Upload
lilika
View
348
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Phylum Mollusca mekušci. Phylum Mollusca. Oko 100.000 - 13 0 . 000 recentnih vrsta (+ 35.000 do 45.000 fosilnih). Većina su vodene; morske ili slatkovodne i terestrične životinje. Karakteristike Mollusca. 1) Bilateralna simetrija - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Phylum Molluscamekušci
Phylum Mollusca
Oko 100.000 - 130.000 recentnih vrsta (+35.000 do 45.000 fosilnih).
Većina su vodene; morske ili slatkovodne i terestrične životinje.
1) Bilateralna simetrija2) Telo ima više od dva ćelijska sloja, tkiva i
organe (Triploblastica)3) Telesna duplja – Celom redukovan na
oblast oko srca, mada je telo bez šupljina.4) Telo sadrži pravo crevo sa ustima i
anusom5) Telo monomerno sa visoko varijabilnim
formama, mnoge poseduju dorzalne ili bočne ljušture građene od proteina i kacijumskih materija
Karakteristike Mollusca
6) Nervni sistem sa okolojednjačkim prstenom, ganglijama i parnim nervnim trakama.
7) Otvoreni cirkulatorni sistem sa srcem.8) Organi za razmenu gasova su tzv. Ktenidijalne škrge,
kod kopnenih “pluća”9) Parni bubrezi.10) Razmnožavanje polno, gonohoristi, hermafroditi.
Larve: trochophora, veliger, glohidija11) Razviće determinisano.
Karakteristike Mollusca
Phylum Mollusca12) Hrane se različitom
vrstom hrane, struganjem sa podloge, filtracijom, predatori...
13) Žive u skoro svim životnim sredinama.
14) Evolutivna veza sa drugim protostomijama je još uvek nejasna.
Razviće Mollusca
Celomske protostomia:1. Determinisano razviće.2. Spiralno ili superficijelno brazdanje 3. Usni otvor nastaje od blastoporusa.
Podsetimo se – Celomske deuterostomia:1. Nedeterminisano razviće2. Totalno brazdanje.3. Usni otvor nastaje na suprotnoj strani od blastoporusa.
PorekloMollusca
• Spiralno razviće ukazuje na zajedničko poreklo sa Platyhelminthes, Nemertina, Sipunculida i Annelida
• Sa Annelida ih povezuju: 1. larva trohofora2. metanefridije
Problem – metamerija! Ne postoji kod mekušaca!!!
FilogenijaMollusca
Glaveni region (sa radulom)Trup:
plašt visceralna masastopalo
Mollusca - telesna organizacija
Mollusca - hipotetički model
Sedefastisloj
Unutrašnji (mišićni) lobus plaštaPalialni mišić
Epitel plašta
Periostracum
Ekstrapalijalnašupljina
Prizmatični sloj
Srednji (senzorni)Lobus plašta
Spoljašnji (sekretorni)Lobus plašta
Mollusca – građa ljušture
Mollusca - StopaloKožno - mišićni organ
prvenstveno za kretanje (puzanje, plivanje, zarivanje...)
Redukovan kod sesilnih formi
Kod Cephalopoda transformisan u tentakule i levak
Razvoj stopala uticao je na redukciju celoma
rretractoretractorrradulaadulaee
jednjakjednjakrraduladulinina a kesakesa odontofor (jezik)odontofor (jezik)
rradulaadula
pljuvačna žlezdapljuvačna žlezda
ustaustapprotractorrotractoroodontodontoffororaa
pprotractorrotractorrradulaadulaee
rretractoretractoroodontodontoffororaa
Mollusca – prednji deo usne duplje
Mollusca – radula sa zubićima
Mollusca-respiratorni sistem
Škrge (ktenidije), u plaštanoj dupljiMogu biti Bipektine ili Monopektine -samo jedna zbog
torzije tela (gubi se desna škrga)Cephalopoda -najviši stepen razvoja škrgaNajčešće parne škrge (osim Tetrabranchia 2 para ili
Monoplacophora sa 5 pari, odnosno Polyplacophora i do 80 pari
Uloga u respiraciji, primanju hemijskih draži i u filtriranju hrane
Mollusca - krvni sistem
Otvorenog tipa, sa srcem u celomskoj duplji (pericardium)
jedna komora i dve pretkomore.
U krvi su amebocitne ćelije čija je funkcija transportna
Mollusca - ekskretorni sistem
Metanefridije (parne kod većine).Nefrostomi su trepljasti i u vezi sa perikardijumom tj,
celomomKanali metanefridija su žlezdanog porekla i
kompaktni tako da se često one zovu i bubrezi.Kod nekih školjki (Lamellibranchia) postoje Keberovi
organi – perikardijalne žlezde.
