Parlamentarni vodič

1C E N T A R Z A D E M O K R A T S K U T R A N Z I C I J U

PPAARRLLAAMMEENNTTAARRNNIIVVOODDII^̂

Izradu ove publikacije su omogu}ili:

Podgorica, 2006.

P A R L A M E N T A R N I V O D I ^

2 C E N T A R Z A D E M O K R A T S K U T R A N Z I C I J U

Naziv publikacijeParlamentarni vodi~

Izdava~Centar za demokratsku tranzicijuBratstva i jedinstva 65/II,81 000 Podgorica, Crna Goratel/fax: + 381 60 10 50 e-mail: [email protected]

Za izdava~aMarko ânovi}

Urednici drugog dopunjenog izdanjaDragan Koprivica, Milena Jovanovi} i Milica Kova~evi}

Fotografije Skup{tine RCGBoò Todorovi}

PrevodAna Kova~evi} - Kadovi}

Prepress i grafi~ki dizajnBlaò Crvenica

[tampaStefani '91

Tira`1500 primjeraka

PREDGOVOR ..................................5

1. CENTAR ZA DEMOKRATSKUTRANZICIJU ..................................6

1.1. Na{a "li~na karta" ..........................8

2. ISTORIJAT CRNOGORSKOG PARLAMENTARIZMA ..................10

2.1. Crnogorska skup{tina prije1905. godine ..............................12

2.2. Skup{tina iz 1905. godine ..........132.3. Crnogorska skup{tina u periodu

1906 - 1915. godine ..................142.4. Period izme|u dva

svjetska rata ................................162.5. Crnogorska skup{tina poslije

II Svjetskog rata ..........................162.6. Zgrada Skup{tine Republike

Crne Gore u Podgorici................19

3. GRA\ANI I PARLAMENT..........223.1. Uticaj gra|ana i civilnog sektora

na rad zakonodavne vlasti..........243.2. Reforme Skup{tine RCG ..............253.3. Parlamentarni program CDT-a ....27

4. USTAV O SKUP[TINI ................304.1. Skup{tinske procedure

regulisane Ustavom ............................32

5. UNUTRA[NJA ORGANIZACIJA SKUP[TINE ..................................34

5.1. Predsjednik ipotpredsjednik Skup{tine ............36

5.2. Radna tijela Skup{tine ................375.3. Klubovi poslanika ........................41

6. SKUP[TINA I VLADA ................426.1. Parlamentarna kontrola

izvr{ne vlasti ................................44

IZVORI ............................................48

C E N T A R Z A D E M O K R A T S K U T R A N Z I C I J U

SADR@AJSADR@AJ

ulaz u Skup{tinu RCG



Plenarna sala


Po{tovani,

pred vama je drugo dopunjeno izdanje "Parlamentarnog vodi~a"Centra za demokratsku tranziciju (CDT). Ova publikacija je nastalakao plod rada na{ih koordinatora, partnera iz Skup{tine RCG, kole-ga iz podgori~ke kancelarije Nacionalnog demokratskog instituta(NDI) i donatora SlovakAid-a i East-West projekta parlamentarneprakse.

Vodi~ ima za cilj da {irem auditorijumu pruì najva`nije informa-cije o rukovodstvu, organizaciji i na~inu rada Skup{tine RCG,poslani~kim klubovima, istorijatu crnogorskog parlamentarizma, kao iostalim zna~ajnim pitanjima koja se ti~u rada ove zna~ajne institucije.

@eljeli smo, tako|e, pobolj{ati komunikaciju gra|ana i parlamen-ta publikovanjem informacija o mogu}nostima da gra|ani posjeteSkup{tinu RCG ili direktno kontaktiraju poslanike koje su birali, kaoi da damo na{u ocjenu nivoa reformi na kojem se Skup{tina RCGtrenutno nalazi i predo~imo dalje korake njenog razvoja.

Posebno nam je zadovoljstvo {to }e drugo, znatno unaprije|enoizdanje ove publikacije, ugledati svjetlost dana u godini kada slavi-mo stogodi{njicu crnogorske ustavnosti i parlamentarizma.

Na kraju, veliku zahvalnost dugujemo svima koji su na direktanili indirektan na~in pomogli izdavanje ovog, kao i prethodnog izda-nja "Parlamentarnog vodi~a". Ostajemo otvoreni da prihvatimo sveva{e sugestije i predloge u cilju pobolj{anja ove publikacije.

S po{tovanjem,

CDT

Podgorica, 2006.

PREDGOVORPREDGOVOR

detalj iz Skup{tine RCG





1. CENTAR ZA 1. CENTAR ZA DEMOKRATSKU DEMOKRATSKU

TRANZICIJUTRANZICIJU

Gra|ansko nadgledanje izboraParlamentarni program

Zakonodavna tijela i gra|aniPrvi put biramMreà "Akcija"


CCentar za demokratsku tranziciju jenevladina organizacija osnovana usaradnji sa Nacionalnim demokratskim

institutom (NDI) 2000. godine, s ciljem da poz-itivno uti~e na primjenu demokratskih standar-da i unapre|ivanje demokratskih procesa ucrnogorskom dru{tvu kroz monitoring i evalu-aciju izbora, i promovi{e pozitivne vrijednosti ina~ela razvijenih zapadnih demokratija.

Nedemokratska atmosfera na izborimaukazivala je na neophodnost involviranja ci-vilnog sektora u izborni proces kao i njegovudemistifikaciju. Iz tih razloga, kao i zbogspecifi~ne politi~ke situacije, opredijelili smose da CDT u svom radu prevashodno posvetipa`nju monitoringu izbora. Naravno, poredna{ih zalaganja za demokratske izbore,zalaèmo se i za unapre|enje ljudskih prava,prava nacionalnih manjina, pove}anje tran-sparentnosti legislativnog procesa, kao iuklju~ivanje naj{ireg sloja gra|ana u ostvari-vanje svojih politi~kih i gra|anskih prava.

Prvi projekat gra|anskog nadgledanjaizbora CDT je sproveo u septembru 2000. go-dine, prate}i regularnost saveznih izbora. CDTje, od tada, sproveo kampanje gra|anskognadgledanja svih izbora u Crnoj Gori i to:

- vanrednih parlamentarnih izbora (april2001),

- lokalnih izbora (maj 2002),- parlamentarnih izbora (oktobar 2002),- predsjedni~kih izbora (22. decembar

2002 - 11. maj 2003),- vanrednih lokalnih izbora u crnogorskim

op{tinama 2004/2005.

Aktivnosti CDT-a, u sklopu monitoringaizbornih procesa, koordinira osoblje centralnekancelarije u Podgorici, a operativni dio poslaobavlja 6 regionalnih i 30 op{tinskih koordi-natora i preko 1000 obu~enih volontera.

Paralelno prebrojavanje glasova (eng.Paralell Vote Tabulation) - PVT je statisti~kametoda koju CDT koristi za projekciju izlaska ikona~nih rezultata izbora, na osnovu slu~ajnogreprezentativnog uzorka. Najve}i uspjeh (sagre{kom od 0,5%) smo postigli na parlamen-tarnim izborima oktobra 2002. godine, kadasmo, za rekordnih 55 minuta nakon zatvaranjabira~kih mjesta, saop{tili izborne rezultate.Koriste}i ovaj metod, precizne rezultatesaop{tavali smo i prilikom pra}enja svihizbornih procesa na teritoriji Crne Gore.

Sva zapaànja i analize javno smoobjavljivali i sa njihovim sadràjem upo-znavali relevantne doma}e i strane institucijei predstavnike.

U saradnji sa Nacionalnim demokratskiminstitutom iz Va{ingtona (NDI) u~estvovali smokao posmatra~i na op{tim izborima u Bosni iHercegovini aprila 2000. godine. Tako|e, na{ipredstavnici su nadgledali i regularnost parla-mentarnih izbora u Srbiji 2000. godine.

U okviru posmatra~kih misija OEBS-a,predstavnici CDT-a su nadgledali pred-sjedni~ke izbore u Bjelorusiji 2002. godine,parlamentarne izbore u Azerbejdànu 2003. ipredsjedni~ke izbore u Makedoniji 2004.godine.


1.1. NA[A "LI^NA KARTA"1.1. NA[A "LI^NA KARTA"


CDT je jedan od osniva~a Evropskemreè organizacija za nadgledanje izbora -ENEMO. U okviru ENEMO posmatra~kih mi-sija nadgledali smo predsjedni~ke izbore uUkrajini 2004. godine. ENEMO misija je bilanajve}a me|unarodna posmatra~ka misija uUkrajini i evaluirala je izborni proces u skladusa internacionalnim standardima za demo-kratske izbore. Predstavnici CDT-a su par-ticipirali i u ENEMO monitoring misijama uKirgistanu 2005. (parlamentarni i predsjedni~kiizbori) i Albaniji 2005. (parlamentarni izbori).

Od 2005. godine, CDT realizuje projekat"Prvi put biram" koji ima za cilj da doprinesedemokratskom, slobodnom i fer izbornomprocesu u Crnoj Gori kroz edukaciju novihbira~a o izbornom sistemu i proceduri glasa-nja, da pove}a aktivno u~e{}e mladih u poli-ti~kim procesima i dru{tvenom ìvotu CrneGore i da promovi{e obrazovanje iz oblastipoliti~kih prava u crnogorskim {kolama.

CDT od jula 2001. godine realizuje pro-gram "Otvoreni parlament", u saradnji saSkup{tinom Republike Crne Gore iNacionalnim demokratskim institutom (NDI).Cilj programa "Otvoreni parlament" je upoz-navanje gra|ana sa na~inom funkcionisanjaSkup{tine RCG, pove}anje transparentnostinjenog rada, kao i u~e{}a gra|ana u parla-mentarnim aktivnostima.

"Zakonodavna tijela i gra|ani: ja~anjedemokratskih institucija i gra|anskog dru{tvana Zapadnom Balkanu" je program koji ima zacilj da pomogne parlamentima i nevladinimorganizacijama zemalja Zapadnog Balkana dapobolj{aju funkcionisanje demokratskih institu-cija i u~e{}a gra|anskog dru{tva u procesuodlu~ivanja. U~esnici u programu su poslani-ci i slu`benici parlamenata i predstavniciNVO-a iz Albanije, Bosne i Hercegovine,Makedonije, Srbije i Crne Gore i Kosova, kaoi ~lanovi holandskog parlamenta i parlamena-ta drugih evropskih dràva. CDT je lokalnipartner za implementaciju East-West projektaparlamentarne prakse u Crnoj Gori.

