86
Bosna i Hercegovina Federacije Bosne i Hercegovine Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH PLAN PRIVATIZACIJE I PROGRAM RADA AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BiH ZA 2010. GODINU novembar/studeni 2009. godine

PLAN PRIVATIZACIJE I PROGRAM RADA AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BiH …apf.gov.ba/info/izvj/Plan_APF_B_2010.pdf · zadužila Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH da

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Bosna i Hercegovina Federacije Bosne i Hercegovine Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH

PLAN PRIVATIZACIJE I PROGRAM RADA AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BiH ZA 2010. GODINU

novembar/studeni 2009. godine

2

SADRŽAJ:

UVOD.............................................................................................................

3

1. DOSADAŠNJI REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE – OCJENA RAZLOGA ZA REZULTATE I ZASTOJ PROCESA .....................................

4

2. 3.

PRINCIPI ZA IZRADU PLANA ....... ........................................................... NADLEŽNOST AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FBIH.............................

10

11

4. 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 4.9

OSNOVNI PODACI O PREDUZEĆIMA IZ PLANA PRIVATIZACIJE ........ „ALUMINIJ“ DD MOSTAR.............................................................................. „FABRIKA DUHANA MOSTAR“ DD MOSTAR............................................. „HIDROGRADNJA“ DD SARAJEVO.............................................................. „ENERGOINVEST“ DD SARAJEVO.............................................................. „UNIS“ DD SARAJEVO.................................................................................. „BOSNALIJEK“ DD SARAJEVO..................................................................... „ŠIPAD EXPORT IMPORT“ DD SARAJEVO................................................. „REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ DD TRAVNIK............................................. „KTK VISOKO“ DD VISOKO..........................................................................

15 16 23 28 37 47 52 58 64 67

5. TABELARNI PRIKAZ ELEMENATA PRIVATIZACIJE

PO PREDUZEĆIMA IZ PLANA....................................................................

73

6. MALA PRIVATIZACIJA................................................................................. 78

7. PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM.............................. 78

8. PASIVNI PODBILANS................................................................................... 80

9. PODRŠKA PROCESU PRIVATIZACIJE....................................................... 81

9.1. 9.2.

Pravni poslovi................................................................................................. Kontrola ugovora ...........................................................................................

81 82

9.3. Obrazovanje i informiranje ............................................................................. 84 9.4. Informatika ..................................................................................................... 84 10. ZAJEDNIČKI POSLOVI................................................................................. 85

3

UVOD

Privatizacija (promjena prirode vlasništva prelaskom iz državnog u privatno) je jedan od najkompleksnijih i najvažnijih tranzicijskih procesa koji rezultira prelaskom sa planske na tržišnu ekonomiju što podrazumijeva i tržišnu efikasnost, liberalizaciju i uključivanje u svjetsko tržište rada, roba, usluga i finansija, prihvatanje svjetskih standarda, efikasnu organizaciju, ekološke uslove i tako dalje. Globalna finansijska kriza, zastoji u privređivanju i deficit budžeta Federacije BiH, u ovom vremenu, pojačavaju značaj efikasne privatizacije. Dosadašnji rezultati, mjereni po obimu privatiziranosti državnog kapitala i po postprivatizacijskim rezultatima, zbog niza objektivnih i subjektivnih razloga, nisu zadovoljavajući. Ovi rezultati su izrazito loši u nekoliko posljednjih godina a posebno u prvoj polovini 2009. godine, tako da se može konstatirati da je proces praktično u zastoju. Investiranje kroz privatizaciju sa svim ekonomskim uticajima kao i novčani efekti koji se mogu ostvariti prodajom državnog kapitala mogu biti značajan mehanizam Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u implementaciji Socijalnog sporazuma, ublažavanju posljedica globalne ekonomske krize te unapređenju poslovnog ambijenta i poticaj privrednog i drugog razvoja. Vođena navedenim značajem procesa privatizacije na ukupne ekonomske i druge tranzicije u Bosni i Hercegovini te evidentnim zastojem u procesa u nekoliko zadnjih godina i lošim postprivatizacijskim rezultatima, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u nekoliko strateških dokumenata definirala strateške pravce i planove za srednjoročni period. Ocjena je da su, i pored ovih opredjeljenja, uslovi za unapređenje i ubrzanje procesa i dalje nepovoljni i brojni. Važno je napomenuti da privatizacija nije jedini i najoptimalniji model za privlačenje investicija, jer u uslovima nepovoljnog ambijenta za investiranje, rezultat može biti odustajanje od investiranja nakon privatizacije, pa proces ne mora rezultirati povećanjem društvenog bogatstva nego samo promjenom vlasničke strukture postojećeg preduzeća. Zbog toga uslove za privatizaciju ne treba odvajati od ukupnih uslova za investiranje – tzv. „Pull“ modela za privlačenje investicija kojim se država definiše kao interesantna i prihvatljiva lokacija za različite vidove investiranja (investiranje kroz privatizaciju državnog kapitala, investiranje kroz formiranje zajedničkih kompanija, ulaganje kroz dokapitalizaciju u postojeće kompanije, investiranje u „Greenfield“ projekte i druge vidove). Zbog ranije navedenog značaja privatizacije za razvoj ekonomije i drugih segmenata BH društva, izrazito loših privatizacijskih rezultata posebno u tekućoj godini, uslova koje je nametnula EU kroz program integrisanja BiH u EU

4

i prioritetnih obaveza koje BiH treba realizirati nakon potpisivanja SSP-a iz oblasti privatizacije, te obaveza prihvaćenih od Vlade Federacije BiH prema MMF-u kod kreditnog aranžmana za sanaciju budžeta, Vlada Federacije BiH je na 114. sjednici održanoj 25. 08. 2009. godine, prilikom razmatranja Izvještaja o radu APF-a za period januar - juni 2009. godine donijela Zaključak kojim je zadužila Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH da u roku od 30 dana izradi i Vladi dostavi Revidirani plan privatizacije i program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH koji će se primjenjivati do kraja 2010. godine. Shodno tome, izvršene su izmjene i dopune Plana privatizacije i programa rada Agencije za 2009. godinu. Prema Zaključku Plan će, nakon razmatranja i usvajanja na Vladi Federacije BiH, biti dostavljen Parlamentu Federacije BiH na izjašnjavanje. Kod izrade Plana Agencija ima obavezu da uvaži osnovne principe koji su izneseni u raspravi na 114. sjednici Vlade Federacije BiH vezane za problematiku i rezultate privatizacije u Federaciji BiH. Plan sadrži analizu postignutih rezultata kao i determinirajuće uslove za ubrzanje procesa i bolje privatizacijske i postprivatizacijske rezultate. 1. DOSADAŠNJI REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE - OCJENA RAZLOGA ZA REZULTATE I ZASTOJ PROCESA Proces privatizacije se nalazi u veoma osjetljivoj fazi realizacije koja zahtijeva detaljniju analizu dosadašnjih rezultata procesa i uslova u kojima se proces odvijao kako bi se redefinirala strategija i ciljevi u narednom periodu. Dosadašnji rezultati procesa privatizacije Ukupan kapital preduzeća sa državnim vlasništvom na dan 31. 12. 1999. godine iznosio je 18,72 milijardi KM. Opredijeljena privatizacijska ponuda je:

• Kapital u državnom vlasništvu iznosio je 17,3 milijardi KM. • Privatni kapital (prethodno izvršena vlasnička transformacija) iznosio je

ca. 1,4 milijardi KM. • Opredijeljeno za privatizaciju 13,5 milijardi KM od čega 6,3 milijardi KM

kroz javnu ponudu dionica (JPD). • Planirano da ostaje u državnom vlasništvu 3,792 milijardi KM.

