Otis Katalog

OTIS O dizalima Stranica 1 od 14

O dizalima OTIS

Svijet u pokretu

Zamislite si pejzae modernih gradova kada dizala ne bi postojala. Zgrade bi bile limitirane na 5 ili 6 katova. Veina konstrukcija 20. i 21. stoljea bila bi nemogua. Poslovne zgrade, hoteli i apartmani na velikim visinama ne bi postojali u sadanjoj formi. Ali, 1852. godine, jedan ovjek promijenio je izgled gradova svijeta. To je bila godina kada je Elisha Graves Otis izmislio sigurnosno dizalo, i time je omogueno stvaranje modernog horizonta grada. Da bi se dobila vrijednost tog unapreenja, uzmite u obzir da danas dizala prevoze ekvivalent sadanje svjetske populacije svakih 72 sata.


Otis kompanija uspjeno i sigurno prevozi ljude ve 150 godina. Danas, Otis je najvea svjetska kompanija za proizvodnju i popravak dizala, pokretnih stepenica, pokretnih traka i raznih drugih ureaja za prijevoz. Sa vie od 1.2 milijuna postavljenih jedinica i 61,000 slubenika, Otis kompanija se moe pronai u svim dijelovima svijeta. Kreativno implementirajui nove tehnologije, Otis Dizala nastavlja postavljati standarde kroz industriju u kvaliteti vonje, pouzdanosti i sigurnosti. Duh inovativnosti, povezan s izvanrednom servisnom podrkom, osigurao je kompaniji Otis Dizala prominentan poloaj u 10 od 20 svjetski najviih graevina.

Elisha Graves Otis roen je 1811. godine na farmi u Halifax-u, Vermontu. Dok je bio mlad isprobao je nekoliko putova u vezi svoje karijere ali sve je zavrilo s ogranienim uspjehom. Ali 1952-e godine dolo je do preokreta kada je kao radnik Bedstead kompanija dobio zadatak da konstruira teretno dizalo. Odluan u savladavanju velikih opasnosti u konstruiranju dizala, nerijeenih od najranijih dana, Otis je izumio sigurnosnu konicu koja bi osigurala kabinu u oknu u sluaju puknua ueta. Tako je roeno prvo sigurnosno dizalo.


Povijest dizala, dizalica i ranih dizala

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljea, ovjeanstvo je koristilo domiljate naine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su ovjeka, ivotinje i snagu vode za podizanje tereta. Ureaji za podizanje koristili su te osnovne naine snage od ranih poljoprivrednih drutava do poetka industrijske revolucije. U staroj Grkoj, Arhimed je razvio poboljani ureaj za dizanje kontroliran pomou uadi i kolotura, pri emu je ue za dizanje bilo namotano na bubanj s vitlom i polugama. Do 80-e godine n.e. gladijatori i divlje ivotinje dizali su se primitivnim dizalicama do nivoa arene u Rimskim koloseumima. Srednjovjekovni zapisi sadre razne crtee dizalica kojima su se podizali ljudi i zalihe na izoliranu lokaciju. Meu najpoznatijima je okno u manastiru Sv. Barlaam u Grkoj. Manastir se nalazi na vrhu brda priblino 61 metar (200 ft) iznad zemlje. Njegova dizalica, koja je sadravala koaru ili mreu za teret bilo je jedino prijevozno sredstvo. U samostanu na Francuskoj obali, postavljena je 1203. godine dizalica koja je koristila kota velikog koraka. Magarac je osiguravao potrebnu snagu dizanja. Teret se podizao pomou ueta namotanog na veliki bubanj.

