11
P O V I J E S T PRIPREMA ZA USMENO ODGOVARANJE ENGLESKA i I. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA 17. stoljeće – Europa – velike promjene u GOSPODARSTVU - agrarna revolucija - krumpir, kukuruz – dolazi s Novog Svijeta (Amerika) Tropoljni sustav prestaje biti u uporabi, dolazi PLODORED nema slobodnog polja Pojava prirodnih gnojiva – STOČARSTVO Usavršavanje oruđa za rad (plug) veći prinosi veći prihodi akumulacija kapitala - ulaganje u daljnju proizvodnju - posljedica: raslojavanje stanovništva STOČARSTVO – zatvorena, ograđena polja „Ovca pojela seljaka“ UVJETI za industrijsku revoluciju: 1) Agrarna revolucija 2) Akumulacija kapitala 3) Radna snaga 4) Tržišta (kolonije) 1. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA – druga polovica 17. stoljeća - uvođenje tehničkih otkrića u proces proizvodnje - razvoj do industrije: kućna radinost obrt manufakture industrija 1769. godine – JAMES WATT – parni stroj 1. industrije – u Engleskoj – TEKSTILNA INDUSTRIJA - pojava novih gradova – industrijski gradovi Njemačka – Ruhr Njemačka (industrijski dio) 1

P O V I J E S T.docx

Embed Size (px)

DESCRIPTION

od industrijske revolucije do nastanka SAD-a

Citation preview

Page 1: P O V I J E S T.docx

P O V I J E S TPRIPREMA ZA USMENO ODGOVARANJE

ENGLESKA i I. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

17. stoljeće – Europa – velike promjene u GOSPODARSTVU - agrarna revolucija - krumpir, kukuruz – dolazi s Novog Svijeta (Amerika)

Tropoljni sustav prestaje biti u uporabi, dolazi PLODORED nema slobodnog polja Pojava prirodnih gnojiva – STOČARSTVOUsavršavanje oruđa za rad (plug) veći prinosi veći prihodi akumulacija kapitala

- ulaganje u daljnju proizvodnju- posljedica: raslojavanje stanovništva

STOČARSTVO – zatvorena, ograđena polja„Ovca pojela seljaka“

UVJETI za industrijsku revoluciju:1) Agrarna revolucija

2) Akumulacija kapitala3) Radna snaga

4) Tržišta (kolonije)

1. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA – druga polovica 17. stoljeća- uvođenje tehničkih otkrića u proces proizvodnje - razvoj do industrije: kućna radinost obrt manufakture industrija

1769. godine – JAMES WATT – parni stroj1. industrije – u Engleskoj – TEKSTILNA INDUSTRIJA- pojava novih gradova – industrijski gradovi

Njemačka – Ruhr Njemačka (industrijski dio)

POSLJEDICE industrijske revolucije:1) Razvoj gradova

2) Porast broja stanovništva3) Bogaćenje / osiromašivanje

4) Pojava radničke klase5) Ludizam ( Ned Ludd) – protest protiv strojeva – uništavanje strojeva

ENGLESKA PARLAMENTARNA MONARHIJA

1

Page 2: P O V I J E S T.docx

- 2 političke stranke – VIGOVCI (građanstvo, parlament), TORIJEVCI (kralj i plemstvo)1707. ZAKON O UNIJI – ujedinjenje Škotske i Engleske – stvorena Velika Britanija- RAT ZA ŠPANJOLSKO NASLIJEĐE – Velika Britanija zauzima Gibraltar- SEDMOGODIŠNJI RAT (1756. – 1763.) – Engleska dobiva većinu Sjeverne Amerike

PROSVJETITELJSTVO

- pokret koji vjeruje u ljudski razum- 17. – 18. Stoljeće- razvoj zanosti BIOLOGIJA, KEMIJA, POVIJEST, MATEMATIKA- postavlja se pitanje Crkve – DEIZAM (protiv Crkve)

1) FILOZOFIJA PROSVJETITELJSTVAa) RACIONALIZAM – Rene Descartes b) EMPIRIZAM – John Lockec) Voltaire objedinio racionalizam i empirizam