Rezultati privatizacije iskazani kroz broj preduzeća na dan 30. 06. 2009. godine:

• Broj preduzeća u registru Agencije (nije bio konačan) 1450; • Pokrenut postupak privatizacije za 1362 preduzeća (93,9 %); • Metodom male privatizacije privatizirano 270 preduzeća; • Tenderom u velikoj privatizaciji privatizirano 347 preduzeća; • JPD potpuno ili djelomično privatizirano 747 preduzeća; • Ukupno završena privatizacija za 1052 preduzeća (73,3 %); • Po uslovima male privatizacije prodano ukupno 2480 predmeta.

Rezultati privatizacije iskazani kroz vrijednosti na dan 30. 06. 2009. godine:

• Državni kapital opredijeljen za privatizaciju 13,5 milijardi KM;

5

• Privatiziran državni kapital 5,6 milijardi KM; • Ostvaren prihod u certifikatima 8, 485 milijardi KM; • Ostvaren prihod u „keš-u“ 0.514 milijardi KM; • Nije privatizovan kapital od 7,9 milijardi KM. Napomena: Iznos neprivatizovanog državnog kapitala izveden iz PBS preduzeća na dan 31. 12 1999. godine, ne može se više uzimati kao osnovica za upoređivanje i izračun jer je isti, u proteklom periodu, doživio znatne promjene (smanjenje), uglavnom kao rezultat lošeg poslovanja (gubici), usklađivanja vrijednosti imovine kod formiranja zajedničkih kompanija, promjene u knjiženjima i usklađivanju vrijednosti knjigovodstvene aktive i pasive preduzeća i drugim, manje značajnim, razlozima. Na posmatranom uzorku od 13 preduzeća (6 rudnika uglja, 4 preduzeća iz namjenske industrije te 3 komercijalna preduzeća), ta korekcija (smanjenje) u periodu 31.12. 1999 do 31.12. 2008. godine iznosi 2,4 milijarde KM.

Ocjena rezultata i razloga zastoja procesa privatizacije Razlozi nezadovoljavajućih rezultate procesa privatizacije u Federaciji BiH su brojni i različiti i svi ne mogu biti obuhvaćeni ovim dokumentom. Iz svakog razloga se može izvući i potrebna mjera kojom bi se poboljšao ukupni ambijent za privatizaciju i druge vidove investiranja. Ovo upućuje na obavezu zakonodavne i izvršne vlasti u Federaciji BiH, agencija za privatizaciju (Federalne i kantonalnih), kao i ostalih aktera procesa da preduzmu niz sistemskih mjera za poboljšanje investicijskog ambijenta. Te mjere imat će punu opravdanost i dati rezultat ako budu praćene odgovarajućim operativnim djelovanjem na unapređenju političkog, makroekonomskog i poslovnog ambijenta i poboljšanju strukture ponude državnog kapitala kojim bi se privukao dodatni privatni kapital, nove tehnologije i upravljačka znanja, uvećao obim investicija, otvorila nova radna mjesta i podigla konkurentnost ekonomije Federacije i BiH u cjelini. Pored globalne finansijske krize koja značajno utiče na interes i obim investiranja u Federaciji BiH, entitetske privatizacije i decentralizovanog sistema privatizacije u Federaciji BiH (APF i 10 kantonalnih agencija), te politički opredijeljene masovne privatizacije kroz javni upis dionica (projektovana potraživanja građana od 17,7 milijardi KM evidentiranih na računima i namijenjenih da se koriste kao sredstvo plaćanja za kupovinu državne imovine i kapitala), prisutni se i drugi brojni razlozi:

• Nije ostvaren poseban napredak u poboljšanju političke stabilnosti kroz nastavak započetih reformi Ustava, javne uprave, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, aktivnostima u obezbjeđenju uslova za priključenje BiH Evropskoj Uniji. Relaksacija (poboljšanje) političke situacije sigurno bi uvećala interes posebno stranih investitora i aktivirala značajna sredstva predpristupne pomoći i olakšala kreditiranje bankarskim sredstvima pod povoljnim uslovima, posebno od WB, EBRD i EB.

6

Potpisivanje SAP-a trebalo je rezultirati povećanjem atraktivnosti BiH za ulaganje kroz sve vidove i porast povjerenja domaćih i posebno stranih investitora. Zbog problema oko ispunjavanja ekonomskih i političkih uslova za sticanje statusa kandidata za priključenje EU, ti efekti su izostali.

• Nije ostvarena makroekonomska stabilnost u Federaciji BiH. Ključni elementi te stabilnosti (nivo ekonomskog rasta, povećanje udjela investicija u GDP-u, smanjenje javne potrošnje, smanjenje platnog deficita, izbalansiranost budžeta, smanjenje nezaposlenosti, smanjenje poreza i doprinosa i sl.). Takođe, nereformisani penzioni, socijalni i sektor javne uprave uslovljavaju značajan nivo javne potrošnje i vrše značajnu presiju na budžet i makroekonomsku stabilnost na entitetskom i državnom nivou.

Nisu definirane jasne strategija privrednog razvoja i razvoja najvažnijih privrednih grana na državnom niti federalnom nivou.

Strategije najvažnijih privrednih grana uključivo i industrijske strategije po industrijskim granama trebaju biti sastavni dijelovi privredne strategije Federacije BiH i jedinstvene strategije za Bosnu i Hercegovinu. Strategije trebaju uvažiti interes Bosne i Hercegovine, interes ulagača posebno stranih strateških sa jasno nabrojanim pogodnostima i komparativnim prednostima koje im se nude. Strategije moraju biti garantovane kao zvanična politika Vlade Federacije BiH. Industrijske i sektorske strategije su posebno značajne za privatizaciju preduzeća iz strateških sektora i preduzeća važnih za poticaj u radu drugih privrednih grana, usluga, kooperacije i slično. Takođe, moraju biti definirane strategije i pravila javno-privatnog partnerstva u skladu sa EU direktivama i iskustvima, a iste mogu biti

značajan motivirajući faktor za investitore. • Stav o neophodnosti i značaju privatizacije treba biti prihvaćen od šire

javnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Negativan stav i podijeljena mišljenja šire javnosti, naučno – ekonomskih krugova i političkih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine znatno usporavaju proces ili su ga u potpunosti zaustavili kod preduzeća iz nekih strateških sektora. Okončanjem privatizacije i proizvodnom i tržišnom efikasnošću treba biti zaustavljen trend rapidnog i značajnog smanjenja državnog kapitala. Značajan kapital većine državnih preduzeća je višestruko umanjen, a kod nekih preduzeća je ušao u sferu gubitaka iznad visine kapitala. • Mogućnosti za višeznačno restrukturiranje preduzeća (statusne

promjene i promjene pravne forme, promjene unutrašnje organizacije, finansijsko restrukturiranje u potrebnom obimu), kada je to uslov za uspješnost privatizacije, nije ostvarena. To značajno umanjuje kvalitet privatizacijske ponude i umanjuje tražnju.

