5.

KNJIGOVODSTVENI RAUNI (KONTA)

5.1. to je knjigovodstveni raun (konto)?Opisivanje stanja i promjena imovine, njenih izvora, rashoda ili prihoda pisanim rijeima bilo bi preopirno i nerazumljivo. Zbog toga se u dvojnom knjigovodstvu opisi rade uz pomo posebne tehnike biljeenja. Osnovicu tih biljeenja u skraenom, standardiziranom obliku ine knjigovodstveni rauni (konta). Knjigovodstveni raun (konto) koristi se za prikazivanje stanja i promjena odreene stavke imovine, izvora imovine, trokova, rashoda, prihoda i rezultata. Osnovni elementi svakog knjigovodstvenog rauna u dvojnom knjigovodstvu jesu: Naziv stavke o kojoj se radi Stupci duguje i potrauje Svota o kojoj se radi Opis promjene Datum promjene. U modernom knjigovodstvu, nazivu stavke dodaje se i ifra konta iz raunskog (kontnog) plana kako bi se olakalo njegovo prepoznavanje te tehnika knjienja i obrauna. U edukacijskoj knjigovodstvenoj literaturi i pri rjeavanju praktinih problema knjienja uobiajeno se koristiti tzv. T-raun (T-konto). Kod ovog rauna, opis promjene i datum promjene daju se odvojeno od samog rauna. Na T-raunu se oznaava naziv stavke o kojoj se radi, te lijeva strana koja duguje i desna strana koja potrauje, na kojima se opisuju svote stanja i promjena. Duguje Svota duguje NAZIV STAVKE Potrauje Svota potrauje

Izgradnja knjigovodstvenog sustava polazi od osnovnog rauna (konta). Osnovni rauni, srodni po prirodi tvore skupine rauna, a skupine rauna srodne po prirodi tvore knjigovdstvene razrede. Kad postoji potreba, osnovni rauni (konta) dijele se na analitike raune iji zbroj svota daje ukupnu svotu osnovnog rauna.

RAUNSKI (KONTNI) RAZRED Srodne skupine rauna SKUPINA RAUNA (KONTA) Srodni osnovni rauniOSNOVNI RAUN (KONTO)

Srodne skupine rauna

Srodni osnovni rauni D P

ANALITIKIRAUN

ANALITIKIRAUN

D

P

D

P

(dio osnovnog rauna)

(dio osnovnog rauna)

Izraz duguje oznaava se na lijevoj strani rauna, a izraz potrauje oznaava se na desnoj strani rauna. Pojmove duguje i potrauje te pridruivanje matematikih znakova (+) i () najlake je shvatiti ako se rauni (konta) razdijele na raune aktive, raune pasive te raune trokova, rashoda i prihoda. Dok pojmovi duguje i potrauje vrijede uvijek za oznaavanje lijeve i desne strane svakog rauna, dotle predznaci (+) i () mijenjaju strane ovisno o tome o kojim raunima u bilanci se radi. Na raunima aktive dugovna strana se oznaava sa (+) a potrana sa (), a na raunima pasive je obratno dugovna strana se oznaava sa () a potrana sa (+) BILANCAAKTIVA (IMOVINA)KTO IMOVINE D P D

PASIVA (IZVORI IMOVINE)KTO IZVORA IMOVINE P

Poveanje

Smanjenje

Smanjenje

Poveanje

+

+

Poveanja na kontima imovine knjie se DUGOVNO. Kod smanjenja je obratno

Poveanja na kontima izvora imovine knjie se POTRANO. Kod smanjenja je obratno

Rauni (konta) koji pripadaju raunu dobitka i gubitka, u smislu odreivanja predznaka (+) i () podlijeu logici pasive iz razloga to rezultat koji se dobije iz razlike izmeu rashoda i prihoda uveava ili umanjuje vlastiti kapital. Zbog toga se u matematikom obrascu balance prihodi zbrajaju s vlastitim kapitalom (u pasivi), a rashodi odbijaju od vlastitog kapitala. BILANCAAKTIVAIMOVINA

