Pisanje Za Novine

Rezimirajući leadovi

Novinari su oči i uši svoje pubike. Kada izvještavaju o najnovijem događaju, njihovi prvi tekstovi su rezimei onoga što se, kome, gdje, kada, zašto i kako dogodilo. Obavezne vijesti obično započinju rezimirajućim leadom: konciznim i jasnim prvim paragrafom, koji daje suštinu događada i privlači čitatelje da pročitaju i ostatak teksta. Rezimirajući lead treba biti kratak, obično ne duži od 35 riječi. To je uglavnom jedna rečenica, mada se takav lead može podijeliti i u više od jedne rečenice.

Koncepti: principi rezimirajućih leadova

Obrnuta piramida- vijest je sređena po paragrafima, od najvažnijeg prema manje važnom- lead rezimira glavne stavke događaja koji čini vijest- drugi, i svaki naredni pasus, sadrži sekundarne ili dodatne podatke, od važnijih ka

manje značajnim

- smatra se da je ovaj koncept nastao tokom Američkog građanskog rata- agencijski servisi koriste se obrnutom piramidom kao osnovnim oblikom

izvještavanja: to im omogućava da članke emitiraju brzo i u manjim cjelinama, a njihovim korisnicima da iz tekstova uzmu onoliko koliko im je potrebno

- članak pisan na način obrnute piramide može se skraćivati idući od kraja i stoga lakše smjestiti u tijesne novinske prostore za vijesti

Pet W i H- Who / Tko- What / Što- Where / Gdje- When / Kada- Why / Zašto- How / Kako

Kad god pokrivaju neki događaj, novinari tragaju za ovih šest elemenata. Najvažniji od ovih šest elemenata stavlja se u rezimirajući lead. Manje značajni elementi stavljaju se u drugi pasus i naredne paragrafe.

Kako odvagati pet W i H? Kada se pet W i H identificiraju, mora se odvagati njihov značaj. Tri principa mogu nam u tome pomoći:

Pisanje za novine, skripta

Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info 1

http://www.novinarstvo.info


1. Provedite istragu - Ako je moguće, nemojte izvještavati prije nego što istražite temu i intervjuirate osobe koje su u nju uključene.

2. Pokušajte otkriti pet W i H tijekom izvještavanja - Za ovim elementima treba tragati. Dok hvatate bilješke, označite ih zvjezdicom, najvažnije podvucite ili stavite pored njih dvije zvjezdice.

3. Razgovarajte s urednicima - Oni će vam često reći kako žele da se tekst razvija.

Razmišljanje koje prethodi leadu Novinarima su leadovi često na umu i dok hvataju bilješke i prije nego što počnu pisati. Evo nekoliko faktora koji mogu utjecati na način na koji novinar razmišlja o članku:

- Nešto o čemu se već pisalo- Što novinar misli o temi?- Što publika misli o temi?- Urednikove instrukcije

Novinar mora odlučiti koliko W i H može staviti u lead, a da on pri tome bude kratak i lako razumljiv.

Rezimirajući leadovi od više elemenata Ako lead spoji više elemenata (npr. gradolnačelnik govori o porezu na imovinu i prometu robe), tada je to dvostruki lead ili lead sastavljen od više elemenata. U njemu se podjednako tretiraju dva ili više elementa i publika se njima odmah obavještava da se događa više od jedne stvari.

Rezimirajući leadovi u prilozima Ovi leadovi se također mogu koristiti u prilozima. Prilog, obuhvatan termin za čitav niz tekstova o događajima koji čine neobaveznu vijest, nema strukturu obrnute piramide i autori će ga obično započeti specijalnim leadom. Međutim, to ne znači da je upotreba rezimirajućeg leada u prilogu isključena. Autori priloga kreiraju leadove da bi privukli publiku da pročita tekst, a ne da bi joj priopćili zadnju vijest. Lead priloga može biti narativan, konstrastni ili upitni.

Zapamtite: ne postoje dva ista leada! Iskusni novinari koji pokrivaju istu vijest ili intervjuiraju iste ljude, obično će doći do jednakih osobnih leadova, jer su u stanju odrediti koji su W i H najvažniji. To ne znači da će leadove napisati jednako!





Pisanje rezimirajućeg leada

Koliko riječi? Rezimirajući lead, uglavnom samo jedna rečenica, ne treba sadržavati više od 35 riječi. Naravno, neke situacije traže više riječi ili rečenica da bi se tekst mogao sažeti, ali što je lead duži, to je veći rizik da će biti težak za čitanje ili razumijevanje.

Izbjegavajte pretrpane leadove U lead stavite samo najvažnije elemente. Nemojte ga pretrpavati sa svih šest. Ostale sačuvajte za drugi, treći, četvrti i, ako je potrebno, još poneki paragraf.

Izbjegavajte prikrivene leadove Ako najvažnijeg elementa vijesti nema u rezimirajućem leadu, onda ga je novinar vjerojatno prikrio u nekom drugom paragrafu, a to znači da će čitatelji morati tragati za viješću. To ne valja: mora im se odmah reći što je ključno, ne smije se dopustiti da čitatelji o tome nagađaju.

Kako odrediti fokus leada? Novinar fokusira rezimirajući lead birajući koje će W i H istaknuti. Ako je riječ o poznatoj osobi ili nekome čije se ime pojavljivalo u vijestima, tko postaje fokus leada. Ako osoba koja nije poznata napravi ili kaže nešto što je dovoljno važno ili zanimljivo da bude vijest, onda je element što obično fokus leada. Kada su najvažniji elementi gdje, kada, zašto i kako, jedan od njih mora biti fokus rezimirajućeg leada.

Pišite u aktivu Kad pišete rezimirajući lead (neki drugi lead ili paragraf), kad god je moguće upotrijebite radno glagolsko stanje - aktiv - umjesto pasiva. U prvom slučaju subjekt djeluje na objekt, a u drugom, subjekt trpi radnju. Pasivom se treba koristiti samo kada su lice ili stvar koje trpe radnju važniji od lica ili stvari koje je vrše.

Imenovanje izvora Imenovanje izvora publici omogućuje da zna tko je novinaru dao informaciju. Tekst time dobiva na autentičnosti i uvjerljivosti. Tri pravila kojih se treba držati prilikom odlučivanja treba li u rezimirajućem leadu imenovati izvor:

1. Imenovanje izvora činjenica - Nije potrebno imenovati izvor kada se izvještava o činjenici, nečemu što se zaista odigralo ili što je očigledno točno.