Provedbena akta za konverziju potraživanja, uključivo i potraživanja radnika, u dionički kapital nikada nisu donešena. Višak radnika i nemogućnost njihovog socijalnog zbrinjavanja umanjuje interes investitora za učešće u privatizaciji. Činjenica je da i povoljna finansijska sredstva koje je nudila međunarodna zajednica, za ove

7

namjene, nisu iskorištena. • Prema postojećim zakonskim rješenjima, pored Agencije za privatizaciju

u Federaciji BiH, postoji još deset (10) kantonalnih agencija nadležnih za privatizaciju državnog kapitala na nivou kantona. Federalna agencija za privatizaciju nema subordinacijsku ulogu nad kantonalnim agencijama. Ovakva pozicija Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH nije povoljna jer otežava koordinaciju učesnika u procesu privatizacije, uslovljava nejednak angažman zaduženih organa za provođenje procesa, nejednake pristupe procesu i slično.

Ovo kao i važnost, kompleksnost i specifičnost obaveze zaštite imovine i potraživanja iz pasivnog podbilansa preduzeća koja je sada, bez obzira na zakonska rješenja, u nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, nameću potrebu drugačijeg pozicioniranja Federalne agencije. • Izostalo je neophodno usvajanje novih nedostajućih propisa (upravljanje

državnim kapitalom, revizija privatizacije, propisi koji regulišu privatizaciju preduzeća iz strateškog sektora, propisi za javno – privatno partnerstvo, propisi koji regulišu javno dobro itd.), kao i neophodne izmjene, dopune i usaglašavanje postojećih propisa.

• Poseban problem predstavlja neregulisano i nekvalitetno upravljanje državnim kapitalom. U preduzećima u kojima ima preostalog državnog kapitala isti je inferioran u odnosu na privatni u pogledu korištenja pripadajućih upravljačkih prava. Hitno je potrebno donošenje zakonskih rješenja kojim bi se obezbijedilo efikasno upravljanje državnim kapitalom i unaprijedilo korporativno upravljanje preduzećima, te zaštito državni kapital od ubrzanog smanjivanja, a proces privatizacije koji je, u dobroj mjeri, zaustavljen interesima rukovodnih i upravljačkih struktura preduzeća, nastavio.

Državni kapital nalazi se pod formalnom kontrolom predstavnika države, ali nema mehanizama njegove stvarne kontrole. Nema sankcija za gubitke u državnom kapitalu, niti nagrade za njegovo uvećanje. Dolazi do odlaganja privatizacije pod raznim izgovorima uz kumuliranje gubitaka bez bilo kakvih sankcija (u periodu 1999. – 2008. godine gubici državnog kapitala u FBiH se procjenjuju na nivou od preko 3 milijarde KM). Velike državne proizvodne kompanije i posebno javna preduzeća ostvaruju 10-tak godina za redom značajne gubitke bez ikakvih mjera od strane Vlade Federacije BiH. Naravno da smanjenjem kapitala uz rast obaveza smanjuje se ili potpuno eliminiše interes potencijalnih kupaca i investitora. U vezi sa ovim zakonom potrebno je izvršiti i temeljite izmjene Zakona o javnim preduzećima kojim se sada privredna preduzeća tretiraju kao administrativne ustanove a ne kao privredna društva koja treba da posluju u tržišnim uslovima.

Saniranje gubitaka bez poduzimanja mjera za otklanjanje uzroka, kod ovih preduzeća, je veoma česta i neopravdana praksa. • Radi uređenja i unapređenja tržišta kapitala neophodno je donijeti niz

novih normativnih rješenja i njihovo harmoniziranje kroz izmjene i dopune postojećih rješenja.

Ovo podrazumijeva funkcionalno usklađivanje Zakona o privrednim

8

društvima, te usvajanje Zakona o investicionim fondovima koji je posebno važan za dalji tok transformacije vlasništva započetog masovnom privatizacijom kroz javni upis dionica.

Povezivanje Sarajevske berze sa drugim berzama može poboljšati i ubrzati potrebnu promjenu strukture dioničara u korist većinskih i realnih vlasnika. Trgovina državnim dionicama na berzi treba biti proširena na preduzeća koja se vještački drže po strani radi zadovoljavanja interesa privatnih dioničara. Nameće se kao neophodno donošenje Zakona o tržištu vrijednosnih papira sa potrebnim podzakonskim aktima, te Zakona o investicionim fondovima. Sva zakonska rješenja trebaju biti donesena kao jedinstvena za BiH ili maksimalno usaglašena sa rješenjima RS-a i rješenjima iz zemalja u okruženju i šire. Tržište kapitala u BiH treba obogatiti novim sadržajem (državne i municipalne obveznice, javne emisije dionica, dužnički vrijednosni papiri, korporativnih obveznica i slično). Prodaju državnih dionica kod preduzeća iz strateških sektora treba omogućiti do nivoa koji neće dovesti u pitanje interes strateških kupaca (investitora). Mogućnost nuđenja dionica državnog kapitala građanima i uposlenicima u preduzeću pod povoljnijim uslovima ne treba biti isključena.

• Izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima i Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine su realizirane tek početkom 2009. godine sa rješenjima čiji obim i kvalitet još nije dokazan u praksi. Donošenje novih propisa ili izmjene i dopune propisa koji regulišu tržište kapitala, propisi iz oblasti poreske politike, posebno oni koji regulišu poreze na dobit i druge poreze i doprinose i slično, trebaju biti doneseni u što kraćem roku.

• Zaštita imovine i potraživanja iz pasivnog podbilansa preduzeća sada je u nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH na osnovu Odluke o obavezi zaštite državne imovine, finansijskih potraživanja i dugovanja pravnih lica iz BiH u drugim državama bivše SFRJ („Službeni glasnik BiH“, br. 2/04) i Generalne punomoći date od strane premijera Federacije BiH za zastupanje Federacije BiH u sporovima radi naplate potraživanja pred sudovima u državama bivše SFRJ. Izmjenama i dopunama Zakona o početnom bilansu preduzeća i banaka („Službene novine Federacije BiH“ broj 47/06) predviđeno je formiranje Direkcije za za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka i postupak je u toku. Zbog visine sredstava iz pasive preduzeća, nejasne i nedovoljne nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH potrebno je hitno pristupiti formiranju Direkcije.