U saradnji sa nevladinom organizacijomOb~ianske oko iz Slova~ke, CDT realizujeprojekat "Gra|ani za bolje zakone" u okvirukojeg je prire|ena ova publikacija.

Centar za demokratsku tranziciju je ~lancrnogorske mreè nevladinih organizacija"Akcija", koja, kroz niz aktivnosti, programa iprojekata, podsti~e javnu podr{ku reformamau Crnoj Gori, uklju~uju}i intenziviranjezakonodavnih promjena i implementacijureformske regulative.


operateri u PVT centru CDT-aa



I S T O R I J A T C R N O G O R S K O G P A R L A M E N T A R I Z M A


2. ISTORIJAT 2. ISTORIJAT CRNOGORSKOG CRNOGORSKOG

PARLAMENTARIZMAPARLAMENTARIZMA

Zetski domUstav Knjaèvine Crne Gore

Vladin domCASNO

Crnogorska narodna skup{tinaArhitektura

"Sutjeska" Petar Lubarda


OOp{tecrnogorski zbor ili zborovi glavara,istorijski gledano predstavljali su tijelapredstavni~kog karaktera, odnosno

vrstu op{tenarodne skup{tine. Oni su odràvaniod XVII vijeka. Smatra se da su op{tenarodneskup{tine, tj. op{tecrnogorski zborovi, po ne-kom nepisanom pravilu, od vremena vladikeDanila (1697-1735) odràvani jedanput go-di{nje o Petrovudne. U crnogorskom plemen-skom dru{tvu skup{tine su bile vaàn faktor urje{avanju niza zajedni~kih pitanja. Me|utim,svojim odlukama, one nikada (ili skoro nikada)nijesu mogle da ostvare ~vrsto me|uplemenskojedinstvo za neku zna~ajniju akciju, niti da uinstitucionalnom smislu prerastu u organdràvnog odnosno natplemenskog karaktera.

Mitropolit Petar I Petrovi} je, nakondono{enja Zakonika 1798. godine, formiraoorgane vlasti, me|u kojima i Praviteljstvo sudacrnogorskog i brdskog. Praviteljstvo sudacrnogorskog i brdskog predstavljalo je prvuustanovu sa elementima dràvnog organa. Vr{iloje prevashodno sudsku, ali je ostvarivalo i nekedruge oblike upravne vlasti. Otuda po svojimosnovnim obilje`jima ono nije predstavljaloparlamentarno tijelo u klasi~nom smislu, ali sobzirom da je birano na plemenskom principui bilo sastavljeno od plemenskih glavara moèmu se pripisati i takav karakter.

U vrijeme vladavine Petra II Petrovi}aNjego{a (1830-1851), krajem 1831, u krupnimdràvnim reformama izvedenim posredstvomruskih izaslanika Ivana Vukoti}a i MatejaVu~i}evi}a, ustanovljen je Senat. U funkcijinajvi{eg zemaljskog organa, Senat je vr{io sud-sku i upravnu vlast, predstavljaju}i snaànoslonac u ja~anju dràvnog poretka. Me|utim,

ni tada, a ni kasnije, Senat nije imao svojstvovrhovnog organa vlasti. Vrhovna vlast bila jekoncentrisana u rukama vladike, a kasnijeknjaza.

U literaturi Senat se ocjenjuje kao prvaustanova u Crnoj Gori koja je i formalno ifakti~ki imala obilje`ja dràvne institucije.

Godine 1837. izvr{ena je reforma Senata.Za predsjednika je izabran Pero Tomov, vladi~inbrat, a za potpredsjednika \uro Savov Petrovi}.Senat je tada imao 14 ~lanova i bio "nosilac ivr{ilac triju najvi{ih zvanja", tj. zakonodavne,izvr{ne i sudske vlasti. Reformama iz 1879.poslovi koje je do tada obavljao Senat prenijetisu na tri novoustanovljena tijela: Dràvni savjet,Ministarstvo, Veliki sud.

Dràvni savjet sa~injavali su ministri,mitropolit i druga visoka lica koja je imenovaoknjaz. Osim savjetodavne njegova glavnafunkcija se sastojala u zakonodavnoj djelatnosti,tj. u izradi osnovnih zakona i pretresanju poje-dinih zakonskih predloga koje su mu pojediniministri podnosili, a koje je kona~no donosio iprogla{avao knjaz. U novom konceptu Dràvnisavjet je trebalo da bude zakonodavno tijelo inajvi{a dràvna vlast.

Crna Gora je poslije rata 1876 - 1878.godine vi{e nego udvostru~ila svoju teritoriju.Oslobo|eni su gradovi Nik{i}, Kola{in, Spu`,Podgorica, Bar i Ulcinj, ~ime je Crna Goradobila izlaz na Jadransko more.

Krajem XIX i po~etkom XX vijeka razvije-na je zna~ajna zakonodavna aktivnost. Obi-~ajno pravo je zamijenjeno pisanim zakonima.


2.1. 2.1. CRNOGORSKA SKUP[TINACRNOGORSKA SKUP[TINAPRIJE 1905. GODINEPRIJE 1905. GODINE

BBrojni unutra{nji i spoljni faktori uticalisu da knjaz Nikola 1905. godinedonese Ustav za Knjaèvinu Crnu Goru.

U Lu~indanskoj proklamaciji upu}enoj naroduon }e, izme|u ostalog, re}i: "Kad je ~ovjek~lan prosvije}enog ~ovje~anstva, on i slobo-dan gra|anin mora biti. Mi }emo se za toposluìti primjerima prosvije}enih i od nasnaprednijih naroda i {to god se iskustvomtamo bude dokazalo da je bolje u njihovompoliti~kom ìvotu, nego li u ovom na{empatrijarhalnom reìmu, mi }emo to polaganoprimjenjivati na na{ ìvot".


Me|u donijetim zakonima posebno se isti~eOp{ti imovinski zakonik za Knjaèvinu CrnuGoru dr Valtazara Bogi{i}a, koji je preveden namnoge jezike i koji moè posluìti kaoizvanredan primjer uspostavljenog skladaizme|u tradicije i savremenosti.

To je vrijeme kada na Cetinju otvarajusvoja poslanstva Rusija, Austro-Ugarska,Francuska, Engleska, Italija, Srbija, Turska,Bugarska, Gr~ka, Njema~ka i SAD.

2.2. SKUP[TINA IZ 1905. GODINE2.2. SKUP[TINA IZ 1905. GODINE

"U srijedu, 31. oktobra 1906, u 9 sati, sasta-la se na Cetinju u Zetskom domu prva crnogorskaNarodna skup{tina izabrana po odredbama Ustava".

"Ja se nadam, da }e Narodna Skup{tina iza}ina susret Mojoj Vladi da se ovi zadaci izvr{e, dase jo{ vi{e podigne ugled drage nam otad`bine, dase jo{ vi{e potkrijepi za vr{enje zadataka, koji sujoj istorijom namijenjeni". (kralj Nikola 6. novem-bra 1906, na prvoj redovnoj sve~anoj sjedniciNarodne skup{tine).

Zgrada Zetskog doma nije planski ra|ena zacrnogorski parlament. Sagra|ena je u periodu od1884. do 1888. godine, kao "velika zgrada, u kojoj}e biti smje{teno pozori{te, muzej i ~itaonica".Kona~no je zavr{ena tek 1896. Projektovao je, uneoklasicisti~kom stilu, arhitekta Josip Slade. Radilisu je vje{ti majstori iz Boke Kotorske.

Crnogorski parlament se sastajao u Zetskomdomu do 1910. godine.

ZETSKI DOMZETSKI DOM

Zetski dom na Cetinju


UUskladu sa Ustavom i Zakonom oizborima narodnih poslanika, u CrnojGori su 27. septembra 1906. godine

odràni izbori. Za predsjednika Narodneskup{tine je izabran vojvoda [ako Petrovi}.Prva sjednica Skup{tine odràna je 31. okto-bra 1906. godine.

U Narodnoj skup{tini je osnovan Klubnarodnih poslanika koji je posluìo kao osnovza formiranje Narodne stranke, prve politi~kestranke u Crnoj Gori. Za predsjednika Klubaizabran je predsjednik Narodne skup{tine,vojvoda [ako Petrovi}.

Skup{tina izabrana za period od 1906. do1909, raspu{tena je 9. jula 1907. godine.

Sljede}i izbori odràni su 31. oktobra1907. godine. Na izborima nije u~estvovalaNarodna stranka.

Narodna skup{tina se sastala 21. novem-bra 1907. godine. Na sljede}oj sjedniciodrànoj 27. novembra Skup{tina je izvr{ilaverifikaciju mandata. Za predsjednikaSkup{tine izabran je istaknuti pravnik LabudGojni}.

Na zasjedanju odrànom 14. decembra1908. godine za predsjednika Skup{tineizabran je inènjer Marko \ukanovi}, koji jeponovo izabran za predsjednika 1. decembra1909. godine.

Izbori za Narodnu skup{tinu odràni su 14.(27) novembra 1905. godine. Neposredno subirana 62 poslanika, dok je 14 poslanika uSkup{tinu ulazilo po poloàju (virilni poslanici).Kako nijesu postojale politi~ke partije, naizborima su pobje|ivali oni koji su imali li~neili porodi~ne zasluge, ali ~esto i oni ~ije je brat-stvo i pleme bilo brojnije. Izabran je i znatanbroj mladih, {kolovanih ljudi.

Narodna skup{tina je bila jednodomna. Zanarodnog poslanika je mogao biti izabran samocrnogorski dràvljanin, koji stalno ìvi u CrnojGori i ima navr{enih 30 godina ìvota. Narodniposlanici su se birali na ~etiri godine, aNarodna skup{tina se obnavljala u potpunosti,po isteku njenog mandata, ili po raspu{tanjuprije isteka mandata.

Narodna skup{tina je za svaki saziv biralapredsjednika tajnim glasanjem.

Narodnu skup{tinu je sazivao knjaz.

Knjaz je mogao raspustiti Narodnuskup{tinu, ali dràva nije mogla biti bezSkup{tine duè od {est mjeseci. Skup{tina nijebila nosilac ustavotvorne vlasti, ve} je ona ucjelini pripadala knjazu.