2. Imenovanje izvora mišljenja - Potrebno je identificirati izvor kada novinar ponavlja mišljenje koje je netko izgovorio, kao što je slučaj u većini tekstova, a tada se obično navode njegovo ime ili funkcija.

3. Imenovanje neodređenog izvora - Imenovanje neodređenog izvora može se koristiti kada je riječ o izvoru koji govori u ime neke vladine ili privatne institucije.

Uređivanje leada: sažimanje teksta i pridobivanje čitatelja Rezimirajući leadovi trebaju postići dva cilja:

1. sažeti tekst2. pridobiti čitatelje

Stavljanjem najvažnijih W i H u prvi paragraf, sažima se tekst. Čitatelji se pridobivaju najjačim mogućim riječima. Ako želite da vaš lead i sažme tekst i privuče čitatelje, a ne da samo kratko izloži članak, na njemu morate raditi dok ne dođete do najbolje kombinacije riječi. To znači:

- nemojte se zaustavit nakon prvog leada- izbjegavajte nepotrebne riječi- izbjegavajte žargon- pišite jasno i kratko- služite se efektnim glagolima- pišite slikovito

Novinari često mogu lead učiniti boljim ako ga pročitaju na glas.





Organizacija vijesti

Stil obrnute piramide U obaveznim vijestima koristi se uglavnom obrnuta piramida, koja najvažnije od pet W i H smješta u lead. Važno je i ono što dolazi poslije njega. Lead treba zainteresirati čitatelje, osnovni tekst, ili njegova sredina, treba držati njihovu pažnju do kraja.

Primjer obrnute piramide

Lead U rezimirajućem leadu istakne se tko i što.

Osnovni tekst

Nakon leada - to jest, od drugog do posljednjeg paragrafa, članak se piše stilom obrnute piramide. Strukturiran je tako a se vijest daje počevši od najbitnijih prema manje važnim elementima. Takav tekst obično ne slijedi kronologiju događaja, niti se završava iznenađenjem. Svaki naredni pasus objašnjava ili nadopunjuje prethodne paragrafe. Kad je riječ o obrnutoj piramidi, važno je što je moguće prije dati snažan citat kako bi se čitatelji brzo vezali za ključni izvor. Osnovni tekst može biti poduži, ali slijedi shemu tipičnu za obrnutu piramidu: čitateljima je vijest prezentirana nizom prijelaza, paragrafa i citata raznih izvora.

Završetak Novinari jednostavno prestanu pisati kada su dali sve bitne informacije koje se mogu smjestiti u dodijeljen prostor. Tekst se često završava citatom kojim se izvor neposredno obraća publici. Njegova je svrha emotivno vezati cijeli događaj, syaviti do znanja da je došao kraj pisanju, ali ne i događaju ili njegovim sudionicima.

Upute za organizaciju obrnute piramide

1. Neka vam lid bude efektan i jezgrovit - Napišite kratak lead, ne duži od 35 riječi, kojim ćete priopćiti glavnu vijest događaja. U drugom paragrafu navedite njegovu poantu, kojoj nije mjesto u leadu. Izbjegavajte leadove koji sadrže možda. Hipotetički su, a publika od vas traži egzaktne stvari.

2. Opišite okolnosti događaja (background) - Paragraf koji neposredno slijedi posvetite okolnostima u kojima se događaj dogodio, backgroundu koji objašnjava stvari. Ako imate više od jednog glavnog elementa, pasuse s backgroundom stavite gotovo na sam početak kako biste ih sve povezali.





3. Vijest prezentirajte idući od važnijih prema manje značajnim elementima - Obrnute piramide rijetko se grade kronološki.

4. Služite se citatima s početka i u cijelom tekstu - Citate odvajajte dopunskim informacijama ili parafrazama. Raspršite ih po cijelom tekstu, umjesto da ih nižete jedan za drugim. Imajte na umu da to ljudima uključenima u događaj omogućava da direktno komuniciraju s publikom.

5. Koristite se prijelazima - Parafraza, paragraf o okolnostima događaja, pasus s dodatnom informacijom ili čak citat, sve to može poslužiti kao prijelaz koji čitatelje glatko prenosi iz paragrafa u paragrag. Oni upozoravaju publiku da nailazi promjena ili preokret.

Prijelazi se mogu postići na nekoliko načina:- rednim brojevima (prvo, drugo, treće...)- vremenskom prijelaznicom (u 3 sata ujutro, do podneva...)- geografskom odrednicom (U Zagrebu)- riječima (također, ali, s druge strane, međutim, ...)

6. Nemojte komentirati - novinari su svjedoci vijesti i ne smiju iznositi svoje mišljenje

7. Izbjegavajte “kraj” - nastavite izvještavati dok ne dođete do kraja, a članak možete efektno završiti citatom. Nema “and they lived happily ever after” kraja.

Stil pješčanog sata

Pješčanim satom se često koriste novinari koji pokrivaju suđenja ili vijesti o policiji i požarima. Novinar daje glavnu vijest u prvih nekoliko paragrafa kao da pišu stilom obrnute piramide. Nakon toga napravi se obrat, napiše se prijelazni paragraf, u kojem se navede kronologija događaja. (“Policija je dala sljedeći izvještaj...”, “Žrtva je ispričala poroti što se dogodilo...”) Nakon obrata, ostali detalji događaja daju se kronološkim redoslijedom.

Prednosti stila pješčanog sata (Roy Peter Clark):- važna se vijest daje gotovo na samom početku teksta- novinar može iskoristiti prednost naracije- najvažnija vijest ponavlja se u pričanju tako da je čitatelji mogu apsorbirati- za razliku od zgusnutog vrha obrnute piramide, pješčani sat ima uravnoteženu

strukturu- drži pažnju čitatelja i kreće se prema stvarnom kraju- urednici ga ne mogu lako odrezati od dna





“Pješčani sat je prirodan način za pripovijedanje nekog događaja”, kaže Clark. “Odmah se izletite s najvažnijom informacijom, i onda netko kaže ‘Pa to je fascinantno. Kako li se to dogodilo?’”

Kad se koristi pješčani sat Ova forma ne može se upotrebljavati u svakoj vrsti vijesti. Stil se efektno koristi za događaje koji imaju svoj tijek, kao suđenje, neki sastanak, aktivnosti policije ili vatrogasne službe. Clark: “Rekao bih da pješčani sat omogućava piscu da uskladi dvije bitne vijednosti: (1) da vijest da odmah na početku ne trošeći vrijeme čitatelja i (2) da zanimljiv događaj iznese narativno.”

