Phonetic correction of

Sadraj:O govorniku

Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultet

Odsjek za Fonetiku

FONETSKA KOREKCIJA IZGOVORA ARAPSKOG GOVORNIKA HRVATSKOG JEZIKA

Seminarski rad

Helena Vodopija

Mentorica: Dijana Tomi, prof.

Sadraj:

1. Uvod

2. O govorniku

3. Usporedba glasovnih sustava arapskog i hrvatskog jezika 3.1. Usporedba konsonantskih sustava

3.2. Usporedba vokalnih sustava4. Sustav greaka

3.1 Oekivani sustav greaka

3.1.1. Konsonantski sustav

3.1.2. Vokalski sustav

3.1.3. Fontaktike zakonitosti sloga

3.1.4. Prozodija

3.2. Stvarni sustav greaka

3.3. Odabir greke

4. Izrada materijala

4.1.Opis greke

4.2.Uvjeti fonetske korekcije

4.3.Glasovno okruenje

4.4.Mjesto u rijei i reenici

4.5.Intonacija

4.6.Napetost

4.7 Pokret i dranje tijela

6.Primjeri materijala

6.1.Optimalni materijal

6.2.Neoptimalni materijal

6.3.Tekst

7.Tijek korekcije

8.Zakljuak

UVOD .......

O GOVORNIKU

Meu podjednako zainteresiranim studentima Croaticuma izabrala sam upravo ovog studenta iz dva razloga. Ve na poetku hospitacija uoila sam njegovu iznimnu elju za napretkom kada se raspitivao kod profesorice moe li ve tada upisati napredniju grupu. S druge strane, eljela sam raditi s osobom upravo s arapskog govornog podruja kako bih proirila svoje znanje arapske fonetike s kojom sam tek povrinski bila upoznata uei arapski jezik.

Student je prije 4 mjeseca iz Sirije doao u Hrvatsku te trenutno prebiva kod ujaka. Iako pokazuje elju za govorenjem na hrvatskom jeziku, problem je to se nalazi u okruenju govornika arapskog jezika ( u krugu obitelji i prijatelja) te studira na engleskom jeziku. Ima 23 godine i trenutno zavrava prvu godinu studija ekonomije. Njegov je materinji jezik arapski dijalekta Al-Shaam (dijalekt koncentriran na podruju Sirije, od obale Mediterana do istonog ruba Plodnog polumjeseca ). Motiviran je za uenje hrvatskog jezika kako bi mogao ivjeti u Hrvatskoj bez potekoa u komunikaciji. Njegov je trenutni stupanj znanja hrvatskog j. A1. 2. Usporedba glasovnih sustava

21. Usporedba konsonantskih sustava

Tablica 1. Konsonantski sustav hrvatskog i arapskog jezika

Legenda: crvena glasovi koji postoje u hrvatskom, ali ne i u arapskom

bold glasovi koji postoje samo u arapskom

- glasnik [x] popraen je uvularnom vibracijom

Emfatici:

- [t ] , [d] , [ s ] , [ ]- imaju jak koartikulacijski efekt na okolne glasnike osim u sluaju glasnika [j]

*ostali faringalizirani glasnici: [ l ] , [ ]

Aspirirani glasnici: - [t] , [d]; 2.2. Usporedba vokalnih sustava

Arapski

Slika 1.1. Kratki vokali

Slika 1.2 Dugi vokali i diftonzi

Hrvatski

Slika 2 Vokali i diftonzi

U hrvatskom su vokali openito neutralniji. Iako nije naveden u vokalskom sustavu, u izgovoru arapskog jezika [] se ostvaruje kada se podvostrueni konsonanti nalaze u poloaju prije stanke (npr. [ad.d ] ). U arapskom vokalskom sustavu ne postoje fonemi [o] i [e]. 3. Sustav greaka

3.1 Oekivani sustav greaka

3.1.1. Konsonantski sustav

Pri odreivanju oekivanog sustava greaka uzela sam u obzir naine na koje se prema Jankoviu adaptiraju strani glasovi u arapskom jeziku. Prema tome student e najvjerojatnije zamjenjivati okluziv [p] njegovim zvunim parnjakom [b] (npr. rije april ( 'abriilu ekvivalent u arapskom). Glasnik [g] se u arapski prenosi na razliite naine ovisno o dijalektu. Za razliku od egipatskog dijalekta u kojem se prenosi s glasnikom [d], na ostalim se podrujima prenosi se ee sa zvunim velarnim frikativom [] (npr. yuuguuslaafiyaa) ili rjee glasnikom [k] (inkiliizu) tako da je mogue, s obzirom na dijalekt Al Shaam, da govornik zamjenjuje [g] jednom od te dvije varijante.

U poetku sam pretpostavila da e se zubnousneni aproksimant [] zamjenjivati s velarnim aproksimantom [w], no prema literaturi se zamjenjuje glasnikom [f] (npr. novembar (arap. nuufimberu)

Ipak, kad se nastoji [p] i [] izgovarati izvorno (pogotovo kod poznavaoca stranih jezika) postoje marginalni grafemi za oba glasnika. Takoer postoji marginalni grafem za [g] u okolnostima pomnog fiksiranja npr. Van Gogh. U kontekstu fonetske korekcije to je znaajno jer ako neki glasovni (koji izravno nisu arapski) ulaskom posuenica u jezik dobivaju svoj grafiki oblik vea je mogunost da su poznati govorniku.

