3
1.Zašto je Sunčev spektar apsorpcijski? Tamne linije su nastale apsorpcijom određenih valnih duljina u višem i hladnijem sloju atmosfere. 2.Kemijski element He otkriven je prije na Suncu nego na Zemlji. Na koji način? Spektralnom analizom. 3.Koja od dviju zvijezda, crvena ili plava, ima višu površinsku temperaturu? Plava. 4.Dvije kugle u grijane do različitih temperatura T1 i T2 zrače jednakim intenzitetom. Kako se odnose polumjeri tih kugala? T1 na kvadrat / T2 na kvadrat 5.Što je nazvano ultraljubičastom katastrofom? Nesuglasje teorije i pokusa u ultraljubičastom području. 6.Može li tijelo zračiti po volji male iznose energije? Ne može. 7.Što je kvant energije? To je najmanji iznos energije koju oscilator može apsorbirati. 8.Željeznu pločicu stavimo na elektroskop i nabijemo je negativnim električnim nabojem. Ako blizu pločice upalimo žarulju od 100 W, hoćemo li opaziti fotoefekt? Hoće li doći do fotoefekta ako žarulju zamijenimo drugom od 200 W? Neće doći do fotoefekta. (Svjetlost ima preveliku valnu duljinu.) 9.Živinom svjetlošću obasjamo pločicu od cinka i pločicu od željeza. U kojem će slučaju najbrži fotoelektroni imati veću kinetičku energiju? U slučaju cinka (ima manju graničnu frekvenciju) 10.Što je bila prva eksperimentalna potvrda de Broglieve hipoteze o valnim svojstvima čestica tvari? Davisson i Germer su 1927. dobili ogibnu sliku elektrona. 11.Može li jedan foton, odnosno elektrona dati ogibnu sliku? Ne mogu. Ogibnu sliku daje tek mnoštvo elektrona/fotona. 12.Zbog čega se upotrebljavaju elektronski mikroskopi, iako su mnogo složeniji i skuplji od optičkih? Valna duljina elektrona je manja od valne duljine svjetlosti pa elektronski mikroskop ima veću moć razlučivanja. 13.Pri određivanju položaja i brzine mikročestice može se upotrijebiti svjetlost i rendgensko zračenje. U kojem će slučaju položaj čestice biti preciznije određen? Hoće li u tom slučaju i brzina čestice biti preciznije određena?

Pitanja Za Ponavljanje- Kvantna Fizika

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kvantna fizika pitanja za ponavljanje Planck Einstein crno tijelo fotoefekt laser