2.3. 2.3. CRNOGORSKA SKUP[TINACRNOGORSKA SKUP[TINAU PERIODU 1906 - 1915. GODINEU PERIODU 1906 - 1915. GODINE

Pravnik Milo Doì} izabran je za pred-sjednika Narodne skup{tine 1. decembra1910. godine.

Rad Skup{tine za period 1907 - 1911.zaklju~en je 12. februara 1911. godine.

Izbori za novi saziv Skup{tine odràni su27. septembra 1911. godine. Prvi prethodnisastanak novoizabrane Crnogorske narodneSkup{tine odràn je 1. decembra 1911. godine.Na drugom prethodnom sastanku za predsjed-nika Skup{tine izabran je Jovan Plamenac, kojije ve} bio ministar prosvjete i unutra{njihposlova i kasnije predsjednik izbjegli~ke vlade,regent i vo|a Boì}nog ustanka.

Iako je Narodna skup{tina bila izabranaza period od 1911 - 1914. godine, ona se od1912. godine, zbog balkanskih ratova, nijevi{e sastajala.

Skup{tina je raspu{tena ukazom kraljaNikole 25. oktobra 1913. godine, a izbori zaSkup{tinu od 1914 - 1917. zakazani su za 11.januar 1914. godine.

Prvi prethodni sastanak Crnogorske naro-dne skup{tine, izabrane 11. januara 1914.godine, odràn je 28. januara. Na drugomsastanku usvojen je izvje{taj Verifikacionogodbora i izabran predsjednik Skup{tine. Zapredsjednika je izabran Milo Doì}.

Povodom objave rata Austro-Ugarske Srbiji,Crnogorska narodna skup{tina sastala se u van-redno zasjedanje 1. avgusta 1914. Crna Gora jeobjavila rat Austro-Ugarskoj 6. avgusta 1914.godine.


Vladin dom na Cetinju

Vladin dom na Cetinju je konstruisao italijan-ski arhitekta ]ezare Avgusto Koradini. Kamentemeljac je postavljen 7. juna 1909. godine, asve~ano je otvoren 15. avgusta 1910. godine pri-likom progla{enja Crne Gore za kraljevinu.

Vladin dom je namjenski projektovan "zaknjaèvsku vladu i ostala nadle{tva na Cetinju".

Zgrada Vladinog doma je, u vrijeme kada jesagra|ena, bila najve}i objekat i prvo zdanjera|eno od armiranog betona u Crnoj Gori. Radilisu je, u neobaroknom stilu, strani majstori. Napro~elju fasade je veliki ~asovnik, a pored njega sufigure mu{karca (Dan) i ène (No}), po uzoru naMikelan|elovu grobnicu Medi~ijevih iz Firence.Ispod ~asovnika su figure boginja Flore i Minerve.

U zgradi Vladinog doma je, decembra 1915.godine, odràno posljednje zasjedanje parlamentaKraljevine Crne Gore.

Od 1918. godine bila je poznata kao Domslobode.

VLADIN DOM NA CETINJUVLADIN DOM NA CETINJU

PPrvi izbori u Crnoj Gori poslije II svjet-skog rata odràni su 3. novembra 1946.godine, kada je izabrana Ustavotvorna

skup{tina, koja je 31. decembra 1946. godinedonijela Ustav NR CG, a nakon toga nastavi-la mandat kao Narodna skup{tina do sljede}ihizbora 1950. godine.


U toku rata Crnogorska narodna skup{tinanije sazivana, sve do 25. decembra 1915.godine, kada je, u ve} kriti~noj situaciji zaCrnu Goru, sazvana u vanredno zasjedanje.Na tajnoj sjednici, odrànoj 26. decembra,Vlada je zatraìla "odrije{ene ruke" za daljirad. Me|utim, Vladi je iskazano nepovjerenjei ona je podnijela ostavku. Nova vlada je sas-tavljena 2. januara 1916. godine.

Na sjednici od 4. januara 1916. godineSkup{tina je usvojila rezoluciju u kojoj seisti~e rije{enost da se istraje "u borbi dokona~ne pobjede, u koju nikada nijesmosumnjali". Crnogorska narodna skup{tina jeistog dana raspu{tena i vi{e se nije sastala, jerje Crna Gora okupirana.

NNovembra 1918. godine odràna je tzv.Podgori~ka skup{tina na kojoj sudonijete odluke o detronizaciji crno-

gorske dinastije Petrovi}a i o prisajedinjenjuCrne Gore Srbiji u zajedni~ku dràvu - Kra-ljevinu Jugoslaviju, pod srpskom dinastijomKara|or|evi}a.

Od stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata iSlovenaca 1. decembra 1918. godine (od 5.oktobra 1929. Kraljevine Jugoslavije), CrnaGora nije postojala kao posebna administra-tivna jedinica, ve} se nalazila u sastavu Zetskeoblasti, odnosno kasnije Zetske banovine. Ujugoslovenski parlament, koji je brojao preko300 poslanika, iz Crne Gore je birano 8 do10 poslanika, koji su bili podijeljeni u neko-liko partija.


2.4. PERIOD IZME\U 2.4. PERIOD IZME\U DVA SVJETSKA RATADVA SVJETSKA RATA

2.5. 2.5. CRNOGORSKA SKUP[TINACRNOGORSKA SKUP[TINAPOSLIJE II SVJETSKOG RATAPOSLIJE II SVJETSKOG RATA

IV zasjedanje CASNO-a, odràno na Cetinju15 - 17. aprila 1945. u zgradi Zetske banovine. Naovom zasjedanju CASNO je pretvoren u Crnogorskunarodnu skup{tinu, "najvi{i organ narodne vlasti izakonodavni organ Federalne Crne Gore".

CRNOGGORSKA CRNOGGORSKA NARODNA SKUP[TINANARODNA SKUP[TINA

Do izbora Ustavotvorne skup{tine funkci-ju narodnog predstavni~kog organa (Skup{tine)vr{ila je Narodna skup{tina NR CG koju susa~injavali vije}nici ZAVNO Crne Gore iBoke, konstituisanog u Kola{inu novembra1943. godine. ZAVNO je jula 1944. godinepretvoreno u Crnogorsku antifa{isti~kuskup{tinu narodnog oslobo|enja (CASNO).CASNO je aprila 1945. godine pretvorena uCrnogorsku narodnu skup{tinu, a ova februara1946. godine u Narodnu skup{tinu NR CG.

Skup{tinski sistem u Crnoj Gori,uspostavljen njenim Ustavom, kao i ustavimafederacije i drugih pet republika, ustanovljen

je u dva vida: 1946 - 1974 - skup{tinski poli-ti~ko-predstavni~ki i 1974 - 1992 - skup{tin-ski delegatski sistem.

Od 1945. do 1990. godine crnogorskaskup{tina je bila jednopartijska.

Prvi vi{estrana~ki izbori u Crnoj Gorinakon II svjetskog rata odràni su 1990. godine.

Poslije II svjetskog rata do parlamentarnihizbora oktobra 2002. godine u Crnoj Gori jebilo 19 izbora za Skup{tinu, s tim {to je od1963. do 1967. godine svake druge godinebirana jedna polovina poslanika (1965. i 1967).


Titograd 50-ttih godinaXX vijeka

U jednoj od dvorana hotelaCrna Gora, koja je ure|ena i adap-tirana za potrebe Narodne skup-{tine, 15. decembra 1953. odrànaje prva sjednica Republi~kog vije}anovoizabrane Narodne skup{tine.



1) do novembra 1946. godineCrnogorska narodna skup{tina -Narodna skup{tina NR CG

2) novembar 1946 - oktobar 1950. Ustavotvorna - narodna skup{tina (jednodomna)

3) novembar 1950 - novembar 1953. Narodna skup{tina (jednodomna)

4) decembar 1953 - mart 1958.Narodna skup{tina (dvodomna)

5) april 1958 - jun 1963.Narodna skup{tina (dvodomna)

6) jun 1963 - april 1969.Skup{tina SR CG (petodomna); svake druge godine (1965. i 1967) birana je jedna polovina poslanika

7) maj 1969 - april 1974.Skup{tina SR CG (petodomna)

8) maj 1974 - april 1978.Skup{tina SR CG (trodomna)



11) maj 1986 - jun 1989.Skup{tina SR CG (trodomna)

12) jun 1989 - decembar 1990.Skup{tina SR CG (trodomna)

13) decembar 1990 - decembar 1992.Skup{tina RCG (jednodomna - vi{estrana~ka)

14) januar 1993 - novembar 1996.Skup{tina RCG(jednodomna - vi{estrana~ka)

15) novembar 1996 - maj 1998.Skup{tina RCG(jednodomna - vi{estrana~ka)

16) jun 1998 - april 2001.Skup{tina RCG(jednodomna - vi{estrana~ka)

17) maj 2001 - oktobar 2002.Skup{tina RCG(jednodomna - vi{estrana~ka)

18) oktobar 2002.Skup{tina RCG(jednodomna - vi{estrana~ka)

MANDATI (SAZIVI) CRNOGORSKIH SKUP[TINAMANDATI (SAZIVI) CRNOGORSKIH SKUP[TINAPOSLIJE II SVJETSKOG RATAPOSLIJE II SVJETSKOG RATA


Arhitektura

Zgradu Skup{tine Socijalisti~ke RepublikeCrne Gore projektovao je arhitekta Ivan Zdrav-kovi}. Radovi na njoj su zavr{eni 1954. godine.

Ra|ena je pod uticajem arhitekture soci-jalisti~kog realizma.

S obzirom na to da je zgrada crnogorskogparlamenta nastala prije vi{e od pedeset god-ina, danas njen prostor ne odgovara svimzahtjevima jednog savremenog parlamenta.

Unutra{nji izgled

U toku je rekonstrukcija suterena zgrade,u kome je planirano da bude smje{tena savre-mena biblioteka sa istraìva~kim centrom.

U ovom dijelu zgrade nalazi se i restoransa bifeom.

U prizemlju zgrade nalaze se: plenarnasala (u kojoj se odràvaju zasjedanjacrnogorskog parlamenta), Crveni salon (zasastanke, naj}e{}e radnih tijela Skup{tine) iprostorije u kojima su smje{teni poslani~kiklubovi.