PASIVA

D (SREDSTVA) P +

D

KAPITAL

P

+ D

PRIHOD

P

D

RASHODI

P

D

+P

+

+

OBVEZE

+

5.2. Pravila knjienja Poveanje na svim raunima (kontima) imovine knjii se kao duguje (+): D (+) xxxxpoveanjeRAUN IMOVINE

P ()

[smanjenje se knjii kao potrauje ()]

Poveanje na svim raunima (kontima) pasive (obveze i kapital) knjii se kao potrauje (+): D()KAPITAL I OBVEZE

P (+)

xxxx [smanjenje se knjii dugovno]poveanje

Prihodi se knjie kao potrauje (+) zato to poveavaju vlastiti kapital: D()PRIHODI

P (+) xxxxpoveanje

Dobit se knjii potrano jer uveava vlastiti kapital: D()DOBIT

P (+) xxxxpoveanje

Trokovi se knjie dugovno jer su oni tekui ili budui rashodi koji smanjuju vlastiti kapital: D (+) xxxxpoveanjeTROKOVI

P ()

Rashodi se knjie dugovno jer oni smanjuju vlastiti kapital: D (+) xxxxpoveanjeRASHODI

P ()

Gubitak se knjii dugovno (jer smanjuje vlastiti kapital): D (+) xxxxpoveanjeGUBITAK

P ()

5.3. Upisivanje poslovnih promjena na knjigovodstvenim raunima Knjienje stavke i protustavke u istoj svoti

Ako se dogodi, na primjer, poveanje na nekoj stavci imovine uz istodobno poveanje obveza za istu svotu od 100 000 kn , to se knjii ovakoD P D P

STAVKA IMOVINE

STAVKA OBVEZE

100 0000istodobno knjienje stavke i protustavke u istoj svoti

100 0000

Knjienje vie protustavki za jednu stavku Pravila knjienja u dvojnom knjigovodstvu doputaju da se za jednu stavku proknjii dvije ili vie protustavki ali pod uvjetom da je zbroj dugovnih i potranih stavki jednak

D

4060 TROKOVI ELEKTRINE ENERGIJE - PROIZVODNJA

P

D

220 - DOBAVLJAI

P

(1)

16 00004070 TROKOVI ELEKTRINE ENERGIJE - ADMINISTRACIJA

24 400 (1)

D

P

(1)D

4 00001400 - PRETPOREZ P

(1)

4 400

16 000 + 4 000 + 4 400 = 24 400

Knjienje negativne stavke (storno) U knjigovodstvu se esto javlja potreba da se proknjii na raunu (kontu) negativna stavka. Iako se negativna stavka moe proknjiiti pomou knjienja na suprotnoj strani od one koju elimo umanjiti, radi jasnoe knjienja ee se negativna stavka knjii pomou storna. Crveni storno 368 000

Kompjuterski storno 368 000 U praksi se storno knjienja najee koriste : za prijenos neke svote s jednog konta na drugo za ispravljanje pogreaka za vraanje stanja u knjigovodstvu na stanje koje je bilo prije storniranja.

3100 ZALIHE MATERIJALA (1) (2) (3) 1 500.00 1 500.00 15 000,00 1400 (1) (2) (3) 330.00 330.00 3 300,00

220 - OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA 1 830,00 1 830,00 18 300,00 (1) (2) (3)

PRETPOREZ

5.4. Salda na raunima (kontima)Saldo na raunu (kontu) predstavlja razliku izmeu dugovne i potrane strane istog rauna (konta). Dugovni saldo zbroj dugovne strane rauna (konta) vei je od zbroja potrane strane, Potrani saldo zbroj potrane strane rauna (konta) vei je od zbroja dugovne strane, Saldo nula (ili nema salda) zbroj dugovne i potrane strane nekog rauna (konta) je jednak.

