industrijska ekologija i zaštita okoliša

HRVATSKA - 51000 Rijeka, Korzo 40 Tel.: +385 51 336 093 Fax: +385 51 336 022 info: ind-eko@ri.htnet.hr

www.ind-eko.hr

IND-EKO d.o.o. Rijeka, MB: 3625613; žiro: 2402006-1100392562 ERSTE; Temeljni kapital: 942.900,00 kn; Članovi uprave: Ilija Šmitran

ZO – 18/2009 – ST

PLAN GOSPODARNJA OTPADOM OP ĆINE PUNAT ZA RAZDOBLJE OD 2010. – 2018.

GODINE

Srpanj, 2010.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

2 od 87

Naručitelj: Općina Punat

Novi put 2 51 521 Punat

Izrađivač: IND-EKO d.o.o . Industrijska ekologija i zaštita okoliša, Korzo 40, 51000 Rijeka

PREDMET: PLAN GOSPODARENJA OTPADNOM OP ĆINE PUNAT ZA RAZDOBLJE OD 2009. - 2017. GODINE

Oznaka: ZO – 18/2009-ST

Stručni tim: Mr. sc. Miroslav Emling dipl. ing. kemije

Velibor Trbojević dipl. ing. stroj.

Marijan Gomojić, ing. Marija Dugalić, dipl.ing preh teh.

Voditelj izrade: Sabina Toić, dipl. kem. ing.

Konzultacije i podaci: Boris Kovač, ing. Emerik Derenčinović, dipl. oec.

Kontrolirao i odobrio: Ilija Šmitran, dipl. iur.

Rijeka, 12.07.2010.

M.P.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke IND – EKO d.o.o. Rijeka.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

3 od 87

SADRŽAJ 1. UVOD 5 1.1. Uvodno obrazloženje 5 1.2. Zakonska regulativa 6 1.3. Propisi koji uređuju gospodarenje otpadom u RH 8 1.3.1. Ključni pojmovi 9 1.3.2. Kratice 14 2. OSNOVNI PODACI O PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI I OPĆINI PUNAT 15 2.1. Opći podaci 15 2.2. Naselja u Općini Punat 17 2.3. Gospodarstvo i glavne gospodarske djelatnosti Općine Punat 19 3. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE PUNAT 20 3.1. Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenja otpadom 24 3.2. Utvrđivanje lokacija građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada 26 3.3. Zakonske odredbe EU 26 3.3.1. Direktiva o otpadu 26 3.3.2. Direktiva o opasnom otpadu 26 3.3.3. Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu 27 3.3.4. Direktiva o električnom i elektorničkom otpadu 27 3.3.5. Direktiva o odlaganju otpada 27 3.3.6. Direktiva o spaljivanju otpada 28 3.3.7. Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja 27 3.3.8. Direktiva o baterijama i akumulatorima 28 3.3.9. Direktiva o otpadnim vozilima 28 3.3.10. Uredba o nadzoru i kontroli prijevoza 29 3.4. Usklađenost Hrvatskog i EU zakonodavstva u području gospodarenja otpadom 29 3.5. Obveze iz postojeće i nove zakonske regulative 30 4. GOSPODARENJE OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE PUNAT 31 4.1. Postojeći kapaciteti za postupanje s komunalnim otpadom 32 4.1.1. Ustroj sustava prikupljanja komunalnog otpada 33 4.1.2. Sustav prikupljanja otpada na području Općine Punat 33 4.1.3. Dinamika odvoza otpada 35 4.1.4. Postojeći kapaciteti za odlaganje komunalnog otapada 41 4.2. Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava komunalnog otpada 42 4.3. Količine komunalnog otpada 43 4.4. Postupanje s proizvodnim otpadom na području Općine Punat 46 4.5. Neopasni proizvodni otpad 58 4.6. Opasni proizvodni otpad 58 4.7. Postupanje s posebnim kategorijama otpada 58 4.7.1. Ambalaža i ambalažni otpad 59 4.7.2. Tehnički i glomazni otpad 59 4.7.3. Opasni otpad 59 4.7.4. Otpad koji sadrži azbest 59 4.7.5. Medicinski otpad 60 4.7.6. Građevinski otpad 60 5. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM 60 6. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM I ODVOJENOG SAKUPLJANJA

KOMUNALNOG OTPADA

62 6.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 62 6.1.1. Osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 63 6.1.2. Osnovni elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 64 6.2. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada 66 6.2.1. Zakonska regulativa u funkcji izbjegavanja i smanjenja komunalnog otpada 67

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

4 od 87

6.2.2. Opće preventivne mjere za izbjegavanje i smenjenje količine komunalnog otpada 67 6.2.3. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada 69 6.2.4. Gospodarsko-financijski instrumenti za poticanje izbjegavanja i smanjivanja količina

otpada

70 6.2.5. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada kod gospodarskih subjakata 70 6.2.6. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada u kućanstvima 70 6.2.7. Mjere za smanjenje i izbjegavanje nastanka problematičnih tvari 71 6.2.8. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpadaiz javnih i uslužnih djelatnosti 71 6.2.9. Javno obavješćivanje u funkciji izbjegavanja i smanjenja komunalnog otpada 72 6.3. Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada 72 6.3.1. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka 72 6.3.2. Mjere za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada 73 6.3.3. Opće mjere za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada 74 6.3.4. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada u gospodarskim djelatnostima 74 6.3.5. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnsoti 75 6.3.6. Odvojeno sakupljanje otpada u kućanstvima 75 6.3.7. Rad s javnošću u postizanju efekata odvojenog prikpljanja 75 6.3.8. Mjere za oporabu odvojeno prikupljenog komunalnog otpada 75 6.4. Primarna reciklaža i njen značaj u konceptu cjelovitog susutava gospodarenja

otpadom

75 7. ZATVORENO ODLAGALIŠTE NA PODRUČJU OPĆINE PUNAT 77 7.1. Opis lokacije odlagališta „Lovački dom“ 77 7.2. Kapacitet odlagališta 77 7.3. Mjere sigurnosti 77 7.4. Financijska sredstva za sanaciju odlagališta 78 7.5. Plan sanacije 78 8. Prilozi 79 8.1. Prilog 1.: Ulaz na privremeno odlagalište građevinskog otpada u Puntu 80 8.2. Prilog 2.: Oglagalište građevinskog otpada 81 8.3. Prilog 3.: Stroj koji prerađuje otpadni građevinski otpad 82 8.4. Prilog 4.: Prerađeni građevinski otpad 83 8.5. Prilog 5.: Krupni građevinski otpad 84 8.6. Prilog 6.: Dio odlagališta na kojemu se odlagao komunalni otpad 85 9. Zaključak 86

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

5 od 87

1. UVOD

1.1. Uvodno obrazloženje Postupanje s otpadom jedna je od najvažnijih odrednica zaštite okoliša, a posebno na području priobalja i otoka te na području krša zbog postojanja mogućnosti zagađenja veće zone uključujući i more. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom bitna je sastavnica modernog društva, a za njegovo razvijanje i učinkovitost važne su gospodarske odrednice koje potiču smanjivanje otpada, odvojeno skupljanje, obradu, recikliranje i oporabu te usmjeravanje i kontinuirani razvoj navedenog. Trenutno u Republici Hrvatskoj, gradovi i županije organiziraju prikupljanje i odlaganje otpada na način koji ne možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje zaštite okoliša, te jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije. Za razliku od zemalja članica EU, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju određene količine energije, Hrvatska je suočena s kompleksnim i višestrukim problemima u gospodarenju otpadom koji ozbiljno ugrožavaju okoliš. Rješavanje tih problema i orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan je od preduvjeta za ulazak u Europsku Uniju. U Hrvatskoj je zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom velikim dijelom riješen, iako još neusklađen sa zahtjevima i standardima EU, međutim veliki problem predstavlja neprovođenje propisa. Nema potpunih i pouzdanih podataka o količinama otpada i tokovima otpada, niti odgovarajuće kontrole. Osobito je loše stanje s infrastrukturom koja je nedostatna ili se ne koristi na zadovoljavajući način. Postupci zbrinjavanja otpada uglavnom se svode na odlaganje na odlagališta, od kojih vrlo mali dio zadovoljava propisane standarde. Edukacija i aktivnosti podizanja svijesti javnosti nedovoljno su razvijeni. Unatoč činjenici da je na području Općine Punat, pa tako i na cijelom području Primorsko-goranske Županije, tijekom proteklog razdoblja postupanje s otpadom unaprijeđeno, ipak ono još nije u cijelosti usklađeno s propisima i usvojenim sustavom gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom. Na otoku Krku postavljen je kvalitetan sustav zbrinjavanja otpada s kojim je svima građanima omogućeno da sav proizvedeni otpad mogu zbrinuti na zakonom predviđeni način. Postavljene su posude za selektivno prikupljanje otpada, nabavljena su vozila za odvoz selektivno prikupljenog otpada, izgrađeno je reciklažno dvorište te su formirana posebna sabirna mjesta po općinama u svojstvu mini reciklažnih dvorišta. Postoji problem što se dio građanstva ipak ne pridržava pravila sustava te i dalje veći dio otpada odlaže u posude za mješani otpad. Komunalno društvo Ponikve d.o.o. provodi kontinuiranu edukaciju građana i privrede, ali u ovom trenutku ne postoji mogućnost sankcioniranja onih koji se ne pridržavaju postavljenog sustava zbrinjavanja otpada. Do sada je postignut postotak od 30%, ali uz primjenu kazni narastao bi i do 50% što bi bio značajni iskorak u očuvanju prirode i štednji vrlo uskog odlagališnog prostora. Županijskom Strategijom zaštite okoliša do 2015. godine, uzimajući u obzir i prioritete Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji, gospodarenje otpadom na listi je prioriteta u djelatnosti zaštite okoliša.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