Daleko od toga da je obrnuta piramida nadmašena, ali...

Leadovi posebnih priloga Nije neuobičajeno u današnjim medijima vidjeti vijesti koje imaju leadove karakteristične za posebne priloge. To su efektne rečenice, “udice” za publiku. Kad se lead upotrijebi tako, od suštinskog je značenja što prije upotrijebiti vezujući paragraf.

Obrat na kraju Umjesto da se završi na manje važnim elementima, vijesti se mogu konstruirati i tako da se na njihovom kraju ipak nađe neobičan obrat ili klimaks. Ovako se ne može završavati svaka vijest, ali novine ne objavljuju samo hard news.





Praćenje vijesti

Koji će se događaj pratiti?

Efekt vijesti Vijest se prati iz dana u dan onda kada novinari u njihovi urednici smatraju da je dovoljno važna ili zanimljiva. Drugim riječima, kada događaj sam po sebi, njefove posljedice ili vijesti koje iz njega proizlaze i dalje izazivaju pažnju publike.

Drugi faktori koji utječi na praćenje vijesti- sklonosti novinara i urednika- veličina tržišta- eksluzivnost- rad konkurenata- druge vijesti

Praćenje događaja iz dana u dan

Faze praćenja

1. Faza 1. - Nešto se dogodilo. Novinari publici priopćavaju što se, kada i kome dogodilo. Novinari će obično napisati noseće članke, osnovne tekstove koji prenose posljednu vijest, ali i dopunske tekstove koji vijest objašnjavaju ili govore o sudionicima.

2. Faza 2. - Novinari nastoje objasniti zašto i kako se događaj dogodio, ali nastavljaju i s izvještavanjem o najnovijim trenucima zbivanja. Pišu se članci narednog dana, koji daju najnovije vijesti i rezimiraju stare, kao i dopunski tekstovi kojima se vijest publici osvjetljava s više aspekata.

3. Faza 3. - Događaj više nije vijest na prvoj stranici (osim ukoliko se ne dogodi nešto novo), ali ga novinari i dale pokrivaju rutinski ili kao cijelodnevan posao. Traže se svježi elementi.

4. Faza 4. - Događaj se više ne pokriva svakodnevno, iako se i dalje rade rutinske provjere. Postoji mogućnost da događaj ponovo završi na prvoj stranici.

Novinari se mogu događajem baviti koliko žele, ali uvijek postoji rok. To znači da niti jeadn tekst nije definitivan. S dobrim materijalom moguće je napraviti i specijalne priloge koji ističu kolorit - opažanja, pripovijedanje ili anegdote, koji publici pružaju jasniju sliku o nekoj osobi ili događaju.





Check-lista za događaje koji se prate

1. Prvo dajte najnoviju vijest 2. Dajte prvobitnu vijest gotovo na samom početku svakog nastavka - Novinari ne smiju

pretpostaviti da je publika o nečemu obaviještena i moraju dati backround prvobitne vijesti

3. U svakom nastavku dajte nešto novo - Svaki tekst mora biti nova faza4. Pronađite što je moguće više izvora - Važno je kontaktirati što više izvora, ali i odbaciti

nepouzdane informacije5. Dočarajte atmosferu - Značajne vijesti koje se prate dotiču se ljudi, što znači da imaju

ljudsku dimenziju: publika želi znati što kaže što je moguće više sudionika.6. Naučite se suočavati s pritiskom stalnih rokova - Novinari koji pokrivaju ovakva

zbivanja ne mogu prestati s radom kad im prođe prvi rok, njihovi tekstovi nikad nisu konačni.

7. Surađujte s drugim novinarima - Novinari često razmjenjuju informacije.





Citati i imenovanje izvora

Citati mogu biti više od od niza riječi odvojenih znacima navodnika. Mogu pobuditi emocije, pružiti slikoviti opis, biti anegdote, nešto objasniti ili predstavljati eksluzivan materijal. Citati mogu biti duša vijesti ili priloga. Mogu uliti život dosadnom tekstu, a dobar učiti još boljim. Čovjeka mogu proći trnci čak i od najobičnije izjave kad se stavi u kontekst događaja.

Upotreba citata

Vrste Izjave se mogu dati kao:

- cjeloviti citati- djelomični citati- indirektni ili parafrazirani citati

Kada i kako citirati? Znaci navoda u rečenici znače da su riječi upotrebljene točno, ili gotovo točno onako kako ih je osoba izgovorila. Izvor se navodi odmah nakon prve rečenice. Stilski priručnik AP-a: “Citate treba ispravljati da bi se izbjegle gramatičke greške i riječi koje često prođu nezapaženo kad ih netko izgovara, ali su neprilične kad se objave.”

Dobro je raspršiti citate po cijelom tekstu jer se tako izvoru omogućuje da razgovara s čitateljima. Kada parafrazirate uvijek morate navesti ime izvora, recite čitatelju tko stoji iza te izjave. Nikada nemojte izmišljati citate ili parafraze. Nemojte niti gurati ljudima riječi u usta (npr. -“Biste li rekli da ste osjetili oštru bol koja je pulsirala?” -”Aha.” Tekst ne smije glasiti: Izjavio je da je osjetio oštru bol koja je pulsirala.)

Upute za citiranje1. Citirajte specifične, slikovite izjave.2. Citirajte opisne izjave.3. Služite se citatima za intimne osjećaje.4. Upotrijebite osobnu izjavu da oslikate osobu.5. Koristite se citatima da dopunite činjenice.6. Poslužite se citatima u dijalozima.7. Citirajte da biste rjeđe imenovali izvor - Navedite ime osobe nakon prve rečenice, a ako

citirate indirektno morate imenovati izvor nakon svake rečenice (..., rekao je. ..., dodao je.)





Zamke koje treba izbjeći prilikom citiranja1. Pazite na greške u citatima - Novinari trebaju provjeriti navode koji im zvuče

sumnjivo. Ako je citat netočan, novinar može ponovo pozvati svoj izvor i pitati ga postoji li objašenje za netočnost podataka ili jednostavno izostaviti citat.

2. Pazite se nekoherentnih citata - Točan citat ne podrazumijeva dozvolu za gnjavljenje čitatelja. U takvoj situaciji citat treba parafrazirati i možda dopuniti djelomičnim citatima.

3. Čuvajte se nerazumljivih citata - Citat može biti prestručan i nerazumljiv laicima ako ga daju doktori, odvjetnici i sl. Morate se potruditi da prepričate citat razumljivim riječima ili možete zamoliti izvor da citat preformulira ili da ga nadopune paragrafom u kojem će vam ga objasniti.