• Definisanje jasnih ciljeva koji se žele ostvariti privatizacijm mora biti praksa koja se primjenjuje za svako preduzeće posebno, a za preduzeća iz strateških sektora i važna preduzeća za privredu Federacije BiH ti ciljevi trebaju biti definisani sa dužnom pažnjom i po posebnim zakonskim rješenjima.

9

Ovo podrazumijeva poboljšanje privatizacijske ponude tako da se iz privatizacije ne isključuju tržišno interesantna preduzeća, da se procenat državnog kapitala koji se privatizira kao i druge pogodnosti prilagode interesima kupca.

Usvojeni dokumenti uključivo i planovi Agencije za privatizaciju moraju biti obavezujući okvir za kasnije ponašanje.

• U okviru postojećih propisa odlučivanje subjekata uključenih u privatizaciju treba biti brže i temeljeno na ekonomskoj opravdanosti.

• Blokade procesa koje dolaze od rukovodnih struktura preduzeća koje veoma često podržavaju i upravne strukture moraju biti eliminisane. Propisi iz oblasti privatizacije su veoma jasno i nedvosmisleno definirali nadležnost u privatizaciji. Ipak, u praksi, odluke o privatizaciji donose općinska vijeća i kantonalne skupštine. Parlament Federacije BiH u privatizaciji ima samo jednu nadležnost – da utvrđuje listu preduzeća iz člana 3. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH.

• Neophodnost i važnost procesa privatizacije, uslovljenost od strane međunarodne zajednice kao uslova za pristupanje EU, uticaj na druge

reforme i procese u BiH nije dovoljno i odgovarajuće prihvaćena od šire javnosti. Veoma često stavovi zvanične politike nisu na ovom fonu što dodatno stvara otpor javnosti prema privatizaciji kao neophodnom procesu i agencijama za privatizaciju (Federalnoj i kantonalnim) kao institucijama za provođenje tog procesa.

Projekat međunarodne zajednice o promoviranju privatizacije široj javnosti iz 2005. godine nije realiziran.

Vlada treba razviti vlastiti marketing u domenu privatizacije sa posebnom pažnjom na komunikacije sa javnošću i promociji, te evaluaciji i prezentiranju efekata u ovom području.

• Privatizacijske ponude nisu na odgovarajući način najavljene. Oglašavanje prodaje u domaćim i inostranim medijima (zbog cijene su to najčešće hrvatski mediji) nije dovoljno. Značajnije prodaje moraju biti najavljene i putem DKP mreže, dostavom ponude svim potencijalnim kupcima, putem stranih ambasada i slično. Predmet ponude treba biti predstavljen kroz adekvatan „Tisser“ dokument.

• Mogućnost davanja posebnih olakšica za investitore u specifičnim privrednim djelatnostima treba biti korištena u skladu sa zakonskim rješenjima i interesima Vlade Federacije BiH kada je to uslov za privatizaciju. Ove pogodnosti za kupce mogu biti sastavni dio privatizacijske ponude.

• S obzirom da u slučajevima niskog obima investiranja od strane kupaca državnog kapitala ne dolazi do povećanja državnog bogatstva (privatizacijom se mijenja samo vlasnik a državno bogatstvo ostaje isto) opravdano je, u nekim slučajevima, davati prednost procesima koji mijenjaju strukturu kapitala u korist privatnog kroz dokapitalizaciju, zajedničko ulaganje, pripajanje i spajanje.

• Veliki korporativni dugovi (prezaduženost) umanjuju interes investitora.

10

Pokušaj međunarodne zajednice da se donesu propisi koji bi omogućili finansijsku konsolidaciju preduzeća, kada je to uslov za privatizaciju, nisu uspjeli i najčešće je to limitirajući faktor za realizaciju kupoprodaje. U velikom broju slučajeva, zbog ekonomsko–finansijskog, tržišnog, kadrovskog ili tehničko - tehnološkog stanja, firme se nalaze u

bezizlaznoj situaciji iz koje izlaz nije moguć ni na bazi privatizacije niti drugih vidova investiranja.

Kontrolisani stečaj kod koga se firma reorganizira omogućava pokretanje privrednih aktivnosti u novim uslovima.

S obzirom na socijalnu situaciju zaposlenih u takvim firmama treba razviti poseban model stečaja sa izraženom socijalnom komponentom. Ovdje treba imati u vidu da su radnici najčešće i najveći povjerioci.

Kod ovakvih firmi kapital, uključivo i državni ubrzano se smanjuje i potrebno je stečajne procedure maksimalno reducirati i pojednostaviti.

Ovdje je odgovornost vlada značajna jer su one najčešći i najznačajni povjerioci, upravljaju državnim kapitalom i mogući su pokretači stečaja. U velikom broju slučajeva kontrolisanog i dobro vođenog stečaja došlo je do privrednog aktiviranja značajne imovine, produktivno su zaposleni postojeći i novi radnici. Stečaju trebaju biti podvrgnute i brojne neaktivne firme sa interesantnom imovinom, firme koje duže vremena posluju sa gubicima kao i firme kod kojih u nekoliko ponovljenih slučajeva nije uspjela privatizacija. Svjesna značaja ove aktivnosti EU je od entitetskih vlada tražila da se intenzivira pokretanje stečaja za navedene slučaje sa kratkoročnim rokom izvršenja (do februara 2010. godine).

• Neadekvatan sistem zaštite od nezaposlenosti, neodgovarajuća socijalna zaštita i insistiranje da se problem riješi kroz privatizaciju umanjuje interes investitora ili, u kasnijoj fazi, dovodi u pitanje ekonomsku održivost projekta.

• Po principima potpune transparentnosti, pravičnosti i konkurentnosti, priprema preduzeća za prodaju i postupak prodaje moraju biti kvalitetnije pripremljeni i vođeni.

Pokretanje postupka prodaje bez procjene uspješnosti nije opravdano i šteti procesu. Nepripremljenost predmeta za prodaju zbog nepostojanja dokaza o vlasništvu,sudskih sporova, nepoznatih i skrivenih obaveza, nepravilnom iskazivanju podataka u PBS i posebno pasivnom podbilansu, nerealnoj knjigovodsvenoj vrijednosti imovine i kapitala itd. su, najčešće limitirajući faktori za privatizaciju.