Mollusca – nervni sistemDifuzno -vrpčast ili
ganglioneranCerebralne (inervišu glaveni
region)Pedalne (stopalo i delove
stopala)Pleuralne (plašt)Parijetalne (deo plašta, škrge,
prednje crevo i gonadeVisceralne (srednje i zadnje
crevo)
• Ganglije su povezane međusobno konektivima• Razvoj nervog sistema od vrpčastog do centralizovanog se može pratiti kod Mollusca.
Mollusca – čulni sistemGrupe sa slabo razvijenim nervnim sitemom imaju
slabije razvijena čula.Osfradije – za hemijske draži, u osnovama ktenidija.Olfaktorne jamice – čulo mirisa kod Glavonožaca.Estete – taktilna čula, na pipcima.Statocisti – čula ravnoteže, nalaze se na stopalu.Oči – od prostih do složenih. Fotofori – organi koji proizvode svetlost
(luminiscencija).
Bioluminiscencija kod Mollusca
Hromatofore kod glavonožaca
Mollusca – polni sistemVećina su Gonohoristi (dvopolni).Neki puževi i Aplacophora su hermafroditi,
najsloženiji način kod puževa “plućaša” Pulmonata.Gonade – parne ili neparne.Oplođenje – spoljašnje ili unutrašnje.Brazdanje po spiralnom tipuLarva trohofora.Larva veliger razvija se iz trohofore.Larva glohidija kod školjaka (fam. Unionidae i
Margaritiferidae).
glavaglava
aanusnus
pposteriorosteriorna na plaštanaplaštana dupljaduplja
stopalostopalo
ustausta
Plašt i ljušturaPlašt i ljuštura
aanusnus
aanteriornteriornanaplaštana dupljaplaštana duplja
VelumVelum
Larva Veliger
Larva Trochophora
Na osnovu morfološke građe, tipa ljušture i načina života dele se na 7 klasa
Phylum Mollusca
Classis Aplacophora Classis Polyplacophora Classis Monoplacophora
Classis Bivalvia Classis Scaphopoda Classis Cephalopoda
Classis Gastropoda
Mollusca – klasifikacija
Classis AplacophoraOko 300 vrsta crvolikih marinskih mekušaca bez ljušture;
veličina oko 5mm.Dubinske forme: 200-3000m, a neke do 7000m. Većina vrsta se zariva u dno, manji broj puzećih vrsta. Hrane se dupljarima.
Classis Aplacophora
Plašt pokriven pojedinačnim skeletnim elementima.
Ventralni plaštani žleb homolog stopalu ostalih mekušaca.
Radula često nerazvijena.
Većinom hermafroditi – razviće direktno ili preko trohofora larve.
Classis Aplacophora
Caudofoveata sp.
Solenogastres sp.
Classis Aplacophora
Classis PolyplacophoraOko 800 vrsta hitona; isključivo marinski, ovalni,
dorzoventralno spljošteni sa 8 preklapajućih kapaka.Veličina 3-12cm.Većina pričvršćena za stene u priobalju gde stružu alge sa
podloge izduženom radulom.
Classis Polyplacophora
Ljuštura dvoslojna, prožeta vertikalnim citoplazmatskim kanalima – estete.
Glava u manjoj meri redukovana.Plašt vidljiv spolja, a kod nekih obrasta ljušturu.Stopalo – mišićni lokomotorni organ kojim se
pričvršćuju za podlogu.Odvojenih polova – larva trohofora.
Classis Polyplacophora
Classis Polyplacophora
Classis Polyplacophora
Classis MonoplacophoraSamo 14 vrsta otkrivenih
sredinom 20. veka.Žive u morskim dubinama
od 2-7000m; veličina 3mm-3cm.
Jednodelna simetrična ljuštura – vrh usmeren napred.
Fosili poznati iz Kambrijuma; opstanak omogućen životom u dubinskim staništima.
Classis Monoplacophora3-8 pari pedalnih retraktora;
5 ili 6 pari škrga, 6 pari metanefridija u plaštanom žlebu.
Čula slabo razvijena.Ishrana protozoama,
sunđerima.Odvojenih polova.Razviće slabo poznato.