4. Nemojte rekonstruirati djelomične citate - Nemojte ništa dodavati citatu kako biste ga poboljšali ili prikrili činjenicu da niste uspjeli uhvatiti cijeli citat.

5. Izbjegavajte upotrebu fragmentiranih citata - Fragmentirani citati koji se koriste u cijelom paragrafu nekaju nikakvu svrhu i djeluju zbunjujuće.

6. Izbjegavajte nelogičnosti prilikom citiranja7. Vodite računa o dobrom ukusu pri citiranju - Nemojte citirati neprilične i vulgarne

izraze ukoliko ne postoji jak razlog da ih upotrijebite.8. Pazite se nepriličnih riječi - Čitatelji se mogu uvrijediti, radije ih zamijenite točkicama

ako ih već morate koristiti.9. Morate znati kada upotrijebiti dijalekt - Kad se upotrebljava dijalekt, često izgleda kao

da se govornik pokroviteljski izvrgava ruglu. Ne treba ga koristiti osim ako nije očito bitan za tekst.

Imenovanje izvora citata

Kada i kako imenovati izvor? Imenovanje izvora govori čitateljima od koga potječe informacija. Ne treba imenovati citat u leadovima u kojima je riječ o pouzdanom izvoru (pojedincu ili državnom organu) koji je pružio činjeničnu informaciju u koju novinar nema razloga sumnjati. Izvor treba imenovati kada se citira mišljenje ili neka druga vrsta informacije, koja se može promijeniti ili osporiti.

Glagoli za imenovanje izvora- rekao je, dodao je- ovi glagoli nalaze se u većini tekstova

- izbjegavati: utvrditi, zavapiti, zahtjevati, izraziti (mišljenje), mucati, istaći, uzviknuti, smatrati, naglasiti, konstatirati, natuknuti,...





Predstavljanje izvora- fukcija i ime

Ponekad, radi pojednostavljenja, u leadu se navodi samo fukcija. Ime osobe daje se u narednom paragrafu. Funkcije također treba navesti u leadovima kad više osoba izražava svoje mišljenje. Novinari se trebaju paziti rekla-kazala izvora.

Mjesto za imenovanje izvora Imenovanje izvora obično slijedi informaciju, jer je normalno da je ono što je rečeno važnije od onoga tko je to rekao. Ipak, ponekad imenovanje prethodi informaciji.

1. Ako se citira samo jedna rečenica, izvor se imenuje obično poslije citata.2. Ako se doslovno navodi nekoliko rečenica, izvor se imenuje obično nakon prve.3. Kad se govornik promijeni, novi izvor treba imenovati prije prve citirane rečenice.4. Imenovanje izvora može prethoditi citatu od nekoliko rečenica (mada neki urednici smatraju

da se treba imenovati poslije prve).5. Ako je izvor citata samo jedna osoba, treba je imenovati samo jednom, čak i kad se citat

proteže na nekoliko paragrafa.6. Ako nakon djelomičnog slijedi cjeloviti citat, izvor imenujte između njih.

Anonimni izvori Svaki put kad nekoga intervjuiraju, novinari se suočavaju s mogućnošću da izvor zahtjeva da ostane anoniman. Razgovarajte otvoreno s izvorom. Utvrdite pravila za intervju prije nego što ga obavite. Recite izvoru da ste novinar i za koji medij radite.

Konvencije o upotrebi materijala:- za objavljivanje = on the record - Sav materijal može se koristiti, uključujući i ime izvora

i njegovu fukciju- nije za objavljivanje = off the record - Materijal se ne može koristiti. Točka.- anonimnost izvora = on background - Materijal se može koristiti kao citat, ali se ne može

navesti ime izvora (može funkcija)- puna anonimnost izvora = on deep background - Materijal se može koristiti, ali ne kao

citat. Možete potražiti druge izvore kod kojih ćete provjeriti materijal. Treba se posavjetovati s urednicima.

Odluke koje se donose od slučaja do slučaja Neki izvori razgovaraju s novinarom pa nakradno traže anonimnost jer su govorili predugo i previše su toga rekli. U toj situaciji novinar odlučuje što će napraviti i mora imati u vidu značaj teme, status izvora i uređivačku politiku svojih poslodavaca.





Razvoj široke mreže pouzdanih izvora jedan je od ključnih uvjeta dobrog izvještavanja. Anonimni izvoru su dragocjeni zato što vas mogu navesti na druge izvore. Ponekad ćete objaviti informaciju, iako izvor ne želi da ju objavite, jer bi “odbijanje takve vrste rada lišilo publiku mnogih podataka koji su joj potrebni da formira svoje mišljenje o nacionalnim i svjetskim temama”.

Check-lista interpunkcije za citate i imenovanje izvora

1. Kad prenosite citat i imenujete izvor, stavite dvotočku nakon glagola i prije otvorenog znaka navodnika.

Jones je rekao: “Doći ćemo u srijedu”.

2. Kad imenovani izvor indirektno citirate, nemojte stavljati zarez iza glagola.Jones je rekao da će doći u srijedu.

3. Kad indirektni citat završavate imenovanjem izvora, stavite zarez prije nego što ga imenujete.

Doći će u srijedu, rekao je Jones.

4. Zareze i točke uvijek stavljajte poslije zatvorenog znaka navodnika.“Svi naši prekooceanski letovi su puni”, rekla je ona.

5. Dvotočku i zared uvijek stavljajte iza navodnika.Trener Jones je rekao da je to bila njegova “najgluplja greška”: nije trebao neprovjerenog igrača staviti na ključno mjesto u timu.

6. Mjesto znaka pitanja oviso o tome pripada li pitanje citatu ili rečenici koja ga okružuje. Ako citirani dio sam po sebi predstavlja pitanje, upitnik mora biti unutar navodnih znakova; ako je rečenica koja ga okružuje pitanje, upitnik treba staviti iza navodnih znakova.

7. Citat u citatu treba označiti polunavodnicima.“Jones je apelirao da ‘ovu utakmicu dobijemo radi svojih navijača’”, rekao je Smith.

8. Nemojte zaboraviti staviti navodnike na kraju citata.

9. Navodnici se ne koriste na kraju paragrafa ako se riječi istog sugovornika prenose u idući pasus.

10.Kada se citat prekida imenovanjem izvora, nemojte zaboraviti ubaciti dodatne navodnike.