Citation preview

1.Zato je Sunev spektar apsorpcijski?Tamne linije su nastale apsorpcijom odreenih valnih duljina u viem i hladnijem sloju atmosfere.2.Kemijski element He otkriven je prije na Suncu nego na Zemlji. Na koji nain? Spektralnom analizom.3.Koja od dviju zvijezda, crvena ili plava, ima viu povrinsku temperaturu? Plava.4.Dvije kugle u grijane do razliitih temperatura T1 i T2 zrae jednakim intenzitetom. Kako se odnose polumjeri tih kugala? T1 na kvadrat / T2 na kvadrat5.to je nazvano ultraljubiastom katastrofom? Nesuglasje teorije i pokusa u ultraljubiastom podruju.6.Moe li tijelo zraiti po volji male iznose energije? Ne moe.7.to je kvant energije? To je najmanji iznos energije koju oscilator moe apsorbirati.8.eljeznu ploicu stavimo na elektroskop i nabijemo je negativnim elektrinim nabojem. Ako blizu ploice upalimo arulju od 100 W, hoemo li opaziti fotoefekt? Hoe li doi do fotoefekta ako arulju zamijenimo drugom od 200 W?Nee doi do fotoefekta. (Svjetlost ima preveliku valnu duljinu.)9.ivinom svjetlou obasjamo ploicu od cinka i ploicu od eljeza. U kojem e sluaju najbri fotoelektroni imati veu kinetiku energiju? U sluaju cinka (ima manju graninu frekvenciju)10.to je bila prva eksperimentalna potvrda de Broglieve hipoteze o valnim svojstvima estica tvari?Davisson i Germer su 1927. dobili ogibnu sliku elektrona.11.Moe li jedan foton, odnosno elektrona dati ogibnu sliku? Ne mogu. Ogibnu sliku daje tek mnotvo elektrona/fotona.12.Zbog ega se upotrebljavaju elektronski mikroskopi, iako su mnogo sloeniji i skuplji od optikih?Valna duljina elektrona je manja od valne duljine svjetlosti pa elektronski mikroskop ima veu mo razluivanja.13.Pri odreivanju poloaja i brzine mikroestice moe se upotrijebiti svjetlost i rendgensko zraenje. U kojem e sluaju poloaj estice biti preciznije odreen? Hoe li u tom sluaju i brzina estice biti preciznije odreena?Rendgenskim zraenjem se preciznije odredi poloaj estice. Ne, brzina e biti nepreciznije odreena.14.Mjerenje energije nekog sustava(npr. atoma) moe se obaviti u duljem ili kraem vremenskom intervalu. U kojem e sluaju neodreenost energije biti vea? Ako mjerimo u kraem vremenskom intervalu.15.Na koji nain atom zrai svjetlost prema Thomsonovu modelu? Elektroni titraju oko ravnotenih poloaja.16. Imaju li u Rutherfordovu pokusu elektroni znaajnijeg utjecaja na gibanje alfa-estica? Nemaju jer odbijanje pozitivno nabijene alfa estice moe prouzroiti samo neka druga pozitivno nabijena estica velike mase.17.to je Rutherford zakljuio o dimenzijama jezgre vidjevi da vrlo mali broj alfa-estica znaajnije skree u odnosu na upadni smjer? Jezgra zauzima vrlo mali dio atoma i u njoj je sadrana gotova sva masa atoma.18.Kada bismo atom predstavili kuglom promjera 100 m, kolika bi tada bila njegova jezgra? 0,01 m19.Kako bi se prema Rutherfordu morali gibati elektroni u njegovu modelu atoma? Je li to mogue? Spiralno. Nije mogue. Elektroni bi pali na jezgru.20.Mogu li atomi prema Thomsonovu i Rutherfordovu modelu zraiti linijske spektre? Ne mogu.21. Koliko je puta polumjer etvrte Bohrove staze elektrona u vodikovu atomu vei od polumjera prve staze? 16 puta22.Koje vrijednosti imaju brojevi m i n za vidljive linije u vodikovu spektru? m=2 n=3,4,5....23. Atom moe : a) apsorbirati bilo koji iznos energije - b)emitirati bilo koji iznos energije- c)apsorbirati samo odreene iznose energije, a emitirati bilo koji iznos-d) apsorbirati bilo koji iznos energije, a emitirati samo odreene iznose -e)apsorbirati i emitirati samo odreene iznose energijef)trajno ostati u pobuenom stanju -24.Ionizaciju nepobuenog vodikovog atoma moe izazvatia)bilo koji fotonb)foton kojemu je energija manja od 13,6 eVc)foton kojemu je energija vea od 13,6 eVd)samo foton rendgenskog zraenjae)samo foton crvene svjetlosti25.Kada svjetlost iz nekog izvora prolazi kroz plin (paru) nie temperature, atomi plina (pare) apsorbiraju fotone odreene energije i nakon toga emitiraju fotone jednake energije. Ipak, u spektru se vide tamne linije na mjestu valnih duljina koje odgovaraju tim fotonima. Zato?Atomi emitiraju fotone energije jednake energiji apsorbiranih fotona, ali ne samo u smjeru upadnog zraenja nego u raznim smjerovima.26. emu slui bljeskalica u rubinskom laseru?27.emu slue zrcala u laseru?