2. PRINCIPI ZA IZRADU PLANA Osim zakonske obaveze da je, prilikom privatizacije preduzeća bilo kojom metodom, nadležna agencija za privatizaciju dužna obezbijediti princip pravičnosti, konkurentnosti i javnosti (transparentnosti), na 114. sjednici Vlade Federacije BiH, održanoj 25. 08. 2009. godine, kroz diskusiju članova Vlade Federacije BiH ustanovljeni su i drugi principi koji se moraju uvažiti kod izrade

11

Plana privatizacije i programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2010. godinu. Ti principi su:

• Iz Plana je potrebno, za sada, isključiti ona preduzeća koja ostvaruju značajnu dobit koja je važna za konsolidiranje budžeta Federacije BiH. Ovdje se misli, prvenstveno, na telekom operatere u Federaciji BiH i FDS;

• Obezbijediti poseban pristup privatizaciji svake kompanije uz uvažavanje ukupnog stanja preduzeća i njegovih specifičnosti, odnosno prednosti i nedostataka svakog preduzeća;

Na osnovu detaljne analize ukupnog stanja preduzeća, konkurentnosti i biznisa, ocjene interesa potencijalnih kupaca i slično, potrebno je za

pojedinačna preduzeća definirati ciljeve koji se žele postići privatizacijom. Posebnu pažnju treba posvetiti ciljevima kod preduzeća koji su važni za ukupni privredni razvoj Federacije BiH;

• Za neka preduzeća, treba definisati minimalne i eliminirajuće uslove koji će biti prihvaćeni od strane potencijalnih kupaca (cijena za kapital, broj zaposlenih, potrebne investicije i razvoj preduzeća, potreban „profil“ kupca i slično);

• Garancije za izvršenje ugovorenih obaveza moraju biti čvrste, lako naplative i zadovoljavajućeg nivoa za Federaciju;

• Radi obezbjeđenja izvršenja Plana potrebno je definisati redosljed preduzeća po kojem će biti vršena priprema i prodaja, tačne potrebne procedure i uslove prodaje;

• Kod značajnijih preduzeća, osim dosadašnjih načina obezbjeđivanja javnosti i transparentnosti putem oglašavanja prodaje objavom u printanim medijima i na web stranici Agencije, informisanost potencijalnih kupaca treba obezbijediti i putem DKP-ova BiH, stranih ambasada u BiH, oglašavanjem u renomiranim svjetskim finansijskim glasilima i direktnim obavještavanjem potencijalnih kupaca;

• Radi obezbjeđenja podrške procesu privatizacije Plan će se dostaviti na razmatranje Parlamentu Federacije BiH;

Plan treba biti rađen u saradnji sa resornim ministarstvima. Na osnovu ovih principa i iznesenog stanja za svako preduzeće, resorno ministarstvo i Vlada Federacije BiH,kod donošenja odluke o odobravanju metoda privatizacije za svako preduzeće, mogu odrediti i druge elemente privatizacijske ponude koji su obavezujući za Agenciju. 3. NADLEŽNOST AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BiH Plan privatizacije za 2010. godinu determinisan je, prije svega, nadležnošću APF i trenutnim uslovima u kojima se preduzeća nalaze (provođenje sektorskih strategija, stanja preduzeća i spremnosti za privatizaciju), te opredjeljenja Vlade Federacije BiH. Radi pojašnjavanja u opredjeljenju sadržaja Plana do kraja 2010. godine, dat je pregled preduzeća za koja nadležnost u privatizaciji ima Agencija za privatizaciju u FBiH, sa osnovnim karakteristikama privatizacijskog statusa.

12

U skladu sa članom 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o metodama, rokovima i nadležnoj agenciji za privatizaciju preduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza (osim cestovnog prijevoza), vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog informisanja, igara na sreću, industrije naoružanja, vojne opreme, veterinarske djelatnosti i komunalnih djelatnosti (“Službene novine F BiH” br.11/99, 37/00, 49/01, 73/06, 6/07 i 86/08). Prema ovom članu i navedenoj Odluci, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH nadležna je za privatizaciju slijedećih preduzeća:

R.br.

Preduzeće

Opis aktivnosti

1.

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

U skladu sa strategijom razvoja elektro- energetskog sektora u Federaciji BiH, realizuje se Akcioni plan restrukturiranja, odnosno Odluka o prenosu udjela Federacije BiH u rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije BiH 4/09 i 47/09). Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske aktivnosti. U dokumentima Vlade Federacije BiH utvrđen je strateški interes Federacije BiH za ova preduzeća. Privatizacija ovih preduzeća treba biti vođena po posebnim propisima.

2. JP „Elektroproprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

3.

JP BH Pošte d.o.o. Sarajevo

Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu.

4. JP Hrvatske pošte d.o.o. Mostar

5. JP BH Telecom d.d. Sarajevo

Prema opredjeljenju i principima sa 114. sjednice Vlade FBiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu. Privatizacija ovih preduzeća će se vršiti po posebnim propisima.

6. JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar

7. BNT TMH d.d. Novi Travnik

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu dionica i udjela Federacije BiH u privrednim društvima iz oblasti namjenske industrije Federacije BiH na privredno društvo „Unis Group“ d.d. Vogošća (Sl. novine Federacije BiH br. 47/09). Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske aktivnosti namjenske industrije, a koje se odnose na veliku privatizaciju-privatizacija državnog kapitala, dok je nastavljena aktivnost male privatizacije-privatizacija imovine, a koja nije osnovni biznis.

8. TRZ Hadžići d.o.o. Hadžići

9. „Binas“ d.d. Bugojno 10. UNIS Ginex d.d. Goražde 11. „Igman“d.d. Konjic 12. „Pretis“ d.d Vogošća 13. „Unis Pretis“ d.o.o.

Vogošća (Alatnica) 14. „Unis-Group“ d.o.o.

Vogošća

13

15. „ZRAK“ d.d. Sarajevo 16. PS Vitezit d.o.o. Vitez 17. JP Vazduhoplovni zavod

„Orao“ d.o.o. Rajlovac 18. JP Željeznice FBiH d.o.o.

Sarajevo Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet privatizacije u narednom periodu.

19. RTV FBiH Sarajevo Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet privatizacije u narednom periodu.

20. JP B&H Airlines do.o. Sarajevo

Do izvršenja obaveza iz Ugovora o dokapitalizaciji, odlukom Vlade Federacije BiH, izuzeto iz privatizacije preostalog državnog kapitala.

21. „BH GAS“ d.o.o. Sarajevo

Odluka Vlade FBiH o odgađanju privatizacije na rok od pet godina (do 26. 01. 2010. godina)

22. RMU „Kakanj“ d.o.o. Kakanj

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu udjela Federacije BiH u rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije BiH 4/09 i 47/09). Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske aktivnosti. Prenosom udjela na „Elektroprivredu BiH“ , prema važećim privatizacijskim propisima, privatizacija državnog kapitala u rudnicima nije moguća.