11.Kada prenosite dijalog, prenesite u novi red riječi drugog govornika.





Odlike dobrog pisanja

Roy Peter Clark: 14 karakteristika dobrih pisaca

1. Sve je vijest.2. Sami pronalaze i realiziraju svoje ideje, izbjegavaju loše urednike i zadatke koje

smatraju beskorisnima.3. Sakupljači su informacija, više ih zanma kvaliteta informacije nego ljepota stila.4. Troše puno vremena i stvaračke energije na dobre leadove.5. Potpuno se “utapaju” u tekst, cijeli dan ga planiraju, ponavljaju i pišu u glavi.6. Većina dobrih pisaca krvari, a ne juri. Kad treba, znaju i juriti.7. Shvaćaju da je znatan dio pisanja dosadno mehaničko organiziranje materijala.8. Dobri pisci prerađuju tekstove. Pisanje je odraz ega, što pisca ponekad čini

osjetljivim i nepodnošljivim.9. Više vjeruju svojim ušima i osjećajima nego očima.10.Vole ispričati događaj. U stalnoj su potrazi za ljudskom dimenzijom priče, umjesto

pet W radije daju anegdote, sene, kronologiju i pripovijedanje.11.Pišu da bi zadovoljili sebe i odgovorili vlastitim standardima, ali su istovremeno

svjesno da je pisanje transakcija između pisca i čitatelja.12. Dobri se pisci u pisanju izlažu riziku, vole neočekivane i nekonvencionalne

pristupe tekstu.13.Doživotni su čitatelji, uglavnom romana, vole i filmove. Vole riječi, imena i liste.14.Dobri pisci pišu dugačke tekstove i svjesni su toga. Koriste se prijelazima i

završecima da bi tekst učinili aktraktivnim. Žele da se pročita svaka riječ.

Robert Gunning: 10 principa jasnog pisanja

1. Neka vam rečenice budu u prosjeku kratke.2. Neka jednostavno ima prednost nad složenim.3. Dajte prednost svakodnevnoj riječi.4. Izbjegavajte nepotrebne riječi.5. Neka vam glagoli izražavaju akciju.6. Pišite onako kako govorite.7. Koristite se riječima razumljivim čitatelju. 8. Nalazite vezu s onim što je blisko vašim čitateljima.9. Budite maksimalno raznovrsni.10.Pišite da se iskažete, a ne da impresionirate.





Intervjuiranje

Intervju je razmjena informacija između novinara i izvora. Kada novinar s puno takta postavlja prava pitanja, izvor postaje prozor u vijest. Intervjuiranje iziskuje strpljenje, sigurnost i gotovo nevjerojatnu sposobnost slušanja, sudjelovanja, zapažanja i upijanja. Novinari moraju do kraja saslušati odgovor na svoje pitanje. Novinari koji su dobro pripremljeni mogu razaznati kada izvor govori istinu, uljepšava stvari ili laže.

Svaki intervju sastoji se od tri faze:1. Istraživanje2. Ugovaranje intervjua3. Pitanja i odgovori

Istraživački dio posla

Uzajamno povjerenje novinara i izvora ključ je uspješnog intervjua. Da bi to postigli, novinarju moraju u intervju krenuti znajući nešto o izvoru i o temi o kojoj će razgovarati.

Novinska dokumentacija Većina novina ima vlastite biblioteke (“mrtvačnice” jer se tu čuvaju “mrtve priče”). Novinari tekstove mogu potražiti u arhivama (mogu biti i elektroničke). Koristeći se ovim materijalom novinari mogu obaviti veliki dio istraživačkog posla. Prije nego što proces započne, novinar već na osnovu klipinga i istraživanja mora imati pet W i H događaja, imena izvora i pitanja. Ovo oduzima vrijeme, ali veći su izgledi da novinar dobije odgovore od izvora ako pitanja formira na osnovi činjenica, a ne pretpostavki.

Drugi izvori- ukoričeni tomovi novina- fajlovi o ranijim tekstovima- pretraživanje interneta- neophodan background osloniti se može na državne službenike ili privatna lica- studentske i javne knjižnice- razgovor s novinarima koji su već pisali o toj temi ili osobi- ako osoba do sad nije bila intervjuirana, možete razgovarati s njezinim prijateljima ili

kolegama

Nemojte oklijevati raspitati se o izvoru!





Ugovaranje intervjua 6 uputa kojih se treba držati:

1. Ako niste pritisnuti s rokom, unapijed zamolite osobu za intervju pismom ili telefonom. Novinar obično ima vremena najaviti se i dogovoriti se unaprijed za intervju. Iznimka je jedino kad se radi o posljednim vijestima. Zakazivanje intervjua pomaže da se otkloni eventualna odbojnost između novinara i izbora.

2. Predstavite se kao novinar i kažite ime svoje organizacije. Izvoru morate odmah reći da razgovara s novinarom.

3. Utvrdite vrijeme i mjesto koji odgovaraju sugovorniku. Ljudi su pričljiviji kad su na svom terenu, stoga pustite njih da odrede mjesto i vrijeme intervjua. Uvijek budite spremni za intervju prije nego što ga zakažete, u slučaju da vam izvor kaže: “Kasnije sam zauzet, ajmo sad odmah.”

4. Kažite sugovorniku općenito kakve su vam informacije potrebne. Nema potrebe da otkrivate pojedina pitanja, ali trebate najaviti da radite tekst o tome i tome i koliko će vaš intervju trajati. Čak i ako ljudi kažu da imaju samo nekoliko minuta, prihvatite invervju. Ljudi često sami premašuju unaprijed određeno vrijeme.

5. Obucite se prikladno. Najbolje je da vaša odjeća odgovara odjeći osobe koju invervjuirate.

6. Pojavite se na ugovorenom mjestu na vrijeme. Jedino što je gore od toga da na invervju dođete nepripremljeni, jest da zakasnite ili uletite bez daha. Nemojte zakazivati jedan intervju za drugim, kako ne biste morali pogledavati na sat tijekom invervjua.

Vođenje intervjua: pitanja i odgovori

Intervju ne nastaje sam po sebi. Mora se obratiti posebna pažnja na njegovu strukturu, na način na koji se postavlja pitanja i na vrste pitanja, na temu ili svrhu teksta, na zapažanje i bilježenje.

Strukturiranje inverjua Invervjui se rade na osnovu dva modela koji su određeni temom i sugovornikom.

