Upload
others
View
12
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
POJAM, RAZVOJ I ZNAČAJ METROLOGIJE
“Lepota u delima predaka mora izazivati divljenje u očima potomaka,a od divljenja do zahvalnosti nije daleko”
Milan Đ. Milićević, 1887.
Mr Ana Trajković, asistentPredmet: Metrološki sistem -Predavanje 1.Osnovne studije.
RAZVOJ MERA
Svako ko zaboravi ili zanemari svoju dužnost da svakog punog meseca etalonira etalon jedinice dužine, biće kažnjen smrtnom kaznom.
Ova pretnja odnosila se na dvorske arhitekte
odgovorne za izgradnju hramova i piramida za
faraone u starom Egiptu 3000 godina pre
nove ere.
Prvi kraljevski “kubit” bio je definisan kao
dužina podlaktice od lakta do vrha ispruženog
srednjeg prsta vladajućeg faraona, uvećan za
širinu njegove šake. Ova originalna mera bila
je zatim prenesena i isklesana od komada
crnog granita. Radnici na gradilištima dobijali
su njene kopije izrađene od granita ili drveta,
a za njihovo održavanje bile su odgovorne
arhitekte.
Grčka reč “metron” znači mera. Metrologija je nauka o merama.
Smatra se da se
početak merenja u
razvoju ljudske
civilizacije nalazi tamo
gde je početak
razmene dobara.
Merenja su se u tom
dobu svodila uglavnom
na utvrđivanje količine
razmenjenih dobara. razmenjenih dobara.
U usvajanju mera
čovek je polazio od
delova svog tela (
stopa, palac, pedalj,
lakat, itd.) ili od
predmeta iz svoje
okoline (zrno –
“granulum”, kamen –
“stone”)
Usvajanje i primena raznih mera na malim teritorijalnim područjima otežavalo je
sporazumevanje, a posebno trgovinu među stanovnicima područja s različitim
merama.
Pokušaji da sa određene mere, obično za dužinu ili masu, primenjuju na širim
područjima dugi niz godina nisu davali željene rezultate.
Većina metrologa koji se bave
istorijatom metrologije vezuje njen
početak kao nauke za 18. vek,
odnosno za period oko francuske
revolucije koja je dala značajan
podstrek njenom razvoju.
U tom periodu začela se ideja o
stvaranju decimalnog metarskog
sistema i o usvajanju definicije za
jedinicu dužine – metar.
Koliki se značaj, za celokupni progres ljudskog društva, pridaje merenjima
može se istaći kroz izreke poznatih naučnika.
V. Tomson, lord Kelvin je rekao:
"Ako možete izmeriti ono o čemu govorite, i izrazite ga brojevima, vi znate nešto o njemu; ali ako to niste u stanju, znanje vam je slabo i nedovoljno; ono može biti početak saznanja, ali ste u vašim mislima jedva kročili ka Nauci, pa ma kakav bio predmet vašeg proučavanja“Nauci, pa ma kakav bio predmet vašeg proučavanja“
D.I.Mendeljejev:
"Nauka počinje tamo gde počinju merenja“
Emilijan Joksimović:
“Broj i mera, moja vera“
Nakon potpisivanja Međunarodne metarske konvencije,
20. maja 1875. godine u Parizu, kojoj
su tokom vremena pristupile skoro
sve razvijene zemlje, metrologija se
kao nauka od opšteg interesa
ubrzano razvija, posebno u onim
zemljama koje su shvatile njen značaj
i znale da iskoriste ono što ona daje.
Srbija je pristupila Metarskoj
konvenciji 1879.g, što preuzima
Jugoslavija potpisivanjem 1921.g,
odnosno ratifikacijom 1929.g. -
"Službene novine", br. 302 - CXXVIII,
od 25.12.1929.g.
Tada mala, tek oslobođena Kneževina Srbija donela je svoj prvi zakon o merama.
Tim zakonom ona je usvojila decimalni metarski sistem.
U drugoj polovini prošlog veka Srbija je činila
ogromne napore da organizuje svoju državu i
da je uvrsti u među razvijene zemlje onog doba.
Svoje važne poslove Srbija je poveravala
najboljim od svojih malobrojnih školovanih ljudi.
