Upload
doantruc
View
235
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu
IZVJEŠDE O PROVEDBI
PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE
2011. – 2019. GODINE
Pregled za 2012. i 2013. godinu
(Zagreb, rujan 2014.)
2
SADRŽAJ
1. UVOD 3 2. DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM
2.1. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI 2.1.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI 4 2.1.2. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM GRADOVA I OPDINA NA
PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 4 2.1.3. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM PROIZVOĐAČA OTPADA
NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 5 2.2. IZVJEŠDA O PROVEDBI/IZVRŠENJU PLANOVA GOSPODARENJA
OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI 2.2.1. IZVJEŠDE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 10 2.2.2. IZVJEŠDE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM
GRADOVA I OPDINA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 17 3. DOZVOLE I POTVRDE U GOSPODARENJU OTPADOM
3.1. DOZVOLE ZA GOSPODARENJE OPASNIM OTPADOM I ZA SPALJIVANJE I SUSPALJIVANJE 31 3.1.1. DOZVOLE TVRTKI S PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 31
3.2. DOZVOLE ZA GOSPODARENJE NEOPASNIM OTPADOM 3.2.1. DOZVOLE TVRTKI S PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 31 3.2.2. DOZVOLE TVRTKI REGISTRIRANIH U DRUGIM ŽUPANIJAMA,
A KOJE DJELUJU NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 32 4. GOSPODARENJE OTPADOM
4.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 33
4.2. GOSPODARENJE PROIZVODNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 33
4.3. GOSPODARENJE POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 34 A. AMBALAŽNI OTPAD 35 B. GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI) OTPAD 36 C. OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST 37 D. OTPADNE GUME I OTPADNA VOZILA 38 E. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI 40 F. OTPADNA ULJA 41 G. OTPADNI ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA 42 H. MEDICINSKI OTPAD 44 I. POLIKLORIRANI BEFENILNI (PCB) 45 J. OTPAD OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE
MINERALNIH SIROVINA 46 5. ODLAGALIŠTA OTPADA
5.1. SLUŽBENA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 47
5.2. NELEGALNA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 50
6. ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJA OTPADOM „TARNO“ 51 7. ZAKLJUČAK 55
3
1. UVOD Zagrebačka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske te, poput prstena,
prekinutog samo na sjevernom dijelu, okružuje Grad Zagreb. Površina Zagrebačke županije iznosi nešto više od 3.050 km2, što je oko 5,4% ukupne površine Republike Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Zagrebačkoj županiji živi 317.642 stanovnika u 102.753 kudanstava, što je prosječno 3,1 stanovnik po kudanstvu. Područje Zagrebačke županije određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i opdina u Republici Hrvatskoj i obuhvada devet (9) gradova i dvadesetpet (25) opdina sa sveukupno šetodevedesetdevet (699) naselja.
Na temelju odredbi Zakona o otpadu („Narodne novine“ broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i
87/09) Županijska skupština Zagrebačke županije je na svojoj 14. sjednici, održanoj 27. rujna 2011. godine donijela Odluku o donošenju Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 28/11). Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije izrađen je za period 2011. – 2019.
Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13) određuje da
postojedi županijski, gradski i opdinski planovi gospodarenja otpadom koji su doneseni na temelju Zakona o otpadu („Narodne novine“ broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) do dana stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, ostaju na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
4
2. DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM
2.1. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI
2.1.1. Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije
Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije za razdoblje 2011. – 2019. godine,
(„Službeni glasnik Zagrebačke županije“ broj 28/11) planski je dokument gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji čija je izrada obveza propisana Zakonom o otpadu i koji se temelji na Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 46/02), Nacionalnom planu djelovanja na okoliš („Narodne novine“ broj 43/02), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. – 2015. godine („Narodne novine“ broj 85/07, 126/10 i 31/11), a čijom provedbom de se
Osigurati preduvjeti za smanjenje proizvodnje otpada,
Povedati udio odvojeno sakupljenog, recikliranog i oporabljenog otpada,
Smanjiti količine odloženog otpada,
Sanirati nelegalna odlagališta,
Sanirati i zatvoriti postojeda odlagališta,
Izgraditi Centar za gospodarenje otpadom i ostale neophodne građevine namijenjene skladištenju, pretovaru, obradi i konačnom odlaganju otpada,
Osigurati nadzor sustava gospodarenja otpadom,
Osigurati funkcionalan i financijski održiv sustav gospodarenja otpadom
2.1.2. Planovi gospodarenja otpadom gradova i opdina na području Zagrebačke
županije
Temeljem obveze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, jedinice lokalne samouprave (gradovi i opdine) dužne su izraditi i usvojiti planove gospodarenja otpadom za svoje područje. Sukladno obvezama koje proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom, te sanaciju divljih odlagališta otpada na svojem području.
U slijededoj su tablici dani podaci o planovima gospodarenja otpadom jedinica lokalne
samouprave s područja Zagrebačke županije.
Red. br.
Grad / Opdina Datum usvajanja
PGO Razdoblje za koje je
donesen PGO
PGO usvojilo OV/GV
PGO objavljen u Sl. glasniku
1. Dugo Selo veljača 2013. 2013. – 2019. da SG 02/13
2. Ivanid Grad listopad 2009. 2009. – 2017. da SG 09/09
3. Jastrebarsko ožujak 2011. 2011. – 2015. da SG 02/11
4. Samobor srpanj 2010. 2010. – 2017. da da
5. Sveta Nedelja siječanj 2008. 2008. – 2016. ne ne
6. Sveti Ivan Zelina PGO u postupku izrade
7. Velika Gorica PGO u postupku izrade
6. Vrbovec PGO u postupku izrade
9. Zaprešid PGO u postupku izrade
10. Bedenica studeni 2008. 2008. – 2016. da da
11. Bistra ožujak 2011. 2011. – 2018. da SG 01/11
12. Brckovljani PGO u postupku izrade
13. Brdovec veljača 2013. 2012. – 2019. da SG 02/13
5
14. Dubrava prosinac 2007. 2013. – 2017. (TP) da SG 06/13
15. Dubravica srpanj 2010. 2010. – 2015. da ne
16. Farkaševac listopad 2012. 2013. – 2015. (TP) da SG 28/12
17. Gradec PGO u postupku izrade
18. Jakovlje ožujak 2009. nije određeno da SG 02/09
19. Klinča Sela ožujak 2008. 2008. – 2015. da SG 12/08
20. Kloštar Ivanid PGO u postupku izrade
21. Krašid kolovoz 2008. 2008. – 2016. d ne
22. Kravarsko rujan 2008. 2008. – 2016. da ne
23. Križ PGO u postupku izrade
24. Luka PGO u postupku izrade
25. Marija Gorica PGO u postupku izrade
26. Orle kolovoz 2008. 2008. – 2016. da ne
27. Pisarovina 2008. - da ne
28. Pokupsko kolovoz 2008. 2008. – 2016. da SG 19/08
29. Preseka PGO u postupku izrade
30. Pušda prosinac 2010. 2011. – 2018. da SG 07/10
31. Rakovec rujan 2008. 2008. – 2016. da SG 22/08
32. Rugvica listopad 2008. 2008. – 2016. da ne
33. Stupnik studeni 2010. 2011. – 2018. da SG 28/10
34. Žumberak PGO u postupku izrade
2.1.3. Planovi gospodarenja otpadom proizvođača otpada na području Zagrebačke županije
Zakon o održivom gospodarenju otpadom (''Narodne novine'' broj 94/13) u članku 48. stavku 1. propisuje da proizvođač otpada koji stvara 200 kg opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača za određenu lokaciju. Gospodarski subjekti s područja Zagrebačke županije čijom djelatnošdu nastaje opasni otpad u navedenim godišnjim količinama, nadležnom upravnom tijelu su na obrascima propisanim dodatkom XIV Pravilnika o gospodarenju otpadom (''Narodne novine'' broj 23/14), dostavili slijedede planove gospodarenja otpadom proizvođača otpada:
Naziv tvrtke/obrta OIB/MBO Naziv organizacijske
jedinice Adresa organizacijske
jedinice Mjesto
AutoZubak doo 39135989747 PJ 03 VELIKA GORICA Zagrebačka bb Velika Gorica
Belje d.d. 92404445155 Pc Svinjogojstvo Pj Gradec 2 Gradec 183 Gradec
Belje d.d. 92404445155 PJ Agroprerada Žitna 1 Ivanid-Grad
Belje d.d. 92404445155 PC Vinski Podrumi PJ Vočnjak Obreška Bešlinec bb Kloštar Ivanid
Belje d.d. 92404445155 P.C. Tov junadi - farma Poljanski Lug Poljanski Lug bb Vrbovec
BIJUK HPC d.o.o. 61373622132 PROIZVODNA HALA VRBOVEC 1 a Samobor
BLAŽIČ-RUBNE TRAKE d.o.o. 92642018385 BLAŽIČ-RUBNE TRAKE d.o.o. Javorska 2 Sveta Nedelja
BMTI d.o.o. 26548449832 BMTI Lonjica Greda bb Lonjica
BRAVEL d.o.o. 22560308450 radiona Brezani 47 Rakovec
C Pakiranje d.o.o. 40799727260 Proizvodnja Zona gospodarske namjene 165 Donja Zelina
C.I.A.K. d.o.o. 47428597158 C.I.A.K. d.o.o. prodavaonica br. 6 A.K. Miošida 22c Velika Gorica
C.I.A.K. d.o.o. 47428597158 Servis akumulatora C.I.A.K. Pokupska 32 Velika Gorica
CESAR COMPANY D.O.O. 45130043109 PAJSA HRUŠČICA IVANJA REKA SAVSKA BB Dugo Selo
Cinčaona Helena d.o.o. 18867325461 Cinčaona Helena Sveta Helena bb Donja Zelina
Color M obrt 91672546 Color M Pleška 74 Velika Gorica
Color Mikulčid 92533787 Color Mikulčid Pleška 74 Velika Gorica
Croatan doo 20165200748 Tiskara Krapinska bb Donja Bistra
CROATIA AIRLINES d.d. 24640993045 Tehnički poslovi, Zračna luka Zagreb Pleso bb Pleso bb
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 Gospodarski objekt Geoservis Industrijska cesta 10 Ivanid-Grad
6
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 Gospodarski objekt Žutica Žutica bb Križ
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 SBS, Servis cementacija i stimulacija Zagrebačka 17
Graberje Ivaničko
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 Centralno skladište Ivanid Grad Industrijska cesta 1 Ivanid-Grad
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 Servis procesnih postrojenja, Grupa za pripremne radove AKZ Industrijska cesta 1 Ivanid-Grad
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 Gospodarski objekt Ivanid Grad Industrijska cesta 1 Ivanid-Grad
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 Centar za obrazovanje, Ivanid Grad Omladinska 22 Ivanid-Grad
CROSCO, naftni servisi d.o.o. 15538072333 Gospodarski objekt Graberje Ivanidko Zagrebačka 17
Graberje Ivaničko
Cvipek d.o.o. 85500684167 CVIPEK IVANID GRAD Savska bb Ivanid-Grad
ČAČKOVID PROM d.o.o. 98076920530 ČAČKOVID PROM D.O.O. DR.M.BIŠDANA 4 Samobor
DALEKOVOD PROIZVODNJA d.o.o. 79970472123 Pogon za vrude cinčanje Trnoščica bb Dugo Selo
DALEKOVOD PROIZVODNJA d.o.o. 79970472123
PC PROIZVODNJA TVORNICA VELIKA VUKOMERAČKA BB Velika Gorica
DELT PAPIR d.o.o. 43954802808 delt papir industrijska bb Donja Lomnica
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 67021010361 ISPOSTAVA DUGO SELO
DRAGUTINA DOMJANIDA 12a Dugo Selo
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 67021010361 ISPOSTAVA SAMOBOR LJUDEVITA GAJA 37 Samobor
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 67021010361 ISPOSTAVA ZAPREŠID PAVLA LONČARA 1 Zaprešid
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 67021010361 ISPOSTAVA JASTREBARSKO KRALJA TOMISLAVA 29 Jastrebarsko
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 67021010361 ISPOSTAVA IVANID-GRAD OMLADINSKA 25 Ivanid-Grad
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 67021010361 ISPOSTAVA SVETI IVAN ZELINA BOCAKOVA 5 Sveti Ivan Zelina
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 67021010361 ISPOSTAVA VELIKA GORICA MATICE HRVATSKE bb Velika Gorica
DOMITRAN, vl.Zvonimir Domitran
pogon 2 Krečaves 7 Sveti Ivan Zelina
Drvna industrija Novoselec d.o.o. 9030392140 Prerada i obrada drva Oark hrvatskih mučenika 4 Novoselec
Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o. 11993410316
Odlagalište otpada i reciklažno dvorište Andrilovec bb Dugo Selo
Eko-Flor Plus d.o.o. 50730247993 JASTREBARSKO Matije Gupca bb Jastrebarsko
ELEKTRO SERVIS I TRGOVINA MEŠTROVID
ELEKTRO SERVIS I TRGOVINA MEŠTROVID Slavka Kolara 10 Velika Gorica
Elektroda Zagreb d.d. 99516156261 Elektroda Zagreb d.d. Ruševje 7 Zaprešid
Energogrom 90988523 Energogrom Okuje 114 Velika Gorica
EURO PETROL d.o.o. 75550985023 BP GRADEC Gradec bb Gradec
EUROCABLE GROUP d.d. 2929804264 Jakovlje Jakovljanska ulica 40 Jakovlje
Fidifarm d.o.o. 84752155355 Fidifarm Obrtnička 37 Bestovje
Findas d.o.o. 2799822397 proizvodnja Blaškovečka ulica 27 Donja Zelina
FRIGO-LO
OBRT ZA PROIZVODNJU I MONTAŽU CUGOVEC 51a Gradec
Fuchs maziva d.o.o. 99694525219 Centralno skladište I Krmica 8 Domaslovec Samobor
Gašparid-Auto d.o.o. 29604091028 Gašparid-Auto d.o.o. Velikogorička 19 Velika Gorica
GENERA ANALITIKA d.o.o. 63536340590 RJ Analitika Svetonedeljska 2 Rakov Potok
Genera d.d. 25555531112 RJ Dezinficijensi Svetonedeljska 2 Rakov Potok
Genera d.d. 25555531112 RJ Stočna hrana Svetonedeljska 2 Rakov Potok
Genera d.d. 25555531112 RJ Biologija Svetonedeljska 2 Rakov Potok
Genera d.d. 25555531112 Lokacija i energetika Svetonedeljska 2 Rakov Potok
Genera d.d. 25555531112 RJ Kemofarmaceutika Svetonedeljska 2 Rakov Potok
Genera d.d. 25555531112 RJ Zaštita bilja Svetonedeljska 2 Rakov Potok
GEOPLIN D.O.O. 18145374690 GEOPLIN D.O.O. KLAKE 15 Zaprešid
Ghetaldus d.o.o. 31714201011 Proizvodnja okvira i leda Rudarska Draga 17 Samobor
Graditeljstvo Rožid d.o.o. 88359896101 Kamenolom Trstenica Trstenica bb Jastrebarsko
Grafika grafoprint d.o.o. 57236264858 pogon Podreber 3a Bestovje
Haramustek d.o.o. 76484300461 Haramustek d.o.o. - servis - Rug Posavska ulica 9 Dugo Selo
HED Obrt 91713935 Servis Augusta Šenoe 28 Sveta Nedelja
7
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o 46830600751
HEP ODS d.o.o., ELEKTRA ZAGREB, POGON VELIKA GORICA Slavka Kolara 17 Velika Gorica
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o 46830600751 Elektra Križ, poslovni prostor Industrijska cesta bb Križ
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o 46830600751 Elektra Zagreb - Pogon Zaprešid Bana Josipa Jelačida 14 Zaprešid
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o 46830600751
HEP-ODS D.O.O., ELEKTRA ZAGREB, POGON SVETI IVAN ZELINA ZAGREBAČKA 58 Sveti Ivan Zelina
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o 46830600751 POGONA SAMOBOR MLINSKA 22 Samobor
HEP - Operator prijenosnog sustava d.o.o. 13148821633
PRIVREMENO SKLADIŠTE OTPADA MRACLIN Brade Radid bb Velika Gorica
HEP-Toplinarstvo d.o.o. 80396278 POGON POSEBNE TOPLANE-KOTLOVNICA CIBLJANICA JURJA DOBRILE 40 A Velika Gorica
HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA dd 80026348 AT pogon Novo Čide Novo čide bb Velika Gorica
HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA dd 80026348 Pogon Zajarki Kolodvorska bb Zaprešid
HOLI-SAMOBOR d.o.o. 47751726843 Samoposlužna autopraona Zagrebačka bb Sveti Ivan Zelina
Hospira Zagreb d.o.o. 23087233371 Hospira Savski Marof Prudnička 60 Prigorje Brdovečko
Hospira Zagreb d.o.o. 23087233371 Hospira Savski Marof Prudnička 60 Prigorje Brdovečko
Hospitalija trgovina d.o.o. 40457591383 Poduzede Samoborski Novaki, Vojvodidi 25 Sveta Nedelja
HRUŠKAR d.o.o. 99405912073 HRUŠKAR d.o.o. ZAGREBAČKA 27 Dugo Selo
HRVATSKA LUTRIJA d.o.o. 27905228158 Sektor tehničkih poslova - Skladište Vukomerička 3 Velika Gorica
Hrvatske autoceste d.o.o. 62942134377 TJO IVANJA REKA IVANJA REKA bb Ivanja Reka
Hrvatske autoceste d.o.o. 62942134377 TJO Lučko Jadranska avenija 6 Lučko
HRVATSKE ŠUME d.o.o. ZAGREB 69693144506 Šumarija Vrbovec Kolodvorska 26 Vrbovec
Hrvatski Telekom d.d. 81793146560 R1-OJ-Komin Varaždinska cesta 36 Komin
Hrvatski Telekom d.d. 81793146560 R1-OJ-Klinča Sela Kolodvorska 4 Jastrebarsko
Hrvatski Telekom d.d. 81793146560 HQ-OJ V.Gorica Vukomerička bb Velika Gorica
Hrvatski Telekom d.d. 81793146560 R1-ZG-OJ Dugo Selo J.Zorida 36 Dugo Selo
Hrvatski Telekom d.d. 81793146560 organizacijske jedinice na području Zagrebačke županije
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Velika Mlaka-jug Zagrebačka cesta 25 Velika Mlaka
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Jakovlje-zapad Autocesta Zagreb-Macelj bb Jakovlje
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Ježevo-jug Autocesta Zagreb-Lipovac bb Dugo Selo
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Ježevo-sjever Autocesta Zagreb-Lipovac bb Dugo Selo
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Velika Mlaka-jug Zagrebačka cesta 25 Velika Mlaka
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Jastrebarsko Franje Tuđmana 123 Jastrebarsko
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Zaprešid Maršala Tita bb Zaprešid
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 BP Pokupsko Pokupsko bb Pokupsko
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 Upravna zgrada pogona Žutica Žutička cesta bb Ivanid-Grad
INA-Industrija nafte, d.d. 27759560625 Otpremna stanica Žutica, Pogon Žutica Žutička cesta bb Ivanid-Grad
INKER d.d. 30709122705 proizvodnja sanitarne keramike Industrijska 1 Zaprešid
INOX CENTAR SESVETE d.o.o. 17326752396 PROIZVODNJA INOX CIJEVI BRCKOVLJANI KRALJA ZVONIMIRA 8 Dugo Selo
INTERKLIMA obrt za instaliranje,trgovinu i usluge
INTERKLIMA Cvjetna 2 Donja Pušda
IPK-Industrijska plastifikacija Kordid d.o.o. 44661503992 Pogon za plastificiranje metala Ledinska 35 Gornji Stupnik
IREKS AROMA d.o.o. 36709757659 POGON PRAŠKASTIH ADITIVA TREŠNJEVKA 24 Jastrebarsko
itd-tim d.o.o. 83903266092 itd-tim d.o.o. Seljine brigade 75 Vukovina
IVAK d.o.o. 28187981396 IVAK d.o.o. Josipa Zorida 88 Dugo Selo
ivasim 32677374790 Ivasim Industrijska cesta 4 Ivanid-Grad
Jamnica d.d. 5050436541 Pogon Juicy Josipa bana Jelačida 85 Jastrebarsko
Jamnica d.d. 5050436541 Pogon Jamnica Vladimira Nazora 57 Pisarovina
8
Jamnica d.d. 5050436541 Pogon Jana Svetojanske Toplice bb Gorica Svetojanska
JONING D.O.O. 6392012520 OJ Luka Zagorske magistrale 14 Luka
JUB, trgovina i promet d.o.o. 5407197431 JUB Ulica hrvatskih branitelja 11 Samobor
Kaufland Hrvatska k.d. 47432874968 Trgovački centar Kaufland Zaprešid Ruševje 1 Zaprešid
Kaufland Hrvatska k.d. 47432874968 Trgovački centar Kaufland Samobor Ul. Grada Wirgesa 2 G Samobor
Kaufland Hrvatska k.d. 47432874968 Trgovački centar Kaufland Velika Gorica Ljudevita Posavskog 51 Velika Gorica
KEMIS-TERMOCLEAN d.o.o. 47719259482 Skladište otpada Jastrebarsko V. Holjevca 20 Jastrebarsko
Kemokop d.o.o. 12916703731 KEMOKOP Industrijska bb Dugo Selo
Klimatizacija i popravak aparata ''Borovec'' 91243947 Obrt Borovec Pljuskovec 4 Donja Bistra
KMAG d.o.o. 50122329920 Servis vozila Gornjostupnička 18j Gornji Stupnik
Krka Farma d.o.o. 71027021027 Krka-farma d.o.o. DPC Jastrebarsko Cvetkovid bb Jastrebarsko
KUEHNE-NAGEL d.o.o. 81210206592 Kuehne-Nagel d.o.o. GOSPODARSKA 2 Sveta Nedelja
Kvasac d.o.o. 77582119673 Pročišdavanje otpadnih voda Prudnička cesta 98 Prigorje Brdovečko
Proizvodnja kvasca Prudnička cesta 98
Prigorje Brdovečko
Lagermax autotransport d.o.o. 10594461675 Lagermax autotransport d.o.o. Zagorske magistrale 14 Luka
Lidl Hrvatska d.o.o.k.d. 66089976432 Skladište LIDL 005 Čabdin 56 Jastrebarsko
LINDID OBRT ZA POPRAVAK I ODRŽAVANJE MOTORNIH VOZILA I TRGOVINU 91504805 Lindid obrt Milana Bišdana 2 Samobor
Logistika Violeta d.o.o. 62874063131 Proizvodni pogon Obrež Zelinski 55 Sveti Ivan Zelina
MALI POGONSKI STROJEVI d.o.o. 46855551926 Mali Pogonski Strojevi d.o.o. Ulica 65. bataljuna ZNG 18 Ivanid-Grad
MATO EL-D d.o.o. 87847615093 proizvodni pogon Obilaznica bb Ivanid-Grad
MEDICAL INTERTRADE d.o.o. 4492664153 Medical Intertrade d.o.o. Plešivička 8 Sveta Nedelja
Medical Intertrade d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 3 Sveta Nedelja
Medicinsko biokemijski laboratorij Josip Blažak i Mirjana Radin
MBL Blažak-Radin Omladinska 25 Ivanid-Grad
Medicinsko-biokemijski laboratorij Ivanka Novosel mag.med.biochem.