Do 18. stoljea, za izradu dizala koristila se snaga stroja. Godine 1743. protu-uteni osobni lift je naruen od strane Luja XV u Francuskoj za njegove osobne prostorije u Versaju. Do 1833., sistem koji koristi naizmjenine tapove za sputanje i dizanje rudara u njemakim brdima Harz. Dizalo pokretano remenom zvanim teagle je postavljeno u Engleskoj tvornici 1835. godine. Prvi hidraulini industrijski lift pokretan vodenom parom pojavio se 1846 . godine. Kako su napredovali mehanizmi i strojarstvo, ureaji s drugim pogonskim sredstvima su ubrzo uslijedili.

Ljudska snaga je pokretala dizala u mnogim ranijim ureajima

Zupanici i zapornjaci su koriteni kada su omogueni kompleksniji strojevi, ali je postojala opasnost puknua ueta.


Prvo Otis dizalo na parni pogon postavljeno je 1857 godine.

Zasnovano na sigurnosti

Unato tom napretku, jedan problem je i dalje nastavljao optereivati dizala kao i dotada. Nije postojao efektivan nain sprjeavanja padanja nosivog tereta ukoliko bi dolo do pucanja ueta. Ta uvijek prisutna opasnost uinila je dizala rizinim postrojenjem.

Godine 1852, Elisha Otis je radio kao glavni mehaniar Bedstead kompanije u Yonkers-u, New York. Dobio je zadatak da konstruira teretno dizalo za prijevoz produkata kompanije. Otis je bio upoznat sa problemima pucanja uadi i traio je rjeenje koje bio eliminiralo tu opasnost.

Shvatio je da je potrebna nekakva vrsta sigurnosne ko nice. Konica je morala funkcionirati automatski tog trena kada bi ue puklo da bi spasila ivote i opremu. Otis je eksperimentirao postavljajui oprugu iznad platforme dizala. Tada je postavio zahvatne naprave na vodilice sa svake strane voznog okna. Ue za podizanje je privreno za oprugu na takav nain da teina platforme vri takvo naprezanje da se ne dodiruje sa zahvatnim napravama. Ukoliko bi dolo do pucanja ueta, dolo bi do rastereenja opruge i aktiviranja zahvatnih naprava, onemoguavajui daljnji pad platforme. U meuvremenu, financijski problemi su primorali Bedstead kompaniju da zatvori svoja vrata. Otis je krenuo prema zapadu da bi sudjelovao u zlatnoj groznici kada je stigla narudba za dva sigurnosna lifta iz tvornice namjetaja u New York -u. Dva radnika tvornice namjetaja su poginula kada je puklo ue dizalice te je tvornica eljela sprijeiti daljnje tragedije. Dvadesetog rujna 1853. godine Otis je otvorio svoj duan u dijelu bankrotirane Bedstead tvornice. Da bi promovirao svoj novi proizvod, Otis je odluio prirediti dramatinu demonstraciju svog novog sigurnosnog lifta u Crystal Palace u New Yorku. U glavnoj izlobenoj dvorani Otis je konstruirao kompletan sigurnosni lift sa vodilicama, zahvatnim napravama, oprugom, platformom i strojem za dizanje. Otis je potpuno opteretio ue sa teretom. Kako se sakupilo mnotvo ljudi, Otis se popeo na dizalo i naredio da se platforma podigne na najviu visinu. Ue za dizanje presjeeno je sjekirom. Ljudi su uzdahnuli. Ali prije nego to je platforma pala sigurnosna opruga je zaustavila lift na mjestu dok je Otis uvjeravao zapanjenu publiku, Sve je sigurno, gospodo. Sve je sigurno. Kako su korisnici poeli poistovjeivati kompaniju Otis sa sigurnosti, prodaja je od tog vremena na dalje porasla.

Godine 1854. Elisha Graves Otis odrao je po prvi put javnu demonstraciju njegovog sigurnosnog lifta na izlaganju u Crystal Palace u New Yorku

Dijagram U.S. patenta za Otis ureaj koji je izazvao revoluciju u industriju dizala - prva sigurnosna konica za dizala na svijetu. Od tog izuma, osnovni dizajn sigurnosne konice je ostao u sutini nepromijenjen


Prodavaonica E.V.Haughwout & Company na krianju ulice Brodway i Broome u New Yorku, mjesto prvog sigurnosnog dizala za putnike.