Njihova vidovitost zaslužuje naše divljenje, oni
su svoju otadžbinu skromnih mogućnosti: niskih
kuća, kaldrmisanih ulica, bez saobraćaja, sa kuća, kaldrmisanih ulica, bez saobraćaja, sa
zanatstvom u povoju, “uveli u svet” ranim
pristupanjem Metarskoj konvenciji.
Ostavili su svojim potomcima osnovu na kojoj
se gradi i razvija Srbija.
U savremenim uslovima, zbog obima i
složenosti metrologije i njenih veza s drugim
oblastima, a radi optimalnog iskorišćavanja
raspoloživih resursa i delovanja na rad i
razvoj u oblasti metrologije i u oblastima u
kojim ona ima značajnu ulogu, neophodan kojim ona ima značajnu ulogu, neophodan je sistemski pristup i sistematska razradametrološke delatnosti.
To zahteva da se napusti uočeno
poistovećivanje metrološkog sistema samo
sa njegovim merno-tehničkim mogućnostima
ili sa njegovom organizacionom strukturom i da se utvrde svi bitni elementi optimalnog rada i razvoja tog sistema.
Metrologija je oblast saznanja koja se odnose na merenja.
Ona se posebno bavi mernim jedinicama i njihovim
etalonima, merilima (mernim instrumentima) i merenjima i
obuhvata sve teorijske i praktične probleme koji se odnose
na merenja bez obzira na njihovu tačnost.
Metrologija, takođe, obuhvata određivanje fizičkih konstanti
i svojstava materijala i materije.
Metrologija se može posmatrati i u zavisnosti od fizičke
veličine koju razmatra, kao:veličine koju razmatra, kao:
•metrologija dužine,
•metrologija vremena,
•metrologija temperature i sl,
ili prema oblasti primene, kao:
•tehnička metrologija,
•astronomska metrologija,
•medicinska metrologija i sl.
Metrologija je pod dejstvom niza drugih
nauka, odnosno oblasti, dok
istovremeno deluje na njih.
Porast saznanja iz metrologije vodio je
specijalizaciji, tj. razvoju njenih
pojedinih delova, npr. metrologije
mase, metrologije dužine, metrologije
vremena i frekvencije itd.
Istovremeno, mora se, voditi računa i o
sve širem sagledavanju celine, sve širem sagledavanju celine,
odnosno ukupnih potreba i mogućnosti
razvoja i primene postojećih saznanja.
Pri tome se dostignuća metrologije,
osim u naučnim istraživanjima,
posebno primenjuju u oblasti
poslovanja: u utvrđivanju kvantiteta
robe i usluga, i u oblasti kvaliteta: u
stvaranju i utvrđivanju kvaliteta
proizvoda i usluga.
Moguće su i drugačije podele metrologije.
U svakodnevnom životu često se može čuti: OPŠTA METROLOGIJA
Opšta metrologija je deo metrologije koji se bavi problemima koji su zajednički svim metrološkim pitanjima, nezavisno od merene veličine.
Ili: ZAKONSKA METROLOGIJA
Zakonska metrologija je deo metrologije koji zbog opšteg državnog značaja svaka država reguliše svojim zakonima i propisima.
Najvažniji ciljevi zakonske metrologije u jednoj zemlji su da se obezbedi:
• Merno jedinstvo u zemlji i sa svetom;
• Razvoj metrologije u zemlji u skladu sa tehnološkim razvojem zemlje;
• Prihvatljiv kvalitet poizvoda i usluga;
• Zaštitu svih strana u kupoprodajnim odnosima;
• Zaštitu i bezbednost čoveka i njegove životne i radne sredine.
U savremeno organizovanoj društvenoj zajednici život i rad se ne mogu zamisliti bez merenja.Merenjem čovek produžuje domašaj svojih čula.
Nema robe koja nije merena pre nego je
dospela u razmenu niti prirodne spoznaje
koja ne počiva na merenim vrednostima.
Industrijsku proizvodnju ne možemo zamisliti
bez merenja, a kvalitet proizvoda se
određuje merenjem.
Čovekova zaštita od opasnosti koje mu
prete od okoline ili medicinska dijagnoza
i terapija zasnovane su na
rezultatima meranje.
Razvoj nauke i tehnike, transfer znanja i
tehnologije, i obim međunarodne
razmene dobara, dostigli su još u prvoj
polovini prošlog veka takav nivo na
kome nejedinstvo merenja bi predstavljalo ozbiljnu kočnicu i problem ukupnog daljeg napretka.
Hvala na pažnji!