Medicinsko-biokemijski laboratorij Ivanka Novosel mag.med.biochem. Pavla Lončara 1 Zaprešid
MEDICINSKO-BIOKEMIJSKI LABORATORIJ TOTH-PALDI
MEDICINSKO-BIOKEMIJSKI LABORATORIJ TOTH-PALDI Matice Hrvatske bb Velika Gorica
MESSER CROATIA PLIN d.o.o. 32179081874 Administracija Industrijska 1 Zaprešid
MESSER CROATIA PLIN d.o.o. 32179081874 Transport Industrijska 1 Zaprešid
Meštrovid prijevoz d.o.o. 68752651868 SERVIS VOZILA STUBIČKA 458 Donja Bistra
Microclima d.o.o. 96855157503 Microclima d.o.o. dr.Franje Tuđmana 36 Bestovje
Miltonia d.o.o. 38130307884 proizvodnja Bobovica 46 Samobor
Mlakar Viličari d.o.o. 2429758404 Mlakar Viličari d.o.o.-Bestovje Savska cesta 1a Bestovje
Molvik 90002270 Molvik-Samobor Molvička c. 41 Molvice Samobor
MONTING d.o.o. 50374895710 PROIZVODNI POGON DUGO SELO Trnošdica bb Dugo Selo
MOTOPLASTIKA MAC d.o.o. 21503853872 MOTOPLASTIKA MAC d.o.o. Lazina Čička 15A Novo Čiče
MR servis društvo s ograničenom odgovornošdu za trgovinu i usluge 23566963636
MR servis društvo s ograničenom odgovornošdu za trgovinu i usluge Dugoselska cesta 5 Dugo Selo
NEVA d.o.o. 38689888223 NEVA d.o.o. Proizvodnja Obrtnička 37 Rakitje Bestovje
Obrt auto-servis i vučna služba "POLJAK" 90974522
obrt auto-servis i vučna služba "POLJAK" Dubravička 5 Harmica Šenkovec
OBRT ŠPAGNUT
OBRT ŠPAGNUT DIRILOMETODSKA 16 Samobor
9
Obrt za održavanje motornih vozila, ugostiteljstvo, trgovina i usluge vl. Davor Išlid 91653410
Pogon za pranje i kemijsko čišdenje Guci Draganidki 35 Jastrebarsko
OMV HRVATSKA d.o.o. 865396224 BS STUPNIK ZAPAD Jadranska 10 Gornji Stupnik
OMV HRVATSKA d.o.o. 865396224 BS SV.HELENA ZAPAD Lužan bb Donja Zelina
OMV HRVATSKA d.o.o. 865396224 BS SV. HELENA ISTOK Lužan bb Donja Zelina
Orbico maziva d.o.o. 61451736132 Skladište Ivanid Grad Industrijska cesta bb Ivanid-Grad
P.S.C. ZAGREB d.o.o. 29147492766 POSLOVNICA 3 Zagrebačka bb Velika Gorica
Palma d.o.o. 8034557803 Proizvodnja pogrebne opreme Donja Reka 24 Jastrebarsko
PASTOR INŽENJERING d.d. 55598634637 PI Novačka 2 Rakitje Bestovje
Petrol Hrvatska d.o.o. 75550985023 BP PUO DESINEC I (SJEVER) DONJI DESINEC BB Jastrebarsko
Petrol Hrvatska d.o.o. 75550985023 BP GOLI VRH GOLI VRH BB Jastrebarsko
Petrol Hrvatska d.o.o. 75550985023 BP VRBOVEC DIJANEŠ 1A Vrbovec
Petrol Hrvatska d.o.o. 75550985023 BP PUO DESINEC II (JUG) DONJI DESINEC BB Jastrebarsko
PIK Vrbovec-Mesna industrija d.d. 78909170415
PIK Vrbovec-Mesna industrija d.d. Zagrebačka 148 Vrbovec
Pliva Hrvatska d.o.o. 44205501677 Lokacija SM Prudnička 54 Prigorje Brdovečko
Poliklinika Škvorc 12745106900 Poliklinika Škvorc Malinska 1 Samobor
Poliklinika za internu medicinu i dijalizu HO-med 25590352141
POLIKLINIKA ZA INTERNU MEDICINU I DIJALIZU HO-MED I.G.KOVAČIDA 13 Velika Gorica
POLION
Automehaničarska radionica Grada Wirgesa 4 Samobor
PPS-Galekovid
Parketara Brade Radida 199 a Velika Gorica
PRINTERA GRUPA d.o.o. 10270697156 Tiskara Dr. Franje Tuđmana 14a Sveta Nedelja
PRODUKT BASTAL D.O.O 30410104412 Produkt Bastal lazina čička 8 Novo Čiče
Prolak obrt za prskanje i bojanje motornih vozila
Lakirnica Medsave 40 Samobor
PSV STUDIO d.o.o. 69706598197 Poslovnica br. 1 Gornjostupnička 18E Gornji Stupnik
Purid d.o.o. 56717147376 Servis vozila Andrije Hebranga 54 Samobor
Radin print d.o.o. 8231094036 Tiskara GOSPODARSKA 9 Sveta Nedelja
Radin-Grafika d.o.o. 51934286030 Radin-Grafika d.o.o.-trgovina Gospodarska 9 Sveta Nedelja
Red Bull Adria d.o.o. 18217557354 Red Bull Adria d.o.o. Radnička cesta 37b Gornji Stupnik
Roefix d.o.o. 18346522436 Röfix d.o.o.-pogon Zaprešid Maršala Tita 94 Zaprešid
Rotoplast d.o.o. 37955572990 Rotoplast d.o.o. Poduzetnička 7 Sveta Nedelja
Roving d.o.o. 26041893120 Roving d.o.o. Nikole Tesle 14 Strmec Samoborski
S. i M. Zelina d.o.o. 31483727823 S. i M. Zelina d.o.o. Psarjevo Donje 81 Sveti Ivan Zelina
Samoborček d.o.o. 67246706888 Samoborček Dobriše Cesarida 26 Samobor
Samoborka d.d. 53149109818 Uprava Zagrebačka 32a Samobor
Samoborka d.d. 53149109818 Kamenolom Gradna Smerovišde bb Samobor
Scheidt&Bachmann TUBS d.o.o. 1758180970 proizvodni pogon Dolenica 20 Gornji Stupnik
Spar Hrvatska d.o.o. 46108893754 Interspar Stupnik Gospodarska ulica 5 Gornji Stupnik
Spectra-Media d.o.o. 20342948082 Pogon za privremeno skladištenje i obradu EE otpada Krapinska 62 Donja Bistra
Spectra-Media d.o.o. 20342948082
Pogon za skupljanje, privremeno skladištenje i oporabu EE otpada Strmec Kralja Tomislava 6b
Strmec Samoborski
STOLAR d.o.o. 90773450384 Stolar d.o.o. Goričica Zagrebačka 8 Donja Zelina
STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI d.o.o. član INA grupe 99172175603
SEKTOR ODRŽAVANJA SD ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA Zagrebačka 17
Graberje Ivaničko
SUVREMENI MATERIJALI I TEHNOLOGIJE D.O.O. 37339409758 PROIZVODNJA DUGA ULICA 2 Donja Lomnica
SVIJET VILIČARA d.o.o. 19580573386 Servisna radiona Ulica grada Wirgesa 10 Samobor
TEHNOPLAST d.d. 82025460108 Proizvodnja Nikole Šubida Zrinskog 14 Samobor
Trast d.d. 93225891495 Uprava Zagreb Vojvodidi 11 Sveta Nedelja
10
TVA Pastor d.d. 17140959007 TVA Pastor Novačka cesta 2 Bestovje
UNIKOMERC-AUTOMOBILI d.o.o. 67236319316
UNIKOMERC-AUTOMOBILI d.o.o .-Servis i Vulkanizacija Zagrebačka 115 Velika Gorica
UNIKOMERC-UVOZ d.o.o. 59833106486 Skladište Velika Gorica Ljudevita Posavskog 56 Velika Gorica
Uvez d.o.o. 6885510998 UVEZ D.O.O. KLAKE 7 Zaprešid
V.S.T. d.o.o. 27297557092 V.S.T. d.o.o. Svetonedeljska 89 Rakov Potok
Velebit Promet d.o.o. 67912509737 AUTOSERVISNA RADIONA Industrijska 5 Dugo Selo
Veterinarska stanica Križ d.o.o. 24423659185 Veterinarska stanica Križ d.o.o. Milke Trnine 22 Križ
VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA 782076239
VETERINARSKA STANICA VELIKA GORICA Sisačka bb Velika Gorica
VETERINARSKA STANICA VRBOVEC d.o.o. 43025336094
VETERINARSKA STANICA VRBOVEC d.o.o. Kolodvorska 68 Vrbovec
VG Komunalac d.o.o. 9228704508 Mehanička radiona Sisačka bb Velika Gorica
VG Vodoopskrba d.o.o. 62462242629 Mehanička radiona Čički gaj bb Velika Gorica
VG Vodoopskrba d.o.o. 62462242629 Uređaj za pročišdavanje otpadnih voda Čički gaj bb Velika Gorica
VIADUKT D.D. 74794390096 Tvornica betonskih proizvoda Zagrebačka 2 Pojatno Donja Pušda
VMV D.O.O 23297037102 VMV D.O.O VRBOVEC 54 Samobor
Vode Jastrebarsko d.o.o. 19136164708 Lokacija Dr.Franje Tuđmana 47 Dr.Franje Tuđmana 47 Jastrebarsko
Vodoprivreda-Zagorje d.o.o. 18069115669 Poslovni prostor Kupljenovo Matije Gupca 64 Kupljenovo
VULKANIZACIJA I PRAONICA VG d.o.o. 13265192017 VULKANIZACIJA I PRAONICA VG Kurilovečka 41 Velika Gorica
ZAGI-PLUS
ZAGI PLUS DR.F.TUĐMANA 22 Sveta Nedelja
Zagrebačke pekarne Klara d.d. 76842508189 Radna jedinica Samobor Prekovčeva 108 Samobor
Zagrebački holding d.o.o. 85584865987 Asfaltna baza Rakitje Zagrebačka bb Sveta Nedelja
Zagrebački holding d.o.o. 85584865987 Podružnica ZET V.Gorica Zagrebačka 46 Velika Gorica
ZAPREŠID društvo s ograničenom odgovornošduza obav 96412232479
RADNA JEDINICA GOSPODARENJE MARŠALA TITA 6 Zaprešid
Zračna luka Zagreb d.o.o. 60482636839 Odjel održavanja Rudolfa Fizira 1 Velika Gorica
Zrakoplovno-tehnički centar d.d. 34378227174 Servis zrakoplova Čički gaj bb Velika Gorica
zzjz zagrebačke županije 20717593431 ispostava ivanid grad omladinska 25 Ivanid-Grad
zzjz zagrebačke županije 20717593431 ispostava rakitje školska 4 Sveta Nedelja
Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. 86962125052 Mehaničarska radiona Zagrebačka cesta 44 Donja Zelina
2.2. Izvješda o provedbi/izvršenju Planova gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj
županiji
2.2.1. Izvješde o provedbi plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije
Planom organizacije sustavom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije utvrđeni su ciljevi i potrebne mjere koje je potrebno provesti, kako bi se ostvario primarni cilj, odnosno pozitivan utjecaj na okoliš, koji je mogude postidi odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom, čime se može jamčiti društveni razvitak u skladu s očuvanjem prirodnih vrijednosti. Osnovni ciljevi i mjere, te rokovi sukladni su Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
CILJ 1 – Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije
o MJERE Uspostaviti i kontinuirano razvijati jedinstveni sustav gospodarenja
otpadom na razini Zagrebačke županije (PR /TR) – Nositelj ZŽ u suradnji s JLS-e
CILJ 2 – Izbjegavanje nastajanje otpada i edukacija o MJERE
11
Provoditi preventivne mjere i mjere izbjegavanja nastajanja otpada u kudanstvima i ostalim djelatnostima (promicanje načela čistije proizvodnje, izbjegavanje suvišne ambalaže i sl.) (TR/PR) – Nositelj RH i ZŽ u suradnji s JLS-e
Educirati stanovništvo i ostale subjekte, te izgraditi planove za komunikaciju s javnošdu (definiranje ciljnih skupina – škole, javne ustanove, trgovine itd., načini komunikacije - radio i TV postaje, otvorene tribine, nevladine udruge, izložbe i sl.) (TR/PR) – Nositelj ZŽ u suradnji s JLS-e
CILJ 3 - Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada o MJERE
Uspostaviti sustav odvojenog skupljanja pojedinih sastavnica komunalnog otpada u kudanstvima (TR/PR) – Nositelj JLS u suradnji sa ZŽ
Uspostaviti optimalnu mrežu zelenih otoka (TR/PR) – Nositelj JLS u suradnji sa ZŽ
Definirati lokacije, izgraditi dokumentaciju i izgraditi reciklažna dvorišta (SR) - Nositelj JLS u suradnji sa ZŽ
CILJ 4 – Fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada o MJERE
Izgraditi prethodne studije potrebne za pravilno lociranje i dimenzioniranje pretovarnih stanica (PR) – Nositelj ZŽ u suradnji s JLS
Izgraditi projektnu dokumentaciju, te ishoditi dozvole potrebne za izgradnju pretovarnih stanica (SR) - Nositelj ZŽ u suradnji s JLS
Izgraditi pretovarne stanice (DR) - Nositelj ZŽ u suradnji s JLS Izraditi prethodnu studiju izvodljivosti za Županijski centar gospodarenja
otpadom (SR) - Nositelj ZŽ Izgraditi projektnu dokumentaciju, te ishoditi potrebne dozvole potrebne
za izgradnju Županijskog centra gospodarenja otpadom (SR) - Nositelj ZŽ Izgraditi Županijski centar gospodarenja otpadom (DR) - Nositelj ZŽ
CILJ 5 – Sanacija postojedih službenih odlagališta otpada o MJERE
Započeti sa sanacijom svih službenih odlagališta na području Zagrebačke županije prema važedim propisima i dozvolama (PR) - Nositelj JLS
Zatvoriti sva službena odlagališta otpada na području Zagrebačke županije, prema važedim propisima i dozvolama (DR) - Nositelj JLS
CILJ 6 – Sanacija nelegalnih odlagališta otpada o MJERE
Sanirati postojeda nelegalna (divlja) odlagališta otpada i kontinuirano sprječavati nastajanje novih i obnavljanje saniranih nelegalnih odlagališta (TR/PR) - Nositelj JLS
CILJ 7 – Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom Pravovremeno dostavljati potpune, dosljedne i vjerodostojne podatke u
Agenciju za zaštitu okoliša (TR) – Nositelj ZŽ Pravovremeno izrađivati godišnja izviješda o provedbi utvrđenih obveza i
učinkovitosti poduzetih mjera (TR) - Nositelj ZŽ Kontinuirano informirati javnost o osnovnim problemima i poduzetim
mjerama u gospodarenju otpadom (TR) - Nositelj ZŽ __________________________________________________________________________________ *Rokovi za provedbu mjera TR – Trajne mjere, PR – Prioritetne mjere (do 2 godine), SR – Srednje mjere (do 4 godine), DR – Dugoročne mjere (preko 4 godine)
12
U ovom dijelu izvješda posebno de se obraditi ciljevi i mjere nositelj kojih je Zagrebačka županija, dok je dio koji se odnosi na provođenje ciljeva i mjera nositelji kojih su JLS-e prikazan u poglavlju 2.2.2. (Izvješde o provedbi PGO-a gradova i opdina na Području Zagrebačke županije)
CILJ 1 – Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije PGO Zagrebačke županije je predmetnu mjeru u dinamici realizacije predvidio kao prioritetnu, a istovremeno i trajnu mjeru. Realizacija predmetnog cilja u konačnici je uspostava organizacije gospodarenja otpadom, koji de biti usklađen sa sustavom opisanom u Nacionalnom PGO te prilagođen potrebama i specifičnostima Zagrebačke županije. Subjekti u takvom sustavu gospodarenja otpadom su uz samog proizvođača otpada, Republika Hrvatska, Zagrebačka županija i JLS-e sa njezinog područja. Bududi da u takvom sustavu gospodarenja otpadom, sukladno zakonskim odredbama u podjeli odgovornosti u gospodarenju otpadom niti jedan od uključenih subjekata nije u nadređenom položaju u odnosu na druge, osmišljavanje, usvajanje i provođenje cjelovitog zajedničkog rješenja, kakvo se predlaže i Nacionalnim Planom i Strategijom, mogude je jedino kroz proces postupne izgradnje konsenzusa po svim važnim pitanjima, koja u prvom redu, obuhvadaju odabir lokacije ŽCGO, lokacija PS, usklađivanje prostorno-planske dokumentacije i modele financiranja zajedničkog sustava gospodarenja otpadom. Premda se postizanje konsenzusa često čini nerealno i neostvarivo, možemo redi da je Zagrebačka županija u toj namjeri uspjela prvenstveno iz razloga što su “Sporazum o uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izgradnji i korištenju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije“ u periodu od srpnja 2012. godine do listopada 2013. godine potpisale 33 od 34 jedinice lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije. (Opdina Jakovlje potpisala je Sporazum 28. veljače 2014. godine). Na taj način je još jednom dobivena potvrda koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i opravdanost realizacije Županijskog koncepta gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji. Sporazum predstavlja temelj za sve budude aktivnosti, kao što su aktivnosti na izradi projektne i ostale dokumentacije potrebne za uspostavu sustava i izgradnju potrebnih infrastrukturnih objekata, aktivnosti vezane uz izgradnju i upravljanje ŽCGO, PS i ostalim infrastrukturnim objektima u funkciji zajedničkog sustava gospodarenja otpadom, aktivnostima na osiguranju financijskih sredstava i sl. Dio aktivnosti predviđenih ovim ciljem iz PGO Zagrebačke županije, a koji e odnosi na određivanje lokacije ŽCGO, lokacija PG i usklađivanje prostorno-planske dokumentacije detaljno je ograđen u poglavlju 6. Izvješda „Županijski centar za gospodarenje otpadom Tarno“
CILJ 2 – Izbjegavanje nastajanje otpada i edukacija PGO Zagrebačke županije je predmetnu mjeru u dinamici realizacije predvidio kao trajnu, a istovremeno i prioritetnu mjeru. Ovim ciljem pokušavaju se unaprijediti mjere prevencije nastanka otpada. Teoretski, u idealnim uvjetima, to znači da ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za njegovim trajnim odlaganjem nestaje, a time i pritisak na okoliš biva potpuno uklonjen. Važno je napomenuti da se ovdje radi o mjerama kojima se problemi gospodarenja otpadom ne rješavaju u kratkom roku i koje se moraju kontinuirano sustavno provoditi. U pogledu izbjegavanja nastajanja otpada potrebna je široka suradnja svih subjekata koje možemo podijeliti na neizravne i izravne. Neizravni subjekti su zakonodavna tijela koja donose zakonsku regulativu i postavljaju ekonomsko-političke smjernice, kao npr: pružanje financijske pomodi, vođenje
13