23. RMU „Breza“ d.o.o. Breza

24. RMU „Zenica“ do.o. Zenica

24. Rudnik „Gračanica“ d.o.o. G,. Vakuf-Uskoplje

26. RMU „Abid Lolić“d.o.o. Travnik-Bila

27. Rudnici „Kreka“ u Tuzli d.o.o. Tuzla

28. JP RMU „Đurđevik“ d.o.o. u Đurđeviku

29. RMU „Banovići“ d.d. Banovići

30. JP „Međunarodni aerodrom Sarajevo“ d.o.o. Sarajevo

Prema opredjeljenju Vlade Ferderacije BiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu. 31. JP „Međunarodni

aerodrom Tuzla“ d.o.o. Gornje Dubrave Živinice

32. Zračna luka Mostar Prema članu 11. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH (“Službene novine FBiH”, br.27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09) , o načinu odnosno metodu privatizacije odlučuje Vlada nadležna za upravljanje državnim kapitalom u tom preduzeću, a postupak privatizacije u skladu sa ovim zakonom i odlukom nadležne vlade provodi Agencija za privatizaciju kantona, odnosno Federacije BiH, zavisno od toga koja vlada ostvaruje pravo upravljanja u tom preduzeću. Prema ovom članu i uredbama Vlade Federacije BiH o nadležnosti u upravljanju državnim kapitalom definirana je nadležnost Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH za privatizaciju slijedećih preduzeća (obuhvaćena samo ona čija privatizacija nije okončana i koja nisu uključena u Plan za 2010. godinu):

14

R.b.

Preduzeće

Napomena

1. Holding preduzeće „Putevi BiH“ Sarajevo

Potrebno prethodno riješiti pitanje vlasništva nad kapitalom preduzeća (revizijom utvrđen 100% državni kapital, a bivše članice Holdinga privatizirane sa iskazanim udjelom u kapitalu ovog preduzeća

2. Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo

Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH, preduzeće (manjinski državni kapital) nije predmet privatizacije u narednom periodu jer ostvaruje značajniju dobit, a o čijoj raspodjeli odlučuje Vlada FBiH.

3. SODASO Holding d.d. Tuzla

Ekonomsko–finansijsko stanje i nespremnost upravljačkih i rukovodnih struktura Agenciju rukovode da prolongira proces privatizacije.

4. „Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo

Odlukom o osnivanju Društva privatizacija se odgađa za 10 godina.

5. JP „Sarajevo putevi“ d.d Sarajevo

Preduzeće aktivno, imenovane upravne i rukovodne strukture.

Nadležnost po članu 6. Zakona o agenciji za privatizaciju: a) Preduzeća koja imaju imovinu na više kantona:

R.br.

Preduzeće

Napomena

1. JP „Ceste“ d.d. Mostar Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH preostalih 51% državnog kapitala nije predmet privatizacije u narednom periodu.

2. „Natron“ d.d. Maglaj Za ovo preduzeće (suosnivač „Natron Hajata“-a) treba programirati stečaj i likvidaciju.

3. FIP d.d. Mostar, Mostar

Potrebno prethodno riješiti status imovine.

4. AFIP d.d. Sarajevo, Sarajevo

Potrebno prethodno riješiti status imovine.

5. „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša

Zbog ukupne situacije u ovom preduzeću, Vlada FBiH ocijenila je da se treba donijeti zakon o „Agrokomercu“.

6. „Sarajevoosiguranje“ d.d. Sarajevo

Eksplicitan stav resornog ministarstva da preduzeće (manjinski državni kapital) nije predmet privatizacije u narednom periodu .

7. Energopetrol d.d. Sarajevo

Zbog stanja na berzi i nejasnog statusa ugovora o dokapitalizaciji od strane Ina–Moll, preduzeće (manjinski državni kapital) nije predmet privatizacije u narednom periodu.

8. „Željezara Zenica“ d.o.o. Zenica

Potrebno prethodno riješiti pitanje sporne imovine sa Mittal Steel-om i pitanje potraživanja od države u iznosu cca. 50 mil, KM nastalog pri formiranju zajedničke firme BH Steel

9. IP „Krivaja“ d.d. Zavidovići

Registracija JVC „Krivaja 1884“, čiji je jedan od osnivača IP „Krivaja“ d.d. Zavidovići nije okončana. Nakon registracije za „ostatak“ Krivaje treba programirati stečaj jer je prilagođavanjem vrijednosti imovine koja je unesena u JVC kapital ušao u sferu gubitka iznad visine kapitala.

15

b) Preduzeća koja u svojim početnim bilansima iskazuju djelimično ili u cjelini ista prava i obaveze i isti kapital koja nisu do sada privatizirana i ne nalaze se u Planu za 2010. godinu su:

R. br. Preduzeće

Napomena

1. HTP „Sunčana obala“ d.o.o. Neum

Nije utvrđena vlasnička struktura. Privatizacija uslovljena okončanjem sudskog spora.

2. UTP „Odmaralište“ d.o.o. Neum

Radi se o neaktivnom preduzeću, jer je imovina preduzeća na kojoj je formirano preduzeće predmet pasivnog podbilansa privatiziranog preduzeća „Feroelektro“ d.d. Sarajevo.

3. “Tvornica kartona i ambalaže” d.o.o. Cazin

Potrebno je da se Upravni odbor „TKA“ d.o.o. Cazin i resorno ministarstvo Unsko-sanskog kantona, izjasne oko nastavka postupka privatizacije.

4. “Pan papirna industrija” d.d. Čitluk

Vodi se spor protiv Zaključka Agencije o pozicioniranju dvojno iskazane imovine/kapitala, preduzeća „Pan-Papirna industrija“ d.d. Čitluk.

5. HUTP „Salus Hotel Stela“ d.o.o. Neum

U toku je upis u sudski registar u skladu sa Rješenjem Agencije. Održana je konstituirajuća sjednica Skupštine preduzeća.

4. OSNOVNI PODACI O PREDUZEĆIMA IZ PLANA PRIVATIZACIJE Da bi se donijele odgovarajuće odluke koje trebaju rezultirati uspješnom prodajom (određivanje ciljeva privatizacije i odabir strateškog partnera za svako preduzeće, određivanje minimalne cijene, potrebnih investicija i drugih uslova prodaje), potrebno je imati u vidu podatke o ekonomsko - finansijskom stanju i poslovanju preduzeća, vlasničkom statusu, specifičnostima svakog preduzeća, značaju preduzeća za privredu Federacije BiH, dosadašnje privatizacijske aktivnosti i ponude, poziciju dionica na tržištu kapitala i ostalim specifičnostima (prednostima i nedostacima preduzeća). Podaci o ekonomsko-finansijskom stanju na dan 30. 06. 2009. godine traženi su od preduzeća. Neka preduzeća (KTK i FDM) nisu uradila i usvojila finansijske izvještaje ni za prethodnu godinu pa traženi podaci nisu dobijeni pa su za potrebe ovog materijala korišteni raniji podaci koji su, u međuvremenu, doživjeli značajnije promjene. Takođe, navedeni podaci će doživjeti manje ili veće promjene do momenta prodaje, pa se isti moraju tretirati na adekvatan način. Sva konačna opredjeljenja trebaju biti donesena na bazi aktualnih (trenutno važećih) podataka o preduzeću prilikom donošenja odluka Vlade Federacije BiH o odobravanju metoda prodaje za svako preduzeće iz Plana. Redosljed navedenih preduzeća odgovara očekivanom redosljedu realizacije privatizacijskih aktivnosti do kraja 2010. godine.