Inovacije i poboljanja

Zgrade u velikim gradovima Amerike su se poele dizati iznad est katova, koristei prednost novih povoljnosti koje su stigle s sigurnosnim dizalom.

Dana 23. oujka 1857 godine u upotrebu je uveden o prvo sigurnosno dizalo za putnike u prodavaonici na krianju ulica Brodway i Broom u New Yorku. Dizalo je pokretala para preko niza vratila i remena. Kako je sigurnost i korisnost ranih dizala neprestano rasla, prostor na viim katovima zgrada ubrzo je postao mn ogo poeljniji, ponitavajui dugotrajan trend u komercijalnom i stambenom lizingu. Do 1870., tvornica Otis Brothers je imala prirast prihoda od 1 milijun US$. Nekoliko godina kasnije u upotrebi je bilo vie od 2,000 Otis dizala. Kompanija je nastavila svoj tehnoloki razvoj. Godine 1878., Otis je predstavio hidraulino dizalo koje je povealo brzine do 244 metara (800 ft) po minuti. Te iste godine Otis je postavio prvo hidraulino dizalo u ulici Brodway 155 u New Yorku. Kompanija je takoer predstavila prvi upravljaki sigurnosni sustav koji bi postepeno zaustavljao dizalo u opasnosti. Godine 1989. Otis je ponovno predstavio novost direktno povezano elektrino dizalo. Taj elektrini puno -zupasti ureaj je primarno koriten za prijevoz robe. Kako su izraeni bolji rasporedi zupanika, brzina takvog dizala porasla je sa 30 na 120 metara (100 do 400 ft) po minuti. To je uvelo elektrino dizalo u zgrade srednje visine za prijevoz putnika. Iako je nudilo mnogo kompaktnije rjeenje instalacije, jo nije bilo dovoljno brzo da bi se suprotstavilo hidraulinim sistemima pogonjenim parom u viim zgradama, ali velika poboljanja nisu bila daleko.

Sagraena 1902 godine Flatiron zgrada u New Yorku je bila primjer podizanja gradskog horizonta.

Rana Otis dizala za prijevoz putnika sa zahvatnom napravom, elinim sigurnosnim okvirom i prstenom.

Tehnoloko udo svog vremena, Eiffelov toranj podizao se do visine 300 metara


Uspon modernog dizala

Kako su zgrade poele rasti na sve vee i vee visine, tako je poela rasti i potreba za dizalima koja bi ispunjavala zadane nove uvjete. Otis je nastavio drati korak izlazei u susret novim izazovima koristei se novim inovacijama.

Elektrina dizala bez reduktora Godine 1903. Otis je predstavio dizajn koji e postati standard u industriji dizala. Elektrina dizala bez reduktora mogu se upotrijebiti u zgradama razliitih visina i mogu raditi na puno veim brzinama od dizala pogonjenih parom. Prva takva dizala su postavljena u zgradi Beaver u New Yorku, i zgradi Majestic u Chicagu. Dizajn se pokazao iznimno postojanim tako da i danas, kada se zgrada modernizirala - iako je sustav kontrole dizala zamijenjen novim elektronikim sustavom- rijetko je potrebno zamijeniti dobro odravan pogonski motor. Takva dizala obi no rade na brzinama veim od 500 ft po minuti.