2.6. 2.6. ZGRADA SKUP[TINE REPUBLIKEZGRADA SKUP[TINE REPUBLIKECRNE GORE U PODGORICICRNE GORE U PODGORICI



Sutjeska, ulje na platnu, 1955. godina, 209 x 504 cm

Tako|e, u prizemlju zgrade se nalazi i"EU info pult" koji je otvoren 16. decembra2003. Formiran je u saradnji sa Evropskomunijom sa ciljem da se poslanicima omogu}ilak{i i bolji pristup informacijama o Evropskojuniji, njenim institucijama, kao i dràvama~lanicama.

Na prvom spratu Skup{tine nalaze se:kabinet predsjednika, kabinet generalnogsekretara, kao i prostorije u kojima je smje-{tena administracija Skup{tine.

Na drugom spratu su: kabineti potpred-sjednika, Plavi salon (za sastanke), kao i reno-virana konferencijska sala koja posjeduje naj-moderniju savremenu tehniku za odràvanjekonferencija i seminara.

Na drugom spratu se nalaze i prostorijeRepubli~ke izborne komisije.


Umjetni~ka djela u Skup{tini

U prostorijama Skup{tine nalaze se slikePetra Lubarde, Dragana Karadì}a, VojaTatara, kao i ostalih eminentnih crnogorskihumjetnika.

Najzna~ajnije umjetni~ko djelo uSkup{tini je slika Petra Lubarde (1907 - 1974)"Sutjeska" koja se nalazi u sali za plenarnesjednice. Ova, umjetni~ki veoma uspjelakompozicija, simboli~na je predstava otporacrnogorskog naroda fa{izmu i njegovevjekovne borbe za slobodu.

U centralnom skup{tinskom holu 2003.godine je postavljena spomen plo~a povodom200 godina Prvog crnogorskog Zakonika.

Tako|e, u centralnom holu nalazi sespomen plo~a postavljena 2005. godinepovodom 100 godina crnogorske ustavnosti.



G R A \ A N I I P A R L A M E N T


3. GRA\ANI I 3. GRA\ANI I PARLAMENTPARLAMENT

Reforme Skup{tinewww.skupstina.cg.yu

Tribine "Gra|ani pitaju"Posjete gra|ana parlamentu

Intteernsship program



UUzemljama koje su u procesu tranzici-je i izgradnje demokratskih institucija,slobodni izbori i posredno u~e{}e

gra|ana u vr{enju vlasti preko svojih izabranihpredstavnika rijetko su dovoljni da se ostvarivladavina prava. Zahtjev ostvarenja demo-kratske vladavine ve}ine nalaè i unapre-|ivanje politi~ke kulture uz aktivno u~e{}egra|ana i nevladinih organizacija u poste-penoj izgradnji ustanova demokratske vlasti.

Ustav Republike Crne Gore u ~lanu 2propisuje da suverenost pripada gra|anima ida gra|ani ostvaruju vlast neposredno i prekoslobodno izabranih predstavnika. Pravo naneposredno ostvarivanje vlasti je, izme|uostalog, garantovano i ~lanom 85 Ustava, kojipredvi|a da pravo predlaganja zakona, dru-gog propisa ili op{teg akta, pored Vlade iposlanika ima i najmanje {est hiljada bira~a.Ovom odredbom je opravdano omogu}enogra|anima pravo na zakonodavnu inicijativu,pravo na podno{enje predloga zakona, jervlast i institucije u demokratskim dru{tvimaizvode svoj legitimitet iz volje naroda.

U najve}em broju slu~ajeva, pravo pred-laganja zakona i drugih akata koristi VladaRCG, ali u novije vrijeme zakonodavne inici-jative sve ~e{}e poti~u od 6000 bira~a ili usaradnji sa nevladinim organizacijama pri-premljene tekstove predlaù poslanici.Posljednjih godina se u skup{tinskoj procedurina{lo nekoliko ovako predloènih akata, odkojih su neki usvojeni u parlamentu. Ovajmehanizam predlaganja zakona se u praksilak{e ostvaruje uz uklju~ivanje nevladinihorganizacija, koje imaju potrebna iskustva iljudske resurse za obavljanje procedureprikupljanja potrebnih potpisa, izradu zakon-skih tekstova i njihovu elaboraciju na odbori-ma i plenarnom zasjedanju Skup{tine.

Zahtjevi po{tovanja i unapre|enja princi-pa dobre vladavine, kao preduslov da dràvneinstitucije efikasno odgovore iskazanim potre-bama gra|ana, isti~u neophodnost ja~anjacivilnog dru{tva i uloge nevladinih organizaci-ja u demokratskom svijetu. Dobra vladavinaoslanja se i koristi uticaj i kapacitete nevla-dinih organizacija u dru{tvu. Saradnja sanevladinim sektorom podrazumijeva kori-{}enje prednosti novih znanja i vje{tina kojeNVO-i posjeduju zahvaljuju}i njihovoj fleksi-bilnosti i zna~ajnom iskustvu sa terena, kao imogu}nosti da ih primijene na adekvatanna~in i tamo gdje je potrebno.

3.1. 3.1. UTICAJ GRA\ANA UTICAJ GRA\ANA I CIVILNOG SEKTORA I CIVILNOG SEKTORA

NA RAD ZAKONODAVNE VLASTINA RAD ZAKONODAVNE VLASTI

Ve} na POÊTNOJSTRANI moète na}ipregled INFORMACI-JA o najnovijim ak-tivnostima parlamenta.Na lijevoj strani na-lazi se meni, iz kojegmoète pristupiti pog-lavljima PREDSJED-NIK i GENERALNI SE-KRETAR gdje su datenjihove biografije. Izpoglavlja POSLANI-^KI KLUBOVI moètedobiti informacije obroju poslanika po partijama i kontaktima parlamentarnih partija. Imena poslanika, kao i to kojoj partiji pripadaju, moètena}i u dijelu POSLANICI. Listu sjednica moète na}i u dijelu SJEDNICE, a informacije o tome koja radna tijela postoje,broj ~lanova i kontakte radnih tijela u poglavlju RADNA TIJELA. Tako|e, u okviru ovog menija, postoje i sekcije PRED-LOZI ZAKONA i USVOJENI ZAKONI gdje moète u word formatu download-ovati predloge zakona kao i sve usvojenezakone od 12.11.2002. pa do danas. U poglavlju DOKUMENTI na}i }ete Ustav RCG, poslovnik Skup{tine RCG, Zakono izboru odbornika i poslanika kao i ostala dokumenta koja vam mogu biti od koristi. Sa desne strane, nalaze se sekci-je NAJAVE, AKTUELNO i SAOP[TENJA gdje se dnevno aùriraju informacije, tako da moète biti na vrijeme informisanio zbivanjima u parlamentu.



SSkup{tina Republike Crne Gore je uposljednjih nekoliko godina u fazi refor-mi, koje su dovele do bitnih promjena i

pomaka. Ove reforme, izme|u ostalog, imajuza cilj racionalizaciju i postizanje ve}eg ste-pena efikasnosti u zakonodavnom postupku,unapre|enje zna~aja i uloge skup{tinskih rad-nih tijela i klubova poslanika, unapre|enjekontrolne funkcije parlamenta, kao i postiza-nje ve}e transparentnosti u radu i ve}e otvo-renosti institucije prema gra|anima.

Imaju}i u vidu navedene ciljeve,Skup{tina RCG je u martu 2003. formiralaRadnu grupu za izradu Poslovnika Skup{tineRCG (povremeno radno tijelo) koja je izradi-la Nacrt skup{tinskog Poslovnika. U izradiovog dokumenta Skup{tina je sara|ivala saNacionalnim demokratskim institutom (NDI),prikupljaju}i i koriste}i na taj na~in dragocje-na uporedna iskustva. Naàlost, Skup{tinakasni sa usvajanjem ovog dokumenta, timeodlaù}i pozitivne efekte koje }e novi pos-lovnik imati u odnosu na vrhovno zakono-davno tijelo.

3.2. REFORME SKUP[TINE RCG3.2. REFORME SKUP[TINE RCG

stranica web sitte-aa Skup{tine RCG www.skupstina.cg.yu


Pored navedenog, u Skup{tini je instali-rana funkcionalna ra~unarska i komunikacijskamreà za potrebe obavljanja istraìva~ke dje-latnosti i boljeg protoka informacija. Ovimprojektom slu`benicima je omogu}eno da uobavljanju svakodnevnih aktivnosti mnogo vi{ekoriste ra~unare ~ime se svakako doprinosiefikasnosti rada.

Parlament je dobio i moderan website(www.skupstina.cg.yu) koji omogu}ava gra-|anima lak pristup zakonskim predlozima iusvojenim aktima, kao i drugim dokumenti-ma i informacijama koje se ti~u skup{tinskograda.

Va`no je pomenuti i to da je Skup{tinaRCG ostvarila napredak u oblastima parla-mentarne saradnje i skup{tinske diplomatije,prvenstveno kroz redovno organizovanje"Cetinjskog parlamentarnog foruma", ~iji suu~esnici predstavnici zemalja Evropske unije izemalja na putu evropskih integracija. Poredtoga, Skup{tina RCG je bila doma}in jesenjekonferencije Parlamentarne skup{tine OEBS-a,najve}e me|unarodne konferencije ikadodràne u Crnoj Gori, na kojoj je u~estvova-lo preko 200 parlamentaraca iz 55 zemalja~lanica OEBS-a.

Kroz uporednu analizu budèta evropskihparlamenata, pa i predstavni~kih tijela uregionu, name}e se o~igledan zaklju~ak daSkup{tina Republike Crne Gore raspolaè sapuno manje finansijskih, prostornih i ljudskihresursa u obavljanju svojih aktivnosti. Tako je,na primjer, budèt Sabora Hrvatske desetakputa ve}i od budèta Skup{tine RCG, a upore|enju sa brojem poslanika svaki u raduraspolaè sa petostruko ve}om sumom novcagodi{nje. Sli~na je situacija, ili su razlike jo{izraènije, i u ostalim evropskim parlamenti-ma, od skoro ~etiri puta vi{e novca poposlaniku u ê{koj, do 30 puta vi{e finansij-skih sredstava u Italiji. Komparativna analiza

broja uposlenih slu`benika u evropskim par-lamentima, koji su tehni~ka i stru~na pomo}poslanicima u obavljanju svakodnevnihzadataka, tako|e pokazuje da crnogorskiposlanici za razliku od svojih kolega iz Evropei regiona obavljaju iste poslove sa puno manjeosoblja i opreme. Prema uporednim podacimaposlanici obi~no imaju od jednog do petslu`benika i asistenata na raspolaganju, dok uSkup{tini Crne Gore broj slu`benika u odno-su na poslanike iznosi 0,78. Sli~na situacijapostoji jo{ jedino u parlamentu [panije, gdjeje broj slu`benika po poslaniku 0,93, i uLuksemburgu gdje taj broj~ani odnos varira od0,73 slu`benika po poslaniku do 1,73, zbogmogu}nosti da poslanici uposle dodatne asis-tente za istraìvanja koriste}i finasijska sred-stva odobrena budètom parlamenta.