Neopilina galatheae
Classis Monoplacophora
Neopilina galathea
Classis Gastropoda - puževi
80 000 recentnih i oko 15 000 fosilnih vrsta puževaVeliki diverzitet staništa: marinski (pelaški, planktonski, bentosni,
intersticijelni), slatkovodni i terestrični (5000 slatkovodnih, 30 000 terestričnih, ostale morske)
Jedini uspešni terestrični mekušciNaseljavaju plićake i velike dubine (8.000 m)Torzija i spiralno uvijanje – većina asimetričnaMorski i kopneni golaći (ljuštura je redukovana)Oko 400 vrsta poznato za faunu Srbije i Crne Gore
Classis Gastropoda - morfologija
Classis Gastropoda - značajU lancima ishrane kao herbivori, karnivori i omnivoriPrelazni domaćini za mnoge vrste patogenih metiljaPoljoprivredne štetočineVinogradarski puž (Helix pomatia) jestiv; farmeKomercijalna vrednost ljušturiNeke vrste se gaje u tropskim akvarijumima (Pomacea
canaliculata).
Classis GastropodaUnutar ljušture visceralna masa, spolja
glava i stopalo.Ljuštura je kod većine spiralno uvijena
oko kolumele (columella) .Neki puževi imaju simetričnu
(bilateralnu) ljušturu, većina asimetrične – dekstralne i sinistralne ili su redukovane.
Apex najstariji zavoj ljušture; poslednji zavoj najveći – (apertura) grotlo.
Spolja organski sloj (periostrakum), unutra 3-6 mineralnih slojeva; boja, oblik, ornamentacija
Classis Gastropoda (različiti tipovi ljuštura)
Anatomija Gastropoda
škrge
gonoduct
Plaštana duplja
Gastropoda - anatomija
Classis Gastropoda - stopalo
Stopalo – spljošteno, snabdeveno sluznim žlezdama ili cilijatno
Sluz za olakšano kretanje na kopnu, obeležavanje teritorije i pronalaženje skrovišta
Kontrakcijama mišića stopala kreću se krupnije forme i one sa čvrstih podloga
Kod morskih golaća za plivanjeZarivajuće forme – zašiljeno stopaloSesilni puževi – redukovano stopalo
Ishrana GastropodaTipovi ishrane veoma raznovrsni radula 16 – 1000 zubićaMikofagne, karnivore,
herbivorneMikrofagne – čvrste podloge
(Archaeogastropoda)
Zubići na raduli
Ishrana GastropodaHerbivore – alge, vodeno bilje, kopnena vegetacija...
(Prosobranchia, neke Opistobranchia i većina Pulmonata)Česte simbioze sa bakterijama i jednoćelijskim algamaEkstremno, neke vrste ugrađuju plastide u svoje telo i hrane se
autotrofno
Karnivorni puževi – neke Prosobranchia i Opistobranchia i većina Pulmonata hrane se glistama, puževima, bodljokošcima.
Proboscis; nazubljena radula; opijati pljuvačnih žlezda, žlezde za razgradnju ljuštura (Murex spp.)
Conidae imobilišu plen radularnim zubićima – otrovne žlezde.
Ishrana Gastropoda
Parazitizam – ektoparaziti; hitinski zubići kojima se drže za domaćina i pumpno ždrelo za isisavanje telesnih tečnosti: Pyramidellidae na školjki Tridacna sp.
i endoparaziti; imaju crvoliko telo, parazitiraju bodljokošce
Ishrana Gastropoda Čistači – uginule biljke i životinje
Filtriranje – sesilni puževi, njihove tentakule (pipci) su u nivou stopala
Ekskrecija; metanefridije; kopnene forme – mokraćna kiselina; Helix preživljava gubitak vode i do 50%, Limax do 80%.
Respiracija: vodeni dve škrge (ktenidije) kod reda Archaeogastropoda, ili samo leva škrga kod Mesogastropoda i Neogastropoda.
Kopneni; Pulmonata – plućaHemocijanin respiratorni pigment (Planorbidae hemoglobin)Slatkovodni puževi žive 1-2 godine, pulmonatni 5-6
Classis Gastropoda
Classis Gastropoda
Nervni sistem; ganglioneran, 6 pari ganglija
Zbog torzije dolazi do premeštanja ganglija
Prosobranchia su odvojenih polova, bez kopulacije
Pulmonata i Opisthobranchia hermafroditi – kopulacija i unutrašnje oplođenje
Trohofora (a) i veliger larva (b)
a
b
Klasifikacija Gastropoda
Classis Gastropoda
Subclassis Prosobranchia Subclassis Opisthobranchia Subclassis Pulmonata
Subclassis ProsobranchiaOko 50 000 uglavnom marinskih,
ređe slatkovodnih i terestričnih puževa
Plaštana duplja sa kompleksom plaštanih organa pomerena napred
Zadnji deo stopala luči operculum, karakterističnu skeletnu (rožnu) pločicu Prosobranchia
Imaju 1-2 škrge, metanefridije i pretkomore
Odvojenih polova
Klasifikacija Prosobranchia
Subclassis Prosobranchia
Ordo Archaeogastropoda Ordo Mesogastropoda Ordo Neogastropoda
Ordo Archaeogastropoda
Uglavnom žive na kamenitim podlogama u morima
Mikrofagna ishrana- herbivoreVećina ima 2 škrge, 2
metanefridije i 2 pretkomoreStruja vode ulazi i izlazi preko
perforirane ljuštureHaliotis spp., Patella spp.
