Petar Vui
IDOVSTVO I
HRVATSTVO
Prilog istraivanju hrvatsko-idovskih odnosa
CROATIAPROJEKT, ZAGREB 2001
2
RIJE NAKLADNIKA
U naoj drutvenoj, a posebno dnevnoj novinskoj, kritici uvrijeila se praksa da se nakladnike identificira s autorima ija djela objavljuju, pa ih se u skladu stim razvrstava lijevo ili desno, na podobne ili nepodobne i sl., a u ne malom broju sluajeva priziva se vlast da ih, ako objave nepodobnu knjigu, i otro kazni. Ukoliko se ne naie na odaziv, a vlasti su obino pametnije od takvih kritiara, onda se oformi neko udruenje nakladnika ili sl. koje, zbog obrane ugleda Hrvatske u svijetu, onemogui (zabrani) nepodobnom nakladniku da s ostalim nakladnicima sudjeluje npr. na sajmovima knjiga, kakav je recimo Meunarodni sajam knjiga u Frankfurtu. Na nakladnike se, dakle, gleda kao na dio propagandne maine neke drutvene skupine, ili u krajnjem, drave.
Kad bi to stvarno bilo tako, onda bi nakladnici, kao sluge politike, bili u zavjetrini, na platnom spisku politikih i slinih partija ili dravnih institucija. Neu rei da nema i takvih, ali su oni oito ili zalutali u nakladnitvo, ili ive u vremenu koje je davno prolo. U svakom sluaju nema ih na tritu knjige, ve su njihove knjige unaprijed plaene od onih za koje rade.
Obavljati poteno nakladniki posao znai, s jedne strane, poticati i objavljivati sva ona nova djela koja proiruju ljudsku spoznaju na bilo kojem podruju, bez obzira jesu li ona u skladu s vladajuim drutvenim vrijednostima i je li njihovo objavljivanje kanjivo ili nije, poeljno ili nije. S druge strane, javnosti treba omoguiti da se upozna i s ve objavljenim djelima, koja joj zbog razliitih razloga (zabrana i sl.) nisu bila dostupna, ako su ona izdrala kritiku vremena bilo u pozitivnom ili negativnom smislu, i jo uvijek pobuuju interes jav-nosti. Ako je neka ideja dovela ovjeanstvo na stramputicu, treba ga podsjetiti (i podsjeati) na sve opasnosti na koje bi moglo naii, ako tim putem ponovno krene. Posebno generacije koje su imale sreu da su se rodile kasnije i nisu iskusile greke i stramputice svojih oeva.
Knjiga Petra Vuia spada u one prvo spomenute knjige koje otvaraju nove obzore, upozoravaju, analiziraju, ponegdje i prorokuju, a po obuhvatu problema, daleko nadilazi naslovljeni okvir. Naravno da e se s mnogim autorovim tezama i zakljucima neki sloiti, a drugi ih moda smatrati svetogrem. U krajnjem, itateljstvo e ipak najbolje procijeniti njene domete, bili oni vizije ili zablude.
Vox populi, vox dei!