Pored realnih te{ko}a sa kojima jeSkup{tina RCG suo~ena, zapo~ete reforme suse mogle odvijati brè, a u prethodnom peri-odu trebalo je posti}i vi{e. Crnogorski parla-ment mora, ne samo da istraje u procesureformi, ve} da u|e u zadatke koji mu pred-stoje sa intenzivnijim anga`manom i {to prijedosegne standarde kojima teì.

U zna~ajnom broju projekata koji imajuza cilj reformisanje parlamenta u~estvovale sui me|unarodne i doma}e nevladine organi-zacije, organizuju}i za poslanike i slu`benikestudijske posjete, seminare, konsultacije i sl.

Saradnja parlamenta sa nevladinim orga-nizacijama iz Crne Gore naro~ito je intezivi-rana posljednjih godina, a zapo~eta je 2001.godine programom "Otvoreni parlament"Centra za demokratsku tranziciju, ~ime jeSkup{tina u pravom smislu po~ela da seotvara prema gra|anima.



CCentar za demokratsku tranziciju od jula2001. godine realizuje program "Otvo-reni parlament", u saradnji sa Skup-

{tinom Republike Crne Gore i Nacionalnimdemokratskim institutom (NDI). Cilj programa"Otvoreni parlament" je upoznavanje gra|anasa na~inom funkcionisanja Skup{tine RCG,pove}anje transparentnosti njenog rada, kao iu~e{}a gra|ana u parlamentarnim aktivnostima.

U prvoj fazi realizacije ovog programa,glavne aktivnosti bile su javne tribine "Gra|anipitaju" i posjete gra|ana Skup{tini RCG.

Tribine "Gra|ani pitaju" organizovane susa ciljem da komunikacija bira~a i njihovihizabranih predstavnika ne postoji samo upredizbornom periodu, ve} tokom cijelogmandata. Tribine su organizovane u svimve}im op{tinama u Crnoj Gori i putem njih suposlanici crnogorskog parlamenta razgovaralisa gra|anima o razli~itim aktuelnim temama iodgovarali na njihova pitanja.

Posjete gra|ana crnogorskom parlamentuCDT organizuje od same inicijacije Parla-mentarnog programa, sa ciljem upoznavanjacrnogorskih gra|ana sa organizacijom, radomi istorijatom Skup{tine Republike Crne Gore.Posjete realizuju koordinatori CDT-a pruàju}iu~esnicima informacije o istoriji crnogorskogparlamentarizma, podatke o trenutnom sazivuSkup{tine RCG, njenom radu, pravilima iorganizaciji, kao i o svim tehni~kim pitanjimava`nim za funkcionisanje parlamenta. Ukolikoje u toku sjednica Skup{tine, posjetioci imajui priliku da iz prostorija za novinare uìvoosjete atmosferu rasprave i usvajanja zakona.U okviru posjeta u~esnicima, tako|e, pruàmomogu}nost da se sastanu i razgovaraju saposlanicima i slu`benicima Skup{tine. Svigra|ani koji posjete Skup{tinu u organizacijiCDT-a dobijaju primjerak na{e bro{ure"Parlamentarni vodi~" u kojoj su sadrànenajva`nije informacije o parlamentarnomìvotu Crne Gore.

3.3. PARLAMENTARNI PROGRAM CDT-AA3.3. PARLAMENTARNI PROGRAM CDT-AA

posjeta {ti}enika doma ”Mladost” iz Bijele Skup{tini RCG



koordinatori i polaznici Intternship programa sa rukovodstvom Skup{tine RCG

U septembru 2003. godine projekat"Otvoreni parlament" je oboga}en novomaktivno{}u - Internship programom, pro-gramom staìranja studenata u Skup{tiniRepublike Crne Gore. Pored kvalitetne sarad-nje koju ostvarujemo sa Nacionalnimdemokratskim institutom i Skup{tinom RCG, urealizaciji Internship programa imamo i novogva`nog partnera - Univerzitet Crne Gore.Ovaj program studentima omogu}ava da udirektnom kontaktu saznaju mnogo o ovojva`noj instituciji, da steknu prakti~na znanjaneophodna za budu}i profesionalni anga`-man, ali i da konkretno doprinesu radu par-lamenta kroz obavljanje administrativnih

zadataka, izradu zapisnika, izvje{taja, predlo-ga za pojedine izmjene i dopune zakonskihpredloga i vrlo ozbiljan rad na komparativnimanalizama i istraìvanjima. Od po~etka spro-vo|enja Internship programa do danas unjemu je u~estvovalo 30 studenata zavr{nihgodina Pravnog, Ekonomskog i Elektro-tehni~kog fakulteta, koji su imali priliku daprimijene svoja teoretska znanja staìraju}i uSkup{tini RCG. êtvrtu generaciju ~ini 10 stu-denata koji staìraju u Skup{tini od novembra2005. godine.

CDT u sklopu svojih aktivnosti naParlamentarnom programu objavljuje i Bilten,koji obra|uje informacije o legislativnimaktivnostima Skup{tine RCG. Bilten distribu-iramo periodi~no, u zavisnosti od intenzitetaaktivnosti Skup{tine.

Osim kroz "Otvoreni parlament", CDTsaradnju sa Skup{tinom RCG ostvaruje i kaolokalni partner East-West projekta parlamen-tarne prakse, kroz program "Zakonodavstvo igra|ani". Program podrazumijeva saradnju irazmjenu iskustava izme|u parlamenata naBalkanu, kroz uzajamne posjete, okruglestolove i godi{nje regionalne konferencije.


detalji iz Skup{tine RCG



U S T A V O S K U P [ T I N I


4. USTAV O4. USTAV OSKUP[TINISKUP[TINI

Nadle`nost Skup{tineIzbor poslanika

Poslani~ki imunitetZasjedanja

Raspu{tanje Skup{tinePredlaganje zakona



4.1. SKUP[TINSKE PROCEDURE4.1. SKUP[TINSKE PROCEDUREREGULISANE USTAVOMREGULISANE USTAVOM

NNadle`nost Skup{tine, kao organa zako-nodavne vlasti, utvr|ena je UstavomRepublike Crne Gore.

Shodno ~lanu 81 Ustava Republike CrneGore, Skup{tina Republike Crne Gore:

1. donosi Ustav,2. donosi zakone, druge propise i op{te akte,3. donosi prostorni plan Crne Gore, budèt i

zavr{ni ra~un,4. utvr|uje na~ela za organizaciju dràvne

uprave,5. potvr|uje me|unarodne ugovore iz nad-

le`nosti Republike,6. raspisuje republi~ki referendum,7. raspisuje javne zajmove i odlu~uje o

zaduìvanju Crne Gore,8. bira i razrje{ava predsjednika i ~lanove Vla-

de, predsjednika i sudije Ustavnog suda,predsjednika i sudije svih sudova,

9. imenuje i razrje{ava dràvnog tuìoca idruge funkcionere,

10. daje amnestiju za krivi~na djela utvr|enarepubli~kim zakonom,

11. vr{i druge poslove utvr|ene Ustavom.

Skup{tinu ~ine poslanici koje birajugra|ani neposrednim i tajnim glasanjem, naosnovu op{teg i jednakog bira~kog prava.Poslanik se bira na {est hiljada bira~a.

Poslanik se opredjeljuje i glasa po sop-stvenom uvjerenju i ne moè biti opozvan.

Mandat Skup{tine traje ~etiri godine. Zavrijeme ratnog stanja, mandat Skup{tineproduàva se do uspostave mira. Na predlognajmanje 25 poslanika, Vlade ili predsjednikaRepublike, Skup{tina moè skratiti mandat.

Poslanik uìva imunitet. Poslanik nemoè biti pozvan na odgovornost za govor uSkup{tini. Protiv poslanika ne moè sepokrenuti krivi~ni postupak, niti odreditipritvor bez prethodnog odobrenja Skup{tine.Poslanik moè biti pritvoren bez odobrenjaSkup{tine ako je zate~en u vr{enju krivi~nogdjela za koje je propisana kazna u trajanjuduèm od pet godina zatvora.

Imunitet, kao i poslanik, uìvaju: pred-sjednik Republike, ~lanovi Vlade, sudije, sudi-je Ustavnog suda i dràvni tuìlac.

U S T A V O S K U P [ T I N I


Pored navedenog, Ustav Republike CrneGore, reguli{e i slede}a pitanja vezana za radSkup{tine RCG:

Zasjedanja

Skup{tina radi na redovnim i vanrednimzasjedanjima. Redovno zasjedanje odràva sedva puta godi{nje, u skladu sa PoslovnikomSkup{tine. Prvo redovno zasjedanje po~injeprvog radnog dana u martu, a drugo prvogradnog dana u oktobru. Vanredno zasjedanjesaziva se na zahtjev najmanje tre}ineukupnog broja poslanika, predsjednikaRepublike i predsjednika Vlade.

Odlu~ivanje

Skup{tina odlu~uje ako sjednici prisustvu-je vi{e od polovine ukupnog broja poslanika,a odluke donosi ve}inom glasova prisutnihposlanika, ako Ustavom nije druk~ijeodre|eno. Skup{tina odlu~uje ve}inom glaso-va ukupnog broja poslanika o zakonima koji-ma se ure|uje na~in ostvarivanja sloboda iprava, ure|uje izborni sistem, utvr|uje materi-jalne obaveze gra|ana, ure|uju dràvni sim-boli, o razrije{enju predsjednika Republike, oizboru Vlade i povjerenju Vladi, o raspisiva-nju referenduma, o skra}ivanju mandata i osvom poslovniku.