6 od 87

1.2. Zakonska regulativa

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u:

- Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), - Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), - Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015.

godine (NN 85/07).

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske određen je cilj gospodarenja otpadom u skladu s politikom gospodarenja otpadom u Europskoj Uniji. Uspostavljen je okvir unutar kojega će Hrvatska smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Prema Zakonu o otpadu uređuje se način gospodarenja otpadom koji predstavlja skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje i ne koriste postupci i/ili načini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjegao:

- rizik onečišćenja mora, voda, tla i zraka, - pojava buke, - pojava neugodnih mirisa, - ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, - štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, - nastajanje eksplozije ili požara.

Ciljevi gospodarenja otpadom su: 1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje opasnih svojstava otpada

i to posebice: - razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, - tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose povećanju štetnog

utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, - razvojem metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namjenjenom

oporabi, 2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom uz izdvajanje

sekundarnih sirovina ili uporabu otpada u energetske svrhe, 3. zbrinjavanje otpada na propisan način, 4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

7 od 87

Prema zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima:

1) Onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove zbrinjavanja otpada, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio,

2) Odgovornost proizvođača – proizvođač proizvoda od kojega otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš te uporabu najbolje tehnologije proizvodnje,

3) Blizina – Oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati na najbližoj odgovarajućoj lokaciji, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš.

Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 130/05) predviđa slijedeće aktivnosti:

- postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: uz Zagreb dvadeset županijskih i četiri regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta,

- zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim sakupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu,

- posebnu zaštitu podzemih voda na krškom području od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina,

- sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke, - središte za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta, - kontrolirane prioritetne tokove otpada, - visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjsko-trgovinske bilance,

- angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC – BAT tehnologije (Best available technology – najbolje raspoložive tehnologije),

- jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada,

- edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup.

Za opći cilj prema Strategiji gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) ima smanjivanje količine otpada koji će se trajno odložiti i koji će biti inertan kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje. Ovaj koncept svodi se na tri osnovne faze (Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje):

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

8 od 87

- izbjegavanje nastanka otpada rezultira maksimalnim smanjivanjem količine i opasnih svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka tako da u slijedeće faze gospodarenja otpadom odlazi manje ukupnog, a osobito neškodljivog otpada;

- vrednovanje – oporaba neizbježnog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarrnih sirovina i energije u granicama tehničkih mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti; ova faza započinje odvojenim skupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom do mjesta iskorištavanja;

- odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na uređena kontrolirana odlagališta (sanirana postojeća ili nova) kao najniže rangiranoga u hijerarhiji otpada; uključene su sanacije odlagališta i drugih starih opterećenja.

1.3. Propisi koji ure đuju gospodarenje otpadom u RH

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05, - Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09, - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine,

NN 85/07, - Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničng prometa opasnog

otpada i njegovu odlaganju, NN – Međunarodni ugovori 3/1994, - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada, NN 50/05, 39/09, - Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07, 39/09, - Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98, - Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04, - Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07,111/07, - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada, NN 117/07, - Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96, - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97, 112/01, - Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, NN 45/07, - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05, 81/ 08, 31/09, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06, 31/09, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06, 121/08, 31/09, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06, 31/09, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06, 31/09, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom,

74/07, 133/08, 31/09, - Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07, - Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07, - Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest, NN 89/08, - Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom, NN 38/08, - Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade

na opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04,

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

9 od 87

- Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06,

- Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06,

- Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plačanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom, NN 95/04,

- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06, - Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe

u 2006., NN 64/06, - Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe

u 2007., NN 36/07. Postoji još niz propisa koji na neki način, tj. indirektno, utječu ili reguliraju način gospodarenja otpadom kao što su, npr. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 – pročišćeni tekst, 178/04, 38/09, 79/09), Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07), itd. Prema Zakonu o otpadu Plan gospodarenja otpadom Općine Punat sadrži i:

- mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, - mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva

previsoke troškove, - mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja

otpada, - plan gradnje građevina namjenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju

uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada, - mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenog odlagališta, - mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom, - rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

Plan gospodarenja otpadom u Općini Punat donosi Vijeće Općine Punat.

1.3.1. Klju čni pojmovi U Planu gospodarenja otpadom koriste se pojmovi iz Zakona o otpadu i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa slijedećim značenjem: Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje. Biološki razgradiv otpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton). Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada. Cjelovito gospodarenje otpadom – izraz potječe iz SAD-a, a odnosi se na komplementarnu (dopunsku promjenu) različitih postupaka gospodarenja otpadom radi

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

10 od 87

sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje količina otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada. Čistija proizvodnja (ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP uključuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprečavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i konačnog odlaganja (prema definiciji UNEP-a). Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveće sl. Gospodarenje otpadom je skup aktvnosti, odluka i mjera za: sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena. Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada. Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode. Kakvo ća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima. Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad propisom iz članka 2. Zakona o otpadu. Obrada otpada je postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad. Odlagalište znači mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Odlagališta mogu biti:

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

11 od 87

- lokacije internih odlagališta (proizvođač otpada odlaže otpad iz vlastite proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje),

- lokacije trajnih odlagališta (permanent site) koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od godine dana).

Odlagalištima se ne smatraju : postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog mjesta oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenje otpada prije iskorištavanja (oporabe) ili obrade, kraće od tri godine, te skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana. Odlagališta otpada primaju najveću količinu proizvedenog otpada. Grupirana su prema kategorijama, odnosno pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti. Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:

- Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno – planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola – lokacijske, građevinske i uporabne.

- Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno – planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola – lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.

- Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno – planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

- Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno – planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

- »Divlja« odlagališta otpada – smetlišta su manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom.

Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka posebnog djelovanja, ispuštanja, unošena ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

12 od 87

Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša. Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada – Katalogom određen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika, ekotoksične tvari. Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe, a znači bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo ili na drugi način za proizvodnju energije, recikliranje/obnavljanje metala i metalnih spojeva. Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio, ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti. Ponovna uporaba (prema čl. 35.) Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu (br. 94/62/EC) znači bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila zamišljena i dizajnirana za određeni minimalni broj uporaba tijekom životnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, sa ili bez pomoćnih sredstava kojima se omogućuje ponovno punjenje; takva će ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno uporabiti. Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja otpada (prema čl. 2 (b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002). Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje. Pretovarna stanica je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Proizvo đač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav i svojstva otpada. Reciklažno dvorište je građevina namjenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

13 od 87

Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skuplja č otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad. Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza. Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Termi čka obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje. Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrađuje i/ili zbrinjava. Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima, a to su:

- Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.), - Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili muljeva

ispuštenih na tlo itd.), - Duboko injektiranje, - Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera ili

lagune itd.), - Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane

podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i međusobno i od prirodnog okoliša), - Ispuštanje u vodene sredine, - Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje

konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Fizičko – kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja

daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Spaljivanje na kopnu, - Trajno skladištenje, - Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih postupaka, - Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka, - Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka (osim

privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka prije skupljanja).