stimulativne politike poreza i naknada, vođenje dugoročne infrastrukturne politike, transparentnost informiranja, savjetovanja, edukacije i dr. Izravni subjekti su oni, koji svojim ponašanjem i direktnim ponašanjem pojedinca unutar subjekta, mogu značajno pridonijeti izbjegavanju nastajanja otpada na svakom mjestu i u svakom trenutku, a u koje se ubrajaju: kudanstva, uslužne djelatnosti i trgovine, turizam, društvene djelatnosti (obrazovanje, kultura i dr.), industrije i zdravstvo. U provođenju mjera iz ovog cilja Zagrebačka županija je posebnu pozornost posvetila kudanstvima (stanovništvu) kao izravnim subjektima u pogledu izbjegavanja nastajanja otpada. U tom smislu Zagrebačka županija i njezino trgovačko društvo „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ provele su u izvještajnom periodu niz aktivnosti koje su bile usmjerene edukaciju i komunikaciju. „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ je tako provelo veliku promotivno-edukativnu kampanju koja je obuhvatila sve gradove Zagrebačke županije (9) i devet opdina, u okviru koje je provedeno i anketiranje građana. Rezultati ankete bili su objavljeni na mrežnoj stranici trgovačkog društva. U sklopu kampanje podijeljeno je nekoliko tisuda promotivnih letaka i edukativnih knjižica koji upozoravaju na problem neadekvatnog gospodarenja otpadom i koji pokušavaju upoznati javnost sa ciljevima novog cjelovitog koncepta gospodarenja otpadom. U 6 osnovnih škola na području Sv. Ivana Zeline, Dugog Sela i Opdine Brckovljani proveden je niz edukativnih radionica kojima je bilo obuhvaden 371 učenik i 20 nastavnik. Ciljana skupina bila su djeca četvrtih razreda, a cilj radionica je jačanje svijesti mladih o važnosti zaštite okoliša i očuvanju prirodnih resursa. Poseban naglasak stavljen je na usvajanje mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada, te sortiranje i recikliranje otpada. Održane su tri prezentacije stručnih studija i elaborata izrađenih za uspostavu ŽCGO Zagrebačke županije, čija je svrha bila upoznavanje stručne javnosti, direktora komunalnih poduzeda te predstavnika gradova i opdina sa provedenim aktivnostima trgovačkog društva „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ i Zagrebačke županije na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Trgovačko društvo „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ je, isto tako, u svrhu upoznavanja javnosti, prosljeđivalo informacije o svim događanjima vezanim uz zbrinjavanje otpada u lokalne medije (tiskane i elektronske), te je u više navrata sudjelovalo u emisijama TV Jabuka na tu temu. Zagrebačka županija, trajno za sve svoje stanovnike, putem informativnog biltena „Županijska kronika“ koji izlazi jedanput mjesečno i distribuira se po cijeloj županiji, u svakom broju objavi najmanje jedan tekst vezan uz gospodarenje otpadom te na taj način stalno nastoji biti aktivna u smislu edukacije građana kako bi oni pravovremeno i detaljno upoznali sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom i prednostima koje on donosi. Zagrebačka županija provela je, sa ciljem da naše najmlađe motivira i educira o korisnosti sakupljanja starog papira, u suradnji sa trgovačkim društvom Unijapapir d.o.o. dvije akcije sakupljanja starog papira u školama na području Zagrebačke županije. Zaštita šuma je moto tih akcija, jer se sakupljenom jednom tonom starog papira uštedi 3.5m3 drva, odnosno od sječe spasi 20 stabala. Akcije su osim edukativnog imale i natjecateljski karakter. U tom smislu je Zagrebačka županija najuspješnijim školama u prikupljanju starog papira tijekom akcije osigurala vrijedne nagrade u vidu informatičke opreme (6 kompleta po akciji). Putem Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačka županija je organizacijama civilnog društva za zaštitu okoliša i prirode sa područja Zagrebačke županije za njihove projekte/programe tijekom 2012. i 2013. dodijelila financijske potpore u ukupnom iznosu od 400.000,00 kuna. Sufinancirani su, između ostalog projekti/programi koji se odnose na: provođenje aktivnosti na temu zaštite okoliša i održivog razvoja, edukaciju i promociju životnih stilova koji nastoje smanjiti
14
količinu otpada (recikliranje, kompostiranje, odvojeno sakupljanje otpada i sl.), uključivanje škola i vrtida u programe vezane uz ekologiju, zaštitu okoliša i održivi razvoj, te projekti čišdenja divljih odlagališta otpada sa uspostavom mjera za sprečavanje njihovog ponovnog nastanka. Držimo da smo, pored prethodno navedenog, davanjem podrške tim i takvim projektima/programima organizacija civilnog društva za zaštitu okoliša i prirode isto tako doprinjeli realizaciji ovog cilja iz PGO Zagrebačke županije.
CILJ 3 - Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada PGO Zagrebačke županije je mjeru koja se odnosi na uspostavu sustava odvojenog skupljanja pojedinih sastavnica komunalnog otpada u kudanstvima i mjeru koja se odnosi na uspostavu optimalne mreže zelenih otoka u dinamici realizacije predvidio kao trajnu, a istovremeno i prioritetnu mjeru. Mjera koja se odnosi na definiranje lokacija, izradu dokumentacije i izgradnju reciklažnih dvorišta u dinamici realizacije predviđena je kao srednjoročna. Realizacijom ovog cilja se direktno utječe na izbjegavanje nastajanja otpada, formiranje odvojenih tokova različitih kategorija otpada i smanjenje ukupnih količina otpada koji se trajno odlaže, što u konačnici rezultira smanjenim ukupnim opteredenjem na okoliš. Nositelji realizacije ovog cilja su JLS-e u suradnji sa Zagrebačkom županijom. Prema PGO Zagrebačke županije odvojeno sakupljanje određenih sastavnica otpada po kudanstvima, sustavom „od vrata do vrata“, predstavlja, u ovom trenutku optimalno rješenje za područje Zagrebačke županije. Odvojeno sakupljanje mora se provoditi prema Programima odvojenog sakupljanja otpada koji moraju odrediti sve elemente važne za provedbu. U želji da se što brže provede implementacija predmetnih mjera Zagrebačka županija je 2012. godine u suradnji sa Gradom Sveti Ivan Zelina realizirala pilot projekt odvojenog sakupljanja otpada, koji se u 2013. godini nastavio u suradnji sa Opdinom Bistra i Gradom Ivanid Gradom. Partneri u realizaciji provedbe ovih projekata pored navedenih javnih uprava su bila i trgovačka društva „Gospodarenje otpadom zagrebačke županije d.o.o.“ u edukacijskom, komunikacijskom i informativnom dijelu te trgovačka društva „Zelinske komunalije d.o.o.“, „Zaprešid d.o.o.“ i „Ivakop d.o.o.“ u operativnom dijelu. U tu svrhu Zagrebačka županija je utrošila 980.000,00 kn kao kapitalne financijske pomodi jedinicama lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na upravljanje i održavanje sustava odvojenog sakupljanja otpada te 200.000,00 kn kao kapitalne pomodi trgovačkom društvu „Gospodarenje otpadom zagrebačke županije d.o.o.“ u edukacijskom, komunikacijskom i informativnom dijelu. Provođenjem ovih projekata potvrdilo se da je potrebno provoditi trajnu edukaciju i komunikaciju s javnošdu, posebno u svrhu pravodobnog informiranja javnosti o stanju okoliša i trenutnim aktivnostima. Rezultati projekata su iznimno dobri, količina otpada koji se odlaže na odlagališta komunalnog otpada se u masenom udjelu smanjila za cca. 30%, dok je ta količina promatrajudi volumni dio manja za cca 50%. Odvojeno sakupljanje otpada u ove tri JLS-e nastavlja se i dalje, uz određene korekcije i poboljšanje usluge te kao takvi mogu biti primjer (uvažavajudi lokalne karakteristike) za odvojeno sakupljanje i u ostalim JLS-e na području Zagrebačke županije.
CILJ 4 – Fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada PGO Zagrebačke županije je mjere koja se odnose na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao srednjoročne i dugoročne. Aktivnosti Zagrebačke županije koje se odnose na realizaciju ovog cilja prikazane su u poglavlju 6. Izvješda „Županijski centar za gospodarenje otpadom Tarno“.
15
CILJ 5 – Sanacija postojedih službenih odlagališta otpada PGO Zagrebačke županije je mjere koja se odnose na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao prioritetne u dijelu koji se odnosi na početak sanacije odlagališta i dugoročne u dijelu konačnog zatvaranja odlagališta. Nositelji realizacije predmetnih mjera su isključivo jedinice lokalne samouprave. Prema podacima prikupljenim od JLS-e stanje vezano uz realizaciju predmetnog cilja je slijedede: Na području Zagrebačke županije locirano je devet službenih odlagališta neopasnog i inertnog otpada i to: Andrilovec – Dugo Selo; Tarno – Ivanid Grad, Božidka – Jastrebarsko, Trebež – Samobor, Cerovka – Sveti Ivan Zelina, Mraclinska Dubrava – Velika Gorica, Beljavine – Vrbovec, Novi Dvori – Zaprešid i Kraljev Vrh - Jakovlje. Od navedenih devet, tri odlagališta neopasnog otpada, Božidka – Jastrebarsko, Trebež – Samobor i Kraljev Vrh - Jakovlje su zatvorena, te se na njih više ne odlaže otpad. Preostalih šest odlagališta neopasnog otpada je aktivno, odnosno na njih se i dalje odlaže mješoviti komunalni otpad. Na šest aktivnih odlagališta neopasnog otpada na području Zagrebačke županije, odlaže se otpad iz devetnaest jedinica lokalne samouprave (Dugo Selo, Ivanid Grad, Kloštar Ivanid, Križ, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec, Zaprešid, Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušda) što čini 56% svih JLS u Zagrebačkoj županiji (19 od ukupno 34 JLS), u kojima, sukladno popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 64% ukupnog stanovništva Zagrebačke županije. Preostale jedinice lokalne samouprave odlažu otpad izvan području Zagrebačke županije.
Temeljem zakonske regulative Republike Hrvatske i prema vlastitim mogudnostima, jedinica lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji danas razlikujemo s obzirom na stupanj uređenosti, četiri (4) osnovne kategorije odlagališta neopasnog otpada:
Aktivna odlagališta neopasnog otpada koja se kontinuirano saniraju – Andrilovec, Tarno i Mraclinska Dubrava,
Aktivna odlagališta neopasnog otpada koja uglavnom nisu sanirana – Cerovka, Beljavine i Novi Dvori,
Zatvorena odlagališta neopasnog otpada koja su sanirana – Božidka i Kraljev Vrh
Zatvorena odlagališta neopasnog otpada koja uglavnom nisu sanirana – Trebež.
Konačno zatvaranje preostalih, aktivnih odlagališta otpada može se očekivati tek po otvaranju Centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, odnosno u 2019. godini, bududi da sva aktivna odlagališta uz plansku provedbu odvojenog sakupljanja sastavnica komunalnog otpada i plansko raspolaganje prostorom odlagališta imaju dostatne kapacitete za prihvat otpada do planiranog roka za otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije. Ostali podaci vezani uz postojeda odlagališta komunalnog (neopasnog i inertnog) otpada obrađeni su u poglavlju 5.1. Izvješda „Službena odlagališta na području Zagrebačke županije“
CILJ 6 – Sanacija nelegalnih odlagališta otpada PGO Zagrebačke županije je predmetnu mjeru koja se odnosi na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao trajnu, a istovremeno i prioritetnu mjeru. Nositelji realizacije predmetnih mjera su isključivo jedinice lokalne samouprave. Sukladno izvješdima o stanju okoliša Zagrebačke županije, na području Zagrebačke županije je evidentiran niz nelegalnih odlagališta otpada (preko 350 lokacija). Zbog
16
neujednačenosti podataka nije mogude utvrditi točan broj i količine nelegalno odbačenog otpada. Obzirom da se broj nelegalnih odlagališta mijenja na, možemo redi, dnevnom nivou, koliko toliko precizne podatke o njihovom broju mogu imati samo jedinice lokalne samouprave na čijem se terenu ista nalaze. Nažalost podatke pristigle temeljem izvješda JLS-e nije jednostavno objediniti i u principu ne daju pravu sliku na terenu (pristiglo je 16 izvješda od maksimalnih 34). Znajudi za predmetni problem na terenu, u želji da pomogne JLS-e u rješavanju predmetne problematike, Zagrebačka županija je JLS-e putem kapitalnih financijskih pomodi u izvještajnom periodu, doznačila na ime sufinanciranja sanacije divljih deponija sredstva u iznosu od 533.062,50 kuna.
CILJ 7 – Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom PGO Zagrebačke županije je mjere koje se odnose na realizaciju ovog cilja u dinamici realizacije predvidio kao trajne. Nositelj realizacije predmetnih mjera je Zagrebačka županija. Sustav nadzora se može prikazati kroz dvije osnovne grupe mjera, a to su: mjere nadzora provedbe usvojenog PGO Zagrebačke županije (provedba koje je ovo Izvješde) te mjere nadzora sustava gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije koje se provode putem Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. Nadzor sustava gospodarenja otpadom uključuje:
o obvezu prikupljanja podataka o komunalnom i proizvodnom otpadu (podatke su dužni dostaviti svi obveznici koji proizvode, skupljaju, oporabljuju ili zbrinjavaju više od 50 kg opasnog otpada ili više od 2000 kg neopasnog otpada godišnje),
o u suradnji s nadležnom inspekcijom provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka,
o dostavu AZO podataka iz registra onečišdavanja okoliša o pradenje usklađenosti PGO JLS-e s PGO Zagrebačke županije o izdavanje dozvola za gospodarenje komunalnim otpadom i posebnim
kategorijama otpada o izdavanje suglasnosti na PGO od mineralnih sirovina koje ne pripadaju u
kategoriju A o evidentiranje PGO proizvođača otpada koji godišnje proizvede više od 150 t
neopasnog i/ili 200 kg opasnog otpada.
Možemo redi da se najvedi dio prethodno navedenih mjera kontinuirano provodi, međutim prilikom provođenja nailazimo na nemali broj problema, na rješavanje kojih nismo u mogudnosti uvijek utjecati. ROO obveznici u Zagrebačkoj županiji u gotovo 100-postotnom broju sami, temeljem ishođenih pristupnih podataka (korisničko ime i lozinka), pristupaju ROO bazi, upisuju potrebne podatke, te nakon kompletiranja, potvrđuju unos . Nakon toga u provođenju kvalitativne i kvantitativne kontrole podataka prijavljenih u ROO nadležno županijsko, a to je UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, kontaktira obveznike na više dostupnih načina (putem dopisa, ili, najčešde, radi brže razmjene informacija, telefonskim putem, mailom, ili usmeno) te iste, ukoliko zadovoljavaju razinu kvalitete, verificiraju. Međutim, ROO baza se kontinuirano razvija i mijenja, broj obveznika raste ili pada, a sve sukladno gospodarskom trenutku u kojem se nalazimo. Konkretno, obveznik koji je redovito prijavio podatke za jednu izvještajnu godinu, u narednoj godini može ne prijaviti podatke iz različitih razloga (prestanak obavljanja djelatnosti, ili proizvodnja otpada u količinama ispod zakonskog praga prijave u ROO (50 kg opasnog ili 2.000 kg neopasnog otpada godišnje po jednoj organizacijskoj jedinici). U tom smislu, smatramo da je broj
17
operatera koji su zakonom obvezni, obzirom na obavljanje registrirane djelatnosti, dostavljati podatke u ROO, vedi od broja onih koji navedenu obvezu i ispune. Svakako bi bilo nužno uspostaviti i koordinirati aktivnosti subjekata s različitih razina (županija, nadležno ministarstvo, AZO, gospodarska i obrtnička komora…), a sve u cilju, obuhvadanja što vedeg broja potencijalnih obveznika u ROO evidenciju.
Uvažavajudi sve prethodno navedeno, u mnogo slučajeva dolazimo u situaciju kada nismo u mogudnosti verificirati podatke kod vedeg broja obveznika. Uzroci tome su uglavnom nekompletnost, netočnost i nedosljednost podataka u ROO bazi. Primjeri su brojni, navedimo samo neke: obveznici otvore korisnički račun, popune samo opde obrasce, te u njima prijave otpad, ali ne popune potrebne posebne obrasce za otpad a kad ih i popune, česte su pogreške. Smatrajudi da su time ispunili zakonsku obvezu, potvrđuju unos.
Obzirom da se takvi podaci ne mogu verificirati, prisiljeni smo bazu ponovno otključati i na sve dostupne načine tražiti dopune i/ili ispravke (telefonski, mailom, službenim dopisima…). Rezultati ispravaka, su često dvojbeni, slijedi ponovno ''ispravak ispravka'', zbog čega se gubi dosta dragocjenog vremena. Pojedini obveznici u radu nedovoljno koriste upute iz Priručnika ROO dostupnog na web stranici AZO-a. Priručnik sadrži upute o popunjavanju, primjere pravilno popunjenih obrazaca, odgovore na najčešda pitanja, alate i metode za proračune i kontrolu emisija u zrak i vode itd. Sve su to dragocjeni izvori čije korištenje u konačnici dovodi do povedanja kvalitete i točnosti podataka u bazi ROO.
Iz tablice u poglavlju 2.1.2. Izvješda, vidljivo je da je Planove gospodarenja otpadom sa područja Zagrebačke županije donijelo 22 od 34 jedinice lokalne samouprave. Od ta dvadesetdva plana 19 ih je usvojeno po predstavničkim tijelima prije nego je usvojen županijski plan gospodarenja otpadom (nisu dostavljeni u Zagrebačku županiju). U tom trenutku njihova kontrola i usklađenost sa Županijskim planom nije vršena. Međutim, po donošenju PGO Zagrebačke županije, sve JLS-e su upoznate i obaviještene da je Županijski plan usvojen i objavljen u „Glasniku Zagrebačke županije“ te da je postojede lokalne planove uvažavajudi zakonske odredbe, potrebno uskladiti sa Županijskim. Stupanjem na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom uloga Županije u proceduri donošenja lokalnih planova je bolje definirana i razrađena, tako da svi planovi koji su u izradi i u postupku donošenja prolaze proceduru kontrole i usklađivanja sa Planom Republike Hrvatske, a time i Županijskim planom (koji je usklađen sa Planom RH).
PGO proizvođača otpada na području Zagrebačke županije, sukladno članku 48. stavku 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine“ broj 94/13) navedeni su u poglavlju 2.1.3. Izvješda Dio mjera iz ovog cilja je promjenom Zakonske regulative prešao u nadležnost drugih subjekata iz sustava gospodarenja otpadom, no obzirom da Izvješde obuhvada period, prije zakonskih promjena, dio su ovog Izvješda.
2.2.2. Izvješde o provedbi plana gospodarenja otpadom gradova i opdina na području Zagrebačke županije
Sukladno članku 20. stavak 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješde o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekude godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje da u svom službenom glasniku. Obvezama koje proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom jedinice lokalne samouprave odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom, te sanaciju divljih odlagališta komunalnog otpada na svojem području.
18
Prema dostavljenim izvješdima Upravnom odjelu za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije, obvezu izrade i usvajanja predmetnog izviješda izvršili su slijededi gradovi i opdine Zagrebačke županije:
popis jedinica lokalne samouprave (gradovi/opdine) koji su dostavili izviješda, te imaju donesen Plan gospodarenja otpadom (Opdina Brdovec, Opdina Pušda, Opdina Dubrava, Opdina Klinča Sela, Grad Ivanid Grad, Grad Jastrebarsko, Opdina Pokupsko, Opdina Kravarsko, Opdina Pisarovina, Grad Dugo Selo, Opdina Rakovec, Opdina Stupnik, Opdina Dubravica i Opdina Orle) – (14)
1. OPDINA BRDOVEC
Plan gospodarenja otpadom za opdinu Brdovec za razdoblje 2012-2019. godine
usvojen je na 37. sjednici Opdinskog vijeda dana 27. veljače 2013. godine.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Opdine Brdovec živi 11.143
stanovnika
Organizirano sakupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domadinstvima na području
Opdine vrši tvrtka Zaprešid d.o.o. (plastične PVC posude volumena 120 litara i 240
litara). Na području Opdine Brdovec nema aktivnog legalnog odlagališta komunalnog
otpada, ved Zaprešid d.o.o. sakupljeni komunalni otpad odvozi na odlagalište
komunalnog otpada „Novi Dvori“ Zaprešid.
Na području Opdine Brdovec utvrđena su slijededa divlja odlagališta otpada i to:
Zdenci Brdovečki (Lubanova jama)
Zdenci Brdovečki (na zemljištu vlasnika Čujko)
Ključ Brdovečki (stari kanal rijeke Sutle)
Prudnice (kod Lovačkog doma)
Opdina Brdovec u sklopu akcije „ZELENI SVIBANJ“ svojim vlastitim sredstvima i ljudskim snagama djelomično sanira divlja odlagališta.
U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2014. godini
Opdina Brdovec planira odrediti zemljište, izraditi projektnu dokumentaciju za
reciklažno dvorište, te samostalno i dalje u okviru svojih mogudnosti sanirati divlja
odlagališta.
Razmatrajudi gospodarenje otpadom može se zaključiti da na području Opdine
Brdovec za sada nije uspostavljen dobar sustav zbrinjavanja otpada, tj. nije
omogudeno građanima da sav proizvedeni otpad mogu zbrinuti na zakonom
predviđeni način, ali je vidljivo da Opdina kontinuirano sudjeluje i radi na realizaciji
mjera definiranih unutar Programa gospodarenja otpadom, te Zakona.
2. OPDINA PUŠDA
Na području Opdine Pušda provodi se organizirani način prikupljanja otpada, odvoza i
zbrinjavanja komunalnog otpada. Prikupljeni komunalni otpad provodi tvrtka
Zaprešid d.o.o., te se isti odlaže na odlagalište komunalnog otpada „Novi Dvori“.
Prikuplja se isključivo miješani komunalni otpad, bez prethodnog izdvajanja korisnih
(i štetnih) otpadnih tvari. Sakupljanje otpada organizirano je putem čipiranih
plastičnih PVC posuda volumena 120 ili 240 litara za individualna domadinstva koja
izraze potrebu za trajno povedanim volumenom.
19
Na području Opdine Pušda evidentirana su tri veda odlagališta otpada i to:
Bregovljana, Bregovljanska 6 (područje oko lovačkog doma Fazan)
vrsta otpada: bijela tehnika, štednjaci, glomazni otpad
procijenjena količina otpada: 200 m3
Pušdanski Hruševec (šuma gđe. Vere Kunid)
vrsta otpada: građevinski materijal, glomazni otpad
procijenjena količina otpada: 200 m3
Gornja Pušda – kurija Rauh (područje oko kurije)
vrste otpada: građevinski materijal, bijela tehnika, glomazni otpad
procijenjena količina otpada: 500 m3
Na području Opdine Pušda postavljeni su zeleni otoci za odvojeno prikupljanje
korisnih otpadnih tvari i to u tri naselja (Donja Pušda, Gornja Pušda i Bregovljana) s
najvedom koncentracijom stanovništva. Odvojeno je omogudeno prikupljanje
nekoliko komponenti različitih vrsta otpada npr. papir, plastika, staklo, metal,
baterije, te stari lijekovi. Pored navedenog na području Opdine postavljeni su i
kontejneri namijenjeni za odlaganje stare odjede, a koju skuplja i zbrinjava Z.I.T.O.
d.o.o.
Osnovni cilj sustava gospodarenja otpadom na području Opdine je smanjiti u što
vedoj mjeri količinu proizvedenog otpada s minimalnim onečišdenjima i organiziranim
selektiranjem i odvozom sekundarnih sirovina i bio otpada.
3. OPDINA DUBRAVA
Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Dubrava donijet je na opdinskoj sjednici
održanoj 06. prosinca 2012. godine i objavljen je u Glasniku Zagrebačke županije broj
06/13.
Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domadinstvima na području
Opdine Dubrava obavlja komunalno poduzede KOMUNALAC VRBOVEC d.o.o. Tako
skupljeni otpad odlaže se na odlagalištu „Beljavina“ na području Grada Vrbovca.
Korisnicima usluge podijeljene su PVC posude zapremine 120 litara. Odvoz
komunalnog otpada od domadinstava provodi se jednom tjedno. Do sada nije bilo
odvojenog sakupljanja otpada po domadinstvima. Prema podacima dobivenim od
poduzeda Komunalac Vrbovec d.o.o. na području Opdine Dubrava, postavljeno je:
1612 komada posuda od 120 litara
2 kontejnera od 240 litara
1 kontejner od 360 litara
1 kontejner za staklo od 660 litara
1 kontejner od 770 litara
3 kontejnera po 4,0 m3
Na području Opdine Dubrava živi 5300 stanovnika u 1650 kudanstava. U periodu
2012. -2013. na području Opdine Dubrava sakupljene su i zbrinute slijedede količine
otpada:
20
GODINA KOMUNALNI OTPAD
(tona)
PAPIR
(tona)
STAKLO
(tona)
2012. 702,13 6,28 nema podataka
2013. 663,30 14,42 3,85
Papirni otpad uglavnom se skuplja putem OŠ Dubrava, a zbrinjava se u trgovačkom
društvu UNIJA PAPIR d.d., Belišde. Stakleni otpad skuplja se i odvozi u posebnim
kontejnerima od strane firme UNIJA NOVA d.o.o. Ostali otpad koji nije biorazgradiv
zbrinjava se preko firme LAMPAŠ SISAK.
Do sada nije realizirano obvezatno „reciklažno dvorište“ na isto de se realizirati u
2014. godini, na jedan od mogudih načina (zajedničko sa drugim opdinama, na
određenoj lokaciji ili tzv. „mobilno reciklažno dvorište“ putem prijevoznog sredstva).
4. OPDINA KLINČA SELA
Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Klinča Sela prihvaden je 31. ožujka 2008.
godine. Na području Opdine Klinča Sela prema popisu stanovništva iz 2011. godine
živi 5.265 stanovnika.
Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domadinstvima na području
Opdine Klinča Sela vrši tvrtka EKO-FLOR PLUS d.o.o. iz Oroslavlja. Tako sakupljeni
otpad koncesionar odvozi na odlagalište otpada. Na području opdine nema aktivnog
legalnog odlagališta komunalnog otpada, ved koncesionar sakupljeni komunalni
otpad odvozi na odlagalište grada Zagreba. Po domadinstvima su podijeljene PVC
kante za sakupljanje otpada volumena 120 i 240 litara, kao i pravnim osobama. Od
studenog 2012. godine na području Opdine Klinča Sela provodi se selektivno
prikupljanje otpada (papir, karton, plastika, staklo, metal i tekstil) od strane
komunalne tvrtke EKO-FLOR d.o.o.
Na području opdine postoji 23. „Zelena otoka“ za prikupljanje sekundarnih sirovina;
papira, stakla, i pet ambalaže.
Na području Opdine Klinča Sela utvrđena su slijededa divlja (nelegalna) odlagališta
otpada:
Novo Selo Okidko (kod starog farofa – površine 1200 m2)
Klinča Sela (šuma kod Amruševa – površine 500 m2)
Goli Vrh (kod pruge – površine 700 m2)
Donja Zdenčina (zaselak Domini – površine 400 m2)
Zdenčina Centar (uz cestu prema vojnoj ekonomiji – u dužini 700 m)
Kupinec (Mala Znoš – površine 1000 m2)
Kupinec (šuma Šestačka – površine 300 m2)
Repišde (šuma Šumbar – površine 1000 m2)
Ciglana Kupinec (površine 800 m2)
Sanacijom divljih odlagališta i izgradnjom reciklažnih dvorišta kvaliteta zbrinjavanja
komunalnog otpada biti de na zadovoljavajudem nivou, a smanjiti de se i količine koje
21
se odlažu na divlja odlagališta. Prema procjeni za provedbu aktivnosti i mjera za
saniranje dijelova onečišdenog okoliša trebalo bi 500.000,00 kuna. U slijededem
razdoblju očekuje se intenziviranje aktivnosti oko izgradnje reciklažnih dvorišta,
zaštite okoliša i načina zbrinjavanja otpada.
5. GRAD IVANID GRAD
Plan gospodarenja otpadom Grada Ivanid Grad donesen je na 4. sjednici Gradskog
vijeda Grada Ivanid Grada, održanoj dana 06. listopada 2009. godine. Plan je donesen
za razdoblje od 8 godina, odnosno od 2009. – 2017. godine.
Djelatnost gospodarenja komunalnim otpadom zajednički organiziraju i razvijaju Grad
Ivanid Grad, Opdina Križ I Opdina Kloštar Ivanid kao JLS koje su vlasnici tvrtke IVAKOP
d.o.o. za komunalne djelatnosti, te upravlja odlagalištem otpada Tarno.
Odlagalište otpada TARNO nalazi se oko 4,5 km sjeverozapadno od centra Ivanid
Grada, te nešto više od 500 m od najbližih kuda u naselju Tarno. Odlagalište je
uređeno sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, a sanacija je dovršena
početkom 2010. godine. Zahvaljujudi tome odlagalište Tarno je uređeno sa;
nepropusnim temeljnim brtvenim sustavom, s visokim koeficijentom nepropusnosti,
na koji se fazno odlaže otpad; nepropusnim sustavom za skupljanje procjednih voda
iz tijela odloženog otpada, prekrivnim brtevnim sustavom, na dijelu odlagališta gdje
je visina odloženog otpada sukladna projektiranoj visini i gdje se više ne odlaže otpad
(plohe 1, 2, 3, 4); sustavom za prihvat i odvodnju oborinskih voda; sustavom za
sakupljanje i obradu odlagališnog plina prije njegovog puštanja u atmosferu;
infrastrukturnim sustavima (vodovod i električna energija, odvodnja,
telekomunikacije, prometne i manipulativne površine); sustavom protupožarne
zaštite uključivo hidrantsku mrežu, sustavom videonadzora, elektronskom kolnom
vagom, sustavom hortikulturnog uređenja, piezometrima, te uspostavljenim
sustavom monitorniga kakvode podzemnih i procjednih voda, zraka i odlagališnih
plinova, te ostalim objektima (plato za pranje kotača vozila, ograda, objekti za
zaposlene). Trenutno se komunalni otpad odlaže na plohu 5. bududi je preostali
kapacitet na toj plohi nedostatan za odlaganje do izgradnje Županijskog centra za
gospodarenje otpadom Zagrebačke županije. Komunalni otpad se na odlagalištu
odlaže od 2008. godine, putem tipiziranih posuda za otpad volumena 80, 120 i 240
litara, koje su građanima besplatno dodijeljene, te kontejnera 660 i 1100 litara koje
koriste pravne osobe i višestambene zgrade. Na platou odlagališta komunalnog
otpada Tarno, odvaja se električni, elektronički, metalni otpad i gume, te predaje
ovlaštenim sakupljačima na obradu. Putem 17 zelenih otoka na području Grada
Ivanid Grad izdvojene su iz komunalnog otpada slijedede sastavnice; staklo, PVC,
AL/Fe, papir i baterije.
U 2013. godini sanirana divlja odlagališta u akciji „Zelena čistka“ i to na slijededim
lokacijama:
Ivanid Grad, Žutička ulica - odvojak lijevo prije nadvožnjaka
Ivanid Grad, Žutička ulica – odvojak lijevo, iza nadvožnjaka
Ivanid Grad, Sjamišna cesta – prema bušotini INA-e
Ivanid Grad, Etanska cesta – kod skretanja prema ulici Petari
22
Graberje Ivanidko – Petica
Dubravčak Lijevi, Savska ulica – Poloj
Na osnovi iznijetih podataka, može se ocijeniti da se Plan gospodarenja otpadom
Grada Ivanid Grad, realizira u planiranim rokovima i putem planiranih mjera i ciljeva.
Na odlagalištu otpada Tarno kontinuirano se provodi nadzor na zbrinjavanjem
otpada, a svakodnevno se prati i količina odloženog otpada. Provode se i sve
potrebne mjere za smanjenje štetnih utjecaja odloženog otpada na okoliš (zaštita
podzemnih voda, otplinjavanje odlagališta, sakupljanje procjednih voda).
6. GRAD JASTREBARSKO
Plana gospodarenja otpadom Grada Jastrebarsko za razdoblje do 2015. godine
objavljen je u „Službenom glasniku Grada Jastrebarsko“ broj 02/11 dana 18. ožujka
2011.
Usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada Grada Jastrebarskog obavlja tvrtka
„Eko flor plus“ d.o.o. iz Jastrebarskog. Za zbrinjavanje otpada koncesionara je koristio
odlagališta u Vukovaru, Donjem Miholjcu, Gažešnici i Krapini, a MBO obrada otpada
provođena je u Vukovaru.
Na cijelom području Grada Jastrebarskog obavljalo se odvojeno odlaganje i
sakupljanje komunalnog otpada, papira i kartona, te plastične ambalaže.
„Zeleni otoci“ na području Grada Jastrebarskog:
ukupno 15 lokacija (13 u Jastrebarskom, 1 u Cvetkovidu, 1 u Stankovu) s
kontejnerima za odvojeno skupljanje papira, stakla i PET ambalaže
ukupno 18 lokacija u naseljima s kontejnerima za prikupljanje stakla
Količine sakupljenog, odvoženog i zbrinutog otpada s cijelog područja Grada
Jastrebarskog u 2013.godini ;
Miješani komunalni otpad (KBO 20 03 01) 2.998,28 t
Glomazni otpad (KBO 20 03 07) 184,32 t
Ambalaža od plastike (KBO 15 01 02) 1,00 t
Staklena ambalaža (KBO 15 01 07) 15,68 t
Papir i karton (KBO 20 01 01) 96,39 t
Plastika (KBO 20 01 39) 89,39 t
ukupno 3.385,06 t
Količine otpada sakupljenog, odveženog i zbrinutog preko ovlaštenih
oporabitelja/zbrinavatelja iz reciklažnog dvorišta „Božida“ u 2013. godini, ukupno
173,08 t. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Božidka , krajem lipnja 2013.
godine završeni su radovi i aktivnosti i zatvaranju komunalnog otpada „Božidka“
prema projektu sanacije i troškovniku radova. Sanacija i zatvaranje odlagališta radilo
se u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
23
7. OPDINA POKUPSKO
Na području Opdine Pokupsko u 2013. godini odvoz miješanog komunalnog otpada
dva puta mjesečno obavljala je tvrtka „Eko flor plus“ d.o.o., prilikom čega je
sakupljeno 273,44 t miješanog komunalnog otpada, odnosno 13,94 t glomaznog
otpada.
Miješani komunalni otpad sa područja Opdine Pokupsko zbrinuo se na odlagalištu
„Petrovačka Dola“ od Komunalca d.o.o. iz Vukovara, odlagalištu „Doroslav“od KG
Park-a iz Donjeg Miholjca , odlagalištu „Jahovča“ od Komunalca d.o.o. iz Garešnice, te
MBO pogonu od „T-7 VIS-a“ d.o.o. iz Varaždina odnosno, „Održivog razvoja“ d.o.o. iz
Varaždina.
8. OPDINA KRAVARSKO
Plan gospodarenja otpadom Opdine Kravarsko za razdoblje do 2016. godine, donesen
je 05. rujna 2008. godine, a objavljen je u „Glasniku Zagrebačke županije“ broj 24/08.
U tijeku 2013. godine od Plana gospodarenja otpadom Opdine Kravarsko ostvareno
je:
Odvoz glomaznog otpada organiziran je dva puta godišnje i to putem
koncesionara „Eko flor“. Organizirano je prikupljanje otpada iz domadinstava
i od pravnih osoba. Za domadinstva usluga odvoza se plada po veličini
(volumenu) posude, a za pravne osobe po kanti ili veličini spremnika.
Provodile su se mjere povremenog odvojenog sakupljanja otpada putem
spremnika za papir i karton, te staklo i plastiku.
U planu za 2014. godinu, uvrštena je izgradnja reciklažnog dvorišta.
9. OPDINA PISAROVINA
Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Pisarovina donijelo je Opdinsko vijede Opdine
Pisarovina dana 11.09.2008. godine.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Opdina Pisarovina ima 3.689 stanovnika,
koji žive u 14 naselja. Uslugu sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada,
koji nastaje u domadinstvima, obrtima i pravnim subjektima na području Opdine
Pisarovina, vrši tvrtka „Eko-flor plus“ d.o.o.
Na području Opdine Pisarovina postoje dva reciklažna dvorišta koja su utvrđena
Urbanističkim planom Opdine. Jedno reciklažno nalazi se u Bratini i u vlasništvu je
tvrtke EKO – FLOR d.o.o., a drugo reciklažno dvorište nalazi se u gospodarskoj zoni
Pisarovina, te je u vlasništvu tvrtke N.T. – EKO d.o.o.. Oba reciklažna dvorišta
potrebno je predvidjeti i Planom gospodarenja otpadom.
Na području Opdine Pisarovina je ukupno prikupljeno;
Miješani komunalni otpad (KBO 20 03 01) 975,47 t
Glomazni otpad (KBO 20 03 07) 5,99 t
Staklena ambalaža (KBO 15 01 07) 4,0 t
Papir i karton (KBO 20 01 01) 14,28 t
Na području Opdine Pisarovina, ukupno je zaduženo 1092 kanti za miješani
komunalni otpad i 539 kanti za papir ukupne zapremine 180 l. Postavljeno je 10
plastičnih spremnika za papir zapremine 1100 l, te 3 press kontejnera, pružna,
24
zapremine 20 m3, koja se nalaze na grobljima: Jamnica Pisarovinska, Donja Kupčina,
te na sajmištu u naselju Pisarovina.
Miješani komunalni otpad sa područja Opdine Pisarovina zbrinuo se na odlagalištu
„Petrovačka Dola“ od Komunalca d.o.o. iz Vukovara, odlagalištu „Doroslav“od KG
Park-a iz Donjeg Miholjca , odlagalištu „Jahovča“ od Komunalca d.o.o. iz Garešnice, te
MBO pogonu od „T-7 VIS-a“ d.o.o. iz Varaždina odnosno, „Održivog razvoja“ d.o.o. iz
Varaždina.
Na području Opdine Pisarovina postojala su 3 „divlja“ nelegalna odlagališta otpada –
Jagodnjački put (Bratina), Puheki polje (Bratina) i Kravaršdica (Lijevo Sredičko).
Planom sanacije divljih odlagališta predviđena je sanacija, odnosno zatvaranje svih
lokacija na način da se lokacije počiste od drveda i šiblja, te da se otpad sa svih
lokacija iskopa i preseli na odlagalište „Kravaršdica“ koje de se u konačnici sanirati i
zatvoriti. Radovi na sanaciji „divljih odlagališta“ Jagodnjački put i Puheki polje
započeti su dana 25. listopada 2010. godine i izvedeni zaključno do 14.studenog
2011. godine, dok se sanaciji odlagališta Kravaršdica pristupilo 14.11.2012. godine, te
su radovi završeni u srpnju 2013. godine, čime su u potpunosti ispunjeni ciljevi Plana
gospodarenja otpadom Opdine Pisarovina u pogledu sanacije „divljih odlagališta“.
U narednom periodu potrebno je intenzivirati aktivnosti oko zaštite okoliša i načina
zbrinjavanja otpada, u smislu zelenih otoka, te osigurati funkcioniranje najmanje 1.
reciklažnog dvorišta i postavljanje odgovarajudeg broja i vrsta spremnika za
odvojeno skupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla,
plastike i tekstila, koji nisu obuhvadeni sustavom gospodarenja posebnom
kategorijom otpada, na javnoj površini.
10. GRAD DUGO SELO
Plan gospodarenja otpadom Grada Dugo Selo za razdoblje do 2019. godine, donesen
je 28. ožujka 2013. godine.
Grad Dugo Selo ima 17.466 stanovnika, koji žive u 11 naselja. Uslugu sakupljanja,
odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, obavlja Dugoselski komunalni
poduzetnički centar d.o.o., a tako zbrinuti komunalni otpad odlaže se na odlagalištu
komunalnog otpada Andrilovec.
Oprema na odlagalištu otpada : navozna vaga. Temeljni brtveni sloj zatvorenog dijela
odlagališta izrađen je prema Glavnom projektu s PHD folijom, slojem šljunka 0,3m,
geotekstilnom folijom i zemljanom zaštitom 0,2m,jednako kao i završni pokrovni sloj.
Procjedne vode se odvode u sabirnu betoniranu jamu površinu 20 m2, ne ispuštaju se
u prijemnik nego se voda isparava ili se ovisno o količini padalina prepumpava nazad
na tijelo odlagališta. Odlagalište ima izveden obodni kanal s unutrašnje strane ograde
odlagališta u koji se slijevaju oborinske vode i vode koje se slijevaju prama odlagalištu
s okolnog terena. Voda iz obodnog kanala ispušta se u sistem melioracijskih kanala.
Zatvoreni dio odlagališta ima izvedene cijevi za otplinjavanje odlagališta.
U sklopu odlagališta Andrilovec nalazi se i reciklažno dvorište površine 1000 m2, na
kojem se obavlja odvojeno prikupljanje papira, plastike, PE folija, otpadni tekstil i
obuda, glomazni otpad, ravno staklo, ambalažno staklo, metal, otpadna električna i
elektronička oprema, otpadno motorno ulje, ambalaža onečišdena opasnim tvarima,
otpadne gume.
25
Na području Grada Dugo Selo ukupno je prikupljeno:
komunalni otpad 7.003 t/god.
neopasni proizvodni otpad 562 t/god.
ukupno 7.565 t/god.
Dio divljih odlagališta djelomično je saniran kroz akciju „Zelena čistka“ , a Grad je
zasebno sanirao divlje odlagalište građevinskog otpada na Martin Bregu u blizini
crkve Sv. Matin. Od navedenih lokacija nepropisno odbačenog otpada, količinom i
učestalošdu odbacivanja ističu se:
Put za prugu (Novska), V. OStrna-Puhovo
Put za prugu (Križevci) V. Ostrna-Puhovo
Put Andrilovec – V. Ostrna (lokacija V. Ostrna)
Uz planirane aktivnosti tijekom 2013. godine provedene su slijedede aktivnosti:
na području grada postavljen je 21 kontejner za prikupljanje plastike, 20
kontejnera za prikupljanje tekstila i 20 kontejnera za prikupljanje staklene
ambalaže
izrađen je projektni zadatak za izradu dokumentacije za izgradnju reciklažnog
dvorišta za građevinski otpad u sklopu odlagališta Andrilovec,
izrađen je projektni zadatak za izradu dokumentacije za izgradnju reciklažnog
dvorišta u poduzetničkoj zoni Puhovec,
načinjen je plan uređenja zelenih otoka – 15. kom.
11. OPDINA RAKOVEC
Plan gospodarenja otpadom Opdine Rakovec za razdoblje 2007. -2015. donesen je u
rujnu 2008. godine, te objavljen u „Glasniku Zagrebačke županije“ broj 22-I/08.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Opdine Rakovec živi 1252
stanovnika u 376 kudanstava. Organizirano sakupljanje i odvoz otpada koji nastaje u
domadinstvima na području Opdine Rakovec obavlja komunalno poduzede
Komunalac Vrbovec d.o.o. iz Vrbovca. Tako sakupljeni otpad odlaže se na odlagalištu
„Beljavine“ koje se nalazi na području Grada Vrbovec.
U periodu od 2012. do 2013. godine na području Opdine Rakovec skupljene su i
zbrinute slijedede količine otpada:
u 2012 – miješani komunalni otpad 131,64 t,
u 2013 – miješani komunalni otpad 124,37 t, staklo 0,642 t
Za skupljanje komunalnog nabavljene su kante kapaciteta 120 l za svako domadinstvo
Izgradnja reciklažnog dvorišta i zelenih otoka predviđena je u svrhu sprečavanja
ponovnog nastajanja divljih odlagališta. U svrhu funkcioniranja „zelenih otoka“ u
naselju Rakovec postavljen je jedan kontejner za skupljanje ambalažnog stakla.
Na području Opdine Rakovec divljih odlagališta otpada nije bilo.
U cilju provedbe Plana gospodarenja otpadom nastaviti de se sa edukacijom
stanovništva o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, organizirati odvojeno
prikupljeno otpada postavom kontejnera za sortiranje otpada, te posredstvom
mobilne jedinice u svrhu reciklažnog dvorišta, kao i poduzeti mjere u svrhu prestanka
stvaranja divljih deponija.
26
12. OPDINA STUPNIK
Plan gospodarenja otpadom Opdine Stupnik za razdoblje od 2010. godine do 2017.
godine usvojen je 04. studenog 2010. godine.
Opdina Stupnik sastoji se od 3. naselja; Gornji Stupnik, Donji Stupnik i Stupnički
Obrež. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Opdina Stupnik ima 3.735
stanovnika u 1.075 kudanstava.
Na području Opdine Stupnik ne postoji odlagalište komunalnog otpada. Otpad s
područja Opdine prikuplja tvrtka Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoda iz
Zagreba, te ga odlaže na odlagalište Prudinec – Jakuševac, koje se nalazi na području
Grada Zagreba.
Na području Opdine Stupnik organizirano se prikuplja komunalni otpad, glomazni
otpad, te papir i staklo, kao odvojeno prikupljani korisni otpad.
Na području Opdine Stupnik ne postoje posude niti kontejneri za prikupljanje
komunalnog otpada. Komunalni otpad prikuplja se putem vreda za otpad, na način da
građani vrede iznose ispred kuda tj. na mjesta gdje je mogud prilaz komunalnom
vozilu.
U 2012. godini na području Opdine Stupnik prikupljeno je 696,91 t miješanog
komunalnog otpada (KBO 20 03 01) i 232,41 t glomaznog otpada (KBO 20 03 07).
Korisni otpad, papir i staklo prikupljaju se putem posebnih zvonolikih spremnika za
staklo i papir zapremine 2,0 m3. Spremnici za papir u vlasništvu su tvrtke Unija Papir
d.d. (na 8. lokacija), dok su spremnici za staklo u vlasništvu tvrtke Unija nova d.o.o.
(na 5 lokacija). Pražnjenje navedenih spremnika obavlja se jednom mjesečno ili češde
po potrebi. U 2012. godini je putem odvojenih spremnika za papir skupljeno 3.470 kg
papira.
Divlja odlagališta otpada na području Opdine Stupnik mahom su nastala
odbacivanjem pretežito miješanog komunalnog, glomaznog i građevinskog otpada.
Opdina Stupnik planira pokrenuti kontinuiranu edukaciju za sve subjekte (pravne i
fizičke) koji sudjeluju u nastanku otpada, predviđeno Planom gospodarenja otpadom
Opdine Stupnik.
13. OPDINA DUBRAVICA
Plan gospodarenja otpadom Opdine Dubravica za razdoblje do 2015. godine, donesen
je 07. srpnja 2010. godine.
Opdina Dubravica ima 1.442 stanovnika, odnosno 463 domadinstava raspoređenih u
10 naselja. Organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada koji nastaje u
domadinstvima, obrtima i pravnim osobama na području Opdine Dubravica obavlja
komunalno poduzede Zaprešid d.o.o., Pavla Lončara 2. Organizirano skupljen otpad s
područje Opdine Dubravica, komunalna tvrtka Zaprešid d.o.o. odlaže na odlagalište
„Novi dvor“. Na području Opdine u domadinstvima je zaduženo 391 spremnika (kanti)
za odlaganje otpada pojedinačne zapremine od 120 litara i 7 spremnika (kanti) za
odlaganje kanti pojedinačne zapremine od 240 litara. Za pravne osobe i obrte
zaduženo je ukupno 10 posuda zapremine 120 litara, 9 posuda zapremine 240 litara i
5 posuda zapremine 1100 litara.
Papir / karton odvojeno se skuplja na mjestu nastanka, kod svakog pojedinog
korisnika putem vreda , te se odvozi jednom mjesečno. Odvoz papira se ne napladuje.
27
Za staklo su postavljena dva spremnika, a troškove pražnjenja istih mjesečno
podmiruje Opdina Dubravica.
Na području Opdine Dubravica, prema Planu gospodarenja otpadom utvrđena su
slijededa divlja odlagališta otpada:
Lokacija divljeg
odlagališta
Površina (m2) Volumen
otpada (m3)
Vrste otpada Procjena sredstva
za sanaciju
Šuma Dubrava 1200 422 pretežno
glomazni
110.000
Odlagalište kod
šume Crnac
1000 pretežno
glomazni
U 2013. g. uvidjela se potreba za sanaciju još jednog divljeg odlagališta koje se
pojavilo u razdoblju od 2010. do 2013. godine u naselju Vučilčevo, a za koje je bila
potrebna hitna sanacija jer se nalazilo u neposrednoj blizini kudanstava. Radi se o
divljem odlagalištu Stara Sutla, koje je uspješno sanirano.
14. OPDINA ORLE
Plan gospodarenja otpadom za Opdinu Orle za razdoblje od 2008. do 2016. godine,
donesen je u kolovozu 2008. godine. Opdina Orle ima 1970 stanovnika u 697
kudanstava raspoređenih u 10 naselja (Obed, Čret Posavski, Bukevje, Drnek, Orle,
Vrbovo Posavsko, Stružec Posavski, Veleševec, Ruča i Suša).
U sklopu sustava zbrinjavanja komunalnog otpada postavljene su posude za
odvojeno prikupljanje otpada na način da je na svakoj lokaciji postavljeno po 3
posude. Konstantno se prati stanje na terenu, pa se broj posuda i njihov volumen
prilagođava potrebama. Poslovni subjekti imaju vlastite posude za otpad , a ostala
domadinstva imaju postavljene spremnike na javnoj površini.
U 2013. godini na području Opdine Orle ukupno je prikupljeno otpada:
1. Odloženo: DEPONIJI PETROVAČKA DOLA – 9,23 t
DEPONIJ DOROSLAV – 30,19 t
DEPONIJ JAHOVAČA – 132,74 t
Obrada: VIS d.o.o. Varaždin – 83,7 t
Održivi razvoj d.o.o. Varaždin – 45,66 t
Ukupan broj postavljenih spremnika na zelenim otocima je 12 i to za razvrstavanje i
prikupljanje ambalaže: PET, plastike i limenki, papira, kartona i tetra paka i stakla.
Reciklažno dvorište sagrađeno je uz zgradu Opdine Orle.
popis jedinica lokalne samouprave (gradovi/opdine) koji su dostavili očitovanja, a Plan gospodarenja otpadom je trenutno u izradi (Opdina Križ, Opdina Gradec, Opdina Marija Gorica, Opdina Preseka, Grad Sveti Ivan Zelina, Opdina Brckovljani, Opdina Žumberak i Grad Zaprešid) – (8)
28
1. OPDINA KRIŽ
Opdina Križ trenutno je u fazi izrade Plana gospodarenja otpadom od strane izvođača
„IRI SISAK“.
Proces prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada je važan zbog očuvanja zdravlja
ljudi, životne sredine, estetskih i ekonomskih razloga. U ovaj proces su uz sakupljanje
otpada uključene i transportne aktivnosti prenošenja istog do mjesta obrade
odnosno zbrinjavanja. Poslove organiziranog sakupljanja i prijevoza komunalnog
otpada na području Grada Ivanid Grada, te Opdina Križ i Kloštar Ivanid, obavlja tvrtka
IVAKOP d.o.o. za komunalne djelatnosti sa sjedištem u Ivanid Gradu, a sustavom
odvoza komunalnog otpada obuhvadeno je svih četrdeset devet naselja prostorne
cjeline i gotovo cjelokupno gospodarstvo. Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada
obavlja se prema utvrđenom rasporedu, koji je javno dostupan na internetskim
stranicama tvrtke IVAKOP d.o.o. Sav sakupljeni otpad i ostali neopasan otpad odvozi
se na odlagalište neopasnog otpada Tarno.
Trenutno se provodi sustav napladivanja odvoza i zbrinjavanja otpada na temelju
količine proizvedenog otpada. Taj sustav je u primjeni od 01. siječnja 2008. godine i
od tada se komunalni otpad skuplja u tipiziranim posudama od 80, 120 i 240 litara,
koje odgovaraju EU normama EN 840:1 i koje su besplatno dijeljenje za građanstvo.
Domadinstva u stambenim zgradama i pravne osobe odlažu otpad u kontejnere
zapremine 660 i 1100 litara. Pored navedenog pravnim su osobama na raspolaganju
kontejneri zapremine 7 m3.Glomazni otpad se odvozi jednom godišnje.
Na području Opdine Križ 2013. godine registrirane su dvije lokacije divljih odlagališta
otpada;
u šumi Tuginec u Bunjanima
Čret u Novoselcu
troškovnik za sanaciju je izrađen u ožujku 2013. godine, te se pristupilo
sanaciji divljih odlagališta
Trenutno se na području Opdine Križ nalaze tri zelena otoka sa spremnicima za
odvojeno sakupljanje papira, staklene, metalne i PET ambalaže, te baterija. Oni su
smješteni na lokacijama; Školska ulica u Križu (kod sportske dvorane), Ulica hrvatske
mladeži u Novoselcu (kod dječjeg vrtida), te u naselju Obedišde (kod društvenog
doma).
Izvršenju obveze osiguranja reciklažnog dvorišta na području Opdine Križ, odnosno
izmijeni Prostornog plana uređenja Opdine i izradi Idejnog projekta za reciklažno
dvorište, te njegovoj izgradnji pristupiti de su sukladno Zakonu i Planu gospodarenja
otpadom. Opdina Križ odabrala je tri mogude lokacije za izgradnju reciklažnog
dvorišta i to:
Poduzetnička zona (predviđena je jedna lokacija za izgradnju reciklažnog
dvorišta za komunalni i građevinski otpad)
Naselje Novoselec (predviđene su dvije lokacije za reciklažno dvorište za
komunalni otpad) i
Naselje Križ (predviđena je jedna lokacija za izgradnju reciklažnog dvorišta za
komunalni i građevinski otpad)
29
Prema dostupnim podacima dobivenim od poduzeda IVAKOP d.o.o. u razdoblju od
2008. fo 2013. godine na odlagalište otpada Tarno, s područja Opdine Križ, odloženo
je cca;
6.554,55 t komunalnog otpada , odnosno
253,39 t ukupno glomazni otpad
17,58 t metalni
19,34 t gume
6.517,63 t odloženo na odlagalište
36,92 t predano ovlaštenim sakupljačima na daljnju obradu
Kada se količine miješanog komunalnog otpada proizvedenog i dopremljenog na
odlagalište otpada u 2011. godini (1.028,54 t) podjele s brojem stanovnika na
području Opdine Križ (6.963 stanovnika), dobije se prosječna količina miješanog
komunalnog otpada po stanovniku za 2011. godinu, koja iznosi 147,7
kg/stanovniku/godišnje, odnosno 433,8 kg/kudanstvu/godišnje.
Trenutno je na području Opdine u tijeku edukativno – informativna akcija
upoznavanja stanovništva sa zakonskom regulativom obaveznog odvojenog
sakupljanja otpada i novim načinom sakupljanja i odvoza otpada, sa ciljem podizanja
ekološke svijesti građana. Pored navedenog vrše se dodatne edukacije i u
predškolskim ustanovama (dječji vrtid Križ i dječji vrtid Novoselec) na način kako
pravilno postupati s otpadom.
Plan gospodarenja otpadom Opdine Križ trenutno je u fazi izrade od strane izrađivača
trgovačkog društva „IRI SISAK“ za istraživanje, razvoj i ispitivanje iz Siska.
2. OPDINA GRADEC
Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Gradec je u postupku izrade.
3. OPDINA MARIJA GORICA
Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Marije Gorice je u postupku izrade.
u tijeku su pripremne radnje za izvršavanje zakonske obveze, te je Plan gospodarenja
otpadom u postupku izrade.
4. OPDINA PRESEKA
Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Preseka je u postupku izrade.
5. GRAD SVETI IVAN ZELINA
Plan gospodarenja otpadom za područje Grada Sveti Ivan Zelina je u postupku izrade.
Na području Grada sakupljanje i zbrinjavanje otada provodi tvrtka „Zelinske
komunalije“ d.o.o. Od 01. srpnja 2012. godine na području Grada funkcionira
odvojeno sakupljanje otpad sistemom „od vrata do vrata“ , te se ovim načinom
skuplja papirni, plastični i miješani komunalni otpad.
Komunalni otpad odlaže se na uređeno odlagalište Cerovka, koje se nalazi na
području Grada Sveti Ivan Zelina. Odlagalište je smješteno cca. 1,5 km južno od
naselja Sv. I. Zelina , te1 km sjeveroistočno od naselja Blaževdol i 0,6 km zapadno od
30
naselja Marinovec. U sklopu odlagališta Cerovka posebno se skuplja električni i
elektonički otpad, otpadne gume, metalni otpad, otpadno drvo.
Prema podacima o sakupljenom otpadu u 2013. godini na području Grada Sv. I. Zelina
sakupljeno je:
KLJUČNI BROJ
OTPADA
NAZIV OTPADA KOLIČINA
OTPADA (tona)
15 01 06 Miješana ambalaža 89,16
15 01 07 Staklena ambalaža 203,9
16 01 03 Istrošene gume 15
20 01 36 Odbačena električna i elektronička oprema,
koja nije navedena po
20 01 21,
20 01 23 i
20 01 35
20,5
20 01 38 Drvo koje nije navedeno pod 20 01 37 34,68
20 03 01 Miješani komunalni otpad 2107,91
6. OPDINA BRCKOVLJANI
Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Brckovljani je u postupku izrade.
7. OPDINA ŽUMBERAK
Plan gospodarenja otpadom za područje Opdine Žumberak je u postupku izrade.
Na području Opdine Žumberak vrši se organizirani odvoz komunalnog otpada putem
koncesijskog ugovora sa tvrtkom EKO FLOR Plus. Sakupljanjem komunalnog otpada
obuhvadeno je 75% domadinstava, a ostalih 25% domadinstava komunalni otpad
prikuplja u vredama od koncesionara.
8. GRAD ZAPREŠID
Grad Zaprešid je u postupku izrade Plana gospodarenja otpadom od strane ovlaštene
tvrtke APO d.o.o. usluge zaštite okoliša.
Javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada dodijeljena
je trgovačkom društvu Zaprešid d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti. Službeno
odlagalište komunalnog otpada je odlagalište Novi Dovri i u tijeku je usklađivanje
odlagališta. U tijeku je priprema glavnih i izvedbenih projekata radi početka radova
na sanaciji postojede plohe i izgradnje reciklažnog dvorišta. Prema dostupnim
podacima na području Grada Zaprešida evidentirano je bilo 15 lokacija nelegalnih
odlagališta otpada. Sva predmetna divlja odlagališta sanirana su i uklonjena u okviru
europskog projekta REMEDISANUS, natječaj: IPA SI-HR 2007-2013.
31
popis jedinica lokalne samouprave (gradovi/opdine) koji nisu dostavili očitovanja, izviješda o provedbi Plana gospodarenja otpadom (12):
- Grad Samobor, - Grad Sveta Nedelja, - Grad Vrbovec, - Grad Velika Gorica, - Opdina Bedenica, - Opdina Bistra, - Opdina Farkaševac, - Opdina Jakovlje, - Opdina Kloštar Ivanid, - Opdina Krašid, - Opdina Luka, - Opdina Rugvica
3. DOZVOLE I POTVRDE U GOSPODARENJU OTPADOM 3.1. DOZVOLE ZA GOSPODARENJE OPASNIM OTPADOM I ZA SPALJIVANJE I
SUSPALJIVANJE OTPADA
3.1.1. Dozvole tvrtki s područja Zagrebačke županije
Zakon o održivom gospodarenju otpadom u članku 85 . stavku 1. propisuje da Ministarstvo rješava o zahtjevima za izdavanje dozvola za gospodarenje opasnim otpadom te za postupke termičke obrade neopasnog otpada. Slijedom navedenog, u nastavku se prikazuju podaci o izdanim dozvolama za gospodarenje opasnim otpadom za pravne subjekte koji obavljaju navedenu djelatnost na području Zagrebačke županije (izvor: Agencija za zaštitu okoliša, Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom):
RB Naziv tvrtke/obrta
Sjedište tvrtke/obrta
Mjesto obavljanja djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom
1. AEKS d.o.o. Ivanid-Grad, Omladinska 25 Šarampov Donji, Žutička bb, Ivanid-Grad
2. Eko otok d.o.o. Samobor, Otočka 3 Jastrebarsko, V.Holjevca 20
3. Eko Bea d.o.o. Zagreb, Grižanska 19 Jastrebarsko, V.Holjevca 20
4. Ekoplanet d.o.o. Pula, J. Puljanina 9 Jastrebarsko, V.Holjevca 20
5. Ekos d.o.o. Mlini, Put kardinala A. Stepinca 4 Jastrebarsko, V.Holjevca 20
6. Kemis-Termoclean Zagreb, Sudiščak 3 Jastrebarsko, V.Holjevca 20
7. M San eko d.o.o. Zagreb, Slunjski 32 Rugvica, Dugoselska 5
8. Spectra Media d.o.o. Zagreb, Gradišdanska 20 Donja Bistra, Krapinska 62
9. Spectra Media d.o.o. Zagreb, Gradišdanska 20 Strmec, Ul.kralja Tomislava 6b
10. Top print d.o.o. Zagreb, Laščinska cesta 78 Strmec, Ul.kralja Tomislava 6b
11. Trgoingrad d.o.o. Sveti Ivan Zelina, Šulinec 4a Donja Zelina, Banja Selo
12. Val-int d.o.o. Sveta Nedjelja, Ul.dr.F.Tuđmana 59 Samobor, N.Š.Zrinskog 4
3.2. DOZVOLE ZA GOSPODARENJE NEOPASNIM OTPADOM
3.2.1. Dozvole tvrtki s područja Zagrebačke županije
Zakon o održivom gospodarenju otpadom u članku 85 . stavku 2. propisuje da nadležno
upravno tijelo u županiji rješava o zahtjevima za izdavanje dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom. Slijedom navedenog, u nastavku se prikazuju podaci o izdanim dozvolama za gospodarenje
32
neopasnim otpadom za pravne subjekte koji obavljaju navedenu djelatnost na području Zagrebačke županije (izvor: Agencija za zaštitu okoliša, Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom):
RB Naziv tvrtke/obrta
Sjedište tvrtke/obrta
Mjesto obavljanja djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom
1. AEKS d.o.o. Ivanid-Grad, Omladinska 25 Skupljanje bez međuskladištenja
2. AURA d.o.o. Ivanid-Grad, Rajski kut 21a Ivanid-Grad, Rajski kut 21a
3. Autoprijevoz i reciklaža Stjepan Vlahovac obrt Velika Gorica, Brade Radida 155 Skupljanje bez međuskladištenja
4. Brkovid d.o.o. Sveta Nedjelja, Industrijska 3 Sveta Nedjelja, Industrijska 3
5. Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o. Dugo Selo, Antuna Mihanovida 1 Odlagalište neopasnog otpada ''Andrilovec''
6. Komunalac Vrbovec d.o.o. Vrbovec, Kolodvorska 29 Odlagalište neopasnog otpada ''Beljavine''
7. Kos – M.V.M. d.o.o. Donja Zelina, Dragutina Stražimira 1 Donja Zelina, Dragutina Stražimira 1
8. Laura d.o.o. Šenkovec, Dubravidka 31 Ključ brdovečki, M.Krušlina bb
9. Noj produkt d.o.o. Velika Gorica, Velika Kosnica 73 Skupljanje bez međuskladištenja
10. Ljevaonica Žura obrt Novo Čiče, Čička poljana 77 Novo Čiče, Čička Poljana 77
11. POS-PLAST d.o.o. Vrbovec, Livadarska 21 Vrbovec, Kolodvorska 13
12. Preplam d.o.o. Jakovlje, Zagrebačka 85 Jakovlje, Zagrebačka 85
13. RS Metali d.d. Sveta Nedjelja, Alojza Vojvodida 17 Sveta Nedjelja, Alojza Vojvodida 17
14. Samoborka d.d. Samobor, Zagrebačka 32/a Samobor, Zagrebačka 32/a
15. SUP-ER-BOX d.o.o. Donja Bistra, Stubička 506 Skupljanje bez međuskladištenja
16. Svijet metala j.d.o.o. Gornji Stupnik, Gornjostupnička 4 Gornji Stupnik, Gornjostupnička 4
17. Unija Ivanid Grad d.o.o. Predavac, Dubravačka 26 Donji Šarampov, Lonjska bb
18.
Komunalac d.o.o. Samobor, Ul.151.samoborske brigade HV 2
Skupljanje kom.otpada s područja Samobora i odlaganje na odlagalište neopasnog otpada ''Jakuševec''
19. VG Čistoda d.o.o. Velika Gorica, Kolodvorska 64 Odlagalište neopasnog otpada ''Mraclin''
20. IVAKOP d.o.o. Ivanid-Grad, Savska 50 Odlagalište neopasnog otpada ''Tarno''
21. Zelinske komunalije d..o.o. Sveti Ivan Zelina, K.Krizmanid 1 Odlagalište neopasnog otpada ''Cerovka''
22. Zaprešid d.o.o. Zaprešid, Pavla Lončara 2 Odlagalište neopasnog otpada ''Novi Dvori''
23. Radin grafika d.o.o. Sveta Nedjelja, Gospodarska 9 Sveta Nedjelja, Gospodarska 9
3.2.2. Dozvole tvrtki registriranih u drugim županijama, a koje djeluju na području Zagrebačke županije
RB Naziv tvrtke/obrta
Sjedište tvrtke/obrta
Mjesto obavljanja djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom
1. Draiva d.o.o. Oroslavlje, Mokrice 180 c Skupljanje bez međuskladištenja
2. Ecorec d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 2/E Jastrebarsko, Zdihovačka 50
3. Eko Flor Plus d.o.o. Oroslavlje, Mokrice 180 c Kloštar Ivanid, Duga ulica
4. Eko Flor Plus d.o.o. Oroslavlje, Mokrice 180 c Skupljanje bez međuskladištenja
5. Energija Gradec d.o.o. Zagreb, Trg Dražena Petrovida 3 Gradec, Gradec 183
6. Hamburger recycling ENS d.o.o. Zabok, Trebež 2 Poduzetnička zona Sveta Helena
7. Jamnica d.d. Zagreb, Getaldideva 3 Pisarovina, Vladimira Nazora 57
8. Jamnica d.d. Zagreb, Getaldideva 3 Gorica svetojanska, Svetojanske toplice bb
9. Metalko Ivada d.o.o. Sesvete, Bedema ljubavi 34 Donja Zelina, Donjozelinska bb
10. Metalko Ivada d.o.o. Sesvete, Bedema ljubavi 34 Vrbovec, Križevačka 50
11. Otkupna stanica metali obrt Zagreb, Krivajska 19 Sveta Nedjelja, Alojza Vojvodida 8a
12. P.T.S.S. d.o.o. Hrvatski Leskovac Čeglje 39
13. Rotame d.o.o. Zagreb, Ilica 421 Rakitje, Radnička c.9/c
14. Roto trans d.o.o. Zagreb, Kopernikova 8 Rakitje, Radnička c.9/c
15. Spectra Media d.o.o. Zagreb, Gradišdanska 20 Donja Bistra, Krapinska 62
16. Unija papir d.o.o. Zagreb, Radnička c.22 Novi Dvori, Industrijska bb
17. Unimark promet d.o.o. Zagreb, Bednjanska 14 Donja Kupčina
33
4. GOSPODARENJE OTPADOM 4.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE
ŽUPANIJE
Na području Zagrebačke županije organizirano skupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada
obavljaju slijedede komunalne tvrtke (podaci nisu verificirani u bazi ROO):
RB Naziv tvrtke Naziv odlagališta
neopasnog otpada
Područje gospodarenja
komunalnim otpadom
Količina skupljenog i odloženog komunalnog
otpada (t/god)
2012. 2013.
1. Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o. Dugo Selo, Antuna Mihanovida 1 Andrilovec Dugo Selo
6.505,2 6.873,1
2. IVAKOP d.o.o. Ivanid-Grad, Savka ul. 50 Tarno
Ivanid-Grad, Kloštar Ivanid, Križ
5.559,9 5.526,1
3. Komunalac Vrbovec d.o.o. Vrbovec, Kolodvorska 29 Beljavine
Vrbovec, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec
4.707,8 4.145,6
4. Zelinske komunalije d.o.o. Sveti Ivan Zelina, Katarine Krizmanid 1 Cerovka Sveti Ivan Zelina
3.830,2 2.026,8
5. VG Čistoda d.o.o. Velika Gorica, Kolodvorska 64 Mraclin Velika Gorica
17.785,0 19.065,4
6. Zaprešid d.o.o. Zaprešid, Pavla Lončara 2 Novi Dvori
Zaprešid, Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica, Pušča
12.182,2 14.500,8
7. Komunalac d.o.o. Samobor, Ulica 151. samoborske brigade HV 2 Jakuševec Samobor
11.081,9 10.300,3
8. Zagrebački holding d.o.o. Podružnica ZGOS, Zagreb, Zeleni trg 3 Jakuševec Stupnik
929,3 ---
9.
Eko Flor Plus d.o.o. Varaždin, Pavleka Miškine 63 razna
Bedenica, Brckovljani, Jakovlje, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašid, Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Rugvica, Sveta Nedjelja, Žumberak
14.853,5 9.447,2
UKUPNO 77.435,0 71.885,3
4.2. GOSPODARENJE PROIZVODNIM OTPADOM NA PODRUČJU ZAGREBAČKE
ŽUPANIJE
Zakon o održivom gospodarenju otpadom u članku 4. stavku 1. točki 47. proizvodni otpad (opasni i neopasni) definira kao otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Sav nastali proizvodni otpad proizvođač/posjednik mora predati ovlaštenim skupljačima odnosno oporabiteljima/zbrinjavateljima.
34
Tablica: Evidentirane količine proizvedenog, skupljenog, oporabljenog, zbrinutog i izvezenog opasnog i neopasnog otpada u 2012. godini na području Zagrebačke županije (izvor: Registar onečišdavanja okoliša za 2012. godinu):
2012. Proizvedeno
(t/god.) Skupljeno (t/god.)
Zbrinjavanje (t/god.)
Oporaba (t/god.)
Izvoz (t/god.)
Opasni otpad 6.068 5.952,8 3.427,9 1.117,4 1.267,0
Neopasni otpad
87.121,2 38.881,47 16.500,61 30.997 29.729
Tablica: Evidentirane količine proizvedenog, skupljenog, oporabljenog, zbrinutog i izvezenog
opasnog i neopasnog otpada u 2013. godini na području Zagrebačke županije (izvor: Registar onečišdavanja okoliša za 2013. godinu):
2013. Proizvedeno
(t/god.) Skupljeno (t/god.)
Zbrinjavanje (t/god.)
Oporaba (t/god.)
Izvoz (t/god.)
Opasni otpad 8.027,05 7.929,02 2.457,23 2.948,45 1.735,65
Neopasni otpad
105.144,7 44.445,23 15.913 39.668,06 36.429,56
4.3. GOSPODARENJE POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA NA PODRUČJU
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Na temelju Zakona o otpadu i provedbenih propisa , određene vrste otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti , trebale bi se skupljati i skladištiti odvojeno. To su posebne kategorije otpada čije je gospodarenje uređeno posebnim propisima. a među kojima se nalaze:
A. AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD
B. GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI) OTPAD
C. OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST
D. OTPADNE GUME I OTPADNA VOZILA
E. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI
F. OTPADNA ULJA
G. OTPADNI ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA
H. MEDICINSKI OTPAD
I. POLIKLORIRANI BIFENILNI (PCB)
J. OTPAD OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA
35
A. AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD
Prema pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu ambalaža predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu materijala od koje su izrađeni, a korišteni su za zadržavanje, čuvanje, rukovanje isporuku i predstavljanje robe – od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača. Proizvodi se od različitih vrsta materijala – stakla, plastike, papira kartona, drva, metala, višeslojnih miješanih materijala i sl. PET AMBALAŽA – jedna je od najčešdih primjena plastike u ambalažne svrhe, prvenstveno, zato što je lagana, izdržljiva i otporna na rasprskavanje i vlagu. Osnovni plastični polimeri korišteni za pakiranje su;
a) PET ( Polietilen terephthalate) – boce za bezalkoholne napitke, tekudine za ispiranje
usta, maslac od kikirika i začine,
b) HDPE (Gusti polietilen) – boce za mlijeko, sokove, vodu, deterdžente, motorna ulja,
plastične vredice,
c) PVC ili V (Polovinil klorid) – podlošci za pakiranje hrane, pakiranja za sendviče, boce
za šampone,
d) LDPE (Ne gusti polietilen) – vredice za zamrzavanje hrane, vredice za kruh, tube,
e) PP (Polopropilen) – boce za ketchup, dječiji vodni sokovi, lijekovi, čaše za jogurt,
posudice za margarin,
f) PS (Polistiren) – pribor za jelo, šalice za aparate za kavu, posudice za video-kazete i
CD-ovi,
g) OSTALI (akrilik, polikarbonat, najlon, fiberglas, poliaktid) – koriste se u ograničenim
količinama i za posebne potrebe.
Plastika se proizvodi uglavnom od sirove nafte i zemnog plina. To su glavni izvori za dobivanje različitih tipova plastike, koja se može naknadno promijeniti dodavanjem aditiva i sredstava za punjenje. Jedan od načina dobivanja energije iz plastičnog otpada je njegovo spaljivanje. Plastika sadrži puno energije što ju čini pogodnom za korištenje kao energenta u proizvodnji drugih proizvoda.
36
STAKLO – Proces recikliranja stakla je proces pretvaranja odbačenog stakla u koristan proizvod. Obično dolazi u različitim bojama do kojih su najčešde prozirno, zeleno i smeđe. Staklo, prema svojoj gustodi i težini, čini veliki dio kudnog i industrijskog otpada, a u gradskom otpadu u najvedoj mjeri su staklene boce, stakleno posuđe, žarulje i sl. Recikliranje stakla troši manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i vode. Svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla troši oko 315 kg ispuštenog ugljičnog dioksida. Idealan materijal za recikliranje jer se može gotovo beskonačno puta reciklirati i ponovno koristiti. Korištenje recikliranog stakla za proizvodnju novih proizvoda pridonosi štednji energije, pomaže u proizvodnji opeka i keramike, pridonosi očuvanju sirovina i smanjuje količinu otpada odloženog na odlagalište otpada. Reciklirano staklo koristi se u proizvodnji istih staklenih proizvoda, keramičke sanitarije, opeka, pijeska za golf bunkere, kao mediji za filtriranje vode, sredstvo za bušenje i sl. ALUMINIJ – se proizvodi rude BOKSITA. Iako je ta proizvodnja vrlo zahtjevna, ona je pogodna za recikliranje. Reciklaža aluminija omoguduje uštedu energije i do 95%. Za razliku do papira i plastike, aluminijske limenke mogu biti reciklirane bez gubitka svojih svojstava tako da se reciklirani aluminij ne razlikuje od novoproizvedenog. Ambalažni otpad sakupljen na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
AMBALAŽNI OTPAD
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 7920,26 7910,29 7454,51 169,02
OPASNI 172,30 174,70 44,86 113,02
B. GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI) OTPAD
Građevni otpad je otpad koji je nastao prilikom gradnje, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojedih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, a koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Najvedi dio građevnog otpada čini materijal iskopa, a ostalo je otpad od rušenja i građenja, te asfalt, katran, i beton. Iako je ovaj otpad najvedim dijelom inertan, postoje i opasne vrste
37
građevinskog otpada, kao što je asfaltno vezivo, otpad koji sadrži azbest, PBC i/ili druge opasne tvari. Građevni otpad i otpad od rušenja objekata (uključujudi iskopanu zemlju s onečišdenih lokacija) Građevni (građevinski) otpad sakupljen na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
GRAĐEVNI (GRAĐEVINSKI)
OTPAD
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 21624,01 3000,55 11562,08 4730,18
OPASNI 658 718,44 96,20 0
C. OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST
Azbest se u prirodi nalazi u obliku vlaknastih silikata i to: krokidolit (plavi azbest), aktinolit, antrofilit, krizotil (bijeli azbest), amozit (smeđi azbest) i tremolit. Nalazi se u obliku dugih, tankih vlakana koja su vrlo rezistentna na vrudinu i kemikalije, te su vrlo dobar elektro izolator. Takva svojstva još u prošlom stoljedu dovela su ga u upotrebu za širok spektar proizvoda: od materijala koji su otporni na zapaljenje zaštitu od trenja kod kočnica i kvačila, građevinskog materijala za podove, krovove, pregrade, toplinsku izolaciju i cementne cijevi. U Republici Hrvatskoj razvijen je sustav upravljanja otpadom koji sadrži azbest, da bi se minimizirale negativne posljedice nepravilnog rukovanja. Sam azbest opasan je ukoliko se zraku nađe u obliku prašine. Upravo zato je vrlo bitno, posao zbrinjavanja ovakvog otpada prepustiti ovlaštenim osobama. Otpadni azbest je svaka tvar ili predmet koji sadrži azbest i azbestna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijali i proizvodi koji sadrže azbest, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Takav se otpad može podijeliti na a) čvrsto vezani azbestni otpad – građevinski otpad koji sadrži azbest i pretežito anorganske tvari, b) čvrsto vezani azbestni otpad – građevinski otpad koji sadrži pretežito
38
organske tvari nastao u postupcima prerade azbesta i c) slabo vezani azbestni otpad – izolacijski materijali koji sadrže azbest. Otpad koji sadrži azbest sakupljen na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
OPASNI 0,02 0,02 0,02 0
D. OTPADNE GUME I OTPADNA VOZILA
Prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim gumama, otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica, te slični odgovarajudi proizvod, koje posjednik radi oštedenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može biti ili ne želi upotrebljavati te je zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Procesom reciklaže guma dobije se do 60% gumenog granulata, 35% čelične žice i 5% platna. Novi proizvodi koji nastaju reciklažom guma najčešde su zaštidene podne obloge, zvučne barijere u graditeljstvu, oznake za cestovni promet, podloge za sportske dvorane, obloge u izolaciji krovova, ležedi policajci, poplati od cipela, autodijelovi i sl. Za energetsku upotrebu otpadne gume koriste se u cementarama kao energent. Oko 200 tvornica u svijetu koristi alternativna goriva kao energent. Prednost ovakvog načina zbrinjavanja materijala je u smanjenoj potrebi za dodatnim odlagalištima otpada. Jedna automobilska guma sastoji se od 47% kaučuka, 21,5% čađe, 16,5% metala, 5,5% tekstila, 1% cinka oksida, 1% sumpora i 7,5% aditiva.