Raspu{tanje Skup{tine

Skup{tina se raspu{ta ako ne izabereVladu u roku od 60 dana od dana kada pred-sjednik Republike predloì kandidata za pred-sjednika Vlade. Skup{tina se ne moè ras-pustiti za vrijeme ratnog stanja, neposredneratne opasnosti ili vanrednog stanja. AkoSkup{tina duè vrijeme ne obavlja nadle`nostiutvr|ene Ustavom, Vlada moè, po{to saslu{ami{ljenje predsjednika Skup{tine i predsjedni-ka klubova poslanika u Skup{tini, raspustitiSkup{tinu. Vlada ne moè raspustiti Skup{tinuako je pokrenut postupak glasanja o nepo-vjerenju Vladi. Raspu{tanje Skup{tine utvr|ujeukazom predsjednik Republike i odre|ujedatum izbora za novu Skup{tinu.

Predlaganje zakona

Pravo predlaganja zakona, drugog propisaili op{teg akta imaju Vlada, poslanik i naj-manje {est hiljada bira~a.

elektronski ure|aj za glasanje iposlani~ka kartica



U N U T R A [ N J A O R G A N I Z A C I J A S K U P [ T I N E


5. UNUTRA[NJA5. UNUTRA[NJAORGANIZACIJAORGANIZACIJA

SKUP[TINESKUP[TINE

Predsjednik i potpredsjednikRadna tijela

Djelokrug komisija i odboraKlubovi poslanika



5.1. PREDSJEDNIK I 5.1. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK SKUP[TINEPOTPREDSJEDNIK SKUP[TINE

Predsjednik Skup{tine:

saziva Skup{tinu na sjednice i predsjedavasjednicama,stara se o primjeni Poslovnika Skup{tine,stara se o organizaciji rada Skup{tine i dajeinicijative za unapre|enje tog rada, stara se o blagovremenom i uskla|enomradu radnih tijela Skup{tine,potpisuje akte Skup{tine, osim zakona, vr{i druge poslove koji su utvr|eni Pos-lovnikom o radu Skup{tine Republike CrneGore.

Broj potpredsjednika utvr|uje Skup{tinaprilikom njihovog izbora. Oni pomaù pred-sjedniku Skup{tine u vr{enju poslova iz nje-govog djelokruga. Predsjednika Skup{tine, uslu~aju njegove privremene sprije~enosti,zamjenjuje potpredsjednik kojeg on odredi.

Izbor i razrje{enja predsjednikai potpredsjednika Skup{tine

Kandidata za predsjednika Skup{tinemoè da predloì najmanje 10 poslanika.Poslanik moè da u~estvuje u predlaganjusamo jednog kandidata. Predlog sadrì ime iprezime kandidata, kratku biografiju, strana~kupripadnost i obrazloènje. Predsjednik Skup-{tine bira se po pravilu javnim glasanjem. Akoje za predsjednika Skup{tine predloèno vi{ekandidata, izbor se vr{i tajnim glasanjem.

Predlaganje i izbor potpredsjednikaSkup{tine vr{i se na isti na~in kao izbor pred-sjednika Skup{tine.

Prilikom stupanja na du`nost predsjedniki potpredsjednik Skup{tine polaù zakletvupred Skup{tinom. Tekst zakletve glasi:"Zaklinjem se da }u du`nost vr{iti odgovornoi savjesno, po Ustavu i zakonu".

Predsjedniku, odnosno potpredsjednikuSkup{tine, prestaje funkcija prije isteka vreme-na na koje je izabran ostavkom ilirazrje{enjem.




Obrazovanje i sastav

Za razmatranje i pretresanje pitanja iznadle`nosti Skup{tine, predlaganje akata ivr{enje drugih poslova iz nadle`nostiSkup{tine, obrazuju se komisije i odbori kaostalna radna tijela Skup{tine. Skup{tina moè,posebnom odlukom, obrazovati i druga stalnai povremena radna tijela za vr{enje poslova izsvoje nadle`nosti.

Radno tijelo ima predsjednika i odre|enbroj ~lanova koji se biraju iz reda poslanika.Sastav radnog tijela odgovara strana~koj zas-tupljenosti poslanika u Skup{tini. U pojedinoradno tijelo Skup{tina moè izabrati nau~ne istru~ne radnike, kao konsultante koji nemajupravo odlu~ivanja.

Predsjednik i ~lanovi radnog tijela birajuse na ~etiri godine.

Radno tijelo radi u sjednicama. Predsjed-nik radnog tijela saziva radno tijelo na sjed-nicu, predlaè dnevni red i predsjedava sjed-nicom. On je duàn da sazove sjednicu rad-nog tijela ako to zatraì predsjednik Skup{tineili ako to predloì tre}ina ~lanova radnogtijela, uz navo|enje pitanja koja treba da sestave na dnevni red sjednice. Predsjednikradnog tijela organizuje rad radnog tijela.

Radno tijelo radi u sjednici kojoj prisu-stvuje ve}ina ~lanova radnog tijela, a odlu~ujeve}inom glasova prisutnih ~lanova. Sjedniciradnog tijela prisustvuju predstavnici predla-ga~a akta koji se na sjednici razmatra. U raduradnog tijela mogu, po pozivu, u~estvovatipredstavnici Vlade, bez prava odlu~ivanja.

U izvr{enju poslova iz svog djelokrugaradno tijelo moè preko svog predsjednikatraìti od dràvnog organa podatke i informa-cije od zna~aja za svoj rad.

Komisije i odbori Skup{tine

Radna tijela Skup{tine obrazovana su kaokomisije i odbori, i to:

Odbor za ustavna pitanja;Zakonodavni odbor;Odbor za politi~ki sistem, pravosu|e iupravu;Odbor za privredu, finansije i za{titu ìvot-ne sredine;Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu, zdrav-stvo, rad i socijalno staranje;Odbor za me|unarodne odnose;Odbor za ljudska prava i slobode;Odbor za ravnopravnost polova;Odbor za bezbjednost i odbranu;Odbor za evropske integracije;Komisija za izbor i imenovanja;Mandatno - imunitetska komisija;Komisija za pra}enje javnosti i transparent-nosti postupka privatizacije;Komisija za raspodjelu sredstava nevladinimorganizacijama.

5.2. RADNA TIJELA SKUP[TINE5.2. RADNA TIJELA SKUP[TINE


Nadle`nost (djelokrug)komisija i odbora

Odbor za ustavna pitanja razmatra predlogza promjenu Ustava, utvr|uje tekst nacrta ipredlog amandmana na Ustav, razmatrapromjene Ustava SRJ (danas Ustavna pove-lja) koje se vr{e na osnovu saglasnosti re-publika ~lanica i razmatra na~elna pitanjaprimjene Ustava.

Odbor za ustavna pitanja ima predsjedni-ka i 12 ~lanova.

Zakonodavni odbor razmatra:

- predloge zakona i drugih akata koje donosiSkup{tina sa stanovi{ta njihove uskla|enostisa Ustavom i pravnim sistemom, kao i upogledu njihove pravne obrade,

- predloge za davanje autenti~nog tuma~enjazakona,

- akte o pokretanju postupka za ocjenu us-tavnosti zakona ili ustavnosti i zakonitostidrugih propisa,

- stara se o jedinstvenoj zakonodavnoj me-todologiji kao i jedinstvenoj pravno-teh-ni~koj obradi akata koje donosi Skup{tina,

- utvr|uje predloge autenti~nog tuma~enjazakona,

- utvr|uje pre~i{}eni tekst zakona i drugogpropisa ako je zakonom, odnosno drugimpropisom, za to ovla{}en.

Zakonodavni odbor ima predsjednika iosam ~lanova.

Odbor za politi~ki sistem, pravosu|e iupravu razmatra predloge zakona i drugihakata i druga pitanja koja se odnose na:

- osnivanje, organizaciju i nadle`nost organavlasti i postupak pred tim organima,

- odbranu i bezbjednost,- sistem lokalne samouprave,

- dràvne simbole, upotrebu nacionalnih sim-bola i dràvne praznike,

- republi~ko dràvljanstvo,- izborni sistem i referendum,- teritorijalnu organizaciju Republike,- organizaciju i poloàj glavnog grada i pri-

jestonice,- ostvarivanje posebnih prava nacionalnih i

etni~kih grupa,- {tampu i druge vidove javnog obavje{tavanja,- krivi~na i druga djela, odgovornost i kazne,

amnestiju, pomilovanje i pravnu pomo}.

Odbor za politi~ki sistem, pravosu|e iupravu ima predsjednika i osam ~lanova.

Odbor za privredu, finansije i za{titu ìvo-tne sredine razmatra predloge zakona i dru-gih akata i druga pitanja koja se odnose na:

- svojinu i svojinske odnose,- prirodna bogatstva, - privre|ivanje i preduzetni{tvo,- energetiku, rudarstvo, industriju, pomorstvo i

saobra}aj,- poljoprivredu, {umarstvo, vodoprivredu,- turizam, trgovinu,- prostorni plan Republike i ure|enje prosto-

ra, stambenu oblast i gra|evinsko zemlji{te,- robne rezerve,- republi~ki budèt i zavr{ni ra~un,- finansiranje dràvnih funkcija, poreze i

druge da`bine,- imovinsko-pravne i obligacione odnose,- javne zajmove i zaduìvanja Republike,

banke, osiguranje imovine i lica,- igre na sre}u,- za{titu i unapre|enje ìvotne sredine,

prirode i prirodnih dobara, za{titu od opas-nih i {tetnih materija, za{titu od drugihizvora ugroàvanja ìvotne sredine.

Odbor za privredu, finansije i za{titu ìvot-ne sredine ima predsjednika i osam ~lanova.



Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu, zdrav-stvo, rad i socijalno staranje razmatra pred-loge zakona i drugih akata i druga pitanjakoja se odnose na:

- pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanjei vaspitanje,

- visoko univerzitetsko obrazovanje,- nauku, kulturu, umjetnost, sport, fizi~ku i

tehni~ku kulturu,- za{titu nau~ne, kulturne, umjetni~ke i isto-

rijske vrijednosti,- zdravstvenu za{titu, za{titu invalida, majki i

djece,- brak, porodicu, zapo{ljavanje, rad i prava

zaposlenih.

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu,zdravstvo, rad i socijalno staranje ima pred-sjednika i osam ~lanova.