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

14 od 87

1.3.2. Kratice AZO Agencija zaštite okoliša BAT Najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology) CGO Centar za gospodarenje otpadom regionalni (županijski) ČP Čistija proizvodnja ES Ekvivalent stanovnika EU Europska Unija (European Union) FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost GIO Gorivo iz otpada GIS Geografski informacijski sustav (geographical information system) GO Gradsko odlagalište GrO Građevinski otpad IPPC Integrirano sprječavanje i kontrola zagađenja (Integrated prevention pollution control) JLS Jedinica lokalne samouprave KEO Katastar emisija u okoliš KO Komunalni otpad

MBO Mehaničko – biološka obrada MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva PET Poli(etilen-tereftalkat) PGO Plan gospodarenja otpadom PGŽ Primorsko goranska županija POSAM Posebna sabirna mjesta RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska ROO Registar onečišćavanja okoliša SKL Privremeno skladište

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

15 od 87

2. OSNOVNI PODACI O PRIMORSKO – GORANSKOJ ŽUPANIJI I

OPĆINI PUNAT Primorsko – goranska županija (PGŽ) nalazi se u zapadnom dijelu teritorija Republike Hrvatske. Na zapadu graniči s Istarskom, na istoku s Karlovačkom, a na jugoistoku s Ličko – senjskom županijom. U krajnjem jugoistočnom dijelu akvatorij Županije graniči s obalnim morem Zadarske županije, a na jugu Županija sudjeluje i u dijelu morske granice Republike Hrvatske s Republikom Italijom. Sjevernu granicu teritorija Županije čini državna granica s Republikom Slovenijom.

2.1. Opći podaci

Općina Punat smještena je u Primorsko – goranskoj županiji, nalazi se na jugozapadnom dijelu otoka Krka. Graniči s Općinom Vrbnik na sjeveru, Gradom Krkom na zapadu, Općinom Lopar na jugu, te Općinom Baška na istoku.

Područje Općine Punat zauzima površinu kopna od 33,87 km2 i površinu mora od 62,19 km2. Duljina granice Općine iznosi 47,47 km, a duljina obalne linije 22,02 km ili 2,03% županijske obalne linije (1083,76 km). Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine Punat je živjelo 1876 stanovnika, odnosno 0,61 % stanovništva Primorsko – goranske Županije. Prema podjeli Županije na funkcionalne cjeline koja je dana u Prostornom planu Primorsko – goranske županije, Općina Punat nalazi se u sastavu mikroregije Otok Krk i prostorne cjeline 01 Krk zajedno s Gradom Krkom i Općinama Malinska, Dobrinj, Vrbnik, Baška i Omišalj. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na području Općine Punat evidentirano je 730 domaćinstava, i to po naseljima: Punat 687, a Stara Baška 43. Obzirom da je iste godine evidentirano 1876 stanovnika, prosječno domaćinstvo je brojilo 2,57 članova. Županijski prosjek bio je 2,81 član, što znači da su domaćinstva na području Općine Punat malo ispod županijskog prosjeka. Prema istom izvoru evidentirano je 2213 stambenih građevina stalnog ili povremenog boravka u njima. Stanovanje u naselju Punat je najvećim dijelom ostvareno u vidu samostojećih obiteljskih kuća. U tablici 1. dati su podaci o stanju u prostoru za Općinu Punat, a u tablici 2. podaci o stanju u prostoru za Primorsko – goransku županiju. Tablica 1.: Podaci o stanju u prostoru za Op ćinu Punat

NASELJA

POVRŠINA (kopneni i morski dio)

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUSTOĆA

NASELJENOSTI

Popis 1991.

Popis 2001.

Popis 1991.

Popis 2001.

Popis 1991.

Popis 2001.

km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj Broj

st/ km2

Punat 1696 93,8 1784 95,1 636 687 88,84

Stara Baška 112 6,2 92 4,9 74 43 6,67

UKUPNO

96,06

100

1808

100

1876

100

1081

100

2213

100

710

730

55,39

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

16 od 87

Tablica 2.: Podaci o stanju u prostoru za Primorsko -goransku županiju

PODRUČJE ŽUPANIJE

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI km2 UDIO U POVRŠINI ŽUPANIJE % POPIS 1991. POPIS 2001.

POPIS 1991.

POPIS 2001.

KOPNO KOPNO I MORE

KOPNO KOPNO I MORE

broj % broj % st/km2 st/km2

OPĆINA PUNAT 33,87 96,06 0,94 / 3,24** 1,20 / 1,88** 1808 0,56 / 4,83**

1876 0,61 / 5,26**

53,38 55,39

PRIOBALJE 628,68 960,98 17,49 12,02 215.502 66,69 243.696 79,77 342,79 387,63

OTOCI 1046,96 5113,05 29,12 63,96 37.403 11,58 35.689 11,68 35,73 34,09

GORANSKO PODRUČJE 1919,72 - 53,39 24,02 70.225 21,73 26.120 8,55 36,58 13,61 UKUPNO ŽUPANIJA 3595,35 7993,75 100 100 323130 100 305.505 100 89,87 84,97

Na slici 1. prikazan je zemljopisni položaj Općine Punat u Primorsko – goranskoj županiji. Slika 1.; Zemljopisni položaj Op ćine Punat

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

17 od 87

2.2. Naselja u Op ćini Punat

Općinu Punat čine dva naselja: Punat – nositelj funkcija općinskog središta i Stara Baška. Naselju Punat prilazi se sa državne ceste D 102 Krčki most – Baška županijskom cestom (5125) priključenom kod Dunata. Naselju Stara Baška moguće je kopnom prići jedino županijskom cestom iz naselja Punat. Oba naselja prošlih desetljeća variraju u broju stanovnika s time da je do velikih iseljavanja došlo početkom svjetske ekonomske krize u prošlom stoljeću. Od 1960. – 1970. u tom području se začinje turizam, koji se u početku skromnije razvija, uglavnom uslijed slabe prometne povezanosti otoka Krka s kopnom i slabe infrastrukturne razvijenosti: nedostatak vode, kanalizacije, neopremljenost električnom energijom itd. Izgradnja mosta Kopno – Krk (1980. god.) pospješila je i omogućila brži i ravnomjerniji gospodarski razvoj cijelog otoka, što se odrazilo i na razvoj Općine Punat. Planska dokumentacija izrađena krajem tisućljeća pokazala je potrebu za prostorom u svrhu razvoja gospodarskih djelatnosti – malih obrta i trgovine kao prateće snažnom razvoju turističke djelatnosti. Naselje Punat locirano je uz istočni dio Puntarske drage, na blagoj padini, klimatski i tlom pogodnoj za uzgoj maslina. Stara, prepoznatljiva ruralna jezgra, okosnica je širenja naselja i to manjim dijelom uz cestu prema Kanajtu te većim dijelom prema izlazu iz uvale. Uske ulice unutar ruralne jezgre otežavaju promet, naročito ljeti. Naselje Punat je lokalno središte uprave i sjedište društvenih funkcija koje po potrebi treba nadopunjavati. Uz to turistički je atraktivno te se ljeti višestruko povećava broj stanovnika. Puntarska draga svojom zatvorenošću prema otvorenijem moru i stanjem svog dna, danas predstavlja ograničenje prevladavajućeg razvoja (nautički turizam), a u smislu njene zaštite. Građevinsko područje za razvoj turističke djelatnosti smješteno van Puntarske drage u proteklom planskom periodu nije iskorišteno. Naselje Stara Baška razvija se uz usku pristupnu cestu, te se zbog atraktivnih lokacija uz more počelo razvijati prema moru. Postoji dio starog naselja iznad pristupne ceste, smješten uglavnom longitudinalno uz cestu, budući da konfiguracija terena nije dopustila nastavak građenja u smjeru sjevero – istok. Područje između turističke zone “Konobe” i turističke zone “Škrila”, naselja Stara Baška, povezano je županijskom cestom koja prolazi uz Sus i Dokolovo, dva polja koja su ranije generacije koristile u svrhu poljoprivredne proizvodnje za vlastitu prehranu. Danas su rijetke parcele na tim poljima obrađene, a nedostatak tekuće vode odvraća stanovništvo od korištenja zemlje. Stara Baška ima atraktivne prirodne plaže koje ljeti privlače brojne turiste pa je problem prometa i parkiranja evidentan. Stara Baška nije koristila prostor u onom opsegu u kojem joj je, dosadašnjom planskom dokumentacijom, bio na raspolaganju. Dijelom je izgrađena turistička zona na njenom ulazu i pojedine parcele unutar građevinskog područja naselja. Morfologija terena onemogućila je izgradnju na brdu iznad izgrađenog dijela, dok su pojave klizišta ispod ceste (koja je uglavnom i razdijelnica dvaju osnovnih geoloških profila) gotovo sačuvala područje neposredno uz more od ubrzanije izgradnje. Komunalna neopremljenost područja Stare Baške (voda, kanalizacija) ograničavajući su faktor razvoja tog dijela Općine. Na slici 2. prikazana je administrativna podjela Općine Punat.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