U stroju za podizanje bez reduktora, est do osam duina kabla od ice, poznatog kao nosiva uad, spojeni su na vrh dizala i omotane oko pogonske koloture u specijalnim utorima. Drugi krajevi kabla su privreni za protuuteg koji se moe micati prema dolje ili prema gore po svojim vodilicama. Zajednika teina kabine dizala i protuutega pritie kablove u utore na pogonskoj koloturi stvarajui potrebnu vunu silu kako se kolotura okree. Da bi se smanjilo optereenje motora, teina protuutega se postavlja na teinu kabine i polovi nu teinu putnika. Kako se kabina podie tako se protuuteg sputa, balansiraju i optereenje. To smanjuje upotrebu energije zbog toga to u bilo kojem trenutku motor treba podizati ne vie od pola teine tereta. Kolotura sa utorima u ovom tradicionalnom sistemu je prili no velikih dimenzija, promjera od 0,6 do 1,2 metra (2-4 ft). Elektrini motor koji ju pogoni mora biti dovoljno snaan da ju moe okretati 50 do 200 puta po minuti da bi mogao pomicati dizalo pravilnom brzinom. Sigurnost je osigurana upravljakim ureajem koji ukljuuje konice kabine ukoliko doe do propadanja kabine. Snana stezaljka stisne elini upravljaki kabl, koji aktivira dvije sigurnosne stezaljke koje se nalaze ispod kabine dizala . Pomine eline eljusti se zaglave za tranice kabine dok se postigne dovoljno velika sila sposobna za lagano zaustavljanje kabine.

Upravljai sistem Upravljanje konicom i motorom Bezreduktorski stroj Prijenos

Pozicioni sistem

Unica

Uad za podizanje Klizai Drugi pozicioni prijenos

Upravljanje vratima

Zatita ulaza

Ureaji za optereenje Osiguranje kabine

Visei kabl

Vodilice kabine

Protuuteg

Kompenzacijska uad

Poli odbojnik kabine Poli odbojnik protuutega Kompenzacijska unica

Zatezna unica ograniitelja brzine


Dizala s reduktorom

Kao to i samo ime govori, elektrini motor u ovom dizajnu pogoni puno-zupasti ureaj, koji okree pogonsku koloturu. Iako su brzine dizala mnogo manje nego u tipinim dizalima bez reduktora, koritenje reduktora nudi mogu nost upotrebe motora s manjom snagom za okretanje koloture. Ta dizala obi no rade na brzinama od 38 do 152 metra (125-500 ft) po minuti i mogu nositi teret do 13,600 kg (30,000 lb). Elektrino kontrolirana konica izmeu motora i reduktora zaustavlja dizalo, zadravajui dizalo na zadanom katu.

Upravljai sistem

Bezreduktorski stroj Prijenos

Ograniitelj brzine Uad za podizanje Klizai Drugi pozicioni prijenos

Upravljanje vratima Zatita ulaza

Ureaji za optereenje

Sigurnosni ureaj kabine Visei kabl

Vodilice kabine Protuuteg

Kompenzacijska uad Zatezna unica ograniitelja Poli odbojnik protuutega Poli odbojnik kabine


Sa hidraulinim sistemima s otvorom kabina dizala je postavljena na klip koji putuje unutar cilindra. Cilindar se produuje u zemlju na dubinu jednaku maksimalnoj visini na koju dizalo putuje. Kako se hidraulina tekuina pumpa u cilindar kroz ventil dizalo se podie. Kako se tekuina vraa u rezervoar kabina se sputa.

U odreenim sluajevima , tvrdo tlo, visoka razina vode ili nestabilno tlo mogu uiniti kopanje rupe potrebne za konvencionalno hidraulino dizalo nepraktinim. Hidraulino dizalo bez rupe rjeava taj problem preko klipova postavljenih unutar voznog okna za sputanje i dizanje dizala.

Hidraulino dizalo s uetom poveava visinu dizanja dizala bez rupe na 18 metara (60 ft) bez potrebe za cilindrom ispod zemlje.

Hidraulina dizala Hidraulina dizala se koriste u zgradama s pet ili est katova. Takva dizala koja mogu raditi s brzinama do 46 metara (150 ft) po minuti ne koriste velike strojeve za podizanje kao kod sistema sa i bez reduktora. Umjesto toga, tipino hidraulino dizalo je pogonjeno klipom koji putuje unutar c ilindra. Elektrini motor pumpa ulje u cilindar i time pomie klip. Klip lagano podie kabinu dizala. Elektrini ventili kontroliraju isputanje ulja za lagano sputanje kabine.