dr. Franjo Leti
3
SADRAJ Rije nakladnika 3Proslov 6 1. Uvod 9 2. Povijest idova kao povijest njihove dijaspore 10 3. Bit politikog idovstva prema dr. Anti Ciligi 14 4. idovski politiki mentalitet 16 5. Mojsije, tvorac idovskog mentaliteta 17 6. Samoizabranost i samoizolacija idova 19 7. Znanstvena utemeljenost idovske krivnje 21 8. idovska odgovornost i krivnja 23 9. idovi materijalisti a ne idealisti 23 10. Izabranost idova 25 11. Izuzimanje iz sudbine naroda s kojima kohabitiraju 25 12. idovi izmeu nacionalizma i internacionalizma 26 13. Hrvati i internacionalizam 26 14. Weiningerova kritika idovstva 28 15. Respekt drugih naroda prema idovima 29 16. Sukob idovskog s neidovskim nacionalizmom 30 17. Krivnja za zloine poinjene na idovima 30 18. Religiozno moralni rigorizam 31 19. Vladalaka volja idova 32 20. Inferiornost antisemitizma 33 21. idovi i njihova zemlja 34 22. Izrael - svjetski geto za idove 38 23. Netrpeljivost meu narodima 39 24. idovi i ostali svijet 40 25. idovi i kolektivizam 41 26. Hrvatska politika i idovi 42 27. Odnosi Hrvata i idova 43 28. Antisemitizam u Hrvatskoj 45 29. idovski mentalitet 48 30. idovska asimilacija 49 31. Emancipacija idova 52 32. idovi i SAD 53 33. idovi kao metafora negativnoga 57 34. idovska posebnost 58 35. idovsko mesijanstvo kao mandat dobiven od Neba 58 36. Paralelizam idovstva i ostaloga svijeta 60 37. idovski kolektivni simbol 61 38. Zato ponovno o idovima 62 39. Neke usporedbe izmeu Hrvata i idova 63 40. Biblijski geopolitiki mit o Obeanoj zemlji 64 41. idovi i nacionalizam 65 42. idovska nedravotvornost 66 43. idovska mo u SAD 67
4
44. Drava Izrael 67 45. idovsko mitotvorstvo i revizionisti povijesti 68 46. Drava Izrael kao rjeenje idovskog pitanja 72 47. Hrvati i mit 73 48. Tuman i mit 74 49. Snaga idovskoga mita 74 50. Neke mentalne razlike izmeu idova i Hrvata 75 51. idovski mentalitet 77 52. idovski mit kao negativno 77 53. Opi izvori odnosno uzroci antisemitizma 78 54. Cionizam 85 55. Odnos idova i Hrvata 88 56. Odnos Dubrovake Republike prema idovima 57. idovi i NDH
9699
58. idovi i mit 103 59. idovski mentalitet 106 60. Hrvatski mentalitet 112 61. idovska samomrnja 122 62. Zato se idovi drukije ponaaju prema Hrvatima a drukije prema Srbima? 123 63. Zato ponovno o idovima 128 64. Dr. Franjo Tuman i idovi 131 65. idovi i ratovi. idovski pacifizam 136 66. idovi kao rtveni jarac 138 67. Shakespearov Shylock kao europska paradigma idovstva 141 68. Pokuaj pomirenja: Nathan Mudri 142 69. Zapad i sudbina idova 145 70. Judaizacija Zapada 147 71. Identiteti: idovski i hrvatski 148 72. Kraj 156 73. Literatura Imensko kazalo
158162
5
Proslov
Namjera mi je bila da, nadahnut tvrdnjom Hannah Arendt: Nepristranost je dola na ovaj svijet kad je Homer odluio o djelima Trojanaca pjevati kao i o onim Ahejaca i veliati Hektorovu slavu isto kao i Ahilovu, dati pljusku onomu komu je to nemogue: svijetu, itavom svijetu, idovima i neidovima za sve to su skrivili i poinili jedni drugima, za sva zla, progone, patnje, uvrede i rtve. Ako ih nije trebalo biti, ako je povijest mogla biti drukija, ako to nije bio dio Bojeg spasenjskog plana, kako to smatra Pinchas.
Ali, kad sam knjigu zavrio, osjetio sam se kao da sam udario ibom po vodi iroke rijeke. Rijeka se ni sagela nije, nasmijala se mojoj prostodunosti i preuzetou i nastavila tei, ni sama ne znajui kamo...
Pisati o odnosu idova i neidova, pa tako i o odnosu idova i Hrvata, moe se na dvjema argumentacijskim razinama: Na niskoj, rukovodei se oportunizmom, kaemo sve najbolje i o jednoj i o drugoj strani te se ni jednoj ne zamjeramo. Ali, istinoljubiv ovjek ne moe tako pisati. Znailo bi to prelaziti preko povijesnih injenica da su postojali i da jo postoje problemi u odnosima idova i ostaloga svijeta, kao i izmeu idova i Hrvata.
