Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
a.
ilo
sv.
a:
sv.
Pojedini broj 50 pan.
List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po
naročitoj tarifi.
GOD. Vl BROJ 39 Rukopisi se ne vraćaju- Adresa ured~
ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.
Naravni sklad Svi su pljeskali kad se je či
talo pismo zagrebačkog nadbiskupa dra Bauera, prilikom slave koju je Zagreb polovicom ovoga mjeseca imao. Ruke su se same po sebi dizale i veselo pozdrav/jale riječi sijedoga starca koji piše: »stoga s veseljem gledamo današnju slogu Crkve i naroda i sigurno se nadamo, da neće nikakve spletke potajnih sila, koje hoće vazda u mutnome da love, pomutiti ovaj naravni lijepi sklad, i to će biti za jednako dobro i sreću v jere i naroda«.
Mi smo veseli i ponosni na ove riječi. - Pravo We visoki dnsfojanstvenik da je taj lijepi sklad »n a r a v n i<c. Kao što je naravan sklad duše i tijela, volje i razuma, glave i srca. To nije samo časovito raspoloženje, nego posve pril"odni sklad što ga diktira život zdravoga narodnoga tijela.
- Mislili smo da će nam bubnjić puknuti od pustog nadvikivanja, kako je katolicizam ))grobar<c hrvatske misli, kako je jedini put spasa prekid s katolicizmom kome je tek u zadnjoj tački programa briga za interese vlastitoga naroda.
Prošlost govori da je Crkva bila majka sve naše kulture i pro.svjete, škole i znanosti, pjesme i .umjetnosti, nosilac narodne snage i otpornosti, tješiteljica u nevolji. Od nje su nam dolazili prvi nal'odni ljudi; ona je dala krila nacionalnom pokretu i svemu narodnome stvaralaštvu. Crkva nas nije ničim ucvilila. Nije nas odnarodila, nije nam naturi/a tuđeg jezika ni običaja, nije nam zatrla narodnih tradicija.
Naša vjera nije bila privatna -stvar, već i nacionalna, i državna, i društvena, i tradicionalna.
Prozirne su intrige onih nau·čenih vikača koji propovijedaju da je kod katolika nacionalni osjećaj na prodaju i da oni s njim mešetare, pazeći jedino na interese vjere.
Narodna svijest je najviše naravno dobro; nešto što je čovjeku <lao sam Bog porodom i jezikom. l on ima i moralno pravo i moralnu dužnost da to dobro sačuva sebi i svojim potomcim~. Narod i narodnost su u naravnom redu nužna dobra, baš kao i život, koga se niko baš ne može sam odil'eći. Odnos vjere i narodnosti sli-
ŠIBENIK, 29 rujna 1935
Ra plakalo e je hrvatsko ree. iko nij ~ ni predvidje ti mogao da
će kleta mrt ovako brw na tupiti. Krio je voje ~li i to onako kao što krio bol za tugama vog naroda. jerovao je sve ct zadnjeg daha svog patničkog života u v j spa i pa vojega dragoga čovjeka - ljaka.
Bole an j krenuo prema hrvat .. koj prije tolnici na otkriće <fon ra
nina spomenika. Za nj govu lYol znao je samo on . A ipak je išao rado tan što će voj'm pri u tvom tom velikom hrvatskom slavl ju pr;donijeti svoj udio kao za tupnik 'beničkog kotara. Lebdio je duhom nad metrbpi<>Lom koju je po zadn1ji put gledao. Sutra dan je otišao u bolnicu Milo rdnih 'Sestara i podlegao teykoj operaciji na bubrezima. - B1ago preminu u Gospodinu iza kako se je i p:ovijedio i priče tio kao pravi in Crkve. Milostivi Go podin neka e smiluje njegt>voj plemenitoj duši koja ~e ljubila i vjerovala. - Cestoput je pi ac ovih redaka čuo iz njegovih u tiju g variti : dragi moj, mnogo trpim, teško mi je; ja ne znam kako bih, da ne nala7im utjehe u mojdj vjeri. Vjera me uzdrži. - To su njegove riječi. I te lni je rekao i l!' petak 13 ov. mj. ujutro kad sam ga po jetio.
Zaklopiše se one drage oči, utihnuše ona usta koja su izg.ovarala rij eči pune utjehe.
Orosilo e je naše ok'o, na tu nemilu vi je t, duša je naša prokrvari la od boli. Sve je bolno pogođeno i 'zavilo se je u ža losnu crninu. Prop•lakalo je selo i grad. Plače građanin i stanovnik potleušice koj'U je on istinski ljubio, jer ije j sam iz nje izašao. Sjeverna Dalmacija sa svojim redištem gradom Sibenikom ne može uočiti i tinitost kru'e zbil je, da dra Vlaši& nema više među živima, medu na.ma, kojima je bio toliko p<>treban i drag.
Naš mili pokojnik je bio čovjek u potpunom značenju ove riječi. Pružao je svakome oool koji lje ~o i sa-
mome njemu potreban . 2ivio je kao s iromah. - jegova je odvjetnička knj iga tako mršavo ispisana, jer nikada nije ni računao da će proti klijent ima prikazati udbenu tražbu. 2i
io j-i! od dana na utra. eka vam priča naš patnički puk
koliko je dragi pokojnik besplatno branio inove naše, koje je zlobnička ruka vukla od udnice do sednice. Ova naša obližnja sela koja su u p<> kjednjih nekoliko godina toliko toga pretrpjela n ka vam pričaju o dragim jećanjima na pokojnika k-oga dana
oplakuje mo. Mio je bio vakome. l našem vo
di dru Maček'U koji također plaće nad rakom svog dragog saradnika, prijate-1 j3. i oduševi jenog pristaše. Zauzimanjem našeg narodnog vođe st orio se je odbor u Zagr~bu, koji ima posmrtne o tanke dragog sina dovesti autom u Sibenik.
ariče hrvat ka vila i raspliće kose nad mrtvim inom.
Sibenik je zavijen u eminu, a zrakom se razliježu tužni akordi posmrtne pjesme, uz plač gradana i seljana.
U utorak 24 ov. mj. u 8.30 s. je već bila vrstana žalobna pQvorka kakvu Sibenik nije vidio, a te ko da je ikada više i vid~ . Ma e u nagrnule da otprate na zadnjem putu, njega, dragog sina, oca i hranitel ja . totin e zelenih vijenaca 1 deseci hi1jada ljudi koji su bili vrstani u redove i oni izvan redova najbolj e govore o lJubavi, o povj renju patničkog naroda prema njemu, ocu, bratu, št1tniku i branitelju. Sib nik i oJ...X>IUca se guši u jecaju za njim, nelaboravnim, i nepPžaljenim prvakom svojim .
I akadem ka i sredn jlO kolska omlad'ina, i radnička j eljačk~, i ona sa sela i ona sa grada, inteligenci j-a i pro ti puk je odao dostojnu poča t, nj emu, prvomu sinu na ega kraja .
I v jetovno i redo vno \'ećen sh o Je bilo za tupano u najvećem bro'ju .
Posebnu hvalu zaslužuju naši seoski župnici i inteligencija na selu koja je došla na čelu s našim dragim seljačkim pukom, ko j i se je sa vih trana sjatio u l(reš imirov grad, da e pokloni mrtvim o tancima voga prvaka.
i radni jesenji dani ih nisu pr'jeyili , i u či111ili u više nego u mogli i nego joe iko od njih mogao l očekiv~i)..
a ulazu u grad, kad je povorka već bila vrstana, tople pozdrave je iznio dr Murgić, izaslanik našeg ljubljenog i zakonitog vode dra Mačeka, koj i je našem dragom pokdjniku poklon io lijepi \' ijenac ovrjen hrvatskom trobojkom. Na to je imao riječ g. S. Belamarić.
Li je nose kršni momci u nar-Jdnoj nošnji, a u počasnoj su straži pret tavnici odvj"tnika, hrvat ke radričke i studentske omladin~ i fpretst'av'nice šiben kih Hrvatica. Za lije om ucviljena supruga s d oje nejake djece i rodbinom .
Suze naviru na oči kad pogled padne na dragu djecu i teško ucviljlenu uprugu koja je izgubila voga hranitelja i branitelja.