Odbor za me|unarodne odnose razmatrame|unarodne ugovore koje potvr|uje Skup-{tina i druge akte i pitanja iz nadle`nostiSkup{tine u ovoj oblasti.

Odbor za me|unarodne odnose imapredsjednika i {est ~lanova.

Odbor za ljudska prava i slobode razmatrapredloge zakona i drugih akata koji se od-nose na na~in ostvarivanja sloboda i prava~ovjeka i razmatra na~elna i pojedina~napitanja iz oblasti ostvarivanja, unapre|enja iza{tite ljudskih prava i sloboda.

Odbor za ljudska prava i slobode imapredsjednika i {est ~lanova.

Odbor za ravnopravnost polova razmatra iprati ostvarivanje Ustavom utvr|enih slobo-da i prava ~ovjeka i gra|anina koja seodnose na ravnopravnost polova, a na-ro~ito: razmatra predloge zakona i drugihakata od zna~aja za ostvarivanje na~elaravnopravnosti polova, podsti~e primjenu irealizaciju ovog na~ela u zakonimaRepublike; podsti~e i predlaè potpisivanjeme|unarodnih dokumenata o ravno-pravnosti polova i prati ostvarivanje tihdokumenata u Republici; predlaè mjere iaktivnosti za unapre|ivanje ravnopravnostipolova posebno u oblastima obrazovanja,zdravstva, javnog informisanja, socijalnepolitike, zapo{ljavanja, preduzetni{tva,porodi~nih odnosa, procesu odlu~ivanja i sl;u~estvuje u pripremi i izradi dokumenata iusagla{avanju zakonodavstva u ovoj oblastisa standardima u zakonodavstvima i pro-gramima Evropske unije; sara|uje sa nevla-dinim organizacijama koje se bave pitanji-ma ravnopravnosti polova.

kabinet generalnog sekretaraSkup{tine RCG


Odbor za ravnopravnost polova imapredsjednika i deset ~lanova.

Odbor za bezbjednost i odbranu vr{i parla-mentarnu kontrolu rada policije i Agencijeza nacionalnu bezbjednost; razmatra ost-varivanje Ustavom utvr|enih sloboda iprava ~ovjeka i gra|anina u primjeniovla{}enja policije i Agencije za nacional-nu bezbjednost; razmatra predloge zakona,drugih propisa i op{tih akata koje donosiSkup{tina, strategiju i druga pitanja izoblasti bezbjednosti i odbrane Republike injenih gra|ana; razmatra predloge za ime-novanje rukovodilaca policije i direktoraAgencije za nacionalnu bezbjednost.

Odbor za bezbjednost i odbranu imapredsjednika i 12 ~lanova.

Odbor za evropske integracije prati i, popotrebi, inicira uskla|ivanje pravnog sis-tema Republike Crne Gore sa pravnim sis-temom Evropske unije; prati izvr{avanjeprava i obaveza Republike Crne Gore kojeproizilaze iz me|unarodnih ugovora kojese odnose na Savjet Evrope; razmatra me-|unarodne ugovore koje potvr|uje Skup-{tina; odnosno na koje Skup{tina daje sa-glasnost Skup{tini Srbije i Crne Gore zapotvr|ivanje. Odbor razmatra i druge akte ipitanja iz nadle`nosti Skup{tine u ovoj ob-lasti, sara|uje i razmjenjuje iskustva sa od-govaraju}im radnim tijelima u drugim par-lamentima i me|unarodnim integracijama.

Odbor za evropske integracije ima pred-sjednika i 12 ~lanova.

Komisija za izbor i imenovanja:

- podnosi Skup{tini predlog za izbor, imeno-vanja i razrje{enja osim predloga koje uskladu sa Ustavom i zakonom podnosedrugi predlaga~i,

- predlaè propise kojima se ure|uju pitanjaostvarivanja prava i du`nosti poslanika ifunkcionera koje bira ili imenuje Skup{tinai na osnovu ovla{}enja donosi bliè propiseza njihovo izvr{avanje,

- utvr|uje predlog za obezbje|enje sredstavau budètu Republike za rad Skup{tine injene slu`be i stara se o pravilnostikori{}enja tih sredstava,

- donosi pojedina~ne akte o statusnim pita-njima poslanika i funkcionera koje bira iliimenuje Skup{tina,

- daje saglasnost na akt o sistematizaciji rad-nih mjesta Slu`bi Skup{tine,

- na predlog generalnog sekretara Skup{tinepostavlja u Slu`bi Skup{tine lica na radnamjesta utvr|ena aktom o sistematizaciji i uodnosu na Slu`bu Skup{tine i slu`benike uSlu`bi vr{i poslove koje u odnosu nadràvne organe i slu`benike u tim organimavr{i Vlada,

- utvr|uje naknade i nagrade za rad stru~nimi nau~nim radnicima za angaòvanje u rad-nim tijelima Skup{tine,

- vr{i druge poslove utvr|ene zakonom idrugim propisima.

Komisija za izbor i imenovanja ima pred-sjednika i 12 ~lanova.

Mandatno - imunitetska komisija: razmatrarazloge prestanka mandata pojedinogposlanika i o tome podnosi Skup{tiniizvje{taj sa predlogom za popunu upra`-njenog poslani~kog mjesta; izvje{tajRepubli~ke izborne komisije o popuniupra`njenog poslani~kog mjesta; pitanjaprimjene ili uskra}ivanja imuniteta poslani-ka i druga pitanja u vezi sa mandatno-imu-nitetskim pravima poslanika.

Mandatno - imunitetska komisija imapredsjednika i ~etiri ~lana.



Komisija za pra}enje javnosti i transparentno-sti procesa privatizacije prati ostvarivanje jav-nosti i transparentnosti postupka privatizacije:

- upoznavanjem javnosti sa procesom priva-tizacije i procedurama,

- razmatranjem prigovora u~esnika u postup-ku privatizacije koji se odnose na povreduprincipa javnosti i transparentnosti,

- pra}enjem godi{njih planova privatizacijekoje donosi Vlada,

- pra}enjem rada Savjeta za privatizaciju,- razmatranjem informacija koje obezbje|uje

od nosioca procesa privatizacije,- predlaganjem propisa i promjena u propisi-

ma kojima se ostvaruju principi javnosti itransparentnosti i pobolj{ava procedura ipostupak privatizacije,

- iniciranjem rasprave u Skup{tini o pitanjimajavnosti i transparentnosti privatizacije,

- davanjem preporuka dràvnim organima -nosiocima procesa privatizacije u pogleduobezbje|enja javnosti i transparentnostiprocesa privatizacije,

- ukazivanjem na povrede principa javnosti itransparentnosti,

- iniciranjem i predlaganjem pokretanjapostupka odgovornosti institucija i pojedi-naca zbog povrede javnosti i transparent-nosti privatizacije.

Komisija, najmanje jednom godi{nje,podnosi Skup{tini izvje{taj o javnosti i trans-parentnosti postupka privatizacije.

Komisija za pra}enje javnosti i transpa-rentnosti procesa privatizacije ima predsjedni-ka i devet ~lanova.

Komisija za raspodjelu sredstava nevladinimorganizacijama na osnovu javnog konkursakoji raspisuje za svaku godinu, vr{i raspod-jelu sredstava za pruànje materijalnepomo}i NVO koja se obezbje|uju u bu-dètu Republike.

Komisija za raspodjelu sredstava nevla-dinim organizacijama ima predsjednika i {est~lanova.

Povremena radna tijela koja funkcioni{u uSkup{tini RCG su: Savjet za ustavna pitanja,Radna grupa za izradu Poslovnika Skup{tineRCG i Radna grupa za pripremu predlogaZakona o imovini biv{ih dru{tveno-poli-ti~kih organizacija.


UUSkup{tini se obrazuju klubovi poslani-ka. Klub poslanika ~ine najmanje dvaposlanika, a poslanik moè biti ~lan

samo jednog poslani~kog kluba. Klub poslani-ka se po pravilu konstitui{e na prvoj sjedniciSkup{tine, tako {to se predsjedniku Skup{tinepodnosi spisak ~lanova kluba koji potpisujesvaki ~lan kluba.

5.3. KLUBOVI POSLANIKA5.3. KLUBOVI POSLANIKA




S K U P [ T I N A I V L A D A


6. SKUP[TINA6. SKUP[TINAI VLADAI VLADA

Kontrola izvr{ne vlastiPoslani~ko pitanje

InterpelacijaNepovjerenje vladi



6.1. PARLAMENTARNA 6.1. PARLAMENTARNA KONTROLA IZVR[NE VLASTIKONTROLA IZVR[NE VLASTI

UUparlamentarnom sistemu jedna odosnovnih funkcija parlamenta jestekontrola nad radom izvr{ne vlasti.

Najefikasnije sredstvo za kontrolu parla-menta nad radom vlade je pravo parlamentada donosi budèt. Bez budèta, tj. beznov~anih sredstava, vlada nije u mogu}nostida vr{i svoju funkciju, pa je neizglasavanjebudèta u parlamentu jednako padu vlade.Sva ostala sredstva kojima parlament vr{i kon-trolu nad vladom mogu se podijeliti u dvijegrupe: u prvu ulaze sredstva putem kojih separlament obavje{tava o radu vlade, a u drugusredstva kojima se pokre}e politi~ka odgo-vornost vlade u parlamentu.

Sredstva putem kojih se parlament obav-je{tava o radu vlade mogu biti trajna i povre-mena. Trajno sredstvo kontrole parlamentanad radom vlade su stalne komisije/odboriparlamenta. Povremena sredstva kontrole par-lamenta nad radom vlade su: anketna komisi-ja, poslani~ko pitanje i interpelacija. Od sred-stava za pokretanje politi~ke odgovornostivlade klasi~no sredstvo u parlamentarizmu jepredlog za glasanje o nepovjerenju vladi.

Anketne komisije

Anketne komisije se formiraju radi ispiti-vanja nekog va`nog pitanja koje je u bliòj ilidaljoj vezi sa radom vlade.

Poslani~ko pitanje

Poslani~ko pitanje je konkretno pitanjekoje poslanik postavlja odre|enom ~lanuvlade ili vladi kao dràvnom organu u pis-menom ili usmenom obliku. Ono mora bitijasno postavljeno i ne smije imati obilje`jerasprave o pojedinom pitanju niti sadràvatikvalifikacije ljudi ili pojava. Odgovor naposlani~ko pitanje daje se na istoj sjednici nakojoj ga je poslanik postavio ili na narednojsjednici parlamenta, u svakom slu~aju u tokuistog zasjedanja. Poslanik ima pravo da nasjednici postavi najvi{e tri poslani~ka pitanja.

Poslije odgovora, na poslani~ko pitanje, uparlamentu se ne vodi pretres. Poslanik koji jepostavio pitanje ima pravo da u trajanju od triminuta komentari{e odgovor ~lana vlade nasvoje pitanje i, eventualno, da postavi dopun-sko. To podrazumijeva da bi i ~lan vlade kojije pruìo odgovor mogao uzeti rije~ jo{jedanput, ali time bi cijela stvar u vezi saposlani~kim pitanjem trebalo da budezavr{ena. Kako se vidi, kod poslani~kogpitanja na sceni su poslanik koji pita i ~lanvlade koji odgovara na pitanje. O posla-ni~kom pitanju se niti pretresa niti glasa. Ciljposlani~kog pitanja je obavje{tenje koje bimoglo kompromitovati vladu i biti kasnije odzna~aja kod eventualnog pokretanja politi~keodgovornosti vlade u parlamentu.



POSLANI^KA PITANJA(eng. qquestion time - u doslovnom zna~~enjju "vrijjeme za pitanjja")

Poslani~ka pitanja - mehanizam kojim predstavnici parlamenta mogutraìti informacije od ~elnika izvr{ne vlasti i pozivati ih da obrazloè svojepostupke u vezi sa sprovo|enjem politi~kih mjera - tradicionalni su obliknadzora u parlamentarnim sistemima. Premda porijeklo vode iz britanskogDonjeg doma, ova je praksa danas uobi~ajena u ~itavom svijetu. Poslani~kapitanja najpoznatija su u svom usmenom obliku kada poslanici iz opozici-je ispituju vladu ili pojedinog njenog ~lana o pitanjima u vezi sa pojedinimpoliti~kim mjerama, u toku foruma poznatog pod nazivom "vrijeme za pita-nja". Vrijeme za pitanja je po pravilu dinami~an i vrlo javan proces. Vrijemeza pitanja ima u osnovi dvije svrhe. Jedna od njih je nadzor. Prisiljavanjeizvr{ne vlasti da odgovara na pitanja, omogu}uje poslanicima i {iroj javno-sti da preispitaju (i na kraju krajeva da prosude) vladinu politiku i mjere.Druga je svrha politi~ke naravi. Poslani~ka pitanja pruàju forum kakovladaju}oj tako i opozicionim strankama da se uklju~e u strana~ku debatu,~esto u korist zainteresovane javnosti.

IIzz ppaarrllaammeennttaarrnnee pprraakkssee ddrruuggiihh zzeemmaalljjaa

govornica u Plenarnoj sali

Interpelacija

Interpelacija je kvalifikovano pitanjeupu}eno ~lanu vlade ili vladi u cjelini.Najmanje jedna ~etvrtina poslanika uSkup{tini moè podnijeti interpelaciju za pre-tresanje odre|enih politi~kih pitanja u vezi saradom Vlade. Interpelacija se podnosi pred-sjedniku Skup{tine u pisanoj formi, a pitanjekoje treba razmotriti mora biti jasno for-mulisano i obrazloèno. Interpelaciju pred-sjednik Skup{tine odmah upu}uje poslanicima

i Vladi. Ako u toku pretresa interpelacije odnje odustanu pojedini poslanici, pa se brojposlanika koji su je podnijeli smanji ispodjedne ~etvrtine poslanika, smatra}e se da jeinterpelacija povu~ena. Pretres interpelacijemoè se zavr{iti dono{enjem zaklju~ka opitanjima koja su pokrenuta, a moè sezavr{iti i bez odlu~ivanja. Kod interpelacije,za razliku od poslani~kog pitanja, glavni jepretres - debata, dok se poslani~ko pitanjepostavlja konkretno i na njega se daje odgo-vor pa do debate nikako ne moè do}i.

Interpelisati zna~i pitati, ali i pitaju}i protestvovati.



RAZLIKE IZME\U INTERPELACIJE I POSLANI^KOG PITANJA

Jedna od razlika izme|u interpelacije i poslani~kog pitanja je pretres. Kod interpelacije pretres se vodi zbog toga{to se traì da vlada objasni i opravda svoj postupak, koji joj poslanici u parlamentu osporavaju.

Pitanje sadràno u interpelaciji po pravilu je krupno pitanje od op{tedràvnog zna~aja koje izaziva interesovanjejavnosti.

Dok su kod poslani~kog pitanja na sceni poslanik koji pita i ~lan vlade koji odgovara, povodom interpelacije uraspravi mogu u~estvovati svi poslanici i svi ~lanovi vlade.

Interpelacija, za razliku odposlani~kog pitanja, obi~no zavr{a-va glasanjem.

Cilj interpelacije nije kao kodposlani~kog pitanja informacija,nego diskusija i rasprava, a potomeventualno i sankcija prema vladi.

IIzz ppaarrllaammeennttaarrnnee pprraakksseeddrruuggiihh zzeemmaalljjaa

Nepovjerenje vladi

Predlog da se glasa o nepovjerenju vladimora da sadrì razloge zbog kojih se predlaèglasanje o nepovjerenju. O predlogu zaglasanje o nepovjerenju vladi na sjednici par-lamenta otvara se pretres. Prije otvaranja pre-tresa predstavnik predlaga~a ima pravo daobrazloì predlog, a predsjednik vlade da daodgovor. Po zavr{enom pretresu pristupa seglasanju o nepovjerenju vladi.

Pitanje svog povjerenja u parlamentumoè postaviti i sama vlada. Pitanje povjere-nja u ime vlade postavlja predsjednik vlade iima pravo da ga obrazloì. Po zavr{enompretresu pristupa se glasanju o povjerenju.

Od sredstava za pokretanje politi~ke odgovornosti vlade klasi~no sredstvo u parlamentarizmu je predlog za glasa-nje o nepovjerenju vladi. Predlog za glasanje o nepovjerenju vladi postavlja odre|en broj poslanika u parlamentu. Dabi vlada izgubila povjerenje parlamenta, potrebno je da taj predlog usvaja ista ona ve}ina poslanika koja je potrebnaza vladin izbor. Ali, i sama vlada moè, da bi vr{ila pritisak na parlament, postaviti pitanje svog povjerenja u parla-mentu. Ukoliko ne dobije potreban broj glasova, vlada je izgubila povjerenje parlamenta. Gubitak povjerenja u parla-mentu obavezuje vladu na podno{enje ostavke.


Plenarna sala


PARLAMENTARNA SASLU[ANJA(eng. public hearings)

Praksa pojedinih razvijenih zemalja poznaje i institut parlamentarnog saslu{anja, koji se moè definisati kao meha-nizam za prikupljanje informacija koji koriste parlamentarni odbori. Parlamentarna saslu{anja se mogu sprovoditi o pita-njima kao {to su nedostatak odre|enih zakonskih rje{enja, ali mnogo uobi~ajenije je vo|enje parlamentarnog saslu{anjao ve} predloènim zakonima i drugim aktima. Svrha parlamentarnog saslu{anja je i da prati ispunjavanje programa iaktivnosti vlade. Parlamentarna saslu{anja daju mogu}nost i gra|anima da u~estvuju u procesu izrade stavova oodre|enim pitanjima i tako pruè pomo} u izgradnji javnog mi{ljenja o nekoj mjeri ili pitanju. Ve}ina parlamentarnihsaslu{anja se odvijaju u sjedi{tu parlamenta ali ponekad radno tijelo parlamenta moè odlu~iti da postoji potreba da separlamentarno saslu{anje sprovede na terenu.

Nevladine organizacije mogu predstavljati bogat izvor informacija za parlamentarne odbore. Visoko obrazovani ljudii ~lanovi drugih organizacija su ~esto voljni da pruè pomo} odborima kroz predo~avanje konkretnih podataka, analizai izjava. Dosada{nje studije pokazuju da svjedo~enje pred parlamentarnim odborom tokom parlamentarnog saslu{anjapredstavlja vaàn i efikasan metod uticanja na zakonodavstvo. Pored pomenutog, kroz proces konsultovanja eksperata iinteresnih grupa, odbori dobijaju informacije i pomo} obi~nih gra|ana koji imaju direktno iskustvo naspram predloènogzakonodavnog akta ili pitanja i na koje }e direktno uticati odluke donesene od strane odbora i parlamenta.


jedna od sala u Skup{tini RCG


Za izradu "Parlamentarnog vodi~a" kori{}eni su sljede}i materijali:

1. Ustav Republike Crne Gore,2. Poslovnik Skup{tine Republike Crne Gore,3. Poslovnik Vlade Republike Crne Gore,4. Crnogorski ustavi, organizacija i sastav organa vlasti, poslanici i

ministri od 1946 - 1998. godine - autor Slobodan Dragovi},5. Ustavno pravo, dr R. Markovi},6. Website Skup{tine Crne Gore, www.skupstina.cg.yu,7. Website NDI-a, www.ndicrnagora.org,8. Website Podgorice, www.podgorica.cg.yu.

Zahvaljujemo se predsjedniku Skup{tine RCG, g-dinu RankuKrivokapi}u i ~lanovima njegovog kabineta kao i generalnom sekre-taru Skup{tine RCG, g-dinu Milanu Radovi}u i ~lanovima skup{tinskeslu`be na pruànju podr{ke pri izradi drugog dopunjenog izdanja"Parlamentarnog vodi~a".

Tako|e, zahvaljujemo se prof. dr Radoslavu Raspopovi}u iTatjani Koprivici na pomo}i i recenzijama koje su nam pruìli priizradi drugog poglavlja ovog vodi~a.

Posebnu zahvalnost dugujemo Lisi McLean, Zuzani Dzurikovoj iNata{i Bulatovi} iz Nacionalnog demokratskog instituta i zamjenikugeneralnog sekeratara, Slobodanu Dragovi}u na sugestijama i pomo}ikoju su nam pruìli pri izradi "Parlamentarnog vodi~a".

Na kraju, veliko hvala polaznicima svih generacija Internshipprograma u Skup{tini Republike Crne Gore i svima onima koji su nabilo koji na~in pomogli da ova publikacija ugleda svjetlost dana.


IZVORIIZVORI


Documents

Parlamentarni vodič