D

1200 POTRAIVANJA OD KUPACA 7 000,00 400, 00 5 000,00 3 000,00 1 000,00 16 400,00 3 000,00 400,00 7 000,00 5 000,00 1 000,00 13 400,00

P

S

Saldo je dugovni

D

220 OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA 2 500,00 4 000, 00 8 000,00 1 500,00 16 400,00 S 2 500,00 4 000,00 8 000,00 1 500,00 4 500,00 20 500,00 4 500,00

P

Saldo je potrani

D

3100 MATERIJAL (ZALIHE) 40 000,00 5 000, 00 45 000,00 S je 0

P

10 000,00 20 000,00 15 000,00 45 000,00 Nema salda

Saldo na raunu ne treba mijeati s knjienjem stavke izravnavanja izmeu dugovne i potrane strane prilikom zakljuivanja konta na kraju godine radi prijenosa salda u narednu godinu. Ta stavka izravnavanja lijeve i desne strane konta zove se saldo izravnavanja, ali se knjii upravo na suprotnoj strani od strane na kojoj je saldo na kontu. Prijenos salda nekog konta knjii se kao saldo izravnavanja (zakljuni saldo) na kontu koje se zakljuuje, na kraju godine i kao poetni saldo na istom kontu ali naredne godine.

2002.godinaPOTRAIVANJA OD KUPACA

2002.godinaOBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA

7 000,00 400,00 5 000,00 3 000,00 1 000,00 16 400,00 16 400,00

400,00 7 000,00 5 000,00 1 000,00 13 400,00 3 000,00 16 400,00

Saldo izravnavanja 31.XII 2002.

2 500,00 4 000,00 8 000,00 1 500,00 16 000,00 4 500,00 20 500,00

2.500,00 4 000,00 8 000,00 1 500,00 4 500,00 20 500,00 20 500,00

2003.godinaPOTRAIVANJA OD KUPACA

2003. godinaOBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA

1.I 2003.

3 000,00 Poetni saldo

4 500,00

1.I 2003.

Ako lijeva i desna strana konta ne ispune itav prostor na konto kartici, preostali prazan prostor ponitava se izlomljenom crtom koja se zove knjigovodstveno koljeno.

KONTO: POTRAIVANJA OD KUPACA Datum 15.01 17.01 02.02 28.02 05.03 15.12 31.12 Opis Fa 1 Fa 2 Podmirenje Fa 2 Fa 3 Podmirenje Fa 1 Fa 4 Zakljuni saldo Zbroj konta Duguje 7 000,00 400,00 5 000,00 7 000,00 3 000,00 15 400,00 8 000,00 15 400,00 Potrauje 400,00

Dodatak: Oblici knjigovodstvenih kontaDanas se u teoriji razlikuju sljedei osnovni oblici konta: konto po pagini (jednostrani oblik konta) konto po foliju (dvostrani oblik konta) stupiasti oblik konta (tafel) tabelarni oblik konta kombinirani oblik konta Konto po pagini ili jednostrani oblik konta karakterizira biljeenje opisnih elemenata na lijevoj strani, a svota duguje i potrauje u dvije kolone na desnoj strani. Ovaj oblik konta danas se skoro iskljuivo koristi u financijskom raunovodstvu poduzetnika. Svi kompjuterski programi koriste oblik konta po pagini.Str.1 Godina Datum knjienja Temeljnica _________________________________ Naziv konta Opis knjienja _______________ Broj konta: Svota Duguje Potrauje

Prednost konta po pagini je preglednost. Nekad se kao nedostatak ovog oblika konta isticalo da se ne omoguuje uvid u saldo. Meutim, danas kod kompjuterskih knjienja to vie nije sluaj. Konto po foliju (dvostrani oblik konta) karakterizira odvojeno knjienje datuma knjienja, opisa i svote dugovnog prometa te datuma, opisa i svote potranog prometa. Tako se dobija preglednost dugovnih i potranih knjienja.NAZIV DUGUJE DatumKONTA

Opis

Str.

Svota

Datum

Opis

Str.