1. Jedan je konstruiran kao lijevak i teče postepeno, 2. Drugi liči na obrnuti lijevak i započinje direktno.





Postupni intervju Najubičajeniji je tip i tada su i novinar i izvor najopušteniji: najteža i najopasnija pitanja čuvaju se za sam kraj. Takvi intervjui započinju pitanjima koja se odnose na izvor (poput: “Koliko dugo ovdje radite?”, “Gdje ste rođeni?”). Nakon ovih, dolaze pitanja općeg tipa, a poslije njih direktna ili neugodna pitanja. Upostavljajući odnos povjerenja laganim pitanjima na početku, novinar ima više šanse dobiti iskrene odgovore na kasnija, teža pitanja.

Postupni intervjui su najkorisniji:- kada izvor nije naviknut na to da bude intervjuiran- kada je dužina intervjua nevažna- kada treba postavljati osjetljiva direktna pitanja

Direktan invervju U direktnom intevjuu ključna pitanja postavljaju se odmah. Na ovaj način intervjuiraju se čuvari zakona ili predstavnici vlasti, kojima nije potrebna priprema da bi odgovorili na direktna ili neugodna pitanja. Direktni se intervju također koristi za posljednje vijesti kada za pitanja nemamo puno vremena.

Pitanja

Planiranje pitanja Prije nego što krenete u invervju zapišite ili zapamtite važna pitanja. Morate unaprijed znati što trebate pokriti. Pitanja se formuliraju na osnovi istraživanja ili ranije vođenih invervjua. Nastojte ne buljiti u listu s pitanjima i čitati iz nje.

Direktna i opća pitanja Direktna pitanja najbolje je koristiti kad se traže bza pitanja i kratki, određeni odgovori. Nemojte se bojati postavljanja teških pitanja, ali nemojte niti pričati gluposti izvoru koji nema vremena.

Opća pitanja postavljaju se kada nije potrebno odmah dobiti kratak, precizan odgovor. Ona daju izvoru više vremena za odgovor i zvuče manje zastrašujuće. Dobra su za otklanjanje barijera i uspostavljanje povjerenja.

Dva faktora određuju kakva pitanja novinar treba postaviti:1. Način na koji intervjuirana osoba reagira na pitanja,2. Dužina invervjua.





Pitanja osobne prirode Za neke novinare postavljanje pitanja osobne prirode najteži je dio intervjua. Ako se takva pitanja postave u pravom trenutku i s osjećajem za mjeru, izvor će uglavnom dati emotivan i iskren odgovor. “Pokušavam mu uliti povjerenje”, kaže Maren Bingham, urednica projekata u The Sun-Sentineu iz Floride. “Sjedim i razgovaram s njima, a ne zapisujem i ne uključujem magnetofon. Postavljam opća pitanja ne bih li ih bolje upoznala.”

Novinari se najviše boje da će izvor požaliti zbog onoga što su rekli i tražiti da se njihovi odgovori ne tiskaju. Novinar tada mora procijeniti koliko je izvor važan za tekst na kojem radi ili za neke buduće članke.

Upute za postavljanje pitanja osobne prirode (Bingham & Dillon)- napravite domaću zadaću (raspitajte se o izvoru prije intervjua)- pokušajte intervju obaviti osobno- intervjuirajte u neformalnom okruženju- probijte led općim pitanjima- ako se intervju snima, pokušajte ne uključiti magnetofon odmah na početku- ponekad je lakše izvući osoban odgovor tako da ne postavite nikakvo pitanje

(“Pričajte mi o svom sinu.”)- dajte pitanjima neki uvod- laskajte nekooperativnom izvoru

Dodatna pitanja Novinari postavljaju dodatna pitanja kako bi preformulirani ranije pitanje ili postavili neko drugo pitanje u pokušaju da izvuku novi ili određeniji odgovor. Novinar mora dobro napraviti (1) “domaću zadaću” i postaviti odgovarajuće direktno pitanje. Nakon toga mora (2) saslušati odgovor i (3) dobro poznavati temu kako bi brzo interpretirao odgovor i mogao se odmah nadovezati dodatnim pitanjem. Novina se mora potruditi da mu svako pitanje bude inteligentno, kratko i lako razumljivo.

Formuliranje pitanja prema svrsi teksta Novinari moraju znati što žele postići svojim tekstom: svaki tekst mora imati temu ili cilj. Svrha vijesti jest što prije čitatelje obavijestiti o nekom događaju, cilj teksta jest tu vijest prenijeti. Intervjui se obavljaju kako bi čitatelji što bolje razumjeli ono što se dogodilo. Izvori se, na primjer, koriste da objasne zašto i kako se nešto dogodilo i mogu dati kolorit ili dodatnu dimenziju nekoj vijesti.





Intervjui su od vitalnog značenja za neki prilog: čine ga življim, bez njih se često nema ni o čemu pričati. Pitanja moraju biti formulirana tako da pomognu izvoru u pričanju priče. Priprema je od ključnog značenja za usklađivanje intervjua sa svrhom teksta. Ipak, nikada se ne može znati u kojem će smjeru razgovor krenuti. Unaprijed pripremljena pitanja samo su putokaz za novinara koji mu pomaže ostvariti intervju i svrhu teksta.

Uspostavljanje uzajamnog povjerenja Novinari moraju što prije uspostaviti povjerenje sa svojim izvorima. Upute za uspostavljanje povjerenja:

- pokušajte intervju voditi osobno, ne telefonom ili preko e-maila- ako je moguće, počnite s općim, lakim pitanjima- nemojte postavljati nejasna pitanja- nemojte fingirati- izbjegavajte raspravu- slušajte- budite spremni na svaki odgovor

Kako postupati s odbojnim i nekomunikativnim izvorima Izvori mogu biti škrti na riječima i reći samo “bez komentara”. Mogu biti “off the record” ili mogu biti odbojni. Dužnost je novinara u takvim slučajevima pokušati sve da se izvor otvori. Ponekad novinar jednostavno mora dići ruke od sugovornika i potražiti drugoga, a u takvoj situaciji to treba reći čitateljima (“Gradolnačelnik je odbio komentirati”). Izvor ne mogu narediti novinaru da primi informaciju koja nije za objavljivanje. Novinari ne krše niti jedan etički kodeks novinarstva ako se ogluše o takav zahtjev, osim ako nisu na to pristali prije intervjua.