(promena pola tokom sezone)
Ordo Archaeogastropoda
Patella gomesii
Ordo Mesogastropoda
Ljuštura masivna i uglavnom koničnaFosilni puževi nisu imali uvijene
ljušture, a prva spiralno uvijena ljuštura je bez torzije- bilateralno simetrična
Većina naseljava mekane podloge; veliki broj slatkovodnih predstavnika
Mali broj terestričnihPostoje i paraziti
Ulazni i izlazni sifoni između plaštanih ivica.
1 škrga, 1 metanefridija i 1 pretkomora.
Radula sa 7 zubića u poprečnom nizu.
Ordo MesogastropodaTurritella ssp.
Razviće preko veliger larve.
Viviparus spp.
Pomacea canaliculata
Ordo Mesogastropoda
Jedna od najčešćih akvarijumskih vrsta sa žutim varijetetom.
Lambischiragra sp.
Dolium galea Veliki puž sa tankom
ljušturom. Naseljava velike dubine. Ima ga u Jadranu.
Ordo Mesogastropoda
Cypraea sp. Koristi se kao novac kod nekih afričkih plemena
Ordo Neogastropoda
Isključivo marinskeSlične Mesogastropodama od kojih
se razlikuju po jače koncentrisanom nervnom sistemu, strukturi radule (3 zubića u nizu)
Većina živi na mekanim podlogama (pesak)
Veliki broj vrsta sa otrovnim žlezdama
Proboscis se izbacujeMurex, Conus (Conus gloria-maris)
najređa vrsta puževa – ljuštura sa najvećom komercijalnom vrednosti
Ordo Neogastropoda – Murex spp.
Ordo Neogastropoda – Conus spp.
Subclassis Opisthobranchia
Oko 2000 marinskih vrsta; naseljavaju plićake, a manji broj vrsta veće dubine; 1.5-10cm.
Morski puževi golaći.Bentosne intersticijelne ili
zarivajuće.Pojava detorzije – bilateralno
simetrični.Glava sa dva para tentakula.Plaštana duplja pomerena nazad.Redukcija ljušture, stopala i
plaštane duplje.Hermafroditi.
Subclassis Opisthobranchia
Subclassis Opisthobranchia
Subclassis Opisthobranchia - Chromodoris
Subclassis PulmonataOko 20 000 vrsta slatkovodnih i terestričnih puževa i
nekoliko morskih; 5mm-20cm.Spiralna ljuštura sa tendencijom redukcije.U nepovoljnim uslovima formiraju epifragmu od
mukusa.Umesto škrga, imaju “pluća” – vaskuolizirani zid plašta Respiratorni otvor spirakulum.Glava sa 1 ili 2 para tentakula.Hermafroditi; većina sa direktnim razvićem ili veliger
larva.Nekoliko vrsta su prelazni domaćini za mnoge metilje.
Subclassis Pulmonata
golaćipuževi
Klasifikacija Pulmonata
Subclassis Pulmonata
Ordo Basommatophora Ordo Stylommatophora
Ordo Basommatophora
Slatkovodni puževi i nekoliko marinskih.
Jedan par nekontraktilnih pipaka (ne uvlače se) – proste oči u osnovi.
Većina vrsta ima ljušturu koja je dekstralna.
Lymnaea truncatula (mali barski puž) – prelazni domaćin za Fasciola hepatica.
L. stagnalis veliki barski puž.
Ordo BasommatophoraPlanorbis spp. – prelazni
domaćini za metilje iz roda Schistosoma.
Ordo Stylommatophora
Kopneni puževi; ljuštura često redukovana.
Dva para kontraktilnih pipaka; drugi par duži i sa očima na vrhu (očni pipci).
Vinogradski puž – Helix pomatia.
Puževi golaći – Arion, Limax. Oko 80 vrsta endemičnih za
Srbiju i Crnu Goru (Helix durmitoris, Limax illyricus...).
Zebrina detrita Cepaea hortensis
Ordo Stylommatophora
Ena obscura
Ordo Stylommatophora
Vidovicia sp.
Helix pomatia
Helix sp.
Ordo Stylommatophora
Limax spp.
Ordo Stylommatophora
Arion spp.
Ordo Stylommatophora - golaći
Banana golać – najveći na svetu (30 cm).