Afrikata [t] u arapski se obino prenosti sa [ ] ( ile ( iilii)no esto se pojavljuje digrafsko rjeenje (recimo u novinama) to govori o utjecaju stranih grafija te rezultira izgovaranjem [t].

Iako se u pismu // zamjenjuje sa /g/ (to bi trebalo rezultirati izgovaranjem [d] ) u izgovoru se pojavljuje glas [].

Iz priloenog mogu zakljuiti da s obzirom na postojanje marginalnih grafema za glasove [p], [d], [] i [t] te javljanja glasa [] u izgovoru student moe i ne mora zamjenjivati te glasove ekvivalentima u arapskom ovisno o poznavanju stranog jezika iji sustav sadri te glasove. Budui da se u arapski afrikata [t] u prenosti sa [ ], analogijom mogu zakljuiti da e student afrikatu [ts] zamjenjivati s frikativom [s]. Takoer, govornici veine jezika koji nemaju glasnike [ ] i [ ], te glasnike izgovaraju nesliveno. Prema tome pretpostavljam da e i govornik arapskog jezika initi iste pogreke. 3.1.2. Vokalski sustav

Budui da arapski jezik ne poznaje vokale [o] i [e] (kao foneme) pri preuzimanju rijei iz drugih jezika prema Jankoviu dolazi do odreene prilagodbe. Vokal [o] / [o] preuzima se sa [u]/ [u], a vokal [e]/[e] sa [i]/[i].

Ipak, u alofonskim se varijantama glasnika [a] odnosno [u] ostvaruju vokali [e] te najotvorenija varijanta [u] znatno locirana prema vokalu [o].

Iz priloenog smatram da govornik ne bi trebao imati znatnih problema pri izgovoru vokala.

3.1.3. Fonotaktike zakonitosti sloga

S obzirom na pravilo arapskog jezika o inicijalnoj skupini suglasnika koje ne doputa da na poetku rijei stoji konsonantski klaster, mogue je da pri izgovoru odreenih rijei npr. kravata dolazi do ubacivanja vokala to rezultira izgovorom [karaata].

3.1.4. Prozodija

a) naglasni sustavU arapskom se jeziku razlikuju tri vrste naglasaka primarni, sekundarni i slabi. Naglasak je predvidiv. Primarni naglasak (kao i u hrvatskom j.) ne moe pasti na posljednji slog u rijei, no sekundarni moe. Kvantiteta naglaska odreena je samim vokalom, dok se u literaturi kvaliteta ne spominje. Iz tog razloga ne mogu pretpostaviti koji bi se problemi mogli javljati pri uenju hrvatskog.

b) intonacijaU arapskom se jeziku razlikuju uzlazna, silazna i ravna intonacija. Neznam da li je mogue da govorniku preostale intonacijske jezgre hrvatskog jezika predstavljaju problem.

3.2.Stvarni sustav greakaUnato poznavanju stranog jezika, student ponekad zamjenjuje glas /p/ glasom /b/. Prema oekivanjima, glasove // i // izgovara nesliveno. S druge strane, u rijei [eezo] glas /z/ neoekivano zamjenjuje glasom /s/. Iako samostalno moe izgovoriti sve vokale, u kontekstu cijele rijei ponekad ih zamjenjuje najbliima po mjestu tvorbe ( pogotovo u itanju mogui problem grafije). Sukladno s fonotaktikim zakonitostima sloga u arapskom jeziku, studentu predstavljaju problem konsonantski klasteri, no brzo se prilagoava.

3.3. Odabir grekeNa prvom sastanku sa studentom napravila sam listu od desetak rijei koje su ciljano sadravale glasove za koje sam predvidjela da bi mogli predstavljati problem. Takoer, u njima su bili neizostavni i ostali glasovi hrvatskog jezika. Ispostavilo se da je najprimjetnija greka bila nesliveno izgovaranje glasova // i // te sam u dogovoru sa studentom i profesoricom, osluila ispravljati oba glasa. Ispostavilo se da student bolje reagira pri ispravljanju glasa // te se korekcija nastavila u tom smjeru.

i

u

a

ij

uw

aa

aj

aw

ie

()

a

o

e

u

i

Robin Thelwall, M. Akram Sa'adeddin: Arabic, str. 51., Handbook of the International Phonetic Association, Cambridge University Press 2012,


Enrestina Landau, Mijo Lonari, Damir Horga, Ivo kari: Croatian, str. 66, Handbook of the International Phonetic Association, Cambridge University Press 2012,

emphasis/emphatic naziv za konsonante koji ukljuuju simultanu faringalizaciju i velarizaciju ( u manjoj ili veoj koliini; nastaju povlaenjem korijena jezika unatrag Retracted Tongue Root


Enrestina Landau, Mijo Lonari, Damir Horga, Ivo kari: Croatian, str. 67, Handbook of the International Phonetic Association, Cambridge University Press 2012,

Sran Jankovi: Arapski izgovor s osnovama arapskog pisma, str. 128, 129, , Svjetlost, OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo 1987.

Jankovi, str. 129

Jankovi, str. 113., 116.

Jankovi, str. 139

Jankovi, str 143

Jankovi, str. 144

Documents

Phonetic correction of