PETAR HEKTOROVI STARI GRAD HVAR

HEKTOROVI RENESANSNI OVJEK Roen je 1487. godine u Starom Gradu na Hvaru, gdje je i umro 1572. godine

GRADITELJ itav ivot gradio je svoj dom - utvrdu Tvrdalj u Starom Gradu U dvoritu je izgradio ribnjak gdje se more mijea s izvorskom vodom, a u kojeg slobodno ulaze i izlaze ribe jer je podvodnim kanalom povezan s morem Iza ribnjaka se nalazio vrt i vonjak Gizdavi perivoj kako ga sam naziva u Ribanju

Pjesnik je gradio dvorac prema vlastitim nacrtima i pod svojim nadzorom skoro etrdeset godina

Dvorac su gradili domai majstori Svojom jednostavnou i rustinou gradnje odaje i jednostavan, human duh velikog pjesnika Njegova utvrenost pokazuje da je bio sagraen za sve Starograane u sluaju opasnosti

LATINIST Brojni natpisi na hrvatskom ali i latinskom jeziku govore o njegovoj filozofiji i nazorima Na proelju zgrade istie natpis OMNIUM CONDITORI Stvoritelju svega

CONNVENTIBUS VIRTUTE ET GENIO *F* Sagradio sam u suradnji Vrline i Sposobnosti

RESPICE QUOD SALVANT NEC OPES NEC GLORIA MUNDI NON DECOR AUT AETAS MORS QUIA CUNCTA RAPIT

Spoznaj da ne spasava ni bogatstvo ni svjetska slava, ni ljepota ili dob, jer smrt sve grabi

NIHIL OCCULTUM Nita nema skriveno

Sagradio je i zahod (u atriumu do, ulaznih vrata), raritet Europe onog vremena, sa mudrim natpisom Si te nosti cur superbis, to znai Ako sebe poznaje, zato se oholi?

MEMORARE NOVISSIMA

Potsjeti se na posljednje stvari

Vidimo da je Hektorovi svom Tvrdalju posvetio cijeli svoj zreli ivot, pa je zato i napisao u stihovima Na Tvrdalju mom koji me posvoji

PJESNIK Najvanije njegovo djelo jest poslanica Ribanje i ribarsko prigovaranje

Gospodinu Hijeronimu Bartueviu, vitezu potovanomu, vlastelinu hvarskomu, Petre Hektorovi ova ribarska prigovaran'ja za milou i za razgovor alje.

Govori o svom ribarskom pohodu u trajanju od tri dana, zajedno s ribarima Paskojem i Nikolom, i to od Hvara do Braa, pa dalje do olte i natrag do Hvara

Tematsku osnovicu teksta ini trodnevna plovidba na koju je pjesnik, kao svojevrstan izlet u drutvu ribara Nikole i Paskoja, krenuo zamoren poslovima oko gradnje i ureenja Tvrdalja, i to od Staroga Grada, kroz tjesnac izmeu olte i Braa (Splitska vrata), do uvale Neujam na sjeveru olte i natrag.

Meutim, nadahnue i svrha putovanja nije puko dokoliarenje, ve - s obzirom na povijesne okolnosti turskih navala i humanistiki svjetonazor - knjievno oblikovanje osjeaja ugroene batine. Citat s CD-a Bulaja naklade

Osim po svojoj knjievnoj vrijednosti, ova je poslanica znaajna i zbog toga to su u njoj zabiljeeni najstariji sauvani notni zapisi u Hrvatskoj, kao i dvije bugartice (vrsta starinskih narodnih pjesama)

Taj as se dilie, tako se brodei Junaki uprie, put Kabla vozei. Doad u Zavalu parvi lov poae. Gdi velu ni malu ribu ne ujae, Jer mriu zadie u parvo metanje Kom se utrudie potezat zamanje. Zatim popadoe kola od kamika, Mriu provargoe, spustiv ga dolika Kojim (nuti uda) taj as ju oddie I sebe od truda barzo slobodie.

U taj as se otisnue. Tako brodei, Junaki uprijee put Kabla veslajui. Doavi u Zavalu, prvi lov poee, Ali tu ni veliku ni malu ribu ne uhvatie Jer mreu zadjenue u prvom bacanju Te se umorie uzalud je poteui. Zatim zgrabie prsten od kamena, Mreu provukoe spustivi ga dolje, Te je njime (gle uda) u taj as otkvaie, I sebe truda brzo oslobodie.

Tri su dana plovidbe. Pripovijedanje tee vremenski susljedno, bez digresija i posve slijedi dogaajnu logiku putovanja.

Narativna je osnova dograena glasovima Paskoja i Nikole: -i to- dvjema kraim lirskim narodnim pjesmama : Na gospodin poljem jizdi, I klie divojka - dvjema duljim bugaricama Kraljevi Marko i brat mu Andrija, Radosav Siverinac i Vlatko udinski vojvoda, pripijevanjem pitanja i odgovora te mnogobrojnim mudrim izrekama.

Hektorovi je bio suvremenik i poznanik drugih poznatih Hvarskih pisaca, od kojih su najpoznatiji Hanibal Luci i Mika Pelegrinovi

Hektorovi umire 1572. godine u Starom Gradu na Hvaru nakon dugog i sadrajnog ivota