Povorka prolazi gradom. Nepregledne mase u se slile na trg pred stolnicom, u kojo j na visokom podiju leži lije dragog pokojnika. Pontifikalnu mi u pjeva pre vij. Pian, a odrij .... šenje daje sam preuzvišeni biskup. Po odriješnici lije ue izne en na trg i tu u sa crk-venih vrata naše bazilike održani snažni, topli, iskreni pozdravi i go ori, govori u kojima se izriče zahvalno t i priznanje za va plemenita i ~e bična dje la milog druga, oca i branitelja. jegova obitebj je bila či tava hrvatska zajednica. Iz govora se ,·idi koliko je nay pokojnik bio cijenjen u vim narodnim redovima, a: to ve, jer je bio čovjek plemenita srt:a i l<r ćnaske duše koja je snagu crpila u Bogu svomu. Bio je čovjek vJere, i radi toga je ostao ne lomiv karakter, koji e nikada i nikomu nije
1 n stu vnk na 2 struni
.. a. ...................................................... .. čan je onome odnosu izmedu dviju suverenih zemaljskih vlasti, Crkve i države . To dvoje mora ići uporedo, mora biti usklađeno na osnovi suradnje.
Kakogod je besmisleno tražifi da neko svoje v j ersko u v jerenje žrtvuje tobožnjim nacionalnim interesima, isto je tako besmisleno držat i da katolici smiju prodavati svoje nacionalno uvjerenje za kakve tobožnje ustupke Crkvi. Otimati silom kako pojedincu tako narodu njegovu nacionalnu svijest, to je u svakom slučaju nepravda. A nepravda je uvijek zlo.
Mi smo stopostotno katolički narod. Ko je nosilac naših tekovina: sloge, jedinstvenosti, odvažnosti, odlučnosti samosvijesti, nepopustljivosti, uzdrživo li, ko drugi ako ne mi - narod, sinovi onih otaca koji su se odmah po dola ku u ove )UZne krajeve pri Ioni/i o pećinu Petrovu? Zar su nosioci narodnod samoodređenja, koje je glasno odjeknulo u ušima prijatelja i neprijatelja, oni dezerteri koji u nam otrag par godina u ime »hrvatstva« govorili kako će nas rimska Crkva odnaroditi?
Katolici su narodnjaci, pioniri
svih zdravih akcija, a oni su i danas suhe grane na hrvatskom deblu; pače ih je nestalo, u zemlju su se prosjeli od stida kad im je po ' lena javnost dobro u oči pogledala.
Mi v j erni i novi Crkve i naro · da jo· u gu ·će ćemo se redove zbifi i vi oko uzdignuti za lavu lobode i pravde na ko i oj se bljeska zlatni križ, simbol naših nade.
Dobro upamfimo: k a t o l i-c i z m o m s t o j i m o i p a d am o! Ko za to neće dtJ zn.1, sam sebe i ključuje iz preporodnog djela, jer je naš n3rod progledao.
l
Strana 2.
Nedjeljno evanđelje s pouko1t1
XVI nedjelja po Duhovima E DELJE V. LUKE 14, l- ll.
ono vrijeme: Kod ude Isus u subotu u kuću nekoga poglavice farizejskoga, do blaguje kruh, oni go pozijohu. I eto nađe e pred jim neki čovjek koji je bolovao od odene bolesti. l odgovorajući Isu reče zokonoznnncima i fari zejima govoreći: Je li dopuš teno u subo tu liječiti? A oni umuknuše. On go pok u~ i ozdravi go tc go otpusti. I odgovorajući reče im: Koji od vos ne bi svojega os lo ili vola, do mu podne u zdenac, odmah izvadio u don subotnji? I ne mogoše mu odgovoriti na to. A i uzvanicima kazo priču, opazivši koko izabirohu prvo mjesto, i reče im: Kad si pozvan no pir, ne sjec!nj na prvo mjesto do slučajno ne bude među pozvanim koji odličniji od tebe, i do ovši onoj koji je pozvao tebe i njego reče ti: Podaj mjesto ovome; i onda ćeš zastiđen
sjesti na ni že mjesto. Nego kod si poz on, došavši sjedni na zadnje mjesto, do ti reče onaj koji te je pozvao: Prijatelju , pomakni se na vi~e. Toda će tebi biti čast pred onima koji sjede s tobom za trpezom. Jer svaki koji se uzvisuje biće ponižen, o koji se ponizuje biće uzvišen .
POUKA I u je dobar i sa svojim nepri
jateljima, n e "Dieži od njih, pače zalazi u ku ću farizej.JJj i s njima sjeda za tol. I Clok On dolazi u kuću fari zeja,
da ih pridobije, oni mi le samo na to kako da ga ocrne, o ramote i pnkažu u labom vijetlu pred narodom. Oni ga motre; paze na va ki njegov mig, na svaku njegovu riječ , da ga optuže.
Kako je gadan po tupak farizeja! Sami su puni mana i zloća, ali toga neće da vide. Farize ja ima i danas dosta . Su rećemo ih na svakom koraku, ali moramo pro motri!i da ni mo možda i mi sami u njihovom broju. Koliko puta smfo i mi gledal i, promatrali svoga bližn jega samo zato da nađemo koju manu na njemu, pak da je onda s nekim posebnim užitkom pripovi jedamo dragima i koješta nadodajemo. Mi smo jednaki farizejima, kad u vakom d jelu ·voga bližnjega gledamo samo zlo, kad svako njegovo djelo, svaku njegovu riječ, krivo tumačimo, i kad nećemo da vidimo ništa dobra na njemu. To je ve liko zlo i nevrijedna kršćanina, i od toga moramo bježati.
Isus je vidio njihovu zloću; bilo Mu je ja no što misle i kako hoće da ga u bilo čemu uhvate. Tu pred j'im toji čovjek dugo bolestan i čeka da
ga Isu ozdravi. Farizeji su pomno stali i čekali što će Isus učirniti .
I us se n imalo ne boji njihovih prigovora, On ozdravlja onog bole -nika i u suootu, iako je znao d'a će mu to zamjeriti.
Kako divaat primjer nam daje naš Spasitelj• i ovo'm prilikom. Koliko smo puta i mi imali dobru nam jeru, čvrstu odluku, da ćemo učiniti dbbro, pak mo odu tali bojeći se raznih prigovora. Koliko puta smo odu tali od molitve, koliko puta nismo poš li u
Uštipci
Samoživčeva sudbina emam već dvoje peradi, pijetla
i koku. On ·1e prokšen, bujnim bi'jelim perjem okićen, a obilat mu uborak koč i i crveni poput krvi. Baš da j pravi pelivan i dika moje o!«lkuće . ' u jedna mu je po fiijedi neur d1J1a, da je ciganin i lola. Nig ela e kod kuće smiriti , već , je li sva nulo, !imc je i on kućno pr i vraće odnemario i /ama rija u obl ižnji Kokića k m il'u~l i d'o sumraka mu se n e nadaj . l(o ki ć i, o l«l še t kuća , pro~.val i u ga vojim zetom. Njihovih dvan ae kokoši ju, bez p~jctla, a on amo sam kom ij k' i, i sve ih on zaba vlja i te toši.
Koka je njegova protimba i ro ži vlje nju i po ćudi, ia ko ih tje isti vla jo sambira ne i nizvješene na mo j ku(n i prag darovno po ložio. Ona ljubi samoću . Iza što se nazoba la, naj vo li u grmečku počivati , vepr kati i prpa ii sc te zem ljom posipati. Mima je i
KATOLIK
klanjao . Njegov život ne 'Zna za krivulje, on ide ravno m crto m, od početka, pa do zadnjeg daha . To je kratk i sad ržaj govora koJe u Izrekli : g. Dane Skaric-, zamjenik netaboravnog pokoj1J1i ka , g . Kali terna, kao pretstavnik hrva t ki ll na rod nih za !upn ika, dr Mlad ineo, narodni zastupn ik Brača , g . I. Zečević, narodn i za tupn ik Henkovca, dr ta mbuk, odvjetn ik iz Si benik, dr ma l č ić , odvj1e tn ik i1. Sibenika, dr Do
minis, kao pretstavn ik šiben kih pravni ka , dr 1 ržan ić fra Kr lo, direk to r fra njre,ač k gi mna:cije u Sinju , g. inč i ć, u ime veučiWne omladine, dr Bulat, na rodni za tupnik u ime grada
plita , g. Perketa, u ime hrvatske omlad ine, g. Goreta, narodni za tupnik drn i ke krJj·inc, g . Martinovi ć, u ime split ke zagore i rrimorja , dr No vak, l iječni k iz ib nika, g. Vl. !(ulić , u ime hrvatskog kulturno g druš tva ,. apredak" i državni odvjdnik g. Ptase\·o li, drug iz ra nih dana . - Opet povorka do parobroda, g'd'jc je g. Dane ~ ka ri ca dao mužev nu riječ da će obitelj dragog pokojnika bili obezbi·jedena.
U 2 . popodn e o ti šla u tri parobroda za Ti je no, mje to u kome je g. l 92 ugl edao vijello Božje. Tu j e održan v l i ča n t ven i provo d s govorima. U ime većenika šibenskog
crkvu, ni mo pri tupili vet im sakramentima, je r smo e bojali primjedbi, jer smo se obazirali na mišljenje onih ko j i u oko na . J-It jeli smo po ta !i ~Janom križa r ke organizaci je, ili ]X)
slati voju djecu, pa mo odustali , ljer nam je neko nešto rekao ili jer mo mislili da će na m neko nešto reći. Rili mo slab ; ći. Kato lik ne smije biti ku
kavica kad se radi o dobroj tvari. ;n treba da zna podni j fi i više nego to u razni prigovori . ik"' e nije rodio
ko bi vije tu ugodio, veli dobro naša poslovica. je t, niko nije svijetu ugod'io i neće, ali Bogu svalro, ko hoće. A mi treba da na tajimo &gu ugoditi i paziti na to, ne što će ljudi kazati:, nego što će reći Bog, ili bolje - što On govori.
Zašto nam ljudi obično prigovaraju? Zar ih vodi dobra namjera 7 Ne! Svako nave dobro djelo njih peče, i
Na braniku
kotara govorio je kanonik don An te Sare. - U sprovodu je udjelovala ši b n ka i vod'ička g'lazoa, i pj -.vačk i zbor ujedinjene hrvat ke omladine.
- A sada s la tko nivaj, dragi pokojniče, i neka ti je meka ova d'raga gruda orošena krvljiU i zno jem naših mučenika. Mirno možeš počivati, jer budi uvjeren, da mi, koji još o tajemo, do zadnjeg daha ćemo se b'~r it i za ono čemu i i ti život svoj žrtvovao. jedin tven• , prodorno, neslomiva. Padaju na i prvaci, nesmilj ena kosa nosi pTvijence, al i mi ostajemo zbijenih redova.
I reci svim na im mučenicima -da je Hrvat svij e tan svoga prava i da nema te sile koja bi mogla stati na put ostvarenj.u naših ideala, jer Hrvat hoće bit i svoj . Reci tla smo jelcl!n'o i u tu jedin tveno t narn ne smije niko dirati.
Reci da smo u zori novih dana. Mi ćemo moliti za te, a ti, kod prijestol ja onoga Najvišega moli za sve na , za svoj dragi seljački puk, za voju i fna u milu dbmovinu hrvatsku,
za naše mrtve i žive vođe. Tride etak govornika u Sibeniku
i u Tije namu ti je ovo reklo, pa ti i naš li t i to govori.
Sniva j, viteže či ti, nivaj, mila dušo, snivaj dragi ponose naš.
stoga ga krivo tumače, isto kao i farizeji.
Farizeji mrze Isusa, jer su bili oho li. Oholost je majka svakog z<la. Isu ova dobra djela, jegov sveti život, jegova čudesa dizala su mu ugled kod naroda, a to je farizeje napunjalo mržnjom. Oholo t za ljep-ljuje. Zasli•jepi la je faraona. Oholio t za lijepljuje daiJ1a i neke kršćane, koji neće da vide svijetlo i tine u katoličkoj crkvi.
Oholo t je amđele učinila vra~vima, a prve )jude bacila u veliku 1nevolju i grijeh.· Stoga I us upbzoru;e farizeje, da se čuvaju oholo ti i da uzljube ponizno t !roja Je jedina kadra da uistinu čovjeka uzvi i.
Budimo ponizni. Poniznost ne znači slabost, već veličinu "duha, kršćansku jakost.
Nišan svih topova Znate ko je pametnu riječ rekao?
Gamal iel, znani učitelj taroga vremena.
Ili niste nikada za n j čuli? -To vam je onaj koji je svojim savremenicima govorio: prijatelji , što toliko g lavu razbijate radi irenja kršćan· tva! Ako je kršćan tvo ljudsko dijelo, nemoguće je i pomisliti da će tolikim progonima odoljeti, ako je pak dijelo Božje , ni vi ni progonstva mu nećete stati na kraj,.
Kršćan tvo je dj elo Boz~e, Crkva je u tanova Božja. )(ad to ne bi bilo tako, onda bi samo održanje Crkve kroz ovih 19 v. bilo najveće "ud'o.
Naša narodna kaže: ako nemaš
jedino, što će je trlrom ponijeti, !o su lepurice i kakavci. Je li njdh oću.tjela, razleti e, dok ga se nije dočepala. raskrpotila i progutala, te e opet pod grmom razbašila.
Za vojna malo i ništa mari. Cak i za ranijega lij ega, da ga ne i čeka pred kokošinja kom . A ne bih jo!j znao što ni 7amjcriti, kad se promi li , da jedno na drugo li č i kio ja.je jajetu, da su se izlegli Jla istom gnijezd\t pod istom ma jkom. Pa svei to je, on odbjegao i tuđinu se priklonio .
a mo ilai11 on, a reći bi, da ni ona ništa bolja , kad je su ti samoživac. To se kod nj razabire najočittjc .po to me, što, netom koja darovna koka pri tupi preko obbra , d'omaća ju je starica Marta obj eručke primila i razr iješ ila, da otpočine, kad et!o nj e, prpa na se na ježila, de nim krilom uz nogu o truguj , a ošt rim će kljunom na skunjc nu i turobnu došljakin1ju ko da Je ona amo došla, ne protiv svoje vo lj e, već da \je turi s prije tolja slave nj zine. A kad tamo, što ona ne bi pregorj la , da je ni je unce nigda ogrija lo 111 a pragu župničkih dvora , niti se nj egove s la ne ješe okusila, već uz trošni kućni ćumeg i tamo se
neprijatelja, majka će ti ga rod~ ti; a ona vetoga pisma glasi : nepri jatelji čovjeku domaći njegovi. Ne treba se tome čuditi, kad ni Oo podina našega nije mimoišla čaša ova.
Domoroci u Ga na križ razapeli. Ti i ti u htjeli izbrisati i uspoment.L na Njegovo ime. Zato strijeljaj u na životno djelo Njegovo. Nisu štedljeli ni prijetnjama ni udarcima, samo da u prvom zametku utuku Crkvu koja e rađa. I zemlja e je počela rumeniti
krvlju mučenika. Prvi otvara put Stjepan, đakon. Njega slijede gusti redovi mučenika koji se daju na komacfiće ra ići, ali od vjere svoje, od u jerenja ne otstupa.ju.
pije kom zasipala! Ne pomaže tu ni Martino rukbm
odmahivanje, da se ostavi toga, ni i kanje , ko na prigode i vragetanje, da e prođi vraže njezine d'uše, te i ko
kino nasrćanjc na nado le i um'orne nova j lije. Ne kori i. Dok ih u priljeklet ne pritvoriš, da ondje utamničeni n i nogama proteg'lluti ne m'ogu, neće e ona miriti. P.a j tu da im je mira, već prka na okolo obigraje i zlobnim im prigukom prije ti, da će joj platiti. I do u kasni bi to ona uton tako i otrova•nom parom nj•ih zanuđala da • l
JOj se ne pribli žulju prilike, d'a se u-ginje ncljubljenome, koji može svakog trena iz Kokića harambašluka naJ tjeti, a tamo ga ne želi ni živa susresti.
.. Kad i njezin kusonja Uuče i plazi ~VOJim repom . Ne no i pripoljac piJ tla o špagu neizvještena u ruci, već •ga prebacio o štap preko ramooa. Iako nažna i oškopita čovječina, opet e upotio, jer mu se prijetio i go~em. ?roz o štapu trza, da će se prhaJ'UĆl 1 !omatajući snažn im krilima razletjeti, ne otme li se ponosan sramoti vog prekamog položaja.
Netom ga umoran čok'o sa sebe
Broj 39.
Dvanae t ga lilej kih ribara su no-ioci velike ide je preporoda. Ni sile,
ni novca, ništa nemaju; nego progonstvo i šikan iranje na svakome koraku. I sa strane 2idbva~ i sa. strane rimskih upravnika. A kada je apostolski prvak zaplovio pučinom mora i posijao sjeme kršćan tva po prostranim djelovima rim koga car tva, bojno polje se je pTenijelo i na evropsko tlo. Dosta je samo spomenuti onih deset velikih progonstava za vrij·eme rimskih careva.
Klijalo je sjeme riječi preporoda, u srcu pojedinaca, pa čitavih naroda. Ono malo g'orušično zrno ' je izbijalo iz zemlj e i grall1a lo u veliku krošnju na kojoj se odmaralju duše koje su bludile pu tarom traž~nja istine. I nisu je našli nigd je, nego u hladovini gu tih gra na onog prezrenog jemena, koje je kli1jalo i 'bojažljivo izbijalo svojlom glavicom.
Kada su jlenjale pogibli izvana, onda su nadošle one izmutra. To ji! proce što ga svugd j~C susrećemo. U vakoj stvari koju vo& ljud1i. A i Cr
kva j •~ u tanova za ljude, ljudi su njezJini članovi, i o'rtj su vidlj•ivi upravni~ ci te orijaške organizirane snage. Zato i Crkva doživljuje ono što druge ne može mimoići!
Bolno je vidjeti kad operaci~ski nož reže meso na eg prijatelja, a 'još teže je kad taj nož brazdi po na§Oj koži. I nezahvalnost, i prezir je d vaput teže podn i j~e i i kad na m to db1azi sa strane onih koju su nam najbliži, i koj ima smo samo dbbro činili.
Krivo jerstva i otpadi, to su nezaci je ljive rane na živom orgamizmu Crkve. I te rane ne zacijeljuju doklegod se inovi ne povrate u očinski dom. A ti pojavi nisu bili samo u onim prvim toljećima . Uvijek ih ~e. bilo, i u desetome, i u petnaestome, i u devetnaestome vi jeku.
Borba, seciranje, izvana 1 lznušan. Dinamiti se podmeću pod pećitra. Topovi i strijele imaju jedan ninu Petrovu, orkanski valovi zaplj'u kuj u o lad u staroga ri00ra. I sotonski se planovi smišljaju da se već ~ednom srazi s licem zemlje ona ustanova propetoga Galilejca, koja već tblik'o vjekova tvrdo stoji. Vidila je početak svakoga kraljevstva i svake crkve, što ih današnji vijet vidi, i ~amčimo da će vidjeti i njihov svršetak. Ona je bila velika i uvažena još prije nego su Sasi stupili na englesko t lo, prije nego su Francuzi prešli Ren, kada je cvalo grčko govorni tvo u Antiohiji i kad'a su se u Meki klanjali idolima.
I 2ido i, i komunist•~, i maSIOni, i socijali ti, i slobodnjaci vih boja i tonova jurišaju na nepomičnu stijenu.
I s ila i blarg1q, i zaviisft: i zloba, i laž i jpodval~, i tatbluk:ll i razvrat, sta.re i 'nove tekovine, sve tlo puni kanone koji su upereni k "znaku proti h"ome će se u tajati."
Ole, još je tu, nepomična kao pri j~.
Sto ms još treba uvjeravati da je tu pr t Svemogućega?
skinfe i na travu sp usti, a on ugledJ moju koku mudricu, ~ lakte klisil te da nc bi snažne priuze, što mu s oko n~gu obavila, na peče ai je raznio O kočt ona ustravljena i za Martinu e suknjetinu sakr i i tu uh"Utri.
A i je ga i lan i kršan ko, što reku, u.zgojen hrast na naplavi. Holc v la ~e. n1ka~~ se sn~ iriti. Pričeo dodijavait 1 star1c1 Mart! koja mu staračkim rukama ne može već doajkavati ...
jutros se svanulo, a evo ti kake je ko~ mene. Pijev<?, kako se' dig() sa svo.Je loge, na obtčajnu otputovao ~ tu~1 rod. Siledžija harum po priJeklett skače i lutjit se drevi. ja nešto mrndam oko p•isarnog ·tola, a mačak oko &"? po~a~ice u kuhinji mijauče i zanoviJeta JOJ. To smo vi domaći.
Da šta bi od naše kokošice sto· pani ce? Treći t dan i noć, da je kuća ne viđa. - no je viđaju u trećem komšilu ku, da u gladnu zem lju kljun za· bađa. Cak ni dana~nja pogibija i za· klanje pijetla iledžije, bojim se da je ni ona nije ljoš uvjerila, kako u 'svo· ju vla titu ranu valja sebe jelunuti ako ćeš se uvjeriti, pusto li peče.
don Marlw Velit .
Sime
~l~: N ttor su Petr
re~ nar ju pos ll
ša zbor
na
n il~
nib
tu Ila! l
39. -- Broj 39.
Po drtfiavi MARIJI O LAV! J u rubi•nom
polju bilo je 14 i 15 ov. mj. Pri utno je bilo p reko l 1000 ljudi. - \ajka će usltšatl vapaje svojih sinova.
ZBOROV I OPOLI 1.1 u Preku i Blcgradu odr/ani su prošle nedj ·Ije u J..rbu tvu ogromnog rnno tva . a hiljađ i hiljade n:l ih ljudi do~lo je na ove zborove da poka~ u 'Cia je sje e ·na Daltra ij1 Je h o lušno u ~
~rn Mačeka ali ujedno l branilac našeg sinjeg Jadrana. Oni de,etci hiljada našega naroda su gla no i ot oreno rek li da je samo jedan čovjek odreden da g vori u ime Hrvata" a taj jed ini čovj e!< je dr /1\ač~k koji je dobio priznanje ne jednog Hrvata nego 98 po to gla ,ova u sjevernim krajevima na Dalmacije. Odlični govori narodnih pos lanika su prekidan! burnim pokliCima dru Mačeku l Hn-:ttskoj . Na ovim zborovima nije bilo braće iz 'ibeničkog
kotara. Nenadna sm rt ljubljenog prvaka dr "Ime la !ća ih je u tome priječila. -Hrvatsk i je narod vijestan svoga pnwa i ll kriku za pravdom ga neće niko ;t;lll taviti. Nema ile koja bi skršila hrvatski narod u borbi za iskonska Llarodna prava. - j oš su održani zborovi opozicije ll Kladovu i Petrovcu. U Klauovu je g. Ljuba Davidović
rekao: Nama ne trebaju dvije skupštine narodna skupština i _enat, već jedna u koju bl narod po tao slobodno lLabrane svoje poslanike. - Tu je rij yenje čvora .
O Ni\SEM ODI M CE KU je g. Mi· ša Trifunović, !'staknuti radikal, rekao na zboru u Prijepolju ovo: "Kogod misli da je g. dr Maček protiv ove zemlje to treba da izbije iz glave. On voli ovu zemlju isto kao i lm~ amo je njegovo gledtšte o državnom uredenju drukč ije nego na e."
PREMJESTAJL Prema novinskim Iskazima ovih su dana izvršeni mnogi premještaj! državnih činovnika, posebice profesora i sre kih načelnika .
OSTAVKA OPCI SKIH VIJ (. IK je uslijedila u Babi'nopolju . - U križevačkom srezu od 204 općinska vijećni'ka dalo je ostavku njih 164. - još su uslijed1le ostavke općinskih vijećn ika u Jelsi, Valpovštin i, u Sikirevcima, u Trnavi, Vrpolju, Vuki, Vrbici, Bubrovcima, Gorjanima, u Gornjoj Rijeci, u Varaždinskim Toplicama, u Novom Marofu. u Brezničkom Humu, u Otoku, u Ivankovu, u Ladimirevcima, u Brodancima, u lavonskom Samcu, u Pod~ gajcima, u Mariji Bistrici, u većini općina
sisačkog sreza, u Sun\fa( 'i susjednim o[Xinama, u Gundlncima i Pri,Vmc~ - I to samo u ovo nekoliko đana!
SELJACKI DUGOVI. ova ured ba o otplati seljačkih dugova imala bi da bude izrađena do konca ovog mjeseoa\ i da tupi na snagu l listopada.
NOCNI RAD. Brodska je policija kaznila s a 200 din globe osam pekarskih obrtnika radi noćnoga rada.
FRANJEVACKI KONGR ES u Zagrebu drži se od 25-29 ov. mj. Sudjelovaće pretstavnici svih slavenskih provincija, a prisutan će biti i 'general reda koji je ovih dana obilazio našim krajevima.
ODLIKOVANJE NASEGA COVJ EKA. Ugledno naučno društvo .,Hi !ory of Science SoCiety" u Wash ingtonu primilo je za svoga člana hrvatskog matematičarla g. D. Uvanovića. Ovo druš,vo kupi najugledn ije pretstavnike znanosti po cijelom svijetu među kojima je prvi od t-lrvata Danijel Uva-nović.
KONGRES PRAVNIKA iz naše države održan je u Beogradu od 22-24 ov. mj.
TIJESNO I BETINA nema škole. Djeca su prepuštena ulici. - Dok u drugim zemljama i najmanja sela imaju svoje škole, dotle se u TijCSJ\u.. i Betini tolikim stotinama djece zatvaraju školska vrata. lli go podi načelnicima nije mnogo do toga što oni nen•aju dJece. Ako je to tako, onda je prešlo svaku mjeru.
NOVA KRIJ2AR KA DRUSTVA osnovana su u Carevd'a ru i Rešetarima (okružje Zagreb).
KRI2ARSKO SLAVLJ E U DRVEN lKU. Križarski dan je proslavljen u nešto većem stilu. Sjatilo se je veliko mnoštvo svijeta iz okolnih mjesta . Došao je tamburaški križarski zbor iz Sućurja, pjevačko društvo "Branimir" i'z Sumartina, a iz Povija krt ' ari su svojom glazbom. Drvenik nije doživio takve slave. Preko 2000 ljudi je slušalo razlaganja znanog križarskog rad'nlka župn(ka d'r Guberine fra Augustina i g. fr. 2. Donadinia pročelnika splitskog križarskog okružja i prisustvovalo svečanoj akademiji. Bilo je ,u i jdš nekoliko okolm'h župnika. - 2ivhli naši Križari s makarske obale!
KA TOU K
Na razmišljanje a m Sibenik ima 900 daka uri
S3111ih na realnoj girnna.oiji i klasičnome odjeljenju. A gdje je preparandija, trgovačka i građan ka škola! l(ak!o je kod na , tako je i u drugim krajevima domovine.
vak hoće u školu . To je či nj entca koju ne poričemo, jer je ne možemo por ći. - I eć e stvara pitanje: kamo ćemo s tim dacima l<'oj i će kroz n ko li ko g'Odina imati matur ku vjedodžb u u ruci. Ko će tima naći mje ta, kad već danas, i oni akademskom prernom, tako dug'o čekaju da e domognu bil-o koje lužb ·. - Teško je to, kad mlad čovjek, zreo za život, mora da se oslanja na staračke ko t i vojih rod itelja.
H iper r rod ukcija školovan ih l j ud i! A onda e stvara pr leterijat inteligenci je.
ajveći broj posmatrača g::>Vor i kako je tu jedini izlaz ogranič iti bmj škola i daka. To je najjedno tavnije. - A mi znamo kako bi lo bilo; tavili bi e takvi uvjeti koje bi mogli ispuniti oni koji su na vrhovima, a nama, djeci plitkih džepova, škol ka vrata bi o tala zatvorena.
Oo podo, zar smo mi tako kulturni da na m treba ograničavati broj školovanih ljudi? To ne čine ni oni koji u daleko po kočili pred nama. A ua talom, odakle nam pravo da priječava mo duševni razvoj naše d1~ece, našega naroda !
Mi vodimo računa o "uhljebljenju" . Aritmelički zbrajamo i odbijamo. Toliko je mjesta - toliko može biti školovanih ljudi. Više ne! Ako se preko toga ide, uzmi škare, pa pre triži.
Uvijek se vraćamo na i to, vuda ćete naići na onaj pogrešan logički izvod: iza toga, dakle, poradi toga. U ovom slučaju: Mnogo je ljudi bez namještenja; razlog - što se vakoga pušta u školu; izlaz - ograničimo broj školovanih ljudi.
A ja tako ne bih rekao. Prodrimo nazira.njem - da šlro
la nije zato da nam za nekoliko sati dnevnog rada za tolom bude o iguran gospodski ži ot. To je točka na koju bi trebalo uprijeti pr tom upravo dana , kad škola pravi toliko problema koji e ne dadu tako lako riješiti.
Obonmo ono pogrešno nariranjc prema kome sc tlak, samo t ime što je tup io na školski prag, 1..auvijck odri
če žtvoln na clu. Zašto sc jedan clio ško lovane o
mladtnc ne bi powct10 poljopnvredi, UllHf'q_jedJvanJU g'O podarstva na seJu, racijrmalnom i'>korixćavanju 7emlje! T u \e probi ·mi kojt č kaju na rj Š<.·nje. A zar je lo ncčastan posao? l omoći svoga Č'Ovjek:I, unapredivati narod, bogatiti ICmlju, zar lo nisu u:rvišen i zadaci?
A mi, agrarna 1 mljn, upravo trebamo ljudi kojt će uputiti našega čovjeka u obrađivanju z ·mlJe.
Ono za \'odu kažemo da je z..a. ićena, kad više ne može topiti 6, ali za narod ne govorimo. ismo mi za ićeni kulturom . Daleko smo i od onoga št bi mo morah imati.
e zatvarali, nego širom otvorili kol ka vrata vakom kojigod na nje
zakuca. Ali i pro irima granice kulturnih vidika i stvorimo jaku kanalizaciju kojom će teći bujan život naše narodne kulture. Birokrat ko činovništvo nije ve. U njemu bi našao mje-ta samo jedan d i o školovan ih l j ud i.
Razgranati kulturno djelovanje u g'ore imesenom srni lu, pa neće trebati tvarati pitanja o hiperprodukciji in
telig nala. To ni u tvari jedne ili dv iju go
dina. To u pitanja na koja treba ulr'ošiti i :nekoliko de etlj ća, dok se vid i njihov pravi razvoj. Ali treba početi, dati osnove, a ne ići sa posve drugog stanovišta - ograničavali broj intelig nata.
A gdft! u opet oni brojni redovi tudent ke omladine koja no i u
bi i 'i e od pet talenata. Ta omladina bi e po vetila nauci, produbila navu narodnu kulturu, osovila nas na čvrste noge i tavila uz bok kulturnijill naroda. Takvima ne bi ni trebalo namještenja u onom običnom misiu riječi, nego bi im se moralo dati daljnje kolovanje do vih granica mogućnosti.
Tol iko je zijajućih praznina, samo treba oči otvoriti.
Ovo sam htio nagla iti upravo na početku nove škol ke godine, kada o tobožoj hiperprodukciji inteligenata vak govori, zvan ili nezvan,
Italija prema Abesiniji Sva van j ka politika zadnjih šest
mje eci uglavnom se je kretala oko talijan ko-abe inskog spora koji je do-egao svoj vrhunac. Brze pošte radija potvrđuju lutnju rata. Teren , gdje bi se prolijevala bratska krv, brdoviti su i divlji krajevi Abe in ije. va vijećanja o tadoše uzaludna. Oblaci i -tresuju zad'nje kapljice ki ša. A da li će Engleska htjeti i moći odgodiH ratni pohod nestrpljivih crnih loošulja, to je veli ki upitnik. - Rat je got'ova činjenica.
Talijanima igurno nije umaklo s vida, da će vojno osvajanje abe inskih visoravni, na jvrijedln'iljeg i najvećeg dijela Abesinije, biti vrlo teška zadaća. Musolinijevi vojnici moraju tamo vod!ti planinski ra t !-.'oji nadmašuje poteškoće redlovnih a lpinskih manevra. Osim toga u mnogi m divljim provali jama i besputnim kra jevima te zemlje ne mogu nik;l.ko dbći do uporabe ni tankovi ni automobili. Brdovite krajeve veličine za tri naše države, trebaće osvajati na nogama. U takvim neprohodnim krajevima talijanski će vojn ici dolaziti u ukob sa ljutim protivnikom - abe in kim brđaninom . Nadmoć tali janskog oružja jedva će se moći očitovati , dok će gubici na tal i jan ko j stran i od razmi h bolesti biti vrlo ve liki. Samo pohod talijan kih bombaša t . j. otrovni P'linovi, mogl i bi izvojevati pobjedu nad primj1iv!nim i slabo naoružanim Abesincima.
ekol iko tjedana nakon početka rata1 računaju u Londonu , nastupiće
AVIJATICKI KONGRES održan je ove godine u Dubrovniku. Kongresu je prisustvovao velik broj delegata iz skoro svih država, a za prelsjednika medunarodne aeronautičke fed'eracije ponovno je i-zabran rumunjski pri nc Brbescu.
DIJETE BEZ CIJU se je rodilo u Mostaru. Takve pojave u do sada nepoznate u liječn i čkoj nauci. f
novi položaj . Musolini će Javiti voj prvi ratni uspjeh . Tada će se naći u dvoumici: da li će velikim rizikom nastaviti zauzimanjem be inije ili će se zadovoljiti jednim dijelom koji u mu Engleska i Francu ka do ad nuetale?! \'akako Italija hoće da milijunske pare utrošene u pripremanje ratnog osoblja i materijala o veti i da se naplati .
još ćemo pomenuti voj ni položaj na Sredozemnom moru. Tu je Italija u nepo rednoj blizini engle koj 1alti. U lučaju da engle ki intere 1
budu ugroženi sa strane Italije, biće pri il jeni pr ihvat iti se oružja. - Malta je popr imila vojnički i'Zgled' i potpuno je u vojnoj opremi, tako će joj jedna talijan ka navala moć i navkoditi. Ako bi ta li jan kim brzim kr tašima, podmornicama i izvr nim njen im avi jonima u pjelo zat voriti Gibraltar, onda bi Engle ka bila u vrlo te kom položaju obzirom na kolonijalnu In~] j u i Egipat. Radi toga će e Engleska teško u uditi da pojačava talijan, ku vrućicu. - "Kako će se držati o tala afrička plemena u ovom ukobu, do ta će ovi iti o vojnom u pjehu Italije.
Ovako izgleda j u za dn j i novin k i izvještaji, oč ito , da udovolue znatiželjnoj čitalačkoj publici. - S moralnog tanovišta prilikom ukoba iLJmeđu l
blije i Ab inije mi katolici imamo .ja-ne poglede. Katolicizam je prog'o o
rio na usta Kri tova Namje nika. Sv. Otac je prošlih dana naglasio neka vječna načela, zapisana u svačijem srcu. O udio je napadajni - otimački rat kao nepravedan. j ecfnoj zemlji, sama njezina prenar:učenost, ne 'daj .... pravo da silom otimlje tuđe krajeve. Ra -prši narode koji vo le rat! - naglasio je sv. Otac.
Op. ur. O vo nam je po Jao jedan naš prijatelj .
Slran<l 3
Naši dopisi Tijesno
Kao womom OŠITiuti o~tal1 smo na vij st da dr Sime Vl:1šić ne ž1vi vit·, da je preminuo naš ljubljeni mje'tanm Nismo vjerovali Ta 1.ar je moguće, r:~r to može hiti? Durr,, isrrekldani jecaJ t mrtvM·key IVO
na nam, nai ... 1lost, rekoše da je tako. - flje no • zavilo u crninu,, i [}lače ;r.a ,vojim nepr /aljenim ~ inom. Dan{!-;, kad rra nema vt{c, shvatili smo potpuno što nam j bio.
Na dan nj g-ove smrti po[)Odne u 5 s. odr/ane su ndušnice 7a njegovu neumrlu dušu Crkva j bila dupkom puna 'a širokom pro toru pr cf njom (ic;kao sc narod Pred \C!ikim ka'afaltom iskićenim hrvalskim trobojkama i cvijećem obavio je odriJešenje mjesni 7upnik preč-. don Toma Perina, a ?titim je pjevački zbor, pod vodstvom gospode učitelj1 braće Koiaia , otpjevao tuialjku Na širokoj crkvenoj plokati prei'. žurntk odrino je ~akupljenom narodu , koji se gušio u su1.ama, dr!jiv govor u kom je o obilo l taknuo rodoljubni i vjerski momenat u /.ivotu na~ dragog pokojnika. RIJeči su bile prekidane poklicima " lava! ' Na koncu je mjesna gla ... ba olvirala žalobni komad 1 narod sc razišao ku ć:lma pod dojmom trašnog gubitka
•- Tijesno je satrveno od boli radl gubitka svog prvog ina. Svi plaču i sa suLama u oku primaju posm rt ne ostanke neprežaljenog pokojnika. U utorak popodne tri parob110da i nekol~ko motornih lada stiglo je iza !an ika, šibeničkih građana, i stanovnika okolnih mjesta. l da je još tolt'ko prevoznih sred tava bilo. ne bi se moglo ukrcati one ma e koje su ostale na šibeničkoj obali t u prigušenom jecaju rekli zadnji zbogom. mi!om prvaku svome.
Ogromna žalobna povorka je prošla ulicama našega Tijesna, ne manje impozantna, nego to je bila u Sibeniku. Plai', jecaj, govori - - - vak želi reći barem jednu riječ - ocu i prijatelju, hran itelju i branitelju, Šlitniku na:eg dragog puka. l u Tij nu je obredalo četrnaest govornika , i u ime ban ke Hrva t~' i u ime kršne Uka, govorili su pre! !avnici pojedinih staleža 1 Izvanja. U ime naše tudent J--e 1 sec-. ske omladine je govorio po jedan pretstavnik.
Po no ·e naš, ni vaj slatko! Ponosni mo na te. Tvoj vel i čanstven i sprovod govori o Qjubavi i ~štovanju koje si uživao kod vakog čovjeka. Laka ti hrvatska gruda. na ža.:. lima našeg pitomog otoka.
Tješnjanirr
DRNiš UPRAVA KATOLJCKIH MUZEVA. U
ned)elju na 22 ov. mj. bio je prvi redovit( sa tanak društva katoličkih muževa. Održano je predavanje o svrhi Kat. Akcije. O. duhhovnik e je zahvalio privremenom odboru na uloženom trudu kao i na časno izvršenoj zadaći. Zatim se je prošlo na biranje uprave te su jednoglasno izabrani za potpretsjed'nika g. Roko Z i vkov t ć- upuk, trgovac, za ta jnika g. Zvonko Drezga, brijač,
a za blagajnika g. Stipe Cavka. Sa sa tanka je bio po lan brzojav preuzvišenom bi'skupu. Ovom prilikom je zaključeno da se do svetko ine Krista Kralja nabavi četiri
nove zastave Kat. Akci je.
GLAZBA. U prošlom broju " Katolika" izvjestili mo kako je kod nas pokrenuta akcija za nabavu glazbe Kat. Akcije. S vesel jem možemo javiti da ova stvar vrlo dobro napreduje i da doprinosi ližu. aši odabrani sakupljači marno obilaze katoličke
kuće u Drnivu, Kninu, Prom ini i okoli!} nim sel ima i svagdje nailaze na srdačan
prijem. Do sada u sku,P.ili od slijedećih:
po Din. l 000: Podružnica braće Curko. rudar ko društvo " d ria Bauxit"; po Din-600 : P. Uroda; po Din. 500: M. Pranić.
A. Pranić, Dr. . Grubišić, Dr. M. Skelin, Dr. l. jelavić, Materinsko d'ru tvo go poda, A. Bar(ić, J. Grubi" i ć, Crkovinarstvo župske crkve, samostan Vi ovac, P. Skelin. po Din. 400: . Jel č i ć , P. Zivković, J. Buva; po Din. 300: Dr. A. Strka lj, C. , M. ova ković, G. ferri, 'L kejo, l. Bilušić, J. 2ivković; po Din. 200: \. Jukica, J. Ga-pardi, J\\ . Budiša, M. Grabić!, . Skovrlj;
. avCka, R. \anzini, R. Sarić, ran za; ., M. Cupić (slijedt) .
Skradin
GODISNJF L VLJE TTTUL R OPAT KE CRKVE. Blagdan rodenja Bl. Dj. Marije ,ti tulara naše opatske, jednom biskupske crkve, pro lavljen je. ove godine v~ lo svečano. - U predvečerje bi la je ra vjeta i vatrometi pred crl--vom. Sve je btlo okićeno 1alenilom i narodnim zastavicama.
l
Strana 4
Ponti !kalnu s1·. 1\\i u na blagu n pje1·ao je rreč. lllJfSni opat don tjepan Pol jak uz a. i ten cij u mgp. o. Pa \'la Peri 1ća, samC1stan ko• ,·ika a, i fra 'ununa SlaviLe, iz \ isol'la, tc fra Ruf ·~t: l,t Rorn ra ,župnika IZ Dubravica Preko mi ·e pjev JO je domać 1 7bOI rod \'OdSt \'Om go ·p. iv Bač i ća -1 e čano· t j t: 7.avršt.:na pofX>dncmom sl u i
bom l ~oi.jom i blago,;lo1om >a l resvetirn . \ ' l 0 1( 1 P SJET. 10 ov. mj po ; e ~
tio je o ·aj grad preuzv iscn1 split ·ki bi kup dr l 1 i i 1 l leme 1t Bon efači ć . U pratnj i su bil i pre . dr Zorić, t;1 jnik na· gu bi kupa i prce Berak, llat i upn ik Doca.
P!CliiVi;cni je ll r ratnj i pre: . mjesnog opata po ·jctio op.1bku crkvu, bivšu k:i tc[d ra lt. i razgledao cPkven u bibi oteku u o ~ IJ.1t kom dvoru. - . lavlj rnje zvona je dulo znak da Preuzvi en i odlazr. arod sc je . jtt io i pozdmlj .. o isohog dos'ojanstvenika koji je pr0azno otzdr:wljao.
D obropoljana
KRIZ.\R Kl TEC j . Prvi put otkada po toji na e bratstvo po ·jetili su na iLa-lanici krii.ar kog okružja Sibenik, braća: Bretkovi ć Antun, Gazari Tonko i Sutnn Eugen. - Naše bratstvo spad1 u red onih bratsta1·a koja su o novana u teškim ča ovivima, i koja su prepuštena sama sebi, bez duhovnog vode morala, da izdrže teške bof'be. Samo jaka vjera i č rsto pouzdanje nas je uzdržalo. 1aše je selo križarske e:o, u punom mi-lu te rije~ i. a i su e momci· uvjerili o vell(h kri ia kog pokre:a. jillo,·e ideal ima obogaćene duše prigrl i:e su križarsku misao, premd:.~ su bi li uvj ;: reni da se tim upu taju u tešku borbu. l poslije svega toga. po lije izvojštenc pobjede, dolazak braće koje vodi ista ideja, braće koja su puna ljubavi prema nama eo kim sinovima, priredio nam je naroč1tu radost i v Ije.
Prilikom tečaja održali smo ruj a'!lsko glavno vijeće. Iz izvještaja odborn i k:~! i pohva lnih riječ i braće izaslanika vidi e da je na" prošlogod(nji rad bio vrlo dobar. Vjerujemo da će novi odbor na čelu sa na im vrijednim bratom Ivom Co ićem na tojati. da naš ovogod išnji rad krene vehkim korakom naprijed. Jedan dio toga uspjeha pripadaće brać i izaslanicima kojima zahvalj ujemo na ljubavi, radu i požrtvovnosti, kao i okružj u koje nam je poslalo braću, koja su punim hvatanjem došla k nama.
a je tečaj zavr"en zahvalnicom Svevišnjem i vrućom molitvom, da blagoslovi naš rad, da nam dade snage kako IJi i d3 lje ustrajali u rad u za dobro cr{kve ~ nama milog hrvatskog narod. Bog živi! - Kr i žar
Zahvala Svim onim plemnitim osobama
koje su nas se sjetile i utješi/e prilikom smrti neprežaljenog nam
OCA najdublje zahvaljujemo.
Toplu zahvalu izričemo napose mjesnom župniku don Grgi Fržopu, preč. kanonicima don Josipu Mirkoviću i don Vinku Rasolu, te vlč. župnicima don Niki Kuvaču, don Rubi Filipu, don Romanu Lukinu, don Anti Matacinu, don Andriji Oštriću, don rećku Paviću, koji su ga sprovodili i zadušnice održali.
Hvala i svim onim svećenicima koji su namijenili sv. Mise, pomene i priloge za upokoj njegove duše.
Hvala našoj svojti i mještanima koji su nam bili pri ruci i pobož nim molitvama otpratili na zadnji počinak milog nam pokojnika, i zadušnicama sutradan brojno prisustvovali.
Bog svima s tostruko platio! Ve li Raf, 15 rujna 1935
don Mate Garković za sebe i rodbinu.
ODijELA, POSEBNE j AKETE l HLACE TE DOBRE KOSULJE kupićcit najjeftinije u novoj slovenačkoj trgovinl F. Kraf~ek u Sibenlku, Kralja Tomislava ulica (na vrhu stepenica Dobrić) . Za proljetnu sezonu veliko sn iženje cijena. Za· jarnčeno dobra roba.
KATOLIK Bro i 39.
Kalendar Rujan = Listopad . 29 16 . po Duh. Mihovil arh .
P. 30 Jeron im U. 1 Remigije
2 Andeli , čuvari 3 Terezija od M. Isusa
P. ·l Franjo A išl<i 'S. 5 P/acid muč. Q) Prva četvrt
Sv. Frano Asiški .Trinaesti vijek j b io crn i vije k
u povij e ti kat. Crkve. l rivovjer tva u e št rila , grofo vi i knc7ovi vječno u bili izmedu ebe zaraćeni, kler je
duboko pao , a kod malog puka zavladalo vjer ko neznanje i p raznovjerje.
tim teškim ča ovima dao je Go podin vojoj Crkvi sv. Franu Aiškoga.
Frano je rođen u talijanskom gradu A izu ll 2 g. od trgovačke obitelj i. Roditelji, preoptereć~ni po lom, zallemari e kršća nsku odgoju v9g ina, pa je mali Frano od dana u dan sve više padao u g ri jeh. - Za reću po-la Oo pod in Fran i tc ku bole t ko i a
mu je otkri la ništavilo i pr·J laznos t vi jeta.
jednog dana sjed io je Frano zamišljen. Drugovi ga pitali, zašto se je tako zami lio, ili se misli ženiti. "Da, ženim se, i uzeću za zaru ~ nicu ljep u i plemenitiju, nego ~ u vi ikad' vidjeste. Ona će sa svojo m ljepotom i mudrošću sve nadvisiti" - od'govorio je zam išljen i F rano.
Ta zaručn ica bilo je iroma tvo. O tavio je prija tel~e i drugove mladoti i grijeha, sve je svoje razd ije lio i
pošao u samoću, da molitvom i po-tom !avi Oo podina.
va promj ena n ije se svidila Franinu o cu . Ogorčeni otac tuži ga asivkom b iskupu i zatraži da se odrekne bašt ine. Optuženi Frano klečao je mirno do b iskupa. Kad je otac svršio voju optužbu, u tao je Frano, pa vu
kavš i sa ebe odijelo, povrati ga ocu. Zatim na uče na se siromašnu ha lj i,tlu s lkrukulj icom' i opasa e konopom.
trogi i iromašni način živ.ota sv. F ra ne počeo je vraćati pozorno t a iških građana. Tjegov na tup odavao je neko više, nebe ko bi će. toga nije čudo da je Frano u kratko vrij me tekao ve liki bro j pristaša pa je mo
gao odmah u tanovit i red (družbu) pod nazivo m "Male braće ."
Frano je imao velilro ree koje je htjelo cijeli sv ijet o voj iti za Krista. U tu vrhu poslao je na ve četi ri trane svijeta svoje redovnike.
v. Frano je kao eraf ljubi-o Boga. Nije bilo časa u nj egovom ž ivotu, a da n e bi bio zdruiž n s Bogom. Ljubeći Boga, ljubio je i sve ono što je On tvorio.
Ljubio je žarko unce, •jer ga je Bog tvorio. Ljubio je životinje. }- jubio je i samu sm~Pt i s latkim ju Imenom " e trica" - o kr tio.
Pred mrt se povukao na b'rdlo Alverno gd je je neko vrijeme proveo u mi tičnim razgovorima i ushićenjima. Da mu Oo podin dokaže voju ljubav, uti snuo mu je obi lježja svoj ih 5 ra na.
S vrućom preporukom vojim red ovnicima ,neka uv ije k o tanu vjern i iromaštv u i sv. Stolici izdahnuo je
vel iki Frano - "drugi l(ri t" (Renan) u 45 godini života 1226 godine.
COYPEHPAJH podmorna boJa garantirano za godinu dana tsprobana od lslwsnlh pomaraca. Svih vrsti suhih l uljenih boja, la kov, ltrnlsa, katrana, blaka, karbolinejn, kistova, Kita (š tuk~). pakla l svih u tu struku spadaj ućlb predmeta najbolje kvalitete uz u mjerene eljene l solidnu poslugu.
Preporuča se
-.raa:&TOMt soša«J
ŠIDENJK Specijalna trgovina boja
laka. Trg Stjepana Radlćn. Kod crkve Sv. Ivana.
' l ,
"Na kavi" kod gosvodie Veselić
rjdavaju se pitanja svakojaka. l pollo na svijetu imG --· .. ,.,.; bez mane, predmeta za razgovor nikada ne ma.ofka. No kad ~ospodia Veselić posluži svojom izvrsnom kavom, razgovor malo utihne, l U't'ijek se pojavi p{toofe: gdje l ua kofu ci(enu ona dobiva ln speclfabta finu kovu?