39
Otpadna vozila su vozila koja zbog oštedenja, dotrajalosti ili nekog drugog uzroka posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Zbog postojanja mogudnosti nekontroliranog ispusta tekudina, predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje pa zahtijevaju posebnu brigu prilikom zbrinjavanja. Otpadano vozilo smatra se opasnim otpadom. Tek nakon rastavljanja i odvajanja opasnih dijelova postaje neopasan otpad. Tako rastavljeno vozilo šalje se dalje na oporabu. Sastav otpadnog vozila vedinom se odnosi na 75% željeza, čelika i aluminija, dok ostale dijelove čine uglavnom plastika, staklo, guma i sl. U nekim dijelovima mogu se pronadi olovo, živa, kamdij i šesterovalentni krom. Sadrže materijale kao što su antifriz, tekudine za kočnice i ulja koja se klasificiraju kao opasan otpad zbog štetnosti za zdravlje čovjeka i okoliš. Gospodarenje otpadnim vozilima propisuje Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, kojima se određuju mjere zaštite okoliša za uspostavu sustava sakupljanja otpadnih vozila radi ponovne upotrebe, recikliranja i drugih oblika oporabe otpadnih vozila, te njihovih dijelova, a sve kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša svih gospodarskih subjekata, koji sudjeluju u vijeku trajanja vozila, posebice onih koji izravno sudjeluju u obradi otpadnih vozila. Prema katalogu otpada, otpadna vozila i otpadne gume (kao i ostale vrste otpada koje nastaju rastavljanjem otpadnih vozila) se ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstavaju u grupu 16. Otpad koji nije drugdje specificiran, podgrupa 16 01: Istrošena vozila iz različitih načina prijevoza i otpad od rastavljanja istrošenih vozila i od održavanja vozila.
Otpadne gume i otpadna vozila sakupljeno na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
OTPADNE GUME I OTPADNA
VOZILA
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 534,4 530,3 521,67 0,72
OPASNI 17,36 16,63 3,39 7,54
40
E. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI
Otpadna baterija ili akumulator je baterija ili akumulator je baterija ili akumulator koji se ne može ponovno koristiti, te je namijenjena za obradu i/ili recikliranje. Vedina baterija i akumulatora klasificira se kao opasan otpad jer sadrže tvari koje manje ili više štetno utječu na okoliš (živa, olovo, kadmij, cink, bakar, mangan, litij, nikal), pa je uspostava sustava gospodarenja otpadom od rabljenih baterija i akumulatora od velike važnosti. Sustav gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima propisan je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima čiji cilj je uspostavljanje sustava sakupljanja, obrade i visoke razine recikliranja, te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izrađeni. Otpadne baterije i akumulatori se ovisno o mjestu nastanka otpada, svrstavaju u grupu 16. Otpad koji nije drugdje specificiran, podgrupa 16 06: Baterije i akumulatori. Otpadne baterije i akumulatori sakupljeno na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
OTPADNE GUME I AKUMULATORI
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 0,88 0,87 0,80 0
OPASNI 509,60 293,34 498,37 0,28
41
F. OTPADNA ULJA
Pravilnikom gospodarenju otpadnim uljima, otpadna ulja dijele se na otpadna jestiva (neopasni otpad) i otpadna maziva ulja (opasni otpad). Otpadno jestivo ulje je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, u industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Otpadno mazivo ulje je svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko i/ili termičko ulje koje više nije za uporabu kojoj je prvotno bilo namijenjeno, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za turbine i hidraulička ulja, osim ulja koja se miješaju s benzinima kod dvotaktnih motora s unutarnjim izgaranjem. Prema stupnju onečišdenja, otpadna maziva ulja svrstavaju se u 4 kategorije:
I. kategorija – otpadna ulja mineralnog porijekla sa sadržajem halogena ispod 0,2% i
ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima ispod 20 mg/kg. Ona se mogu obraditi i
ponovno koristiti za proizvodnju svježih ulja.
II. kategorija – otpadna ulja mineralnog, sintetičkog i biljnog porijekla sa sadržajem
halogena iznad 0,2% i ispod 0,5% i ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima iznad 20
mg/kg i ispod 30 mg/kg. Ova se ulja mogu koristiti kao gorivo u energetskim i
proizvodnim postrojenjima instalirane snage uređaja vede ili jednake od 3MW ili u
pedima za proizvodnju klinkera u tvornicama cementa.
III. kategorija – otpadna ulja nepoznatog porijekla i sva druga otpadna ulja sa sadržajem
halogena iznad 0,5%, ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima iznad 30 mg/kg i
plamištem ispod 550 °C. Ova se ulja moraju spaljivati u pedima za spaljivanje opasnog
otpada minimalne djelotvornosti 99,99%.
IV. kategorija – otpadna ulja na bazi poliglikola/oliglikola koja se radi ne miješanja s
ostalim uljima (I. i II. kategorije) i posebnim zahvatima u postupku odstranjivanja
moraju skupljati i zbrinuti odovojeno.
Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija, miješanje s drugim otapalom, kao i miješanje s opasnim otpadom koji sadrži PBC/PCT, a dozvoljeno je miješanje otpadnih ulja I. i II. kategorije, koja se predaju ovlaštenom sakupljaču za otpremu na termičku obradu. Otpadna ulja, maziva i jestiva, mogu se oporabiti. Materijalna oporaba otpadnih ulja donosi višestruku korist od
42
smanjenja onečišdenja okoliša do uštede prirodnih resursa , te je s toga neophodno uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadnim uljima. Otpadna ulja se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstavaju u nekoliko različitih grupa; grupa 12. Otpad od mehaničkog oblikovanja, te fizikalne i mehaničke površinske obrade metala i plastike, 13. Otpadna ulja i otpad od tekudih goriva i 20. Komunalni otpad.
Otpadna ulja sakupljena na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
OTPADNA ULJA PROIZVEDENO
(t/god.) SKUPLJENO
(t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 30,63 30,63 12,31 18,04
OPASNI 1159,46 1133,52 939,86 3,27
G. OTPADNI ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA
Električni i elektronički uređaji i oprema (EE oprema) predstavljaju sve proizvode koji su za svoje pravilno djelovanje ovisno o električnoj energiji ili elektromagnetskim poljima, kao i oprema za proizvodnju, prijenos i mjerenja struje, te je namijenjena korištenju pri naponu koji ne prelazi 1000 V za izmjeničnu i 1.500 V za istosmjernu struju. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom propisuje prikupljanje, oporabu, koncesije i financiranje gospodarenja elektroničkim otpadnom u Republici Hrvatskoj. Razlikujemo 10. vrsta električnog i elektroničkog otpada i to:
1. veliki kudanski uređaji kao npr. električni štednjaci, strojevi za pranje rublja, hladnjaci;
2. mali kudanski uređaji kao npr. usisavači, glačala, tosteri, uređaji za sušenje kose;
3. oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije kao npr. računala,
pisači, kopirna oprema, kalkulatori, telefoni, mobiteli;
4. oprema široke potrošnje za razonodu kao npr. radi i TV aparati, videokamere, hi-fi
uređaji, glazbeni instrumenti;
43
5. rasvjetna oprema
6. električni i elektronički alati, kao npr. bušilice, pile, šivači strojevi;
7. igračke, oprema za razonodu i sportska oprema, kao npr. videoigre, računala za
biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje i sl;
8. medicinski uređaji, kao npr. uređaji za dijalizu, kardiološki uređaji, analizatori,
radioterapijska oprema;
9. instrumenti za nadzor i upravljanje, kao npr. detekrot dima, termostati, instrumenti
za nadziranje;
10. samoposlužni aparati, kao npr. automatski uređaji za izdavanje toplih napitaka, za
izdavanje novaca i sl.
S obzirom na to da uz veliki udio plastike i sličnih materijala električni i elektronički otpad sadrži i živu, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, azbest, spojeve sicilija, berilija, fosfor, on se uglavnom klasificira kao opasni otpad. Električni i elektronički otpad se, ovisno o svojstvima i mjestu otpada, svrstava se u dvije grupe: 16. Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu, podgrupa 16 02: Otpad iz električne i elektroničke opreme i 20. Komunalni otpad (otpad iz kudanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) uključujudi odvojeno sakupljene sastojke. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema sakupljena na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
OTPADNI ELEKTRIČNI I
ELEKTRONIČKI UREĐAJI I OPREMA
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 182,73 182,73 182,15 0,58
OPASNI 75,82 76,85 72,58 0
44
H. MEDICINSKI OTPAD
Medicinski otpad predstavlja otpad koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja, te drugih srodnih istraživačkih djelatnosti. Medicinski otpad može biti neopasan ili opasan. Opasan medicinski otpad čini oko 14% ukupne količine medicinskog otpada i dijeli se na nekoliko grupa: 1. infektivni (80%), 2. kemijski otpad koji sadrži opasne tvari (2%), 3. oštri predmeti (8%), 4. citotoksici i citostatici (2%), 5. pataloški otpad (5%) i ostali opasan otpad uključivo farmaceutski i amalgamski iz stomatologije (3%). Najvedi proizvođači ove vrste otpada su zdravstvene ustanove (bolnice, poliklinike, domovi zdravlja) i vedi laboratorij, a manji proizvođaču su liječničke, stomatološke i veterinarske ordinacije, domovi za starije i nemodne, ljekarne i manji laboratorij. Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom uređeno je gospodarenje medicinskim otpadom. Medicinski otpad se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada svrstava u grupu 18. Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite). Medicinski otpad sakupljen na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
MEDICINSKI OTPAD
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 138,65 138,66 0 96,46
OPASNI 276,48 276,45 17,29 4,11
45
I. POLIKLORIRANI BIFENILNI (PCB)
Poliklorirani bifenili (PCB-i) pripadaju velikoj skupini sintetskih organokloriranih spojeva koji se međusobno razlikuju u fizikalno–kemijskim i toksikološkim svojstvima te imaju tendenciju bioakumulacije i biomagnifikacije u okolišu i unutar hranidbenih lanaca. Uslijed toga, ljudi mogu biti izloženi PCB-ima preko kontaminirane vode i hrane (riba, meso i mliječni proizvodi). Proizvodnja i uporaba PCB-a je određenim zakonskim propisima ograničena u vedini zemalja Europske unije, dok je u nekima u potpunosti zabranjena. Međutim, u Republici Hrvatskoj rizik je još uvijek prisutan zbog vojnih razaranja tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) u kojem su oštedeni ili uništeni mnogi elektroenergetski, industrijski i drugi objekti iz kojih je došlo do istjecanja PCB-a. Postoji potreba provedbe daljnjih aktivnosti na sanaciji kontaminiranih lokacija i zbrinjavanju transformatora i kondenzatora u kojima su korišteni PCB-i te je nužno uspostaviti monitoring i ostalih postojanih organskih onečišdujudih tvari (POP-s) u okolišu sukladno provedbi Stockholmske konvencije čija je supotpisnica i Republika Hrvatska. Dosadašnja znanstvena istraživanja ukazuju na razne negativne učinke PCB-a na ljudsko zdravlje. Gospodarenje PCB-ima, otpadnom opremom, uređajima te ostalim otpadom koji sadrži PCB spojeve propisano je Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima ili polikloriranim tetrafenilima. Otpad koji sadrži PCB se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstava u nekoliko grupa: 13. Otpadna ulja i otpad od tekudih goriva (osim jestivih ulja), 16. Otpad koji nije nigdje drugdje specificiran u katalogu i 17. Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujudi iskopanu zemlju s onečišdenih lokacija). Poliklorirani bifenili (PCB) sakupljeni na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
POLIKLORIRANI BIFENILI (PCB)
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
OPASNI 0 0 0 0
46
J. OTPAD OD ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA
Otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina je otpad nastao istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina u istražnom prostoru i na eksploatacijskom polju. Pravilnikom o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina određuju se mjere i postupci kojima se sprečava ili smanjuje na najmanju mogudu mjeru štetni utjecaj na sastavnice okoliša, te opasnosti po ljudsko zdravlje, a koji mogu nastati kao posljedica gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina. Otpad nastao od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina se, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, svrstava u grupu 1. Otpad koji nastaje pri istraživanju, eksploatiranju i fizikalno-kemijskoj obradi mineralnih sirovina. Otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina sakupljen na području Zagrebačke županije u 2013. godini (podaci iz ROO-a)
MEDICINSKI OTPAD
PROIZVEDENO (t/god.)
SKUPLJENO (t/god.)
ZBRINUTO I/ILI OPORABLJENO
(t/god.) Izvoz (t/god.)
NEOPASNI 2248,89 1228,89 815,67 0
47
5. ODLAGALIŠTA OTPADA
5.1. SLUŽBENA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Službeno odlagališta otpada je građevina namijenjena konačnom odlaganju otpada koja posjeduje propisane odluke, suglasnosti i dozvole nadležnih ureda i tijela. Na području Zagrebačke županije nalazi se šest (6) aktivnih službenih odlagališta za neopasni i inertni otpad i to:
1. TARNO (GRAD IVANID GRAD)
POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Tarno udaljeno je od naselja Tarno približno 700
m. Površina odlagališta je 48.000 m2. Otpad se na lokacije odlaže od 1990. godine, te
je do 2012. godine ukupno odloženo 85.000 m3.
OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: otpad se odlaže na uređenu plohu s
izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom, brtvenim slojevima, sustavom odvodnje,
sustavom otplinjavanja, skupljanje i obrada odlagališnog plina spaljivanjem,
monitoring procjednih i površinskih voda. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažo
dvorište površine oko 1.000 m2.
PORIJEKLO OTPADA: Ivanid Grad, Kloštar Ivanid i Križ
STATUS: Aktivno odlagalište, sanirano, otpad se odlaže na sanitaran način
KAPACITET: 120.000 m3 (PGO ZŽ)
OPERATER: IVAKOP d.o.o.
DOZVOLE: Građevinska i lokacijska dozvola, dozvola za odlaganje komunalnog otpada
2. ANDRILOVEC (GRAD DUGO SELO)
POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Andrilovec udaljeno je od naselja Andrilovec
približno 900 m. Površina odlaganja je 50.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od
1998. godine, te je do 2012. godine odloženo 83.000 m3 otpada.
OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: otpad se odlaže na uređenu plohu s
izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom, brtvenim slojem, sustavom odvodnje,
obradom površinskih voda, sustavom otplinjavanja. U sklopu odlagališta nalazi se i
reciklažno dvorište površne 1.200 m2.
PORIJEKLO OTPADA: Dugo Selo
STATUS: Aktivno odlagalište, sanirano, otpad se slaže na sanitaran način
KAPACITET: 150.000 m3
OPERATER: DUKOM d.o.o.
DOZVOLE: Građevinska i lokacijska dozvola, dozvola za odlaganje komunalnog otpada
3. BELJAVINE (GRAD VRBOVEC)
POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Beljavine je udaljeno od naselja Novo selo
približno 800m. Površina odlagališta otpada je oko 98.000 m2. Otpad se na lokaciji
odlaže od 1976. godine, te je do 2012. godine odloženo 150.500 m3.
OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: odlagalište je ograđeno, te je izvedena sva
potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnje,
prometnice, vaga itd.). Ploha nije uređena, sanacija u tijeku. U sklopu odlagališta
nalazi se i reciklažno dvorište.
48
PORIJEKLO OTPADA: Grad Vrbovec, opdine; Gradec, Dubrava, Farkaševac, Rakovec,
Preseka
STATUS: Aktivno odlagalište, sanacija u tijeku
KAPACITET: 300.000 m3.
OPERATER: KOMUNALAC VRBOVEC d.o.o.
DOZVOLE: Lokacijska i građevinska dozvola
4. CEROVKA (GRAD SVETI IVAN ZELINA)
POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: najbliže naselje grad Sveti Ivan Zelina. Površina odlagališta
Cerovka je oko 29.000 m2. Otpad se odlaže na lokaciji od 1995. godine, te je do 2012.
godine, odloženo 88.500 m3 otpada.
OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: Otpad se odlaže na uređenu plohu ,
sanacija u pripremi
PORIJEKLO OTPADA: Sveti Ivan Zelina
STATUS: Aktivno odlagalište, sanacija u pripremi
KAPACITET: 110.000 m3
DOZVOLE: Uporabna i građevinska dozvola, dozvola za odlaganje komunalnog otpada
5. NOVI DVORI (GRAD ZAPREŠID)
POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Novi Dvori udaljeno je od naselja Kalamiri
približno 1.000 m. Površina odlagališta je 70.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od
1972. godine, te je do 2012. godine odloženo oko 1.630.000 m3 otpada
OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: Odlagalište nije uređeno, te se otpad ne
odlaže na temeljni brtveni sustav, sanacija u pripremi. Na prostoru odlagališta postoji
neuređeni prostor na kojem se obavlja izdvajanje korisnih sastavnica iz komunalnog
otpada, prije njegovog konačnog odlaganja.
PORIJEKLO OTPADA: Grad Zaprešid, opdine: Pušda, Brdovec, Marija Gorica, Luka,
Dubravica, Međimurska županija (Belica, Dekanovec, Gornji Mihaljevec, Pribislavec,
Selnica).
STATUS: Aktivno odlagalište, sanacija u pripremi
KAPACITET: 2.500.000 m3.
DOZVOLE: privremena dozvola za odlaganje (Zaprešid d.o.o.), vrijedi do 14.10.2014.g.
6. MRACLINSKA DUBRAVA (GRAD VELIKA GORICA)
POLOŽAJ ODLAGALIŠTA: odlagalište Mraclinska Dubrava udaljeno je od naselja Lazi
Turopoljski približno 900 m. Površina odlagališta je 112.000 m2. Otpad se na lokaciji
odlaže od 1975. godine, te je do 2012. godine odloženo oko 900.000 m3.
OPREMLJENOST/MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA: Otpad se odlaže na uređenu plohu s
izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom, brtveni slojevi,sustav odvodnje, obrada
procjednih voda, sustav otplinjavanja, skupljanje i obrada odlagališnog plina
spaljivanjem, monitoring vode i zraka. Odlagalište je ograđeno, te je izvedena sva
potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnja,
prometnice, vaga, itd.). U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažno dvorište površine
oko 10.000 m2.
PORIJEKLO OTPADA: Velika Gorica
49
STATUS: Aktivno odlagalište, sanirano, otpad se odlaže na sanitaran način.
KAPACITET: 1.177.000 m3.
DOZVOLE: Građevinska dozvola, uporabna i lokacijska dozvola, dozvola za odlaganje
komunalnog otpada
Pored navedenih aktivnih odlagališta otpada, u Zagrebačkoj županiji nalaze se još i neaktivna službena odlagališta za neopasan i inertan otpad, a tu su:
1. TREBEŽ (GRAD SAMOBOR)
Odlagalište Trebež zatvoreno je za odlaganje komunalnog otpada 2007. godine.
Površina odlaganja je oko 80.000 m2, na koju je odloženo približno 950.000 m3
otpada. Unutar područja bivšeg odlagališta trenutno se nalazi jednostavna
pretovarna stanica, koja se koristi za pretovar komunalnog otpada iz komunalnih
vozila kojim se skuplja otpad s područja grada Samobora. Otpad se po pretovaru,
vozilima vedeg kapaciteta, odvozi na skladište Prudinec – Jakuševec u Zagrebu.
2. KRALJEV VRH (OPDINA JAKOVLJE)
Odlagalište Kraljev Vrh je zatvoreno za odlaganje komunalnog otpada 2000. godine.
Površina odlagališta je 26.400 m2, na koju je odloženo približno 33.000 tona
komunalnog otpada. Na odlagalištu je završena sanacija sukladno propisima
Republike Hrvatske .
3. BOŽIDKA (GRAD JASTREBARSKO)
Odlagalište Božidka udaljeno je od groblja Jastrebarsko 500 m. Površina odlagališta je
oko 35.600 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1977. godine, te je do 2012. godine
odloženo oko 128.000 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je 143.731 m3. Otpad
se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom. U sklopu
odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište na kojem se obavlja izdvajanje korisnih
sastavnica iz komunalnog otpada (npr. staklo, karton, plastika) , prije njegovog
konačnog odlaganja. Zbog popunjenosti i nemogudnosti širenja i povedanja
kapaciteta, odlagalište Božidka je zatvoreno i provedena je sanacija.
Naziv odlagališta Komunalna tvrtka Odloženi miješani komunalni otpad (20 03 01) u 2013.g. (t/god)
Novi Dvori Zaprešid d.o.o. 14 500,8
Mraclinska Dubrava VG Čistoda d.o.o.* 14 457,7
Tarno Ivakop d.o.o 5 496,8
Andrilovec Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.
6 873,1
Beljavine Komunalac Vrbovec d.o.o.* 4 145,6
Cerovka Zelinske komunalije d.o.o. 2 026,8
Ukupno: 47 500,8
* NAPOMENA: podaci nisu verificirani u bazi ROO
50
5.2. NELEGALNA ODLAGALIŠTA OTPADA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Nelegalna odlagališta tzv. „divlja“ odlagališta otpada manju su neuređeni prostori koji nisu predviđenu za odlaganje otpada, a koje su formirali najčešde građani, bez prethodnog znanja ili formalnog rješenja jedinica lokalne samouprave (gradova i opdina). Zakonska obveza jedinica lokalne samouprave je da tako odbačeni otpad ukloni i propisno zbrine, o vlastitom trošku ili trošku osobe koja je taj otpad nepropisno odbacila.
Prema podacima pristiglim od opdina i gradova u Zagrebačkoj županiji, a vezano za problematiku nelegalnih (divljih) odlagališta otpada možemo zaključiti da je problem nelegalnog odlaganja otpada prisutan u vedini jedinica lokalne samouprave. Kao najčešde lokacije nelegalnih odlagališta navode se rubovi šuma, prostori uz prometnice, rijeke i jezera, šljunčare i sl. Prema vrstama otpada prevladava komunalni i građevinski otpad, bijela tehnika, stara napuštena vozila, auto gume te ostale vrste glomaznog otpada.
Sukladno Izvješdu o stanju okoliša Zagrebačke županije iz prosinca 2009. godine, na području Zagrebačke županije je evidentiran niz nelegalnih odlagališta otpada (preko 350 lokacija). Zbog neujednačenosti podataka nije mogude utvrditi točan broj i količine nelegalno odbačenog otpada. Prosječna površina jednog nelegalnog odlagališta otpada je oko 3.840,00 m2. Količine otpada na pojedinom nelegalnom odlagalištu kredu se od 10,00 m3 do 50.000,00 m3, ukupne količine od 472.969,00 m3. Prema vrsti otpada , prevladavali su komunalni otpad, građevinski otpad, električni i elektronički otpad, te otpadna vozila.
51
6. ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM „TARNO“ Zaključkom Županijske skupštine Zagrebačke županije o prihvadanju „Studije gospodarenja otpadom“ i Zaključkom o prihvadanju županijskog koncepta gospodarenja otpadom i raskidanja Sporazuma o suradnji u zbrinjavanju otpada („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 29/08) utvrđen je županijski koncept gospodarenja otpadom unutar prostora Zagrebačke županije, a koji se temelji na mehaničko-biološkoj obradi otpada (MBO). Osnovu planiranog sustava predstavlja Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO). ŽCGO s pripadajudim Pretovarnim stanicama (PS) gradi se kako bi se u kontroliranim uvjetima, na jednom mjestu u Županiji, obavljala mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada preostalog nakon primarne selekcije otpada svih jedinica lokalne samouprave s područja Županije, a koji je dovezen s Pretovarnih stanica. Jedan od najvažnijih ciljeva je postidi maksimalno izdvajanje otpada korisnih svojstava, te izdvajanje opasnog otpada na lokalnoj razini, a sve radi njihove oporabe te smanjenja troškova transporta, obrade i odlaganja u ŽCGO. Odlukom o IV. izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije od 05. travnja 2011.godine („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 10/11), nakon provedenih istražnih radova na lokacijama svih aktivnih odlagališta komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji, a sukladno Elaboratu o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije (ŽCGO), određena je lokacija za smještaj istog i to na lokaciji postojedeg odlagališta komunalnog otpada „Tarno“ u Gradu Ivanid Gradu. Ta Odluka nije prihvadena od strane Ivanid Grada, koji je osporavajudi istu, organizirao i referendum (neuspješan).
Predmetnim IV. Izmjenama i dopunama određene su i makro-lokacije Pretovarnih stanica, a to su: „Andrilovec“ Grad Dugo Selo, „Beljavina“ Grad Vrbovec, „Cerovka“ Grad Sveti Ivan Zelina, „Novi Dvori“ Grad Zaprešid, „Mraclinska Dubrava“ Grad Velika Gorica, „Božidka“ Grad Jastrebarsko i „Trebež“ Samobor.
Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana
Zagrebačke županije od 28. lipnja 2011. godine („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 18/11), određeno je da predmetne izmjene i dopune osim određivanja trasa nove autoceste – druge Zagrebačke obilaznice i trasa obilazne željezničke pruge od značaja za međunarodni promet, obuhvate i određivanje nove lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO), s ciljem stvaranja pretpostavki za bržu uspostavu županijskog koncepta gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije.
Neposredan povod dopuni Odluke bili su: otežana realizacija Županijskog centra za
gospodarenje otpadom na lokaciji „Tarno“ zbog protivljenja Grada Ivanid Grada, kao i interes, koji je pokazala Opdina Brckovljani za lociranjem Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) na lokaciji u naselju „Tedrovec“.
Naime, Opdinsko vijede Opdine Brckovljani donijelo je na svojoj 24. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine Zaključak o davanju suglasnosti na provođenje istražnih radova na lokaciji planirane gospodarske zone u Tedrovcu („Gospodarske zona Potok“), u svrhu određivanja lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije. U Zaključku se daje suglasnost Opdine Brckovljani Zagrebačkoj županiji da se, ukoliko se istražnim radovima utvrdi njezina prihvatljivost, navedena lokacija odredi kao ŽCGO Zagrebačke županije sukladno zakonom propisanoj proceduri.
Zbog zakonskih odredbi, a to je stvaranje preduvjeta za implementaciju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije, što prije svega podrazumijeva određivanje lokacije ŽCGO, pritom imajudi na umu protivljenje Grada Ivanid Grada i iskazani interes Opdine Brckovljani, u svibnju 2012. godine dovršeni su istražni radovi na potencijalnoj lokaciji ŽCGO
52
Zagrebačke županije u „Gospodarskoj zoni Potok“ u naselju Tedrovec, Opdina Brckovljani. U rujnu 2012. godine dovršen je elaborat „Istražni radovi na potencijalnoj lokaciji ŽCGO Zagrebačke županije“ (Geokom – Zagreb).
U listopadu 2012. godine dovršen je „Elaborat o rezultatima provedenih istražnih radova na
potencijalnoj lokaciji ŽCGO Zagrebačke županije“ (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagreb), kojim je elaboratima potvrđeno da se na navedenoj lokaciji može graditi objekt, koji de predstavljati bududi ŽCGO Zagrebačke županije, čija de namjena biti podvrgavanje komunalnog otpada mehaničko-biološkoj obradi prije odlaganja.
U listopadu 2013. godine Grad Ivanid Grad prihvatio je odredbu iz IV. Izmjena i dopuna
prostornog plana Zagrebačke županije, da lokacija za smještaj bududeg ŽCGO-a bude na lokaciji postojedeg odlagališta komunalnog otpada „Tarno“, te je Gradsko vijede Grada Ivanid Grada donijelo Odluku o prihvadanju Sporazuma o uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izgradnji i korištenju ŽCGO-a Zagrebačke županije, koji je u konačnici i potpisao 21. listopada 2013. godine. Sukladno prethodno navedenoj Odluci Grada Ivanid Grada i na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i prirode vezano uz iskaz interesa/zahtjev za sklapanje Sporazuma o ulaganju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u pripremne radove za ŽCGO, pretovarne stanice i sanacije odlagališta otpada na području Zagrebačke županije, Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je 12. prosinca 2013. godine Odluku o stavljanju van snage Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 33-II/13).
Iz svega navedenog vidljivo je da bez obzira što je lokacija ŽCGO-a određena IV. Izmjenama i
dopunama PP Zagrebačke županije u travnju 2011. godine, njezinu „potvrdu“ (nismo željeli ništa činiti bez suglasnosti JLS-e) smo dobili tek krajem 2013. godine. To nam je pričinjavalo velike probleme u realizaciji Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije koji je donesen u rujnu 2011. godine („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 28/11), posebno u dijelu Plana, realizacija kojega je u nadležnosti Zagrebačke županije. Tu prije svega mislimo na aktivnosti koje su određene Smjernicama za pripremu i financiranje projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom i uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom uz sufinanciranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i fondova EU.
No, bez obzira na prethodno navedenu problematiku vezanu uz određivanje lokacije ŽCGO kako
bi se ubrzala realizacija implementacije prethodno navedenog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, Zagrebačka županija poduzela je niz radnji, a posebno je obradena pažnja na aktivnosti definirane Smjernicama za pripremu i financiranje projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom i uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom uz sufinanciranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i fondova EU, Revizija I., Zagreb, listopad 2011. (u daljnjem tekstu: Smjernice). Smjenice određuju prethodne aktivnosti koje podrazumijevaju skup aktivnosti koje treba provesti na razini županije s ciljem omogudavanja uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji.
53
Rezultati Zagrebačke županije u provođenju ovih aktivnosti su: 1. Prihvaden Županijski prostorni plan s utvrđenim lokacijama ŽCGO ili lokacijama za istraživanje te
makro-lokacijama za sve PS i doneseni odgovarajudi prostorni planovi lokalne razine (PPUO/G) s utvrđenim mikro-lokacijama svih PS - Odluka o IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije (“Glasnik
Zagrebačke županije” broj 10/11) - Odluka o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije (“Glasnik
Zagrebačke županije” broj 10/11) - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana
Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 18/11) - Odluka o stavljanju van snage Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi V. Izmjena i
dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 33-II/13). 2. Prihvaden Županijski plan gospodarenja otpadom
- Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (''Glasnik Zagrebačke županije broj 28/11)
Planom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije lokacija u „Gospodarskoj zoni Potok“ u
Tedrovcu, Opdina Brckovljani, definirana je kao alternativa lokacija ŽCGO Zagrebačke županije s predviđenom mehaničko-biološkom obradom komunalnog otpada. (alternativa lokaciji „Tarno“ u Gradu Ivanid Gradu određenu IV Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije). 3. Potpisan ugovor o izgradnji i korištenju bududeg ŽCGO između županije i svih jedinica lokalne
samouprave (JLS) s područja te županije u slučaju ŽCGO
Zagrebačka županija je sukladno Smjernicama pripremila “Sporazum o uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izgradnji i korištenju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije“ te isti proslijedila Jedinicama lokalne samouprave na potpis.
U periodu od 25. srpnja 2012. godine do 21. listopada 2013. godine 33 od 34 jedinice lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije potpisale su Sporazum. (Opdina Jakovlje potpisala je Sporazum 28. veljače 2014. godine).
Dakle, sve jedinice lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije potpisale su Sporazum
što predstavlja ogroman kapital u realizaciji projekta. Na taj način je još jednom dobivena potvrda koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i opravdanost realizacije Županijskog koncepta gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji. 4. Osnovana županijska komunalna tvrtka (ŽKT) u potpunosti u javnom vlasništvu za obavljanje
poslova sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. godine - Trgovačko društvo „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ u 100%-om
vlasništvu Zagrebačke županije - RJEŠENJE o upisu u sudski registar društva s ograničenom odgovornošdu „Gospodarenje
otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ izdano od RH, Trgovački sud u Zagrebu, broj Tt-10/8589-2, od 23.07.2010. godine
Sve navedene Prethodne aktivnosti financirane su sredstvima Županijskog proračuna u iznosu od 1.353.493,00 kune.
54
Trgovačko društvo „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ osnovano je sa ciljem uspostave jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom i izgradnje ŽCGO i pripadajudih objekata na području Zagrebačke županije. Od svog osnivanja Društvo je izradilo niz stručnih studija i elaborata neophodnih za realizaciju Županijskog koncepta za gospodarenje otpadom, a najznačajniji su:
- Program istražnih radova na potencijalnoj lokaciji ŽCGO - Istražni radovi na potencijalnoj lokaciji ŽCGO - Elaborat o rezultatima provedenih istražnih radova na potencijalnoj lokaciji ŽCGO - Elaborat o izboru optimalnog koncepta mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada
za Zagrebačku županiju (Smjernice – pod točkom 5.1.1.2) - Elaborat o ocjeni potencijalnih lokacija te opravdanosti izgradnje i lociranja pretovarnih
stanica u Zagrebačkoj županiji (Smjernice – pod točkom 5.1.1.4) - Analiza transportnih puteva (Smjernice – pod točkom 5.1.1.4) - Analiza postojedih stanja službenih odlagališta neopasnog otpada u Zagrebačkoj županiji
(Smjernice – pod točkom 5.1.1.8) - Elaborat s prijedlogom dinamike sanacije i zatvaranja odlagališta do otvaranja ŽCGO
(Smjernice – pod točkom 5.1.1.8) Za izradu prethodno navedene tehničko-projektne dokumentacije trgovačko društvo „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ utrošilo je 887.789,00 kuna vlastitih sredstava.
Po provedbi prethodnih aktivnosti, koje su određene Smjernicama, Zagrebačka županija je 22. siječnja 2013. godine Ministarstvu zaštite okoliša i prirode iskazala interes, odnosno podnijela zahtjev za sklapanje Sporazuma o ulaganju Fonda u pripremne radove za CGO, pretovarne stanice i sanacije odlagališta otpada na području Zagrebačke županije. Isti je na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i prirode 12. travnja 2013. godine dopunjen, a u konačnici 21. listopada 2013. godine i ponovljen. U okviru iskaza interesa/zahtjeva, županija je Ministarstvu dostavila informacije o statusu slijededih dokumenata:
Županijski Plan gospodarenja otpadom
Prostorni plan s određenom lokacijom CGO kao i smještaj te lokacije u odnosu na zone sanitarne zaštite voda prema posebnom propisu, te makro-lokacijama za sve pretovarne stanice
Status vlasničko/pravnih odnosa na lokaciji bududeg CGO
Podatke o ŽKT osnovanoj za pripremu i provedbu projekta ŽCGO
Podatke o Sporazumu JLS-a s županijom
Status vlasničko/pravnih odnosa na makro-lokacijama pretovarnih stanica
U konačnici, 22. studenog 2013. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izdalo uvjetnu suglasnost za sklapanje Sporazuma između FZOEU i županijske komunalne tvrtke „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“ o ulaganju Fonda u pripremne radove za CGO, pretovarne stanice i sanacije odlagališta otpada na području Zagrebačke županije.
Dio nedostataka koji su utvrđeni uvjetnom suglasnosti su otklonjeni ved u prosincu 2013.
godine, tu prije svega mislimo na samu lokaciju ŽCGO-a u Prostornom planu Zagrebačke županije (Odluka o stavljanju van snage Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 33-II/13), a dio koji se odnosi na unošenje lokacije ŽCGO-a u Prostorni plan Grad Ivanid Grada te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji ŽCGO-a i pretovarnih stanica se intenzivno rješava.
55
7. ZAKLJUČAK
Na temelju prethodno navedenih podataka i provedenih analiza, za provedbu PGO Zagrebačke županije u narednim izvještajnim periodima mogu se dati smjernice za provođenje slijededih aktivnosti:
1. Planove gospodarenja otpadom u ovom trenutku nije donijelo 12 jedinica lokalne samouprave sa područja Zagrebačke županije. Svi planovi se nalaze u raznim fazama postupka izrade. Potrebno je predmetne planove usvojiti u što kradem roku, a sve prethodno usvojene planove uskladiti (ukoliko nisu) sa PGO Republike Hrvatske i PGO Zagrebačke županije koji je usvojen za period 2011. – 2019. godina, a usklađen je sa PGO Republike Hrvatske. (Nositelj JLS-e u suradnji sa ZŽ)
2. Potrebno je intenzivirati aktivnosti na uspostavi jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije, posebno u dijelu koji se odnosi na usklađivanje prostorno-planske dokumentacije vezane za lokaciju ŽCGO i lokacije PS (pretovarnih stanica). (Nositelj JLS-e u suradnji sa ZŽ)
3. Potrebno je pojačati aktivnosti usmjerene na edukaciju i komunikaciju sa javnošdu posebno u dijelu koji se odnosi na usvajanje mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada, sortiranje i recikliranje otpada te ciljevima novog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. (Nositelji ZŽ i JLS-e u suradnji sa trgovačkim društvom „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“)
4. Potrebno je nastaviti sa uvođenjem sustava odvojenog sakupljanja otpada. U tom smislu moraju se pojačati aktivnosti vezane uz primarnu reciklažu, izgradnju zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. (Nositelj JLS-e u suradnji sa trgovačkim društvima koja gospodare otpadom na njihovim područjima)
5. Pojačati aktivnosti, u suradnji sa Ministarstvom prirode i zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u pripremi sve potrebne dokumentacije (studijske i projektne) radi realizacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO). (Nositelj ZŽ u suradnji sa trgovačkim društvom „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“)
6. Potrebno je urediti podatke vezane uz stanje sanacije, kapaciteta, popunjenosti itd. postojedih službenih odlagališta komunalnog otpada te u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost započeti odnosno nastaviti sanaciju istih. (Nositelj JLS-e)
7. Potrebno je nastaviti sa sanacijom divljih deponija otpada. Istovremeno pojačati mjere nadzora i edukacije, radi sprečavanja nastanka novih divljih deponija, te izraditi popise postojedih lokacija divljih deponija koji de sadržavati bitne elemente, kao što su površina, procijenjena količina otpada i sredstva potrebna za sanaciju istih. (Nositelj JLS-e u suradnji sa trgovačkim društvima koja gospodare otpadom na njihovim područjima)
8. Potrebno je pojačati nadzor nad sustavom gospodarenja otpadom posebno u dijelu koji se odnosi na potpune, dosljedne i vjerodostojne podatke vezane uz sustav gospodarenja otpadom te u dijelu koji se odnosi na izvješdivanje i informiranje javnosti. (Nositelj ZŽ u suradnji sa JLS-e)
Izvješde o provedbi Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije za razdoblje 2011. – 2019.
godine, pregled za 2012. i 2013. godinu izrađeno je u Upravnom odjelu za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije u suradnji sa Upravnim odjelom za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije i trgovačkim društvom „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o.“.