POTRAUJE Svota

Konto po foliju se danas vie ne koristi. Nekad je bio pogodan oblik za mjeovita konta koja su danas izbaena iz upotrebe. Stupiasti oblik konta (tafel) najstariji je oblik konta, a vue korijen iz evidencije nekadanjih duniko vjerovnikih poslova, koji se smatraju prvim evidencijama

organiziranog knjigovodstva. Iz tog oblika konta razvio se dananji oblik konta za knjienje tednih uloga.Datum knjienja 2002. 01.01 10.02 OPIS knjienja Poetno stanje Za isplatu ZNAK D(+) ili P() + IZNOS 100 000 40 000 60 000

Tabelarni oblik konta (ameriki urnal) omoguava istodobno sustavno i kronoloko knjienje poslovnih promjena. On predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Tabelarni oblik konta ima kolonu za datum, opis knjienja, svotu koja se knjii, a zatim razradu po stavkama od kojih svaka ima stupce duguje i potrauje. Upotreba tabelarnog oblika konta danas je openito rijetka.Datum Temeljnica OPIS Svota ukupno Prihod D P Materijal D P Dobavljai D P

Kombinirani oblik konta je najee kombinacija jednostranog i stupiastog oblika, zadrava sve prednosti konta po pagini a omoguuje uvid u saldo poslije svakog poslovnog dogaaja.Datum knjienja Temeljnica Opis PROMET SALDO Duguje Potrauje Duguje Potrauje

Pregled pojmova: knjigovodstveni raun (konto), T- konto; osnovni rauni, skupine rauna, knjigovodstveni razredi, analitiki rauni; dugovna i potrana strana pravila knjienja: poveanja/smanjenja na kontima imovine, obveza i kapitala, financijskog rezultata; knjienje poslovnih promjena; salda na raunima: dugovni, potrani, saldo nula, saldo izravnavanja, knjigovodstveno koljeno oblici knjigovodstvenih konta: po pagini, po foliju, stupiasti, tabelarni, kombinirani.

Vjebe1. Unesite poetno stanje, evidentirajte poslovne promjene i izraunajte saldo: a) Poetno stanje na kontu zaliha materijala iznosi 15.000 kn. Kupili smo materijala u vrijednosti 20.000 kn. Izdali smo zaliha materijala u vrijednosti 18.000 kn. b) Poetno stanje na kontu obveza prema dobavljaima iznosi 30.000 kn. Podmirili smo obvezu prema dobavljau u svoti 15.000 kn. Dobavlja nam je isporuio materijal vrijedan 8.000 kn. c) Poetno stanje na kontu potraivanja od kupaca iznosi 15.000 kn. Kupcu smo ispostavili raun za prodane proizvode u svoti od 7.000 kn. Kupac je platio kupljenu robu u svoti od 22.000 kn. Unesite poetno stanje, evidentirajte poslovne promjene: - poetno stanje na dan 01.01.2006. na kontu obveze za plae iznosi 25.000 kn, - obraunali smo plae u tekuoj godini u svoti od 40.000 kn, - isplatili smo obvezu za plae u svoti 32.000 kn. Izraunajte saldo izravnavanja i prenesite ga u sljedeu poslovnu godinu. Otvorite sintetiki konto (osnovni konto) i njegova analitika konta: a) potraivanja od kupaca (konto 2520) na osnovnom kontu iznose 55.000 kn. Od toga nam kupac A duguje 21.000 kn, kupac B 6.000 kn i kupac C 28.000 kn. b) dugorone obveze prema banci (konto 2520) na osnovnom kontu iznose 230.000 kn. Od toga je kredit u Splitskoj banci 110.000 kn, kredit u Zagrebakoj banci 50.000 kn i kredit u Credo banci 70.000 kn. Otvorite osnovni konto, njegov korektivni konto i izraunajte kolika je neto vrijednost knjigovodstvene stavke: a) potraivanja od kupaca iznose 58.000 kn, zbog nemogunosti naplate otpisali smo 10.500 kn b) upisani temeljni kapital iznosi 400.000 kn, u tekuoj godini ostvaren je gubitak u iznosu od 160.000 kn. 120 Kupci 129 Vrijednosno uskla. potraivanja od kupaca potraivanja od kupaca = ??? temeljnog kapitala = ??? 900 Upisani kapital 951 Gubitak tekue godine

2.

3.

4.

OSNOVNI KONTO: KOREKTIVNI KONTO:

NETO VRIJEDNOST: