KRITIČKO MIŠLJENJE

4. Predavanje Parapsihologija

Proces koji nam omogućava da učinkovito koristimo naše znanje i inteligenciju kako bi došli do razumnijih i opravdanih stajališta, pritom identificirajući i nadilazeći zapreke racionalnom mišljenju.

Kritičko mišljenje i inteligencija

Biti inteligentan ili imati veliko znanje ne znači da smo u stanju misliti kritički

Kritičko mišljenje se odnosi na način korištenja inteligencije kako bi dostigli objektivna i racionalna gledišta

Uz to, kritičko mišljenje nas čini kompetentnijima za donošenje odluka i rješavanje problema od osoba kojima nedostaje ta sposobnost

Stvarnost:

sve što stvarno postoji i

događa se izvan okvira

našeg uma

Percepcija: Način na koji doživljavamo i interpretiramo

osjete

Misaoni procesi: Način na koji ustrojavamo našu percepciju stvarnosti kako bi mogli donositi odluke i stvarati ideje i dolaziti

do zaključaka.

Može i ne mora uključivati kritičko mišljenje.

Zaključci. Rezultirajuća mišljenja, tvrdnje, vjerovanja i razumijevanja

činjenica

Vrijednosti i načela: Naše unaprijed usvojene

ideje o tome što je relevantno i ispravno nasuprot

onome što smatramo irelevantnim i pogrešnim

Osnovne emocionalne

potrebe: Sigurnost,

pripadanje, ljubav,

poštovanje, itd.

Logično mišljenje - kritičko mišljenje

kritičko mišljenje je više od logičkog i analitičkog mišljenja

uključuje racionalno i i objektivno mišljenje

logičko i analitičko mišljenje se odnosi na filozofske i matematičke koncepte

racionalno i objektivno mišljenje su širi koncepti koji se dotiču psihologije i sociologije

Kako kritički misliti

1. Usvajanje stavova kritičkog mislioca

2. Prepoznavanje i izbjegavanje zapreka kritičkom mišljenju

3. Identificiranje i karakteriziranje argumenata

4. Evaluacija izbora informacija

5. Evaluacija argumenata

Što kritičko mišljenje nije

Nije negativno mišljenje s tendencijom nalaženja pogrešaka. Ono je neutralan i nepristran proces evaluacije tvrdnji i mišljenja.

Kritičko mišljenje nije prijetnja individualnosti ili ličnosti. Ono povećava objektivnost ali ne mijenja ono što jeste.

Kritičko mišljenje nije vjerovanje. Ono može evaluirat neko vjerovanja ili uvjerenja ali nije uvjerenja per se – ono je proces

Kritičko mišljenje ne zamjenjuje osjećaje ili razmišljanje u kontekstu emocija

Što kritičko mišljenje nije

Kritičko mišljenje ne podupire slijepo sve što se zasnovano na znanosti

Argumenti zasnovani na kritičkom mišljenju često nisu oni koji nam se čine intuitivno najuvjerljiviji

Korak 1: Usvoji stav kritičkog mislioca

Otvorenost

Skepticizam

Intelektualna poniznost

Sloboda mišljenja

Velika motivacija

Otvorenost - Skepticizam

Moramo biti u stanju razmatrati stajališta koja su suprotna od naših

Ne smijemo biti niti dogmatični niti naivni

Činjenice, izvori informacija, sagledavanje problema iz svih stajališta, racionalno sagledavati pozitivne i negativne osobine oba stajališta.

Prihvatiti činjenicu da smo možda u krivu, i zadržati cilj saznavanje istine prije nego ugađanja sebi ili drugima

Intelektualna poniznost

Oprezno pristupanje novo usvojenim stavovima

Spremnost razmatranja novih dokaza i argumenata iako vode do otkrivanja pogrešaka u vlastitim vjerovanjima.

Ne sagledavanje stvari kao na ispravne –krive / točne- netočne

“Arogancija nije od koristi onome tko želi biti misliti kritički”

Slobodna mišljenja

Oduprijeti se usvajanju vjerovanja zbog socijalnih pritisaka i konformizma

Nekima neostvariva

Potrebno barem privremeno odvajanje od vjerovanja kako bi proveli objektivniju i potpuniju evaluaciju

Motivacija

Znatiželja

Motivacija - potreba za sagledavanje nekog argumenta iz svih kutova

Jedini način da prevaziđemo manjak nužnog znanja o temi jest da UČIMO dok ne postignemo zadovoljavajuću razinu znanja prije nego što donesemo odluku.

Pitanja katkada mogu biti uznemirujuća i za kritičkog mislioca i za osobe koje se ispituje

Kritički mislioc ne smije biti lijen

Prepoznavanje i izbjegavanje

zapreka kritičkom mišljenju

izloženi smo stvarima koje umanjuju našu sposobnost preciznog, jasnog i nepristranog mišljenja.

iz prirodnih i ljudskih ograničenja

iz manipulativnih i proračunatih intervencija

Zapreke kritičkom mišljenju

Osnovna ljudska ograničenja

Korištenje jezika

Pogrešna logika ili percepcija

Psihološke i sociološke zamke

Identificiranje i karakteriziranje argumenata

Srž kritičkog mišljenja

Prepoznavanje, konstruiranje i evaluiranje argumenata

Argument se odnosi na prezentaciju razloga koji podupiru zaključak

Argument = Razlog + ZaključakPrimjerice

Vjerujem Ivi jer je doktor

Ne vjerujem Ivi jer je političar

zaključak indikator razlog

Identificiranje i karakteriziranje argumenata

Razlozi mogu biti premise, dokazi, podatci, propozicije, verifikacije

Zaključci su tvrdnje, akcije, presude, propozicije, mišljenja

Mogu biti induktivni i deduktivni

razmišljanje u stupnjevima sigurnosti i opravdanosti zaključka

Evaluacija izvora informacija

Većina argumenata navodi izvore ili reference kako bi opravdali svoje zaključke

Argument je jak koliko i njegova najslabija karika

Moramo biti sposobni procijeniti valjanost činjenica

Osim osobnog iskustva, izvori mogu biti svjedočenja drugih ili tvrdnje stručnjaka

Najčešće citirani u medijima (negativan utjecaj, what if spin)

Evaluacija izvora informacija

nema jednostavnog objašnjenja

trebamo tražiti kredibilne, nepristrane i točne izvore informacija

ovisi o stvarima poput kvalifikacije izvora, integriteta i reputacije

Pitanja koja moramo postavit kod procjene kredibiliteta

1. Ima li izvor dovoljno kvalifikacija za postavljanje tvrdnje – zaključka 2. Ima li izvor reputaciju pouzdanosti i točnosti? 3. Ima li izvor motiv da bude pristran? 4. Ima li razloga za propitivanje integriteta izvora?

Oprez kod interpretacije statističkih podataka

Evaluacija argumenta

1) Pretpostavke su ispravne (dokazano ispravne, ispravne bez potrebe za provjerom)

2) Rezoniranje je ispravno (ograničenja, posljedice, standardi, snaga)

3) Sve relevantne informacije su uključene (propusti, suprotni stavovi)

Checklist za valjanost argumenata

Postoji li pristranost, nedorečenost ili zamagljivanje koje spriječava moje potpuno razumijevanje argumenta

Uključuje li argument neku od zapreka

Jeli jezik pretjerano emotivan ili manipulativan

Jesu li svi relevantni dokazi uključeni i odvojeni od primjera i nebitnih informacija

Jesu li pretpostavke opravdane

Mogu li navesti točno argumente i protuargumente

Jesam li procijenio istinitost, relevantnost, iskrenost, potpunost i značaj dokaza koji podupiru zaključak

Trebam li dodatne informacije za donošenje zaključka, jesu li neke informacije izostavljenja