Moe se pisati i na visokoj argumentacijskoj razini, kako smo pokuali u ovoj raspravi, podastirui i vlastite argumente i sudove sudu javnosti. Takav je pristup zasluila i jedna i druga strana, ali samo onoliko koliko su u potrazi ne za svojom istinom o sebi, ne za svojom narcisoidnom istinom, nego za stvarnom i punom, objektivnom istinom i o sebi i o drugima. Jer, ta je istina prvi i osnovni uvjet, ele li ispraviti i to vie uskladiti svoje meusobne odnose.
Jasno, uvijek se mogu nai i drukiji argumenti i na njihovu temelju donijeti drukiji zakljuci. No, to ostavljamo drugima, a o njima emo raspravljati kad budu objavljeni.
Jo me jedan motiv ponukao na pisanje ove knjige. Postoji, naime, kod Hrvata strah od pisanja o problemu odnosa Hrvata i idova. 0 svojevrsnoj paranoinoj situaciji prevladava miljenje da je za to potrebna neka osobita hrabrost. Naime, veina se ljudi boji da je poslije holokausta mogunost da ih se proglasi antisemitima, odnosno, antijudaistima, vrlo velika.1 Njime je, naime, silno povean prostor za nesporazume i preosjetljivosti. To je, vjerojatno, glavni razlog zato se tako malo Hrvata usudilo pisati o tim odnosima - naroito poslije Tumanova iskustva i naroito za ljude s politikim ambicijama. Osim toga strah od pisanja o tim odnosima rezultat je i unitavajueg pritiska kompleksa proizilog iz optuaba Hrvata za antisemitizam. Taj udovini pritisak dolazi od nekih krugova iz inozemstva kao oblik specijalnog rata protiv Hrvatske i Hrvata. Mi, pak, smatramo da je potrebna tek otvorenost, intelektualno i politiko potenje koje e prije ili poslije nedvojbeno naii na razumijevanje. Na razumijevanje koje zasluuje svaki poten i nepristran rad, pa tako i znanstveni. Svaka daljnja mistifikacija i ostrakizam moe tim odnosima samo nauditi. idove u Hrvatskoj otuiti od domovine Hrvatske, a Hrvate i Hrvatsku otuiti od demokratskog svijeta. Jedino e
1 Kad se radi o politici antiidovstva tonije bi bilo rabiti pojam antijudaizam jer se tako tono odreuje subjekt, narod protiv kojega je ta politika upravljena. Pojam antisemit se odnosi na sve Semite to nije politiki sadraj toga pojma, budui da se radi o politici usmjerenoj samo protiv jednog semitskog naroda - idova. No, budui da je i u literaturi i u politikom argonu ve uvrijeeno pod antisemitizmom podrazumijevati antijudaizam i mi ga u ovom radu uglavnom rabimo u tom znaenju.
6
krajnja iskrenost i objektivnost u traenju odgovora o naim odnosima, te odnose demistificirati i osloboditi tereta prolosti, preuveliavanja nesporazuma i gubljenja perspektive. Hrvatsko-idovski odnosi bit e normalni odnosi dvaju naroda i dviju drava tek kada za pisanje o njima ne bude potrebna nikakva posebna hrabrost.
Nije nam bila namjera ni kronoloki ni dijakronijski pobrojiti sve nesporazume i sve sporove, nesuglasice i svae idova i Hrvata, jer bi svako takvo ispitivanje vodilo bilanci-ranju kroz ispitivanje i istraivanje krivnje i odgovornosti jedne ili druge strane, s moguim negativnim ishodom revana i osvete. Ne samo nehumane u anticivilizacijsku, nego i politiki neplodnu, pae i tetnu osvetu. Daleko smo od toga. Prije nam je bila namjera utvrditi i istraiti temelje i uzroke tih nesporazuma, sagledati ih u njihovoj uzronoj, pa i naduzronoj svezi. Osvijetliti i osvijestiti ih koliko je god to mogue te uiniti da razlike m
