m pan je pokri t iVeleposlanstvo SAD, koje ima posebanfond za potican je građ anskih inici ja t iva

( ka o i v e l e p o s l a n s t v a N i z o z e m s k e ,Švicarske i možda još neke) - usprko s tom ešto zeleni izravno rade protiv potenci -jalnih in te resa amer ičkih kom pan i ja !

H E P nije komen tirao vijesti po kojimase njezin prvi partner, američki ENSERCH,s kojim je potpisano Pismo namjere prijedvije godine, uvrijeđ eno povukao iz natječaja

i zatim H E P- u isporučio zahtjev za na kna dučetiri milijuna dolara za izradu projektnedokum entacije, na tem elju koje je provedennatječaj. Očemu je riječ, ilustrira činjenica daje dr. Ante Kutle, načelnik D ržavne u praveza zaštitu prirod e i okoliša, na pitanje zaštoH E P kasni s predajom Studije utjecaja naokoliš, d obio odgovor da je prvo treba pre-vesti s engleskog! Po r i ječima ZlatkaVaraždinca, direktora projekta, ponudepris-tigle n a natječaj pokazale su da je ponudaENSERCH-a nekonkurentna.

N o d a n a s se i od l judi u Hrva tskojelektroprivredi m ože ču ti kako je oč igled-n o da je poslovodstvo H E P - a pogrešnoračunalo, koncentrirajući sve svoje snage

na taj nepopula ran p ro jekt .Genera lnom d i re k to r u H E P -a Dami -

ru Begoviću mora se odati pr iznanje zadosljednost . Osim njega, glavni promo-tor i ugljena u m enadžerskom vrhu HEP- asu mr. Ante Durković, direktor Direkcijeza proizvodnju, Ante Jelčić, direktor Sek-tora za razvoj, i Zla tko Varaždinec , ruko-

voditel j Službe za pr ipremu kapi ta lneizgradnje u Sektoru za termoelektrane,ujedno di rektor Pro jekta te rmoelekt rane2x350 megavata.

N a n a j i st a k n u t i j e m m j e st u m e d u"opozicijom" je Milan Bobetko, direktorD irekcije za upravl janje i pri jenos. O dParka Varge, direktora pr i jenosnog p o -dručja Osijek, čuli sm o ocjenu da ostal ičlanovi U pr a ve H E P - a ne m a ju po jma štoje to prijenosna mreža.

N a k o n odr e đ e n ih n a t ez a n ja , N a dzo r -

n i odbor HE P -a je u travnju ove godine

prihvat io Program rada Uprave , iako jeBobetko pon udio svoj izdvojeni program.Z a Begovića taj je program "usmjeren uprošlost".

Sadašnja uprava orijentirana je nabezuvjetno održavanje sadašn je potpunecentralizacije i monopo la H E P - a . Ako nekao jedini pro izvođ ač , onda barem kaojedini kupac.

M e đ u tim , po modelu koji se postup-n o uvodi u Eu ropi, svaki veći potrošač - tomože bitineki ind ustrijski pogon ili lokalnidistr ibuter - moći će sklopiti ugovor s bilo

Ob«er 25 . SRPNJA 1 9 9 8 . fcfct

7/28/2019 Ostric (1998t)- Hrvatski Obzor 25-7-1998

http://slidepdf.com/reader/full/ostric-1998t-hrvatski-obzor-25-7-1998 2/2

ENERGETIKA

kojim proizvođ ačem u Europi za isporuku

električne energije. Za korištenje jedin-

stvene europske prijenosne mreže plaćat

će senaknada po kilovatsatu i po kilomet-

ru, istodobno se događ a demonopolizaci-

ja, liberalizacija i decentralizacija, ali i reg-

ulacija na europskom nivou.

Monopolsko uništavanje

konkurencijeT i procesi očito su potpuna nepoz-

nanica za Damira Begovića, koji je u inter-

vjuu "Vjesniku HEP-a" priznao da mu

pojam otvorenog tržišta nije jasan. On

smatra da "konkurencije nema bez viška

izgrađ enih proizvodnih kapaciteta", a

Hrvatska nema šanse postići tu razinu ni u

idućih 15 godina.

Nasuprot tome, Bobetko kaže: "Mo-

gućnost dobave električne energije na

tržištu diljem cijele Europe i logika radaelektroenergetskog sustava trebali bi dik-

tirati uvjete rada i takozvanih I P P - a (Inde-

pendent PowerProducers) proizvođ ačima

električne energije, koji se nude HEP- u za

gradnju novih izvora". U vjeti koji se nude

na natječaju, po kojima bi se HEP obvezao

otkupiti svaki kilovatsat, za njega su neo-

drživi. N asuprot tome, gradnja novog 400-

kilovoltnog dalekovoda prema Mađ arskoj,

koji treba biti završen za godinu dana,

omogućit će uvoz i usporedbu cijene iz

uvozas

onom koju nudi IPP. "Istina,400kV vod ne može potpuno riješiti sve elek-

troenergetske probleme Hrvatske. Ono što

on može, to je da će osigurati vremenski

predah koji HEP treba iskoristiti da pravil-

no definira koncepciju gradnjesvojih novih

izvora koje treba graditi."