16

4.1 „ALUMINIJ“ d.d. Mostar Osnovni podaci o preduzeću Društvo Aluminij d.d. Mostar osnovano je 1977. godine, kao rezultat integracije proizvodnje glinice i rudnika boksita. Tvornica aluminija je sagrađena kao rezultat razvoja industrijske proizvodnje aluminija, a redovita proizvodnja je počela 1981. godine i uključivala je: sirove, pečene i zaljevene anode, elektrolizu, transfomacijsku stanicu, ljevaonicu, obradu otpadnog gasa i dodatnu opću i tehničku opremu i postrojenja. Kapacitet tvornice anoda je narastao na 130.000 tona sirovih anoda i 60.000 tona pečenih anoda na godinu. Kapacitet ljevaonice bio je 92.000 tona osnovnog aluminija i aluminijevih legura na godinu u obliku malih ingota, t-ingota, blokova, trupaca, i žice. Prije rata u BiH, kapacitet tvornice je dostigao 94.000 tona u jednoj godini visoko kvalitetnih aluminijskih proizvoda što je tvornicu stavilo među veće proizvođače aluminija u svijetu. U periodu između 1992. i 1996., Društvo je bilo teško pogođeno ratom u Bosni i Hercegovini. Postrojenja su bila značajno oštećena, a proizvodnja obustavljena sve do 1997. godine, kada su neki od segmenata proizvodnje bili revitalizirani. Nakon rata u BiH, u Aluminiju je donesena strateška odluka da se odustane od proizvodnje glinice i ista nadomjesti od eksternih proizvođača, uglavnom uvoznog porijekla. Tokom 2001. i 2002. godine napravljena je potpuna modernizacija elektrolize i ljevaonice implementacijom najnovijih tehnoloških rješenja. Konačni rezultat modernizacije je uključivao povećanja proizvodnje od 25%, smanjenje troškova sirovog materijala i energenata, produženih perioda korištenja anoda, sposobnost proizvodnje 70.000 tona trupaca godišnje, blokova velikih dimenzija, i poboljšanje u vezi ekoloških učinaka i radnog okruženja. U 2006. godini, proizvedeno je i prodano 136.000 tona aluminijskih proizvoda, sa prodajom uglavnom na međunarodnim tržištima. Aluminijevi proizvodi su poznati na regionalnim tržištima (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija), kao i na zapadnoevropskom tržištu. U 2006. godini, 49 % gotovih proizvoda su prodati švicarskoj kompaniji Glencore kao najvažnijem klijentu Aluminija d.d. Mada je Društvo najveći broj prodaja napravilo na zapadnom tržištu, Aluminij takođe ima dominantnu poziciju i na tržištu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U Hrvatskoj se prodalo 33,5 % prioizvoda Društva u 2006. godini, dok je obim prodaje u Bosni i Hercegovini iznosio 13,8 % od ukupne prodaje. Aluminij d.d. Mostar upravo realizira projekte dodatne modernizacije i uvođenja novih tehnologija od kojih je trenutno najveći u Tvornici anoda. Projekat izgradnje nove Tvornice anoda trebao je biti okončan u junu ove godine. Vrijednost cijelog projekta iznosi 80 milijuna KM. Rekonstrukcija postrojenja elektrolize podrazumijeva podizanje jačine snage električne energije na 185 kA. Na postrojenjima ljevaonice, se ugrađuju nove peći i linije za lijevanje i rezanje proizvoda od aluminija. Upravo su mostarsku ljevaonicu stručnjaci za

17

aluminijsku industriju ocijenili kao jednu od šest najmodernijih ljevaonica aluminija u svijetu. Aluminij d.d. Mostar danas ima oko 970 zaposlenih. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Na bazi Polaznih osnova za rješavanje spornih pitanja između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar koje je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine izrađen je, i na Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, usvojen „Sporazum o rješavanju spornih pitanja između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar“. Sporazumom je, između ostalog, utvrđena sporna vlasnička struktura ukupnog kapitala Aluminij d.d. Mostar. Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Aluminij d.d. Mostar su 05.03.2007. godine objavili Javni predpoziv zainteresiranim kompanijama s međunarodnim referencama u proizvodnji i preradi aluminija, za dostavljanje neobavezujućih ponuda, sa rokom za dostavu ponuda do 23. 04. 2007. godine. U drugoj fazi procesa, od kompanija pozvanih na obavljanje dubinskog snimanja je zatraženo da do 24. 09. 2007. godine dostave svoje obavezujuće ponude za kupnju 88% kapitala Aluminija. Obavezujuće ponude su dostavila tri (3) ponuđača. Na osnovu vrednovanja prispjelih ponuda od strane Komisije, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o odabiru najuspješnijeg ponuđača – Konzorcij Glencore Internat. AG, Feal d.o.o i Dalekovodi d.o.o. Zagreb ( „Službene novine FBiH“ broj 96/07). Pregovori sa prvorangiranim ponuđačem započeti su 22. 02. 2008. godine. Prema ponudi, koja se od strane izabranog ponuđača, dovodi u pitanje, prodajom bi se postigla cijena od 130 miliona eura, od čega 50% predstavlja cijenu za državni kapital iz koje bi se, jednim dijelom, izmirivale obaveze iz Sporazuma (investiranje u ekološke projekte društva, uvezivanje radnog staža i obeštećenje radnika). Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Komisije, do sada, usvojila pet (5) Anex-a na Sporazum. Anex-om 5. rok za okončanje postupka prodaje produžen je do 08.05.2009. godine. Zaključkom Parlamenta Federacije BiH od 02. 06. 2009. godine nalaže se Vladi Federacije BiH da u roku od 30 dana okonča postupak prodaje 88% kapitala „Aluminija“ u skladu sa postojećim Sporazumom. Komisija za pripremu i prodaju 88% kapitala Aluminija d.d. Mostar je dana 03.08.2009. godine Vladi Federacije BiH dostavila konačni Izvještaj, koji je Vlada razmatrala na 115. sjednici održanoj 27.08.2009. godine. Usvojen je zaključak da se Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja između Vlade FBiH i „Aluminija“ d.d. Mostar produži za godinu dana, odnosno do 08.05.2010. godine. Istodobno je zaključeno da se nastave razgovori s najpovoljnijim ponuđačem izabranim na međunarodnom tenderu raspisanom za prodaju 88% kapitala „Aluminija“ d.d. Mostar.