A ono veli: •Ah, ne, običnu kavu ja troiim. alJ 1 Pr a 't' lm F r o u e k o m. Treba uzeti pravu mJeru Pra't'og Francka, to lzvnno usavr\;ava olcus, boju l miris svake ka't'e. Nifo to slnčafoo, da le Pra't'l Frnnck troši danas a civilizovantm zemljama Alrom cl!elog nijela.•
Besplatni po grB b --možete dobiti, ako se začlanlte u "Posmrtnu zadrugu sv. Josipa• uz nezna tan mjesečni doprinos. Mislite za vremena na posljednje stvar i!
Sve Informacije daje rado Pou)erenl~lvo P03MRIRE ZfiDBUfiE 3V. )031PB. Sibenik
Put Uboškog doma (kuća Olivari).
Crkvene vijesti KATEDRALA SV. JAKOVA. Nedje
l j a : Blagr.:an sv. Mihovila Arhanđela -za tit nika na~g grada i $it-enske bi kuplge : u 1/z župska v. Mis:u. u 7, 8 i 9 s. tihe v. Mise. U ll s. pontifikalna sv. Misa. -
Popodne u 5 s. blago lov za dobru smrt. smrt. - P o n e d j e l j a k : Blagdan v. Jeronima - za titnika Dalmacije. U 51/2 žup-
ka sv. Misa. U 7,. 8 i 9 s. tihe sv. Mise. U ll s. pjevana. Popodne blago lov u 5 s. - U t or a k : u,·e er na "Zdravu Mariju" počinje li topad ka pobožnost. Ru7arQ i blagoslov.
DOLACKA 2UPSKA CRKVA: Nedl j a : Sv. Misa u 7 s. U t o r a k : U 6 s. večer počinj e li top. pobo.lno t.
VAROSKA 2UPSKA CRKVA: N ed· J e l j a : U 6 s. tiha sv. Misa. U 9 s. školska. a u l O s. pjevana. Blagoslov u 6 s. U t or a k : U 61/2 s. uvečer počinje listop. pobožno t. Ruzarij i blagoslov.
CRKVA SV. FRANE: Nedjelja: Tihe sv. Mise u 6, 7, 9 i l Ot /2 s., pjevana u 8 s. Blago lov u 51/ 2 s. Pone'Cfjeljak : Sv. Jere: Sv. Mise 6, 61/ 2, 7 s. U 8 s. pjevana. U 9 s. tiha . Blagoslov u 7 s. Ce t vrt a k.: Sv. Tereziia M. 1. : Sv. Mise u 6, 61/ 2, 7, 8 s. Uvečer blagoslov u 7 s. P e t a k: Sv. Frane: Leke@ u 5 s ; 6 s. pJ~ vana Mi . Tihe Mise 7, 8, 9. Svečana Misa ll l s. Drže Dominikanci blagoslov s Preminućem u 7 s.
CRKVA SV. LOVRE: N e d j e l j a : Tihe sv. Mise u 6, 7, 8, i l 0112 s.; u 9 s. pjevana sv. Misa, u 5 s. pp. blagoslov. e e t vrt a k : u 7 s. uvečer sat klanjanja.
l ~-· J., :8~:
e a"T QUN a-f'C Veliki izbor jesensk\h cipela za dame, gospodu i djecu. J
ŠIBENIK SPLIT Kralja Tomislava Marulićeva 1.
Pozivaju se članice društva Srca Is. da prisustvuju. Pe t a k : Sv. Frane : trod'nevnica počinje u utorak l X u 7 s. na veče; na dan sv. Frane pjev. sv. Mis:l u 9 s., na veče u 7 s. blagoslov s propovje~ i odrješenje za trećoredlce.
CRKVA SV. DOMINIKA'. Nedjel j a : U 6 s. sv. Misa, u l O s. pjevana. Popodne u 4 s. propovijed i blagoslov. U t or a k : U 61/ 2 s. uvečer počinje listopadska pobo.lnost: nr:z.arij i blagbslov. Kror cijeli oktobar biće sv. Misa u 6 s. Ce t v rt a k : Sv. Misa u 6 s. pred kipom sv. Terezije M. l.
CRKVA SV. LUCE: Nedjelja :Sv. Misa u 9 s. Blagoslov u 41/2 s.
NOVA CRKVA: Nedjelja: Sv. MJsa u 71}2: s. i 9 s. školska. U t or a k : U 6 s. uvečer poči nj e listopadska pobožnost. Ruzarli i 'blagoslov sa Presvetim. Prvi Petak : Uvečer u 8 s. blago lov za kri ža re i kat. muževe.
CRKVA SV. DUHA: N ed j el j a: Sv. Misa u 6 s.
CRKVA SV. NIKOLE: Nedjelja: Sv. Misa u 8 s.
CRKVA SV. IVANA: Nedjelja: Sv. Misa u 61~2 s., u 9 s. sv. Misa za šegrtsku školu. Pr v i P e t a k : U 61/2 s. sv. Mi~a i (pri čest križar;ca. Uvečer u 7 s. blagoslov s Presvetim.
CRKVA SV. NEDJELJICE U CRNICI : N e d j e l j a : Sv. Misa u 61/2 s.
SJ EMEN ISNA CRKVA SV. MARTINA: Nedjelja : Sv. Misa za vanjske uSa.
- - - - - - - - - - ... - ..... - -·- - - - - - - - - - w w w ....... -Zivot Sibenika IM DAN PREUZV. BISKU PA. U
ponedjeljak, na bl:~.gdan sv. jeronima, Javi naš preuzv. biskup svoj imendan . Toga dana neka se vjern i · obiju bi kupija pomole Go podinu, da bi nam ga jo dugo u7držao
ila i (lčfrava. - Ovom prilikom uredni !vo Katolika iskreno če · t . t:J i zahvalj uje 73 sve ono dobro što je preuzv i~ni za lt t učinio i još ada čini.
LI l OPAO KA POB02N ST. U utorak na e7e 1apočinje li topad · ka pobožnost u ka tedrali , u varoškoj žup koj crkvi i u
ovoj rkvi . Svake e večer i moli krunica, a iza toga blago lov s Pre velim .
N l SRESKI NAC - L IK. Ukazom Kr. namjesni tva po tavljen je za sre kog načelnika ll Stbeni'ku g . Sime Urlić, bivši podL nače lnik sr kog nače l stva u Splitu .
SIBENII( l N Dj Lj M R DI. Prošle nedjelje vo7ila e je pržlna po gradu,
1}\ao i ,sv1\,kog drugog radnog d'ana . Uza svu neza po leno t l nedjeljom se radi!
P VR DA JA VN G MORALA. U ponedjeljak se je vidjelo po grad'u ići djevoj ku obu čenu u kratkim mušk im gaćama koje ni u scale nlti do koljena.
KRI2.ARSKE VIJESTI. Izbor nove u· prave. U prošli petak bilo je godršnje vijeće na kom je bio izbor nove uprave. U novu upravu u u li kao, vođa : Zan inović A., zamjen ik vode: Vojmir Cor i ć, bilježnik: KII. !(ulić. gospodar : M. Krnčevlć, voda naraštaja : j . Ba ijkas, voda pomlatka: M. Lovrić, 1 knji žn i ča r : Z. Belamarić .
PRV I PET AK. Pozivlju se Kri žari Kat. Muževi na blagoslov u Novoj Crkvi, u 8 s. naveče.
ELI KI KR l ZARSKI ZBOR d'ržl ~ u Zagrebu, u nedjelju 29 ov. mj . u Zagrebačkom Zboru, najvećoj dvorani grada Zagreba. Iz svih naših krajeva, posebice iz Hrvatskog 7agorja, dolaze velike skupine hrvatske omladine. Odobren je 500/ o popust na svim državnim željeznicama. Ko misli i ć i. neka se informira u d'ućanu brata A. Zaninov i ća .
OPLEMENJENA CIKORIJA je temelj proizvodnje ., Pravoga Francka", ovog odli čnog i nedo tiživog za~ina, koji svakoj kavi daje ono, što toliko volimo, natme punoću, aromu, ukus i krasnu zlatno-smetu boju.
Vlasnik i odgovorni urednik: Svećenik Ivo Grgurev Ulica Kralja Tomislava 53. - G. urednika zastupa sveć. Mate Luketa- SibenikTiskara »Kačić« (0. B. Buljević)
5II na rodi,
Kr ~u ii o, li nika pravdi nio sv ~ilom.
Idje i ljubio l
no tu i nasiiJ (ja. ·to ~dje j ~ade
mo za duša nJ hove n
'Na bio je i de u s ne mol )e pok/ čem, ni rodom, mo se
s