Evo kako možete pokušati otvoriti izvor i nagovoriti ga da vam dopusti objaviti informacije:

- nemojte nastupati kao tužitelj- budite suosjećajni i puni razumijevanja- pokušajte nagovoriti izvor na razgovor- iskreno pokušajte shvatiti sugovornikovu situaciju- ponovite neugodne stvari koje ste već čuli o izvoru (ljudi imaju potrebu obraniti se)- stalno postavljajte pitanja- pripremite nekoliko pitanja





Zapažanje detalja Detalji daju kolirit tekstovima, što znači da pružaju publici jasniju sliku o nekoj osobi ili događaju. Kad god rade na nekim tekstovima, novinari moraju imati u vidu sljedeće:

- Po čemu su ta osoba ili mjesto neobični - ili obični?- Da li se izvor dobro izražava?

Zapažanja su od vitalnog značenja u člancima, ali mogu biti efektna i u vijestima. Dok pokrivaju neki događaj ili intervjuiraju sugovornika, novinari bilježe ono što uočavaju. Potom, dok pišu tekst, odlučuju koji je detalj relevantan za priču. Zapažanja su obično bolja od grafičkog isticanja i interpunkcije. (Ne: “Točno se vidjelo da je ŽELIO upecati tu ribu!!!”, već: “Netremice je gledao u vodu. Vene na vratu su mu nabrekle od napetosti i koncentracije. Nije skidao pogled s vode, iako su drugi oko njega pričali i šalili se.”) Zapažanja ne trebaju ometati izvještavanje. Ona služe da bi vijest učinila boljom, da publika dobije osjećaj kao da je prisustvovala nekom intervjuju ili događaju. Najbolje je zabilježiti što više takvih detalja, jer urednici često traže kolorit. Ipak, ako nedostaje prostora, ponekad su ta zapažanja prvo što se briše iz teksta.

Logistika

Bilježenje Novinar tokom intervjuiranja mora istovremeno i razumijeti i zapisati ono što je sugovornik rekao. Novinari trebaju brzo pisati ili koristiti magnetofon kao pomoć.

Magnetofon Kad se njime služe, novinari mogu uspostaviti i zadržati kontakt očima s izvorom i voditi intervju kao da je riječ o razgovoru. Loše strane magnetofona su te što ponekad plaše ili sputavaju sugovornike i novinaru mogu oduzeti dosta vremena nakon intervjua u obradi. Novinar najčešće piše i bilješke kako bi zapamtio poantu, pa poslije dikretne citate traži na snimci.

Bilješke Pribilježite puno toga, i više nego što će vam biti potrebno da napišete tekst. Ipak, nema potrebu zapisati sve što se kaže. Zabilješite samo reletantnu informaciju. I, opustite se.

Brzo pisanje Čak i novinari koji koriste magnetofon hvataju što više bilješki. Neki novinari imaju vlastite skraćenice koje im olakšavaju posao. Novinari odmah nakon intervjua pregledavaju bilješke da bi bili sigurni da ih razumiju.





Bilježnica Bilježnicu i magnetofon najbolje je staviti na neko neupadljivo mjesto, npr. u krilo. To olakšava osobi kontakt i daje intervjuiranoj osobi osjećaj da razgovara s novinarom, ne s bilježnicom.

Simboli Naviknite se nekom vrstom simbola označiti ključne rečenice ili citate. Novinari često već tijekom intervjua u glavi sastavljaju tekst.

Ponavljanje odgovora Nemojte se bojati zamoliti izvor da ponovi odgovor. Prihvatljivo je i da novinar odgovor ponovi kako bi bio siguran da ga je ispravno zapisao. Konačno, i novinaru i izvoru stalo je to toga da citat bude točan.

Telefon Dragocjena je pomoć u vođenju intervjua. Ipak, u mnogim intervjuima, naročito kada izvor ne poznaje novina ili kada rok nije fiksan, bolji je kontakt licem u lice. Nemojte se koristiti telefonom ako:

- imate dovoljno vremena za direktan intervju- ukoliko je izvor nervozan- ako je riječ i posljednoj vijesti, kad s mnogim ljudima treba razgovarati- kad su zapažanja bitna za cijelu priču.

Upute za vođenje intervjua telefonom:- pažljivo se prestavite punim imenom i prezimenom- govorite polako i jasno- recite nešto što će pomoći sugovorniku da se opusti- postavljajte kratka pitanja- smjestite slušalicu na najpogodnije mjesto na ramenu prije nego što započnete

intervju- tipkajte bilješke (brže je od pisanja)- nemojte se brinuti zbog nepreciznog tipkanja- zatražite dozvolu prije nego što počnete snimati telefonski intervju

E-mail Ova brza komunikacija sjajan je način da se od ljudi dobiju brzi i točni komentari. Međutim, budite oprezn. E-mail ugrožava spontanost. Opće je pravilo da se e-mail ili faks koriste za intervju samo kad postoji problem roka ili dostupnosti izvora, ili kad izvor na tome inzistira i odbija da bude osobno intervjuiran.





Nakon intervjua

Što više novinar i izvor razgovaraju, to će intervju i tekst koji iz njega proistekne biti bolji. Stoga svaki novinar treba nastojati da razgovor traje što dulje. Ključne informacije dobivaju se na kraju intervjua kad je sugovornik već potpuno opušten. Nakon intervjua zahvalite se izvoru i pitajte kako ga možete kontaktirati kasnije ako vam trebaju dodatna pitanja dok radite na tekstu. To djeluje i kao preventivna mjera da izvor ne zatraži tekst na uvid prije tiskanja. Novinar ni pod kojim okolnostima ne smije

prisati na to da izvoru pokaže već napisan tekst. Nema nikakvog razloga da se tekst odnosi izvoru na uvid.

Check-lista za intervjue

1. Istražite background.2. Zakažite intervju ako je to moguće.3. Unaprijed zapišite pitanja ili teme.4. Sakrijte bilježnicu.5. Koristite se nekom metodom brzog pisanja.6. Tražite objašnjenja.7. Primjećujte male stvari.8. Budite odlučni, ali korektni.9. Neka intervju traje.10.Opustite se.





Priopćenja za javnost

Novne i radijske i televizijske stanice svakodnevno primaju nekoliko desetina do nekoliko stotina priopćenja za javnost - također nazivanih cirkularima ili priopćenjima za medije. Na novinaru je da:

- odluči koja priopćenja sadrže vijest od značenja za lokalnu sredinu i- da ih prenese tako da čitatelji, gledatelji i slušatelji dobiju najznačajniju vijest

Procjena priopćenja za javnost Sva se priopćenja šalju iz jednog razloga: ljudima koji ih pišu stalo je da njihove organizacije dobiju što veći publicitet. Na novinaru je da odluči jesu li ta priopćenja zanimljiva za publiku, imaju li vrijednost kao vijest ili se organizacija koja ih šalje samo želi domoći besplatne reklame

Faktori koje valja imati u vidu Ovi faktori određuju treba li priopćenje upotrijebiti ili ga baciti u koš:

- Da li je vrijedno kao vijest?- Pokušava li neka osoba, kompanija ili grupa osigurati si besplatan publicitet?- Zavređuje li da se prati, možda u vidu fotografije ili kasnijeg teksta?- Može li mu se vjerovati?

Koja će se priopćenja upotrijebiti? Nema čvrstih pravila o tome koja će priopćenja dospjeti u tisak ili program. To umnogome zavisi od novinara. Većina priopćenja za javnost vjerojatno ima neku vrijednost za vijest, naročito ako ih ne pisala osoba koja se ranije bavila medijima. Novinar mora izdvojiti ona koja su najaktualnija i najznačajnija za lokalnu publiku.

Upotreba priopćenja za javnost

Sažimanje cirkulara Izraz nije pod embargom znači da se informacija može odmah koristiti.

Pronađite lead

Prvo što treba napraviti jest naći lead, poantu teksta. Potražite tko, što, gdje, zašto, kada i kako i potom oko tih elemenata gradite tekst. Nakon što se identificira pet W i H, sljedeći je korak staviti ih u vijest.





Uklonite nebitne elemente Nisu sva priopćenja napisana na jednoj stranici, niti ih je sva lako svesti na 2 paragrafa. Cijela je stvar u tome da se odbace nebitni elementi i da se novinar koncentrira na vijest. Nekad se priopćenja dobijaju već rezimirana, poput vijesti, posebno ako ih piše znalac, jer to pojačava šansu da budu upotrijebljena.

Izbjegavajte besplatne reklame Činjenica da je neko priopćenje poslano medijima ne znači automatski da je vrijedno kao vijest. Mnoga jednostavno imaju za cilj pribaviti besplatni publicitet nekoj osobi, orgnanizaciji ili tvrtki.

Odredite lokalni značaj vijesti Nešto što u jednoj redakciji završava u smeću, u drugoj može postati tekst samo zbog lokalnog značaja.





Govori i konferencije za novinare

Govori

Novinar i govor Predstavnici vlasti, kandidati na izborima, izvršni direktori i drugi ljudi drže govore kako bi publici prenijeli neku poruku. Ukoliko novinari ne mogu doći do govornika prije ili poslije govora, iz govora izdvajaju ono što je zanimljivo ili važno. Govori obično nisu organizirani poput vijesti. Govornik se prema poanti kreće polako i postepeno. Na novinaru je da iz govora izdvoji nešto novo, važno ili neobično. Pametni govornici znaju da je to zadatak novinara i potrudit će se reći nešto takvo.

Pokrivanje govora

Prije govora: priprema- napravite domaću zadaću: informirajte se o osobi i temi- pripremite pitanja- pokušajte što prije dospijeti do govornika

Unaprijed dostavljeni tekstovi Ovakvi su tekstovi korisni jer se u njima može naći najveći dio onoga što će govornik izgovoriti. Također, olakšavaju i fazu istraživanja. Nikad nemojte pisati tekst samo na osnovi unaprijed dostavljenog govora. Tekstom se koristite kao vodičem za istraživanje i pokrivanje govora.

Magnetofon Magnetofon vam pomaže uloviti točne citate. Nemojte zaboraviti pisati bilješke čak i ako koristite magnetofon!

Tokom govora: koraci koje treba poduzeti- mnogo bilježite- zapažajte (kolorit!)- obratite pažnju na vijest- obratite pažnju na rezime- pitanja postavljajte kasnije





Nakon govora: pisanje teksta Pitanja na koja treba odgovoriti:

- Koja je poanta?- Što su ključna mjesta?- Koji su citati najbolji?- Da li je bilo što od ovoga vijest?- Kad je zadnji rok?

Organizacija informacija Većina tekstova slijedi istu shemu. Pišu se poput obrnute piramide. Ako je riječ o poznatom govorniku, njegovo se ime stavlja u lead. U suprotnom, dovoljno je fukcija koja mu daje autoritet, ime može u drugom paragrafu. Izmjenjujte informacije i citate, a tekst nastojte završiti citatom u kojem se govornik direktno obraća publici.

Konferencije za novine

Konferencije za novinare drže se iz sljedećih razloga:- smatraju se obaveznim informirati javnost- žele neku poruku prenijeti što većem broju ljudi- žele se po javiti u novinama ili vijestima

Konferencija za novinare grupni je intervju. Svaki prisutni novinar dobiva istu informaciju.

Konferencija za novinare kao medijski događaj Konferencije za novinare često su dobar televizijski maerijal, što znači da često postaju medijski događaji. Svaka opaska trajat će 30 sekundi ne bi li dospjela na televiziju.

Pokrivanje konferencije za novinare

Prije konferencije: pripreme- pročitajte priopćenje za javnost kojim se govor najavljuje- pročitajte što više informacija o osobi koja drži konferenciju i o temi- pročitajte članke ili knjige koje je napisala osoba koja drži konferenciju- razgovarajte s urednicima- razgovarajte s drugim novinarima

Tekst najave Priopćenje za javnost često se koristi za najavu događaja.





Tokom konferencije za novinare: pitanja i odgovori Svi novinari dolaze na konferenciju iz istog razloga: žele postaviti pitanja koja iziskuju odgovore dovoljno važne ili zanimljive da budu vijest. Televizijski novinari su u prednosti nad kolegama iz tiska, jer govornici žele da ih publika i vidi i čuje. Morate se potruditi da vas vide i čuju. Dođite na konferenciju dovoljno rano. Budite najglasniji u grupi.

Nakon konferencije: upute za novinare Kad se konferencija završi, novinari kojima se približava rok za tisak moraju se odmah uputiti prema telefonima. Čak i prije nego što konferencija završi, novinar mora znati kako će organizirati vijest i što će biti lead. Novinari se neprekidno pitaju:

- Koja su pitanja najbolja?- Odgovara li govornik iskreno?- Što je tu novo, a što je već ranije rečeno?- Izbjegava li govornik neke teme?- Što je najbolji lead?- Kako organizirati tekst?

Lead i organizaciju teksta određuje nekoliko faktora:- Koji je odgovor najbitniji ili najzanimljiviji kao vijest?- Koja su druga ključna mjesta konferencije?





Documents

Pisanje Za Novine