Pčele – najvažnija bića na planeti Zemlji

Da li ste znali? - Svjetski dan pčela se obilježava 20. 5. - Najmanja pčela na svijetu je patuljasta pčela - Trigona minima, dugačka svega 2,1 mm, a najveća - Megachile pluto, koja može dostići dužinu od 39 mm. - Jaka i zdrava pčelinja zajednica može oprašiti do 3000000 cvjetova. - Medonosna pčela je najvažniji oprašivač među insektima... Naši učenici, vrijedni kao pčelice, otkrili su nam puno zanimljivosti o ovim neobičnim insektima. Učenik V4, Luka Žarić, nam je detaljno opisao posvećenost komšije Steva, koji se godinama bavi pčelarstvom i ima oko pedeset košnica. Najveći neprijatelj pčela je upravo čovjek. One najviše stradaju usljed upotrebe pesticida, zbog požara i krčenja šuma. Proglašene su, prije jedanaest godina, najvažnijim bićima na planeti Zemlji od strane Instituta Earthwatch, a trenutno se nalaze na listi ugroženih vrsta. Svjetski dan pčela proslavlja se sa ciljem da se podigne svijest o značaju ovih dragocjenih insekata i upozori na smanjenje njihovog broja u svijetu.

Aktiv V razreda

ZAŠTO JE VAŽNO DA SAČUVAMO PČELE

Pčele su vrsta letećih insekata. Ljudi obično nemaju lijepo mišljenje o insektima, neki ih se plaše, neki bi ih

odmah ubili, ali skoro niko ih ne voli. Isto je i sa pčelama. Svi znaju da proizvode med i da su tako korisne i

zdrave za ljudsku ishranu, ali opet ih malo ko voli. Plaše ih se pošto su slične sa osama koje imaju žaoku i

mogu da nas ubodu. Ali, pčele su višestruko korisne i neophodne ne samo za čovjeka već i za cijelu našu

planetu i biljni svijet na njoj. Evo i zašto:

• Učili smo da biljke proizvode kiseonik, bez koga ne bi bilo života na Zemlji. A ako bi nestalo pčela,

nestalo bi i većine biljaka zato što pčele oprašuju cvjetove biljaka. Na Zemlji postoji oko 250 000 biljaka

cvjetnica. Bez oprašivanja one se ne bi mogle razmnožavati. Insekti oprašuju 90% biljaka cvjetnica, ostalih 10%

se oprašuje vjetrom. Od onih biljaka koje se oprašuju insektima, 90% oprašuju pčele. Naučnici tvrde da kad ne

bi bilo pčela, za nekoliko godina sa lica Zemlje nestalo bi 100 000 vrsta biljaka. Albert Ajnštajn je tvrdio: „Kada

bi pčele nestale, čovjeku bi ostalo četiri godine života“. Znači, Zemlja bez pčela ne bi bila “zelena” nego “gola”

planeta ili pustinja.

• Na Zemlji postoji oko 20 000 vrsta pčela koje su rasprostranjene na svim kontinentima osim na

Antartiku. Najpoznatija vrsta je evropska medonosna pčela, koja kako joj ime kaže proizvodi med. Zovu je

još i domaća pčela, jer je jedan od prvih pripitomljenih insekata. Uzgajaju je pčelari još od doba

antičke Grčke i Egipta, i to za proizvodnju meda i za oprašivanje. Osim meda i oprašivanja, pčele

proizvode pčelinji vosak, matičnu mleč i propolis (za koji smo svi čuli jer nam ga doktori od malih

nogu propisuju za jačanje imuniteta). Ovo nam govori koliko su pčele značajne za ishranu i zdravlje

ljudi. Pčela je jedini insekt na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Med pčele medarice jedna

je od najsigurnijih hrana – većina opasnih bakterija uopšte ne mogu da žive u medu.

• Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane zavisi od oprašivanja koje čine pčele. Oko 200

poljoprivrednih kultura oprašuju pčele, pa su koristi od medonosnih pčela nemjerljive. Isto tako,

pčelama je za opstanak potrebna hrana, a to je nektar i cvjetni prah, za koji se priroda pobrinula da

svojom građom prilagodi pčelu cvjetovima biljaka, a cvjetove da svojim mirisom, bojom i građom

privlače pčele. Što se tiče voćnih zasada, pored dobijanja većih prinosa voća, plodovi su ljepšeg

izgleda, pravilnijeg oblika, trajniji su pri transportu, sadrže više šećera, vitamina, mikroelemenata,

bjelančevina, mineralnih materija, postižu bolju cijenu na tržištu i dr. Prinos nekih voćnih vrsta sa

oprašivanjem pčela može se povećati za nekoliko puta.

Sve prethodno navedeno nam govori da su pčele neodvojivi dio prirode i višestruko korisne za

čovjeka. Ali upravo čovjek je u novije vrijeme postao najveći neprijatelj pčela, a sve iz želje da se

omogući napredak i poboljša kvalitet života. Ljudi zadnjih decenija masovno koriste razne pesticide i

insekticide u poljoprivrednoj proizvodnji. Na prvi pogled tako dobijamo više proizvoda i ljepše

proizvode, ali time se ugrožavaju pčele i samim tim ugrožavamo izvor svog postojanja (jer kad ne

bude pčela, neće biti ni biljaka koje pčele oprašuju, neće biti ni kiseonika pa time ni ljudi). Jedna od

studija otkrila je da je nestalo 90 odsto populacije pčela u proteklih nekoliko godina… Glavni razlozi

smanjenja broja pčela jesu nekontrolisana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i krčenje šuma.

Zbog toga je međunarodni Earthwatch Institut na poslednjem sastanaku u londonskom društvu

Royal Geographical proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti Zemlji.

ZAŠTO JE VAŽNO DA SAČUVAMO PČELE

Pčele su insekti koji žive na zemlji više od milion godina. Veoma su važne za ljude , ali i za čitavu prirodu. Od njih dobijamo med, matičnu mliječ i vosak. Med sadrži dosta vitamina i veoma je hranljiv i ljekovit. Međutim, njihov značaj je mnogo veći jer vrše oprašivanje biljaka. Od 250 000 vrsta biljaka cvjetnica, oko 202 500 vrsta oprašuju pčele. Većina lijekova sadrži ekstrakte cvjetova koje oprašuju pčele. Biljke koje oprašuju pčele daju mnogo više plodova, a i kvalitetnije plodove. Kad ne bi bilo pčela na Zemlji bi uginulo 100 000 vrsta biljaka, što znači da ne bi bilo hrane za čovjeka i životinje. Svaki treći zalogaj u ishrani čovje-ka zavisi od pčela i njihovog oprašivanja biljaka. Albert Ajnštajn je rekao: “Ako pčele nestanu s lica Zemlje, čovjek će živjeti još samo četiri godine.”

Svjetski dan pčela je 20. maj. Cilj obilježavanja ovog dana je podiza-nje svijesti o značaju pčela i skretanje pažnje na opasnosti koje im prijete, kao i načine na koje čovjek negativno utiče na pčele.

Ksenija Kostić V5