Dizala bez strojarnice Ovaj revolucionarni sistem dizala bazira se na prvom velikom skoku u tehnologiji dizala u skoro 100 godina. Prvenstveno dizajniran za zgrade izmeu 2 i 20 katova, ovaj sistem koristi manju koloturu od konvencionalnog reduktorskog ili nereduktorskog dizala. Smanjena veliina koloture, zajedno s rekonstruiranim motorom, omoguava stroju montau unutar samog voznog okna - eliminirajui potrebu za poveom strojarnicom na vrhu zgrade. Otis dizala bez strojarnice koriste plosnate eline remene prevuene poliuretanom umjesto tekih pletenih elinih kablova koji su standard u industriji od 1800. Remeni su iroki oko 30 mm (1 inch) i debljina im je samo 3 mm (0,1 inch), priblino su iste vrstoe kao i pleteni elini kablovi ali su mnogo izdrljiviji i fleksibilniji. Mala debljina remena omoguava koritenje manje koloture smanjujui prostor potreban za stroj u voznom oknu.

Tradicionalni kabl sastoji se od elinih uadi omotanih oko fleksibilne jezgre.

Novi tanki remen sastoji se od elinih uadi presvuenih fleksibilnom poliuretanskom presvlakom

koja omoguava manji promjer koloture

omoguavajui kompaktniji sistem dizala

i irok niz vanih prednosti.


Proizvoljnost Od svog poetka, Otis je nastavio izlaziti u susret potrebama arhitekata i vlasnicima zgrada sa porastom izbora dizala.

Panoramsko dizalo Kod panoramskog dizala kabina se postavlja izvan zgrade. Dizalo sa staklenim pregradama omoguava putnicima pogled na grad ili atrij zgrade dok putuju. Eliminirajui vozno okno, promatraka dizala nude vlasnicima, arhitektima i graevinarima dragocjene prednosti utede prostora.

Double-deck dizala Double-deck dizala tede vrijeme i prostor u visoko okupiranim zgradama postavljajui jednu kabinu na drugu. Jedna kabina se zaustavlja na parnim katovima dok druga na neparnim katovima. U ovisnosti o eljenoj odreditu , putnici mogu odabrati kabinu u prizemlju ili preko pokretnih stepenica do ulaza u drugu kabinu.

Predvorje u zraku U vrlo visokim zgradama, iskoritenost dizala se moe pove ati pomou sistema koji kombinira ekspresna i lokalna dizala. Ekspresna dizala se zaustavljaju na odreenim katovima nazvanim zranim predvorjem. U tim predvorjima putnici se mogu prebaciti u lokalna dizala koja e ih dalje odvesti do eljenog kata. Pravilnom podjelom zgrade u razne nivoe koje opsluuje ekspresno dizalo, lokalna dizala se mogu tako poslagati da koriste ista vozna okna. Na taj nain svaka zona se moe opsluivati simultano sa svojim kompletom lokalnih dizala.

Teretna dizala Ta vrsta dizala su specijalno konstruirana na izdrljivost velikih optereenja. Standardni kapaciteti variraju od 1360 kilograma ( 3000 lb ) do 5440 kilograma (12,000 lb). Ta dizala su klasificirana preko kategorija optereenja, sa klasom A za HAND TRUCKS, klasa B za prijevoz automobila i klasa C1 za dizala sa kapacitetom prijevoza komercijalnih kamiona. Stambena dizala Stambena dizala koriste modernu hidrauliku zbog lagane, tihe vonje a zauzima minimum prostora. Ti hidraulini sistemi su tihi, producirajui istu koliinu zvuka kao i tipini hladnjak, to ih ini vrlo pogodnim za stambenu upotrebu. Mogu se regulirati u bilo koje doba bez stvaranja smetnji. Kompaktan dizajn omoguava dizalu da bude ugraen u ekvivalent prostora koji zauzima ormar srednje veli ine.


Sigurnost, kvaliteta i pouzdanost

Sigurnost i pouzdanost su bile prve brige kompanije od njenih najranijih dana. Danas, Otis ima jednu od najboljih sigurnosti u industriji vertikalnih transportnih ureaja. Kompanija konstantno radi na poboljavanju sigurnosti postojeih proizvoda i razvoju sigurnijih tehnologija za nove proizvode. Otis naglaava politiku kompanije sigurnost na poetku i implementira standardizirane procedure da bi se osiguralo da su svako postavljanje i servisni radovi izvreni na najsigurniji nain.

Otis proizvodi prolaze otre kontrole kvalitete i sigurnosti u svojim testnim postrojenjima irom svijeta. Kompanija Otis ima najvei toranj za testiranje dizala u gradu Shibayama, Japan. Taj toranj je visine 181 metar (594 ft) od koje se 154 metra (505 ft) nalazi iznad zemlje a 27 metara (89 ft) ispod zemlje. Razvojni centar Bristol u Bristolu, Conneticut, SAD sadri Centar osiguranja kvalitete i najvei testni toranj za dizala Sjeverne Amerike- visine 117 metara (383 ft). Ta postrojenja su jo jedan simbol nae obaveze prema kvaliteti i sigurnosti. Zajedno, postrojenja nude nedostine mogunosti testiranja za osiguravanje performansi, sigurnosti i pouzdanosti cijele linije sadanjih i buduih proizvoda. Na svakom dijelu Otis produkta vrimo vie od 20 zahtjevnih testova, ukljuujui testove koji oponaaju najgore mogue uvjete rada i najgore mogue uvjete tijekom transporta od Otis postrojenja do mjesta instalacije irom svijeta.


Razvoj u raunalnoj tehnologiji nastavlja poboljavati kvalitetu i pouzdanost modernih dizala. S poetkom 1979. godine s Otis Elevonic 101 sistemom, snaga mikroprocesora se sve vie koristi za kontrolu bilo kakvog aspekta rada dizala.

Postojanost u inovacijama

Otis je osnovan na snazi nove ideje i nismo prestali razvijati nove ideje od naeg nastanka prije 150 godina. Naa duga lista inovacija je testament, ne samo inovativnom duhu kompanije, ve i naoj predanosti u postizanju promjenjivih potreba naih korisnika.

Automatska kontrola Kako putnici izlaze i ulaze u dizalo, optereenje se konstantno mijenja, oteavajui pravilno niveliranje platforme s podom kata. Otis je rijeio taj problem jo daleke 1915. godine s samo-nivelirajuim ureajem zvanim Microdrive. Poetno konstruiran za dizala u brodovima, Otis je predstavio ureaj kao sigurnosni ureaj za putnika dizala. Ureaj je takoer tedio na vremenu i poveao je kvalitetu vonje za putnika zbog toga to su operacije niveliranja bile automatske. Prosuditi kada treba usporiti kabinu je bilo vrlo jednostavno za upravljaki sistem pri brzinama od 91-121 metar (300-400 ft) po minuti. Kada su brzine poveane na preko 213 metara (700 ft) po minuti to je postalo suvie teko. Slijedei logian korak je bio automatizacija sistema kontrole. Godine 1924. kompanija Otis je instalirala svoj prvi signalni sistem kontrole u novoj zgradi Standard Oil u New Yorku. Sistem je automatski kontrolirao ubrzanje, brzinu izmeu katova i usporavanje kako je kabina stizala na odredite. Godine 1937., predstavljena je Peak period kontrola za automatsko planiranje rada dizala unutar visoko zahtjevnih razdoblja. To je pomoglo smanjiti vrijeme ekanja na bilo kojem katu pomou koordinacije kretanja dizala u zgradi. Elektrine zatite vrata i kompliciraniji sustavi slanja su slijedili, omoguavajui dizalima da postanu potpuno automatizirana.