2) ENCIKLOPEDISTIa) 1. Enciklopedist – PAVAO SKALIĆ (16.stoljeće) prvi u svijetu korsitio naziv enciklopedijab) 1751. – Diderot, Jean d'Alamberte 130 zannstvenika – „ENCIKLOPEDIJA“ –

„OBRAZLOŽNI RJEČNIK ZNANOSTI, UMJETNOSTI I OBRTA“

3) EKONOMSKE DOKTRINEa) MERKANTILIZAM ( Habsburška monarhija – Kameralizam)- napredak neke zemlje najbolje se može postići PROIZVODNJOM I IZVOZOMb) FIZIOKRATIZAM- napredak enke zemlje temelji se na prirodnom bogatstvu i razvoju poljoprivredec) EKONOMSKI LIBERALIZAM (Adam Smith)- svaka država mora razvijati i merkantilizam i fiziokratizam, ali se vlast ne smije mješati na tržište

4) POLITIČKE DOKTRINE a) Jean Jacques Roussou – pisao je društvene ugovore, smatra da se u svakoj državi treba

dogovriti tko će vladatib) Charles de Montesquieu – „Duh Zakona“ – u njemu predlaže da u svakoj držvai postoji trodioba

vlasti ( sudska, zakonodavna i izvršna)

2

Page 3: P O V I J E S T.docx

FRANCUSKA

18. stoljeće – Luj XV. - vlada gospodarska kriza - izgubljeni ratovi za teritorij - madame POMPADOUR – razvoj prosvjetiteljstva

SEDMOGODIŠNJI RAT ( 1756. – 1763.) Engleska i Pruska protiv Austrije, Francuske i Rusije pobjednici: Engleska i Pruska Europa ide Pruskoj, a kolonije Engleskoj, Francuska ostaje bez većine kolonija

PRAGMATIČKE SANKCIJE

1526. Bitka na Mohačkom polju ( nakon bitke nema hrvatskog vladara) 1527. dolazak Habsburgovaca - Mađari su dobili „izborno pravo“ (nakon umiranja muške loze Habsburgovaca mogu izabrati vlastitu dinastiju)

18. stoljeće – Karlo III. Habsburški na vlasti u Hrvatskoj

1712. HRVATSKA PRAGMATIČKA SANKCIJA - Hrvati će priznati bilo kojeg vladara iz reda Habsburg, koji će vladati Kranjskom, Štajerskom i Koruškom- na taj način htjeli su se dodvoriti Austriji jer nisu imali muškog prijestolonasljednika- htjeli su stvoriti samostalnost od Mađara

1713. AUSTRIJSKA PRAGMATIČKA SANKCIJA- nisu prihvatili hrvatsku, napravili su svoju verziju.- Karla nasljeđuje Marija Terezija (kći) ili kći brata Josipa1713. – MAĐARI dižu ustanak zbog kršenja „izbornog prava“

1722. UGARSKA PRAGMATIČKA SANKCIJA- priznaju austrijsku pragmatičku sankciju, ali pod uvjetom da im se prizna nedjeljivost zemalja krune Sv. Stjepana (Hrvatska, Mađarska, Slovačka)

3

Page 4: P O V I J E S T.docx

MARIJA TEREZIJA vladavina 1740. – 1780.

- na vlasti zahvaljujući austrijskoj pragmatičkoj sankciji- Bavarska, Pruska i Francuska – protiv Marije Terezije na vlasti rat za habsburško naslijeđe

RAT ZA HABSBURŠKO NASLIJEĐE (1740. – 1748.) - Pruskoj pokrajina Šlezija- Mariji Tereziji priznato kraljevanje- suprug Franjo Lotarinski – car

BARUN FRANJO TRENK - u ratu na strani Marije Terezije- „trenkovi panduri“ – najuspješniji ratnici vojna glazba „BANDA“ nosili su marame oko vrata – kravata

MARIJA TEREZIJA – prosvjećeni apsolutist ( samostalno vlada, donosi reforme u cilju modernizacije)- donosi reforme na bazi UPRAVE, POREZA(plemstvo), VOJSKE

- 1767. – HRVATSKO KRALJEVSKO VIJEĆE (Varaždin) - 1. hrvatska vlada hrvatski plemići nezadovoljni zbog nesazivanja sabora 1779. – ukinuto hrvatsko kraljevsko vijeće – poslovi prebačeni na UGARSKO NAMJESNIČKO VIJEĆE ukidanjem hrvatskog kraljevskog vijeća, Rijeka – autonomni status u sastavu Ugarske

- obnavlja sustav županija prije samo 3 županije ( Zagrebačka, Križevačka i Varaždinska) nastaju još Virovitička, Srijemska, Požeška i Severinska

- reforme u korist seljaka radna renta (tlaka) ograničena, pretvara se u novčanu rentu

URBARI – vlasnik zemlje, granice zemlje, prava i obaveze kmetova i feudalaca- u Hrvatskoj 2 urbara – HRVATSKI I SLAVONSKI

IZGRADNJA CESTA – JOZEFINA (Karlovac – Senj) – KAROLINA ( Karlovac – Rijeka)

OTVORENJA MANUFAKTURA - Koprivnica ( svilarska)

- otvorenja škola

4

Page 5: P O V I J E S T.docx

JOSIP II. – sin Marije Terezije (1780. – 1790.) - sin i suvladar Marije Terezije- okrunjen za cara, ali nije okrunjen krunom Sv. Stjepana (hrv. – ug. Kralj)

- prosvjećeni apsolutist- mnoge reforme zaobilazi parlament, Sabor

1)VJERSKA REFORMAa) patent o vjerskoj snošljivosti

- jednaka prava protestantima, židovima i pravoslavcima u odnosu na katolikeb) ukidanje vjerskih redova

- ukidanje vjerskih redova koji ne promičku školovanje i zdravstvo

2)KMETSKA REFORMA- ukida djelomično kmetstvo ( kmet može otići sa zemlje, nije dobio zemlju od koje bi mogao živjeti)

3)JEZIČNA REFORMA- školstvo i zdravstvo- službeni jezik – NJEMAČKI JEZIK- oni koji ne znaju njemački, imaju 3 godine da ga nauče

4) TERITORIJALNA REFORMA- ukida županije i dijeli carstvo na 10 okruga (distrikta)- Hrvatska u 2, u nijednom nije potpuno sama

5) UGARSKO PRIMORJE- Rijeka, Bakar, Vinodol

- nedostatak novca u državi POREZI ( može povećati samo Sabor) - plemstvo priznaje povećanje poreza ako se ukinu sve reforme - ukinuo je sve osim patenta i kmetske reforme

1790. HRVATSKI SABOR donosi odluku da će Ugarsko namjesničko vijeće vršiti ulogu hrvatske vlade sve dok se Hrvatska u potpunosti ne oslobodi turske vlasti

5

Page 6: P O V I J E S T.docx

PRUSKA

Istočna Franačka (d.Njemačka) niz malih kneževina

Kneževina Brandenburg – najveća – gl.grad – Berlin – dinastija Hohenzolern- početak 17. stoljeća – dobivaju Prusku – gl. Grad – Konisberg (Kaljingrad)

1701. Ujedinjenje Brandenburga i Pruske – KRALJEVINA PRUSKA- gl.grad – Berlin, din. Hohenzolern- 1. Kralj – Fridrik I.

- cilj izgraditi Berlin, akademija umjetnosti

Naslijedio ga Fridrik Vilim I.- škrt, bez smisla za umjetnost- sa svim sredstvima – jačanje vojske

- svi su morali ući u vojsku osim najstarijih sinova, obrtnika ili poljoprivrednika- manufakture – prema vojsci- najjača vojna sila u Europi – „pruski drill“- centralizirao državu- smanjio tlaku

Naslijedio ga Fridrik II. Veliki- apsolutist- jačanje vojske- izdao knjigu prije kraljevanja – „ANTIMACHIAVELLI“ – prosvjetiteljstvo- REFORME: - carinama štiti domaće tržište i proizvodnju

- isušuje močvare- naseljavanje nenaseljenih područja- ukida mučenje kao kaznu- popisi stanovništva

2 velika rata:RAT ZA HABSBURŠKO NASLIJEĐE – Pruska dobiva područja u Europi PRVA PODJELA POLJSKE – dobiva Pomeraniju

POLJSKA

16. stoljeće – sjeveroistok Europe – Poljsko – Litavska Unija - okružena Pruskom, Rusijom, Habsburškom monarhijom- na čelu Poljske – parlament – SEJM plemstvo – ŠLJAHT – pravo na „liberum veto“ – slabi Poljska - Habsburška monarhija predlae podjelu Poljske 1772. – 1795. – 3 podjele Poljske1.,2.,3. - Rusija, Pruska, 1. i 3. Habsburška monarhija- RUSIJA – istok Poljske, PRUSIJA – zapad i sjeverozapad (Pomeranija), AUSTRIJA – jugozapad

6

Page 7: P O V I J E S T.docx

RUSIJA

17. stoljeće – siromašna zemlja, odvojena od ostatka Europe - dinastija Romanov - krajem 17./ početkom 18. Stoljeća – PETAR I. VELIKI

- jačanje mornarice- rat s Turcima, osvaja luku AZOV ( Krim) kontrola Crnog Mora- odlazi u Europu inkognito, obilazi gradove, uči kulturu u Rusiji – reforme plemstvo – obrijati bradu i obući europsku odjeću, uvodi Julijanski kalendar, muška djeca plemića – obavezno školovanje, osniva akademiju znanosti

1700. – 1721. Veliki Sjeverni rat – protiv Švedske- pobjeđuje, dobiva prevlast nad Baltikom kontrolira Baltik

- vratio Turcima Crnomorsku obalu

KATARINA VELIKA- reforme u korist plemstva pobune seljaka buna pod vodstvom Pugačova (Пугачов) - sudjelovala u tri podjele Poljske - ratuje s Turcima- mir u Kučuk Kajnardžiju - mir u Jasiju porazila Turke kontrola Crnog mora, Bospor, Dardaneli dobila pravo zaštite pravoslavnog stavnovništva u turskom carstvu - GRIGORIJE POTEMKIN (Потемкин)- kancelar, ministar

AMERIČKI RAT ZA NEOVISNOST

1.naselje – 1565. – Sv. Augustin, Florida (Šponjolci)1. englesko naselje – Jamestown, Virginia, 1607. ( proizvodnja duhana)

1620. puritanci i Mayflower – Massachusets – Plymouth - indijanac Squant – 1620. – naučio puritance uzgoju kukuruza ( Dan zahvalnosti)

Do 18. Stoljeća – Englezi, Španjolci, Rusi- 1624. Nizozemci osnivaju New Amsterdam - 1644. Englezi kupili New Amsterdam, kasnije ga nazivaju New York

- Englezi osnivaju 13 kolonija ( New York, Massachustes, Pensylvania, Virginia, Connectocut, South & North Carolina ... )

7

Page 8: P O V I J E S T.docx

JUG – plantažeSJEVER – industrija, obrt

- Strah od nepoznatog zapada (Divlji zapad)- Neprijateljstvo prema Francuzima jer su imali posjede od Meksičkog zaljeva do Quebeca

SEDMOGODIŠNJI RAT Francuzi vs. Englezi- prazna državna blagajna UK zbog rata- povećanje poreza, zakon o žigovima, navigacijski aktZbog navigacijskog akta bojkot engleske robe 1773. Engleska čajanka ( prerušili se u indijance „Mohawk“ )- političko nezadovljstvo Engleza na Američkom području – Parlament u Londonu

- guverner – Englez

1774. I.kontinentalni kongres u Philadelphiji- osnivanje kontinnetalnog saveza- bojkot engleske robe- samo priznaju kralja

1775. prvi sukob „crvenih uniformi“ (Engleza) i kolonista; LEXINGTON – početak rata - najveća bitka – Bunker Hill

1775. II. Kontinentalni kongres - konfederacija (visok stupanj autonomije)- stvaranje američke vojske – George Washington

1776.Deklaracija o neovinsosti – Thomas Jefferson1777. Bitka kod Saratoge – engleski generali su se predali1778. Pomoć Francuza, Nizozemaca, Španjolaca

1783. Mir u Parizu – 13. Kolonija neovisnost - istočno od Mississippija, južno od Kanade, Florida je vraćena Španjolcima

1787. Savezna ustavna konfederacija u Philadelphiji- Ustav SAD-a, podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu, sudskuBill of rights (Zakon o pravima)

1789. Prvi predsjednik SAD-a – George Washington, glavni grad Washington

8