Međ utim, svoj današn j i monopolni

položaj H EP korist i za uništavanje

konkurencije. Prigodom razgovora o ob-

Z e l e n a akci ja p o k r e n u l a je novu k a m p a n j u " S . O . S . z aJ a d r a n " , prot iv grad n j e TE na ugljen bilo gdje na

J a d r a n u . Zaniml j ivo je da će velik d io troškovak a m p a n j e pokr i t i Veleposlanstvo S AD , u s p r k o s t o m ešto z e l e n i izravno r a d e prot iv potenci ja ln ih i n t eresa

amer ičk ih kompani ja

novi proizvodnje ferolegura u"Dalmaciji"

iz Dugog rata, strani partneri žalili su se

na visoku cijenu struje koju zahtijeva HEP

i predložili da oni osiguraju dobavu iz

inozemstva, a HEP dobije naknadu za pr-

ijenos. To je odbijeno.

Gradn ju jakog termoenergetskog blo-

ka na jadranskoj obali Bobetko smatra vrlo

upitnom, ističući da bi za njegovo uključi-

vanje u mrežu trebalo sagraditi visoko-

naponske vodove i trafostaniceu vrijed-

nosti oko 800milijuna dolara!T aj podatak,

temeljen na studiji u četiri pogolema toma,

potpuno poništava često ponavljanu tvrd-

n ju da je elektrana potrebna zbog "stabili-

zacije naponskih prilika".

Bobetko smatra da Dalmaciju treba

ostaviti hidroelektranama, a razmotriti

mogućnost gradnje trećeg bloka u TIJ Si-

sak te gradnju na području Slavonije. Tre-

ba, dakle, očekivati da sljedeće godine

Zelena akcija ili Društvo za zaštitu okoliša

Slavonije i Baranje pokrenu akciju "S. O. S

za Slavoniju".

Dogradnja TE-TO na Žitnjaku

U sklopu drugog velikog investicijskog

projekta, Kanala Dunav- Sava, predviđ a se

gradnja TE u sklopu nove industrijske zone

Vukovar, ali u planovima H E P - a o tome

nema riječi. Kaos je potpun. Ne zna se tko

pije, ali platit ćemo svi mi u računima za

TE Sisak se gradi, a nije u planurazvoja do 2 0 1 0 . godine!Sisak je povoljanza gradnjutermoelektrane zbog već postojeće infrastruk-

ture. Zaista, dalekood interesa javnosti,već je raspisan međ unarodni natječaj za

gradnju plinske turbine snage 3 0 0 megavata, vrijednosti oko 300 milijuna nje-

mačkih maraka. Svoju je ponudu prošlog mjeseca u Sisku predočio "Siemens".Zbunjenost, m eđ utim , izaziva činjenica da se u "Poslovnoj politici sredn-

joročnog razvoja do 2 0 1 0 . godine" TE Sisak uopće ne spominje! Spominju sedvije TE na ugljen (Lukpvo Šugar je i Plomin II), tri na plin (Jertovec i dvije u

Zagrebu) i dvije hidroelektrane (Kosinj i Novo Vir je). Otkud sada još 300 mega-vata? A za sve to već se sada žuri potpisati ugovore, ako je riječ o potrebama usljedećih 1 3 godina!

struju i na druge načine.

Velik kritičar Begovićeva inzistiranja

na centralizaciji je i Ivan Vranković, koji je

dolaskom Damira Begovića za generalnog

direktora smjesta direktora razvoja maknut

na mjesto savjetnika. On navodi primjer

moguće gradnje toplane-elektrane u kombi-

natu Belišće, snage 60 megavata. Kombinat

ima velike potrebe za toplinskom energijom

i preuzimao bi ohlađ enu,alijoš uvijek vruću

paru, koja preostaje nakon što se dio toplin-ske energije pretvori u električnu. Takve

prilikezasuproizvodnju(kogeneraciju) dan-

as se svuda u svijetu koriste. Ali nova upra-

va rekla je da ne želi graditi izvan "svojeg

dvorišta", a Belišće samo, naravno, ne može

realizirati tu investiciju.

Nasuprot opsjednutosti golemim

proizvodnim objektima, Vranković se zau-

zima za njihovu sustavnu dopunu decen-

traliziranim energetskim sustavima, koji

ukl jučuju male kogeneracije, spalionice

otpada, vjetroelektrane, geotermalnu en-ergiju, Sunčevu energiju i si.

U međ uvremenu, uz vrlo malu pozor-

nost javnosti, dogovorena je dogradnja ter-

moelektrane- toplane na Žitnjaku. Ta plin-

ska elektrana, snage 190 megavata, pov-

ećat će i opskrbljivanje zagrebačkih stano-

va i industrije toplinom. Time Hrvatska

dobiva objekt solidne snage i danas vrhun-

ske tehnologije.

Famozna "diverzifikacija energenata",

na kojoj HEP inzistira forsirajući ugljen,

im a samo jedan važan temelj: strah da sene

dođ e u zavisnost od INA-e u dobavi plina.Zapravo, Hrvatska ima solidnu diverzi-

f ikaciju, jer od šest danas bazičnih izvora za

proizvodnju električne energije koristi pet:

vodene snage, uran, plin, mazut i ugljen.

Šesti bazični energent jebiomasa, koja

u zemljama Europske unije danas osig-urava tri posto goriva za termoelektrane,

s jakom tendencijom rasta - plan je osam

posto do 2010. godine. Korištenje energije

vjetra i sunca raste visokom stopom, ali

sve to za HEP ne postoji.

ZORAN O Š T R I Ć

25 . SRPNJA 1998. Obzor