Mehaniki selektori koriste analogne kontrole i mnoge pomine dijelove da bi se odredio poloaj kabine, to ima za posljedicu konstantno i esto skupo odravanje


Elektronike kontrole Otis je postupno primjenjivao inovacije u raunalnoj tehnologiji u svrhu poveanja kvalitete i pouzdanosti svojih dizala. S po etkom u 1979. godini s Elevonic 101 sistemom, Otis je sve vie upotrebljavao snagu mikroprocesora za kontrolu bilo kakvog aspekta rada dizala. Daljinska kontrola dizala REM sistem identificira mnoge probleme prije nego doe do njih pomou detekcije defektnih komponenata periodikim anomalijama koje bi mogle proi neopaeno sve dok ne izazovu prekid rada. Te periodike anomalije se mogu ispraviti prije nego doe do gubitka rada. Ukoliko REM sustav detektira hitan problem, sistem obavijesti odgovarajue centre te se alju mehaniari za popravak problema. REM sistem se neprekidno poboljava u performansama i mogunostima od trena njegova predstavljanja sredinom 80ih godina. Najnovija dostignua omoguavaju REM podacima da se odailju direktno putem Interneta.

Internet e*Servis povezuje REM podatke s izvjetaj ima tehniara u svrhu davanja korisnicima informacija o njihovim dizalima, pokretnim stepenicama direktno preko Interneta. Praenje preko Interneta preko e*Servisa pomae korisnicima u boljem rukovoenju svojim zgradama davajui im pristup izvjetajima koji pokazuju trendove u radu, tipovima servisnih poziva i dokumentaciji tehni ara - u bilo koje vrijeme i gdje god se nalazili. Telekom veze Centralizirani komunikacijski servisi kao OTISLINE centri stvaraju vitalne veze unutar profesionalnih servisa dizala , rukovoditelja zgrada i same opreme. Takvi telekom servisi mogu beino kontaktirati tehniare za izvanredno stanje, istog trena ih obavijestiti o problemu i njegovoj lokaciji. Sredite centralizirane komunikacije raspolae 24 satnom mreom servisa dostupnim korisnicima. Samo jednim pozivom, moe se identificirati problem, poslati mehaniar, pronai rezervne dijelove i otii na lokaciju.

1. Dijagnostiki programi kontinuirano kontroliraju opremu i alju podatke REM ureaju u strojarnici.

2. REM ureaj alje te podatke u OTISLINE centar.

3. Podaci se svrstavaju po prioritetu i pregledavaju od strane OTISLINE specijalista.

4. OTISLINE specijalist po potrebi obavjetava tehniare.

5. Tehniar stie na mjesto rada s specificiranim informacijama, opremom i dijelovima za rad na ureaju.


Ubrzano prema budunosti

Dizala su postala integralni dio svjetskih gradova. Kako se razvijaju tehnologije graenja i nove ideje, Otis e nastaviti predviati budunost fokusirajui resurse istraivanja na svjetskoj razini i razvojnih timova u potrazi za novim rjeenjima.

U ovom trenutku , Otis primjenjuje najnovije tehnologije u podruju raunala i komunikacije na sve aspekte svojih globalnih servisa. REM kontrola, e*Servis i OTISLINE centri su samo poetak. Otis nastavlja modernizaciju postojeih instalacija samo najnovijom dostupnom tehnologijom. Nai programi odravanja koriste sve prednosti Otis inovacija u izvjetajima podataka, otklanjanju kvarova i pregledu opreme. Od svog osnutka, Otis je teio inovacijama. Kako se pomiemo naprijed, Otis e nastaviti konstruirati proizvode koji e nositi ljudi u budunost.

Documents

Otis Katalog