18 od 87

Slika 2.: Naselja na podru čju Općine Punat

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

19 od 87

2.3. Gospodarstvo i glavne gospodarske djelatnosti Općine Punat U Općini Punat je u 2000.g. bilo zaposleno 420 osoba u pravnim subjektima i 218 u obrtništvu, odnosno ukupno 638 osoba. Proizlazi da je u 2000. godini bilo zaposleno 31,3% stanovništva. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje prosječan broj prijavljenih nezaposlenih osoba u Općini Punat u srpnju i prosincu 2000. iznosio je oko 50. U turizmu (31%), zatim u prerađivačkoj industriji (21%), te u trgovini (19%). Osim njih, veći udio (10%) u zaposlenosti imaju ostale društvene, socijalne i osobne usluge. Poljoprivreda je u cjelini dosta zapuštena. Razloga ima dosta, ali su najvažniji male poljoprivredne površine, usitnjenost i rascjepkanost parcela, pretvaranje poljoprivrednih zemljišta u okućnice i dvorišta, lakša mogućnost zarade u turizmu i sl. Od važnijih grana u Općini Punat prisutni su: ovčarstvo, maslinarstvo, ratarstvo i voćarstvo, proizvodnja meda, ribarstvo, šumarstvo, prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti.

Na području Općine Punat ima oko 25.000 rodnih stabala maslina i oko 10.000 zapuštenih. U okviru TD Kvarner d.o.o. Punat, djeluje uljara kapaciteta prerade 2 tone po satu ili 48 tona dnevno. Ona u prosjeku obradi oko 750 tona maslina odnosno 80.000 litara ulja s područja Punta i ostalih područja. Brodogradilište u sklopu “Marine Punat grupe” d.o.o. je glavni nositelj prerađivačke djelatnosti. Osim njega, u obrtu se obavljaju poslovi prerade metala, drva, poliestera, te poslovi s elektro i elektroničkom opremom. Brodogradilište Punat, d.o.o. bavi se remontom drvenih, čeličnih, aluminijskih i plastičnih brodova. Osim remonta obavljaju i poslove novogradnji i to brodove do 30 m duljine. Poslove obavljaju za “Jadroliniju”, “Rapsku plovidbu”, policiju i vojsku, plovila u “Marini” te za inozemne naručioce. Turizam je ključna djelatnost jer ostvaruje 75% bruto proizvoda i zapošljava 2/3 stanovništva Općine. Na području Općine Punat su 3 hotela, 2 kampa, 2 odmarališta, marina te 350 iznajmljivača soba i apartmana sa cca 8.000 postelja. Ostale djelatnosti

Električnom mrežom pokrivena su sva naselja i ima je dovoljno. U Staroj Baški izgrađena je vodosprema (600 m3), te je izgrađena prva faza cjevovoda do lučice. Otvaranje sustava vodoopskrbe bi trebalo biti u ljeto 2010. Paralelno sa izgradnjom vodopskrbnog sustava teče i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadne vode. Uređaj će biti smješten iznad kampa Škrila na ulazu u Staru Bašku. Trenutno Stara Baška nema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i koriste se septičke jame. Opskrbu plinom obavlja trgovina plinskim bocama. Ostale djelatnosti obuhvaćaju odvoz smeća i ostale uslužne djelatnosti. U naselju Punat izrađen je sustav fekalne i oborinske kanalizacije. Odvoz smeća obavlja komunalno poduzeće “Ponikve” d.o.o. iz Krka koje deponira smeće na području Treskavca i vrši sortiranje i gospodarenje otpadom. Domicilno komunalno poduzeće “Črnika” d.o.o. Punat održava javno prometne površine i djelomično javne zelene površine, a komunalna usluga „Lumin Krk“ održava ostali dio zelenih površina na području Općine Punat.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

20 od 87

3. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM O PĆINE PUNAT

Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom Općine Punat su pravno –zakonodavni okvir Republike Hrvatske i EU, međunarodni ugovori, državni strateški dokumenti gospodarenja otpadom, planski dokumenti gospodarenja otpadom (državni i županijski), prostorno – planska dokumentacija (državna, županijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je izrađen na temelju informacija dobivenih od Općinske službe i poduzeća koji su na području Općine važni sudionici u gospodarenju otpadom. U članku 7. Zakona o otpadu, definirana je potreba izrade Plana gospodarenja otpadom.

Citat članka 7.

(1) Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu: - Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, - Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, - županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom

Grada Zagreba, - gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te - plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada. (2) Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju

biti usklađeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.

(3) U izradi plana gospodarenja otpadom županija i Grad Zagreb surađuju s gradovima i općinama na svom području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom.

(4) Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument. Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostalog i zbog toga što se kasnilo s donošenjem cjelovite strategije na razini Republike Hrvatske, nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa te nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

21 od 87

Strategija i program prostornog ure đenja Republike Hrvatske Prema strategiji i programu prostornog uređenja, zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada ustrojava se na razini županije dok se zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava na lokalnoj razini gradova i općina. Otpad se treba zbrinjavati na načelima teritorijalnog i gradskog pristupa što znači za područje i za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i količini. Lokacije za građevine skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada utvrdit će se u prostornim planovima na temelju propisanih postupaka. Prednost ostvarivanja u sustavu imaju lokacije: na područjima gdje postoji veći izvor otpada, na kojima su na istom prostoru moguća rješenja smještaja više razina zbrinjavanja (prikupljanje, skladištenje i odlaganje), na području gdje se utvrde sigurni uvjeti s gledišta hidrologije i hidrogeologije te ostalih aspekata djelovanja na okoliš a posebno udaljenosti od naselja i drugih funkcija (šport, rekreacija, određene djelatnosti). Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Svrha Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju Republike Hrvatske, od njegova nastanka do konačnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno smanji na najmanju moguću mjeru, odnosno izbjegne nastajanje otpada i nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Temeljni ciljevi Strategije su:

- smanjenje volumena – izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni, električki i elektronički otpad, automobilske gume, papir i dr.)

- izgradnja regionalnih/županijskih centara – odlagališta, sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih,

- izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara gospodarenja otpadom sa uređenim odlagalištima,

- primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO, mehaničko – biološka obrada), - smanjenje otpada na cca 20% današnjeg volumena.

Ciljevi i mjere iz Strategije gospodarenja otpadom su: - izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru, te otpada kojega se mora

odložiti uz materijalnu i enegetsku oporabu otpada, - razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept –

Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje), - smanjivanje rizika od otpada; doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj, - edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

22 od 87

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. godine. Okvir za pripremu ovog plana su Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i postojeći zakonski propisi i smjernice Europske Unije (EU). Temeljni zadatak Plana gospodarenja otpadom u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005.g. do 2025.g. na području gospodarenja otpadom i to:

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, - sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, - sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom, - razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja, - uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Vlada RH donosi Plan gospodarenja otpadom koji sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) sadrži sljedeće:

- vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje; uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,

- razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu izgradnju;

- opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom, - procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju

otpadom. Provedbom ovog Plana postići će se:

- uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom/županijskom konceptu,

- povećanje udjela odvojeno prikupljenog otpada, - recikliranje i ponovna oporaba otpada, - prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja, - smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, - izdvajanje goriva iz otpada (GIO), - smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima, - smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš, te - samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje, podnositi Vladi Republike Hrvatske izvješće o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana. Planovi gospodarenja otpadom (županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski) moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

23 od 87

Plan gospodarenja otpadom županije, odnosno Grada Zagreba donosi županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za razdoblje od osam godina, a nadležni ured županije, odnosno Grada Zagreba nadzire njegovu provedbu. Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured. Plan gospodarenja otpadom u Primorsko – goranskoj ž upaniji Zakonom o otpadu propisano je da su Županije i Grad Zagreb odgovorni za gospodarenje svih vrsta otpada, osim za gospodarenje opasnim otpadom i za spljivanje otpada za koji je odgovorna Država Republike Hrvatske. Na temelju toga, Primorsko – goranska županija, čiji je Općina Punat sastavni dio, dužna je:

- dokumentima prostornog uređenja odrediti lokacije građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje neopasnog otpada,

- osigurati provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom putem nadležnog tijela u županiji,

- koordinirati provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada, - osigurati sredstva za financiranje gradnje objekata za skladištenje, oporabu i

zbrinjavanje svih kategorija otpada, osim opasnog otpada, - putem upravnog tijela zaduženog za zaštitu okoliša osigurati podatke koji su potrebni

za vođenje informacijskog sustava o postupanju sa otpadom.

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske definirane su slijedeće odgovornosti županije:

- donošenje vlastitog Plana gospodarenja otpadom u suradnji s gradovima i općinama

na svom području, - utvrditi lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, - uspostaviti županijski centar za gospodarenje otpadom, - provedba sanacije i zatvaranje odlagališta sukladno Planu gospodarenja otpadom i uz

financiranje, - prikupljanje i dostavljanje podataka u skladu s propisima, - stimuliranje i poticanje građana na kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda, - sustavno educiranje i informiranje upravne strukture i stanovništva.

Prostornim planom Primorsko – goranske županije utvrđene su temeljne postavke gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom radi čega je potrebno izgraditi elemente sustava gospodarenja otpadom (CZGO – centralnu zonu za gospodarenje otpadom, transfer – stanice i reciklažna dvorišta) te nakon uspostave sustava sanirati napuštena odlagališta.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

24 od 87

3.1. Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenja s otpadom Proces unaprijeđenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, formiran je u skladu s gore navedenim nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, te je postavljen prema slijedećem redosljedu. Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske su tijela državne vlasti. Sabor donosi odgovarajuće zakonodavstvo i nacionalne strategije, poput Strategije gospodarenja otpadom. Saborski odbor daje mišljenja o konkretnim zakonima i dokumentima. Vlada donosi Plan gospodarenja otpadom i provedbene propise (uredbe), predlaže Saboru odgovarajuće zakonodavstvo i strategije te utvrđuje obvezujuće lokacije. Vlada osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure đenja i graditeljstva (MZOPUG) jedno je od tijela državne uprave (ministarstva, uredi državne uprave u županijama) koje je u sektoru otpada nadležno za:

- izradu novog primarnog zakonodavstva i standarda, - izradu Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plana gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske, - izradu provedbenih propisa, - odobravanje Izvješća o stanju okoliša i Programa zaštite okoliša, - davanje suglasnosti za aktivnosti (intervencije) koje se temelje na procjenama

utjecaja na okoliš, - izdavanje dozvola za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada te

koncesija za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (otpadne gume, ambalažni otpad, otpadna ulja, itd.)

- gospodarenje opasnim otpadom (provedba mjera), - inspekciju i nadzor nad provedbom zakona i sekundarnog zakonodavstva, - nadziranje Agencije za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

ućinkovitost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost (FZOEU), osnovan 2003. godine i djeluje od početka 2004., izvanproračunska je ustanova s javnim ovlastima u vlasništvu Republike Hrvatske koja ima svrhu financirati programe i projekte zaštite okoliša; ovo također uključuje energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. FZOEU ubire razne naknade zaštite okoliša koje čine vlastiti prihod Fonda, a ove naknade uključuju naknade za opterećivanje okoliša opasnim i neopasnim industrijskim otpadom. Agencija za zaštitu okoliša (AZO) je javna ustanova koju je osnovala Vlada 2002. godine. AZO prvenstveno prikuplja, obrađuje i pruža podatke koji su potrebni za učinkovitu provedbu politike zaštite okoliša. Obavlja zadatke vezane uz razvoj i koordinaciju informacijskog sustava zaštite okoliša. Izrađuje izvješće o stanju okoliša (izvješća o gospodarenju otpadom je sastavni dio) koje potvrđuje MZOPUG. Županije i Grad Zagreb su jedinice regionalne samouprave nadležne za gospodarenje svim vrstama otpada na svom području, izradu Planova gospodarenja otpadom za svoje područje; prikupljanje i prosljeđivanje podataka o otpadu (ROO – registar onečišćavanja okoliša); uredi državne uprave u županijama izdaju dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

25 od 87

Gradovi i op ćine su jedinice lokalne samouprave koje su nadležne za gospodarenje komunalim otpadom te izrađuju Planove gospodarenja otpadom i određuju lokacije u prostornim planovima za svoje područje. Ostali sudionici koji sudjeluju u gospodarenju otpadom su društva koja su registrirana i imaju dozvolu za skupljanje i prijevoz, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, ili za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, konzultantske tvrtke, stručne organizacije i nevladine udruge. Inspekcija zaštite okoliša provodi nadzor nad provedbom Zakona o otpadu i podzakonskih propisa. Shema 1.: Grafi čki prikaz sudionika u postupku gospodarenja otpadom

Iz grafičkog prikaza vidljivo je da je na lokalnoj odnosno županijskoj razini potrebno donijeti Planove gospodarenja otpadom, odrediti lokaciju u prostorno – planskoj dokumentaciji, te osigurati uvjete za provedbu propisanih mjera u postupanju s različitim tokovima otpada, odnosno da se uredno vodi evidencija o ukupno nastalim količinama u okviru svoje nadležnosti. Osiguranjem takvih uvjeta stječe se i polazna osnova za kvalitetno očuvanje okoliša.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

26 od 87

3.2. Utvrđivanje lokacija gra đevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje

otpada

Prostornim planom Primorsko – goranske županije predložene su četiri lokacije kao buduće središnje građevine za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom. Nakon provedenoga postupka prethodne procjene utjecaja na okoliš županijska Skupština Primorsko – goranske županije je donijela odluku o odabiru lokacije Marišćina u Općini Viškovo kao najpovoljnije lokacije. Županijskim Prostornim planom utvrđen je osnovni broj i raspored reciklažnih dvorišta i transfer stanica, s time da će njihove lokacije biti definirane prostornim planovima gradova i općina, kojima je ostavljena mogućnost da po potrebi predvide i veći broj reciklažnih dvorišta i transfer stanica od onih određenih županijskim Planom. 3.3. Zakonske odredbe EU Osim što je europsko zakonodavstvo o otpadu međusobno povezano i ovisno, također se propisi o otpadu međusobno nadopunjavaju sa propisima iz ostalih područja, od kojih je najvažnije zaštita okoliša. 3.3.1. Direktiva o otpadu

Direktiva 2006/12/EEZ donosi općenite odredbe o upravljanju otpadom u EU i njezin osnovni cilj je uspostaviti općenita pravila kojima se ostvaruje upravljanje otpadom u zemljama članicama. Država članica mora zabraniti nekontrolirano odbacivanje, pražnjenje i odlaganje otpada i dužna je promovirati prevenciju i oporabu otpada te surađivati sa ciljem stvaranja integrirane i adekvatne mreže postrojenja za odlaganje uzimajući u obzir najbolje dostupne tehnologije kako bi u budućnosti stvorile uvjete da Zajednica sama može odlagati vlastiti otpad. Država članica mora osigurati da posjednici otpada predaju otpad javnim ili privatnim tvrtkama koje se bave zbrinjavanjem ili oporabom otpada ili sami moraju zbrinuti/oporabiti otpad u skladu s odredbama direktive. Tvrtke koje se bave obradom, skladištenjem ili odlaganjem otpada moraju dobiti ovlaštenje nadležne vlasti o tome da zadovoljavaju tehničke kriterije i poduzimaju mjere opreza ovisno o tipu i količini koje će obraditi. Nadležne vlasti dužne su provjeravati i nadgledati rade li tvrtke prema propisima. Troškovi zbrinjavanja otpada moraju se naplatiti od posjednika otpada u skladu s načelom „zagađivač plaća“. 3.3.2. Direktiva o opasnom otpadu

Država članica mora osigurati da opasni otpad bude prepoznat i pravilno identificiran, da ne dolazi do miješanja različitih vrsta opasnog otpada i da se opasni otpad ne miješa s neopasnim.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

27 od 87

Svaka tvrtka ili ustanova koja se bavi zbrinjavanjem ili oporabom opasnog otpada mora imati dozvolu za obavljanje takvih djelatnosti, mora biti podvrgnuta inspekcijskom nadzoru pri čemu osobita pozornost treba biti usmjerena na porijeklo i konačno odredište opasnog otpada. Otpremnici, proizvođači i ustanove moraju voditi evidenciju o svojim aktivnostima i učiniti je dostupnom nadležnim vlastima određenim od strane svake države. Nadležne vlasti moraju izraditi i objaviti planove za gospodarenjem opasnim otpadom, a obaveza Komisije je da procijeni te planove. U izvanrednim okolnostima država članica može odstupiti od odredbi direktive jer opasni otpad ne smije stvarati opasnost za stanovništvo i okoliš, a o svakom odstupanju mora obavijestiti Komisiju. Odlukom komisije od 3. svibnja 2000. donesen je Europski katalog otpada (EWC) koji sadrži listu neopasnog i opasnog otpada. Katalog se redovito revidira i nadopunjava. Europski katalog otpada sadrži šesteroznamenkasti sustav klasifikacije otpada, tako da svaka vrsta i podvrsta otpada bude pravovaljano deklarirana.

3.3.3. Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu Ova direktiva obuhvaća sve vrste ambalaže koja se nalazi na zajedničkom tržištu Unije kao i ambalažni otpad iz industrije, trgovine, uslužnih djelatnosti, kućanstava i dr. bez obzira je li korišten sirovinski materijal ili ambalažni materijal uzimajući u obzir prodajna pakiranja te grupna prijevozna pakiranja. Cilj ove direktive je harmonizacija nacionalnih mjera koje se tiču ambalaže te gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom, da bi se spriječio ili smanjio njihov utjecaj na okoliš i da se osigura funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Direktiva donosi mjere kojima je cilj prevencija stvaranja ambalažnog otpada, promocija ambalaže koja se može više puta koristiti, recikliranje i druge oporabe ambalažnog otpada te smanjenje konačnog odlaganja takvog otpada. 3.3.4. Direktiva o elektri čnom i elektroni čnom otpadu Direktiva se bavi otpadom koji nastaje od električne i elektroničke opreme, a njome se osigurava ponovna uporaba, reciklaža i druge vrste oporabe takvog otpada. Komplementarna je s Direktivom (2002/96/EZ) o ograničenjima upotrebe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (ROHS). Otpad od električne i elektroničke opreme jedan je od najbrže rastućih otpada u EU, a procjenjuje se da je stopa rasta ove vrste otpada tri puta brža nego stopa rasta komunalnog otpada. Ova vrsta otpada sadrži znatnu količinu toksičnih tvari te postoji opasnost da toksične kemikalije iscure i onečiste tlo prilikom odlaganja na odlagalište. Proizvođačima je dozvoljeno zaračunati proviziju za sakupljanje otpada koji ne potječe iz kućanstava.

3.3.5. Direktiva o odlaganju otpada

Svrha direktive 99/31/EZ je osigurati mjere, postupke i smjernice kojima se sprječavaju i smanjuju negativni učinci na okoliš i na ljudsko zdravlje, a nastaju kod

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

28 od 87

odlaganja otpada. Negativni učinci na okoliš uključuju sve sfere okoliša: zagađenje nadzemnih i podzemnih voda, tla i zraka, te globalnog okoliša uključujući i efekt staklenika. Direktivom 99/31/EZ uvedeni su strogi tehnički zahtjevi za otpad i odlagališta. S ciljem da se smanji količina biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima države članice moraju donijeti nacionalnu strategiju koja uključuje mjere kao recikliranje, kompostiranje, proizvodnju bioplina ili drugih tvari ili energije iz oporabe biorazgradivog otpada. Države članice moraju osigurati da postojeća odlagališta zadovolje zahtjeve iz ove direktive što je prije moguće inače im prijeti zatvaranje. 3.3.6. Direktiva o spaljivanju otpada

Do donošenja ove direktive u Zajednici je postojao sustav spaljivanja kojeg su definirale direktive 89/369/EZ i 89/429/EEZ (nove i postojeće spalionice komunalnog otpada) i 94/67/EZ (spaljivanje opasnog otpada). Cilj ove direktive je da se ograniče negativni učinci na okoliš i rizici na ljudsko zdravlje koji nastaju od spaljivanja otpada. 3.3.7. Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja

Države članice moraju osigurati skupljanje i zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja i maziva, te industrijskih ulja. Prioritetni postupak zbrinjavanja treba biti regeneracija ulja, a ukoliko se ona ne provodi potrebno je razmotriti druge postupke kao što su spaljivanje, uništavanje, skladištenje ili odlaganje. Direktiva također propisuje uvjete koje mora zadovoljiti oprema za prikupljanje i objekti za zbrinjavanje otpada. Također je potrebno spriječiti: ispuštanje ulja u nadzemne i podzemne vode te kanalizacijske sustave, nekontrolirano odlaganje otpadnih ulja i ambalaže koja je zaostala njihovom upotrebom i štetan utjecaj na tlo i zrak. 3.3.8. Direktiva o baterijama i akumulatorima

Potrebno je osigurati oporabu i kontrolirano zbrinjavanje baterija i akumulatora koji sadrže štetne tvari. U EU je od 2000. godine zabranjeno stavljati na tržište baterije i akumulatore koji sadrže više od 0,0005% masenog udjela žive. 3.3.9. Direktiva o otpadnim vozilima

Direktiva obavezuje proizvođače da unaprijed razmišljaju o krajnjem zbrinjavanju vozila. Nova vozila se moraju proizvesti tako da se 85% po masi mogu ponovo koristiti i minimalno 95% po masi oporabiti. Također je dana lista dijelova vozila koje se smiju i ne smiju ponovo upotrebljavati. Iz direktive su izuzeta specijalna vozila (vojna, medicinska, …), veliki šleperi i vozila koja se proizvode u malim serijama (manje od 500 komada godišnje po svakoj Državi članici).

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

29 od 87

3.3.10. Uredba o nadzoru i kontroli prijevoza

Uredba se odnosi na nadzor i prijevoz otpada unutar EU te između EU i ostalih država koje su članice EFTA (Europske udruga slobodne trgovine), OECD-a (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) i države potpisnice Baselske konvencije.

3.3. Usklađenost Hrvatskog i EU zakonodavstva u podru čju gospodarenja otpadom

Hrvatska je u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije donijela Zakon o otpadu i Pravilnik o gospodarenju otpadom kojim je u potpunosti prenijela Direktivu o otpadu EU-a 2006/12/EC. Člankom 7. Zakona o otpadu određena je obveza donošenja Strategije gospodarenja otpadom Hrvatske, a člankom 8. određeno je što sve Strategija treba sadržavati. Strategija gospodarenja otpadom, koju je donio Hrvatski sabor, potpuno je u skladu sa Zakonom o otpadu i s direktivama EU-a. Na općim načelima EU-a o gospodarenju otpadom utemeljena su osnovna načela Strategije: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, ponovna uporaba – recikliranje i/ili oporaba te načelo da je samo otpad koji se ne može racionalno iskoristiti namijenjen odlaganju na način prihvatljiv za okoliš. Novi Zakon o otpadu je po pravnoj strukturi okvirni zakon kojim se uređuje gospodarenje otpadom u skladu s Direktivom Vijeća o otpadu 91/156 te njezinim izmjenama i dopunama. Kao takav predstavlja pravni temelj za donošenje planova gospodarenja otpadom i provedbenih propisa, donošenjem kojih će se dovršiti proces harmonizacije hrvatskih propisa s pravnom stečevinom Unije na području gospodarenja otpadom. Glavne odlike ovog zakona su: usklađenost s odredbama Okvirne Direktive Vijeća ministara o otpadu (75/442/EEZ) i njezinim izmjenama i dopunama; preuzeti su svi pojmovi iz Okvirne Direktive o otpadu i uspostavljeni pravni mehanizmi za preuzimanje sekundarnog zakonodavstva EU kroz provedbene propise Zakona. Ovim zakonom također je definirana posebna kategorija otpada čije se zbrinjavanje odvija u zasebnom toku obrade. Shodno tome doneseni su provedbeni propisi za gospodarenje pojedinom kategorijom otpada koji su u potpunosti usklađeni s Direktivom EU za iste kategorije. U skladu s gore navedenim, doneseni su pravilnici o gospodarenju pojedinim tokovima otpada (otpadna ambalaža, otpadne baterije i akumulatori, otpadna ulja, otpadna vozila, otpadni električni i elektronički uređaji, otpadne gume, medicinski otpad, građevni otpad, otpad koji sadrži azbest). Pravilnicima se uvodi sustav naknada za zbrinjavanje otpada po načelu "onečišćivač plaća", potiče se proizvođače na čistiju proizvodnju i time izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada, a građane se potiče na odvojeno prikupljanje.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

30 od 87

3.5. Obveze iz postoje će i nove zakonske regulative Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. Županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Troškovi gospodarenja otapadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela “onečišćivač plaća”. Za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primjeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s popisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

- troškove odvojenog skupljanja otpada, - troškove prijevoza otpada, - troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada, - procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš i - troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Gradnja građevina namjenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izrađivač dokumanata prostornog uređenja dužan je planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene (proizvodnim zonama) u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, ako je to u skladu s odredbama dokumanata prostornog uređenja. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih građevina u roku određenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada Republike Hrvatske. Država je dužna osigurati sanaciju okoliša na zatečenim lokacijama koje su visoko opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako nema pravnog slijednika utvrđenog ovim planom.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

31 od 87

4. GOSPODARENJE OTPADOM NA PODRU ČJU OPĆINE PUNAT Na otoku Krku se već četvrtu godinu provodi projekt “Eko otok Krk”, koji se temelji na odvojenom prikupljanju komunalnog otpada, s ciljem smanjenja količina otpada koji će se nepovratno odložiti na deponij. Projekt Eko otok Krk je prvi cjeloviti model za zbrinjavanje svih vrsta otpada u Hrvatskoj, pokrenut 2005. godine. Komunalno društvo Ponikve d.o.o. Krk osnovano je dogovorom svih otočkih općina pa je strategija osiguranja dovoljnih količina čiste vode, zaštite podzemnih voda i obalnog mora kroz izgradnju kanalizacijske mreže te odvojeno prikupljanje i obrada otpada unificirana i samim time učinkovitija. Na tim poslovima angažirano je više od 180 zaposlenika. Sve tri djelatnosti certificirane su po zahtjevima norme ISO 9001:2000. Ponikve godišnje težinski uspijevaju izdvojiti oko 30%, a preraditi oko 25% otpada. Volumenski to je 40% od ukupno odbačenog otpada. Podaci su zadovoljavajući kad se usporede sa strateškim dokumentima Republike Hrvatske koji težinsko izdvajanje 25% korisnih sirovina postavljaju kao cilj do 2025. godine. Projekt Eko otok Krk se uspješno provodi uz svjesno sudjelovanje otočana o dugoročnoj i kratkoročnoj koristi od odvojenog skupljanja otpada i kontinuirane edukacije svih korisnika. U svim naseljima (cca svakih 300 m) se nalaze setovi od pet kontejnera za papir, staklo, plastiku, PET ambalažu i limenke, bio otpad i ostali otpad. Uz 6.500 kontejnera na 1.400 lokacija građanima je dostupno i sedam posebnih sabirnih mjesta za besplatno odlaganje starog namještaja, bijele tehnike, automobliskih guma, akumulatora, krupnog željeza, zastarjele informatičke opreme, kemikalija, pesticida, opasnog otpada, i sl. Na području općine Punat tvrtka Frigomatic Punat prikuplja EE otpad. Slika 3.: Prikaz kompleta kontejnera za odvojeno pr ikupljanje otpada

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

32 od 87

Odvojeno prikupljanje sirovine mogu se reciklirati i vratiti u uporabu. Ponikve prazne kontejnere na cijelom otoku, a sadržaj odvoze na 90.000 m2 veliko reciklažno dvorište i odlagalište otpada Treskavac. Godišnje se selektivno prikupi i obradi 2.040 t bio otpada, 1.600 t papira, 540 t plastike, 600 t stakla, 200 t metala, te nekoliko tona opasnog otpada. Količine otpada su puno veće ljeti nego zimi jer se broj ljudi koji u turističkoj sezoni borave na otoku poveća nekoliko puta. U voznom parku KD Ponikve prevladavaju MAN kamioni s austrijskim komunalnim nadgradnjama Stummer. Osim tri cisterne, dva kamiona za pražnjenje i istovremeno pranje kontejnera i jednog iz 1997. godine tu su i dva vozila MAN LE 18.280 s dvokomornim Stummer spremnicima od 20 m3 za istovremeno, a odvojeno prikupljanje i pražnjenje različitih vrsta materijala. Sanduci su podijeljeni na dvije komore u omjeru 2:1. Istovremeno je moguće prazniti “obične” kante i kontejnere od 1100 l. Dva komorna kamiona se koriste za istovremeni odvoz plastike i papira, a povremeno se kombinira odvoz stakla i papira, ovisno o planu odvoza otpada. U reciklažnom dvorištu papir se dodatno separira na kancelarijski, novinski papir i karton. Nakon toga se – poput plastike, aluminijskih limenki i PET ambalaže – balira i priprema za otpremu prerađivačima sekundarnih sirovina. U tri godine prerađivačima je s otoka na kopno odvezeno preko 500 šlepera upotrebljive sirovine. Bio otpad se polaže u kompostanu gdje nakon devet mjeseci vlaženja i prevrtanja dozrijeva u kompost, prosijava se i besplatno dijeli jedinicama lokalne samouprave i zainteresiranim građanima u godišnjim akcijama. Neobrađeni miješani otpad odlaže se na prethodno pripremljenu plohu s vodonepropusnom folijom i bazenom za skupljanje procjednih voda. Ovakvim postupkom dugoročno je moguće smanjivati količine otpada koji treba odložiti. Godišnje se skupi oko 19.500 t komunalnog otpada, a od toga čak 12.000 t u četiri ljetna mjeseca. Sukladno Zakonu o otpadu, sadašnje stanje postupanja s otpadom na području Općine Punat, prikazano je po osnovnim grupacijama otpada. Prema svojstvima, otpad se dijeli na neopasni, opasni i inertni, a prema mjestu nastanka na komunalni i proizvodni otpad. 4.1. Postoje ći kapaciteti za postupanje s komunalnim otpadom

Postojeći kapaciteti za postupanje s otpadom na području Općine Punat, ovisni su o tehničkim kapacitetima i mogućnostima komunalnog društva koje se bavi prikupljanjem, odvozom i zbrinjavanjem otpada i o kapacitetima odlagališta komunalnog otpada Treskavac, na koje se odlaže otpad iz Općine Punat kao i iz ostalih jedinica lokalne samouprave otoka Krka.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

33 od 87

4.1.1. Ustroj sustava prikupljanja komunalnog otpa da Sakupljanje otpada organiziran je preko Komunalnog društva „Ponikve“ d.o.o. Krk koje isključivo odvozi i zbrinjava komunalni otpad. U ovom trenutku KD „Ponikve“ raspolaže s adekvatnim sustavom transportnih jedinica za sakupljanje i prijevoz komunalnog otpada sa područja Općine Punat koje obuhvaća naselja Punat i Stara Baška, do glavnog odlagališta na otoku Krku, Treskavac. Oprema kojom raspolaže Komunalno društvo Ponikve d.o.o. prikazana je tablicom 3. Tablica 3.: Vozni park komunalnog društva Ponikve d .o.o. Krk

OPREMA

BROJ JEDINICA

PODIZAČI KONTEJNERA

4

VOZILO ZA PRANJE KONTEJNERA

1

VOZILO ZA SKUPLJANJE OTPADA I PRANJE KONTEJNERA

2

MINI VOZILA ZA SKUPLJANJE OTPADA U GRADSKIM JEZGRAMA

4

VOZILA ZA SKUPLJANJE OTPADA

14

4.1.2. Sustav prikupljanja otpada na podru čju Općine Punat Kao što je već navedeno, na području cijelog otoka Krka pa tako i na području Općine Punat uvedeno je odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Za prikupljanje različitih vrsta komunalnog otpada, u naseljima Punat i Stara Baška postavljeni su kompleti sa po pet kontejnera koji su različito obojeni i označeni. Na području Općine Punat komunalni otpad sakuplja Komunalno društvo Ponikve. U uskoj gradskoj jezgri, komunalni otpad sa malim vozilom Porter sakuplja Komunalno društvo Črnika. Sakupljeni otpad odvozi na posebno sabirno mjesto koje služi kao pretovarna stanica malim vozilima i tamo ga odlaže, a na odlagalište Treskavac ovaj komunalni otpad odvozi Komunalno društvo Ponikve na zbrinjavanje. Posebno sabirno mjesto (POSAM) u Puntu zove se Rapina. Nalazi se uz skladište građevinskog materijala Little Eagle na ulazu u Punat, od strane Stare Baške. Opremljeno je otvorenim kontejnerima za odlaganje opasnog, tehničkog i glomaznog otpada koji odvoze i zbrinjavaju ovlašteni koncesionari, te skladištem Komunalnog društva Črnika. Na lokaciji je zaposlena jedna osoba. No sukladno odredbama novoga UPU predmetnog područja posebno sabirno mjesto se seli izvan građevnog područja.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

34 od 87

Županijskim prostornim planom utvrđen je osnovni broj i raspored reciklažnih dvorišta i transfer stanica, s time da će njihove lokacije biti definirane prostornim planovima gradova i općina, kojima je ostavljena mogućnost da po potrebi predvide i veći broj reciklažnih dvorišta i transfer stanica od onih određenih županijskim planom. U tablici 4. prikazan je komplet posuda za odvojeno prikupljanje otpada na području Općine Punat, boja posuda za određenu vrstu otpada, kapacitet te broj posuda. Tablica 4. Komplet posuda za odvojeno prikupljanje otpada na podru čju Op ćine Punat

Na lokaciju pretovarne stanice građani mogu tijekom cijele godine besplatno dovoziti sav otpad koji se ne može odložiti u kontejnere za posebno odvajanje otpada postavljenim na gradskim ulicama. To se odnosi na istrošene baterije i akumulatore, istrošene fluorescentne cijevi i živine svjetiljke, ostaci kemikalija, elektronski otpad, stari namještaj, bijela tehnika, metalni otpad, zeleni otpad iz vrtova. Otpad se može odložiti u velike kontejnere kapaciteta 5 m³ i 7 m³ koji se odvoze samopodizačima.

NAMJENA

BOJA

KAPACITET

BROJ POSUDA

BIO OTPAD

SMEĐA

340 L

110

PET, PLASTIKA, LIMENKE

ŽUTA

340 L

120

PAPIR, KARTON, TETRA PAK

PLAVA

340 L

120

STAKLO

SIVA

140 L

110

OSTALI NERAZVRSTANI OTPAD

ZELENA

1100 L

120

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

35 od 87

Pored navedenih načina skupljanja otpada, otpadni proizvodi poput istrošenih baterija i starih lijekova, mogu se odložiti u za to predviđen ormarić za istrošene baterije koji se nalazi ispred trgovine u centru naselja, te posuda za stare ljekove koja je smještena na ulazu u Dom zdravlja. Komunalno društvo Ponikve d.o.o. u suradnji sa tvrtkom Ecooperativa d.o.o. odvozi i zbrinjava ove vrste otpada. Otpad koji nastaje u postrojenju za fizičku obradu fekalija iz naselja Punat zbrinjava se na odlagalištu Treskavac. Stara Baška nema rješeno pitanje odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Dok se sustav ne izgradi postoje priključci na septičke jame koje se prazne putem KD Ponikve d.o.o. Krk. Ovakvim načinom zbrinjavanja otpada u Općini Punat zasnovan je dosljedan ekološki sustav za gospodarenje komunalnim otpadom za čije je održavanje potrebna suradnja svih stanovnika, privrednih subjekata i korisnika prostora. 4.1.3. Dinamika odvoza otpada Na području Općine Punat odnosno sa lokacija gospodarskih subjekata prikupljanje komunalnog otpada obavlja se tijekom zime 3 puta tjedno. U ljeti, zbog sezonske oscilacije stanovništva otpad se odvozi 6 puta tjedno, a po potrebi i svakodnevno.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

36 od 87

Slika 4.: Fotografija kompleta kontejnera za odvoje no prikupljanje otpada u Puntu

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

37 od 87

Slika 5.: Fotografija kompleta kontejnera za odvoje no prikupljanje otpada u Staroj Baškoj

Na fotografijama je vidljivo da su kompleti posuda za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada u Puntu i Staroj Baškoj dobro pozicionirani i dostupni svakom mještaninu.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

38 od 87

Slika 6.: Fotografija posebnog sabirnog mjesta Rapi na smješteno uz skladište građevinskog materijala Little Eagle

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

39 od 87

Slika 7.: Fotografija kontejnera za prihvat otpada na posebno sabirnom mjestu

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

40 od 87

Slika 8.: Fotografija kontejnera za odlaganje bioot pada na posebnom sabirnom mjestu

Stroj za smanjenje volumena PET ambalaže (balirka) i veliki kontejneri za odlaganje opasnog, tehničkog i glomaznog otpada kapaciteta 5 m3 i 7 m3 na posebno sabirnom mjestu, u vlasništvu Komunalnog društva Ponikve postavljeni su jedan do drugoga. Svakom pojedinom kontejneru može se lako pristupiti, tako da se sav otpad koji se dovozi sa područja Općine Punat na posebno sabirno mjesto može odložiti bez zapreke. Isto tako može se zaključiti da se navedena lokacija, posebno sabirno mjesto, održava čistom tj. da se otpad uredno odlaže u predviđene kontejnere.

IND-EKO

ZO-18/2009- ST

41 od 87

4.1.4. Postoje ći kapaciteti za odlaganje komunalnog otpada Kao što je već istaknuto, komunalni otpad prikupljen na području Općine Punat, otprema se posredstvom Komunalnog društva Ponikve d.o.o. Krk, na odlagalište Treskavac. Odlagalište je smješteno na području Općine Vrbnik i locirano je u njenom jugozapadnom dijelu uz državnu prometnicu Krk – Punat – Baška. Od morske obale, zračnom linijom, odlagalište je udaljeno 3 km, a cestom 6 km. Centralna otočka deponija Treskavac udaljena je 8 km od Punta. Odlagalištem rukovodi komunalno poduzeće “Ponikve” d.o.o. Krk koje vrši prikupljanje, prijevoz i odlaganje komunalnog otpada s otoka Krka, dakle grada Krka i općina Vrbnik, Punat, Baška, Omišalj, Malinska-Dubašica i Dobrinj. Na odlagalištu Treskavac komunalni otpad se kontrolirano odlaže od 1975. godine. Odlaganje komunalnog otpada na područje odlagališta Treskavac bilo je prihvaćanje prethodno nesortiranog otpada. Otpad se je ranije znao zapaliti, ali je 1996. godine nabavljen kompaktor. Otpad se počeo prekrivati inertnim materijalom, te od tada više nisu zabilježeni požari na odlagalištu. Odlagalište je ograđeno. Ima uređen protupožarni pojas, ugrađene »bunare« za pasivno otplinjavanje, raspolaže protupožarnom opremom. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Odlagalište je pod stalnim nadzorom. Uz odlagalište izgrađeno je reciklažno dvorište sa prostorima za prihvat, sortiranje, baliranje i kompostiranje otpada. Za sanaciju odlagališta Treskavac proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš. Izrađena je izvedbena dokumentacija i pribavljena lokacijska dozvola. Ukupna cijena sanacije sa uređenjem nove površine za odlaganje i izgradnjom reciklažnog dvorišta i transfer stanice iznosi 37.600.000 kn. Početkom 2006. godine uz napuštanje starog dijela odlagališta, počelo se s odlaganjem otpada na novo pripremljene plohe na koje je prethodno postavljena nepropusna folija i izgrađen bazen za procjedne vode radi sprječavanja prodora otpadnih voda u podzemlje. Do sada je izgrađena polovica nove plohe koja se već koristi i bazen za procjedne vode. Još je potrebno izgraditi drugu polovicu nove plohe i prekriti stari dio odlagališta što se planira dovršiti do kraja 2010. godine. Novi dio odlagališta ima kapacitet 395.000 t, a zauzima površinu od 14.000 m2. Predviđeno je da nova ploha prihvaća otpad do početka rada županijskog centra za gospodarenje komunalnim i industrijskim neopasnim otpadom Marišćina koja će započeti s radom krajem 2010. ili početkom 2011. godine. Nakon toga, odlagališni prostor na lokaciji Treskavac se zatvara, a isti prostor će se koristiti kao transfer stanica i reciklažno dvorište za nesortirani i sortirani komunalni otpad koji će se pretovariti u kontroliranom sustavu u kontejnere većeg volumena i sabijati te prevoziti prema županijskom centru “Marišćina”, a prikupljene količine izdvojenih količina iz komunalnog otpada ili prema istoj lokaciji ili direktno prema obrađi