18

Limit za uspješnost ovog procesa može biti pismena izjava ponuđača da, zbog novih uslova na tržištu aluminija, ne može prihvatiti ranije ponuđene uslove za kupovinu. Procjenjuje se kao mogući scenario i prije 08. 05. 2010. godine poništenje tendera i obnova postupka tenderske prodaje na osnovama postojećeg Sporazuma ili na novim osnovama. Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja

2007. 2008. 30.06.2009. Iznosi u KM

AKTIVA UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL

STALNA SREDSTVA 238.018.442 272.700.267 ¸251.078.027 I. Stalna nematerijalna sredstva II Nekretnine, postrojenja i oprema 175.327.022 208.163.956 197.344.651 -zemljište 7.552.608 7.552.608 7.552.608 -građevinski objekti 61.179.821 58.753.425 52.984.493 -postrojenja i oprema 67.150.745 125.962.859 124.267.374 III Biološka imovina 241.533 225.667 225.667 IV Ostala stalna sredstva 157.962 336.049 336.049 V Dugoročna finans.ulaganja 62.291.925 63.974.595 53.171.660 VI Dugoročna potraživanja - - - VII Ulaganja u nekretnine - - - VIII Sredstva klas.kao sr.za prodaju - - - IX Dugoročna razgraničenja - - - TEKUĆA SREDSTVA 127.575.423 129.944.741 108.536.874 I Zalihe 69.337.591 78.623.157 75.489.309 II Potraživanja od prodaje 26.110.652 27.330.721 25.886.989 III Druga kratkoročna potraživanja 10.218.867 10.002.415 3.271.612 IV Kratkoročni finansijski plasmani - - - V Novac i novčani ekvivalenti 21.793.525 13.916.926 3.888.964 VI Aktivna vremenska razgraničenja 114.788 71.522 - UKUPNA AKTIVA 365.593.865 402.645.008

PASIVA KAPITAL 207.954.989 229.852.635 223.435.921 1. Upisani osnovni kapital 170.786.051 170.786.051 170.786.051 2. Dionička premija - 3. Rezerve (revalor.prenesene i ostale) 1.708.754 3.508.168 4.965.610 4. Akumulirana dobit 35.460.184 55.558.416 61.812.750 5. Akumulirani gubitak 14.128.490 DUGOROČNE OBAVEZE 77.511.478 88.784.579 63.424.695 I Dugoročne finansijske obaveze 47.477.614 70.150.715 44.790.831 II Dugoročna razgran. i rezervisanja 30.033.864 18.633.864 18.633.864 III Dugor.ob.klas. u sr. namjenj. za prod - - - KRATKOROČNE OBAVEZE 80.127.398 84.007.794 72.754.285 I Kratkoročne finansijske ob. 11.511.031 27.769.844 30.445.125 II Obaveze prema dobavlj. i druge ob. 68.616.367 56.237.950 42.309.160 III Ostale kratkor. ob. - - - IV Pasivna vrem.razgr. - - - UKUPNA PASIVA 365.593.865 402.645.008 359.614.901

19

Pokazatelji iz bilansa uspjeha 2007. 2008. 30.06.2009. UKUPAN PRIHOD 623.735.124 621.074.803 173.390.093 -Prihodi od prodaje 593.178.004 528.921.330 159.761.970 - Dobit od prodaje 79.082.633 65.369.194 9.011.142 UKUPNI RASHODI 605.740.981 606.500.387 187.518.584 -Troškovi za prodano 514.095.371 528.921.330 150.753.828 Porez na dobit 7.711.775 - - Neto dobit/gubitak perioda 17.994.143 14.574.416 -14.128.491

"Aluminij" d.d. Mostar je suosnivač u društvu FE-AL d.o.o. Mostar sa visinom uloga od KM 1,819.000,00 što u postotku iznosi 9,5 % osnivačkog uloga. Preduzeće ima nekretnine u vlasništvu u iznosu od 53.003.784,71 KM. Iz pregleda su isključene nekretnine kod kojih je preostala vrijednost „0“ i nekretnine čija je preostala vrijednost ispod 5000 KM, iako iste imaju značajniju upotrebnu vrijednost. Sve nekretnine su unutar Z.K. uloška broj 438, izuzev onih koji su locirani u Luci Ploče, kako slijedi:

R.b. Naziv objekta Kom Knjigovodstvena vrijednost 1. Zgrada Tehničkih službi 1 3.835.525,78 2. Zgrada Računskog centra – Aneks 1 189.150,91 3. Zgrada Upravna PO 055-001 1 181.944,14 4. Zgrada Teretne kapije 1 36.293,85 5. Zgrada Računskog centra Duplexa 1 246.059,02 6. Zgrada Elektrolize A1-A2 1 4.366.224,27 7. Zgrada Elektrolize A3-A4 1 4.121.705,58 8. Zgrada Kompresorske stanice 1 193.419,63 9. Objekt za kom. 1 9.759,98 10. Zgrada dio stanice za gorivo 1 8.346,54 11. Zgrada MRT Radionica 1 21.739,32 12. Zgrada unut.transporta anoda 1 105.719,04 13. Zgrada zalijevanja anoda 1 469.903,07 14. Zgrada za pečenje anoda 1 3.664.352,16 15. Zgrada anodnog tornja-građ.dio 1 1.549.962,06 16. Zgrada Ljevaonice sa betonskim 1 2.903.610,99 17. Zgrada za pečenje lonaca 1 71.295,30 18. Zgrada za remont kada 1 306.338,80 19. Zgrada Elektrolize 1 71.025,09 20. Zgrada za zalijevanje katoda 1 208.347,17 21. Zgrada Autoservisa 1 485.680,18 22. Zgrada restorana ulazna kapija 1 117.206,93 23. Aneks strojne obrade 10137 1 186.423,99 24. Radionica centralna strojna 1 266.271,99 25. Elektro-radionica 41021 1 95.217,74 26. Radionica stolarska 41022 1 26.615,24 27. Objekt za demi vodu žice 1 9.929,83 28. Zgrada ulazne kontrole 1 21.311,78 29. Kancelarija pog. u Pločama 1 8.798,73 30. Zgrada nove kompr.stanice 1 214.821,51 31. Radionica i skladište opreme 2 31.562,33 32. Zgrada HPV 241 1 17.418,07

20

R.b. Naziv objekta Kom Knjigovodstvena vrijednost 33. Zgrada TP4 261 261 TP4 1 16.055,06 34. Zgr. dozir, NP i VP pumpi 836 3 263.949,27 35. Zgrada duvaljki 850 1 38.113,04 36. Zgrada garsonijera (DS) 053-031 1 21.646,00 37. Zgrada restorana "Vrt" 064-047 1 1.142.756,67 38. Zgrada (Bungalo) 1-12 064-053-1 do 1-12064-053-11 11 416.458,01 39. Hangar za skladište 2XH-15 1 220.214,26 40. Skladište petrola 1 1.353.399,89 41. Zgrada sklad.sirovih i pečenih anoda 1 1.349.038,97 42. Zgrada sklad.zalivenih anoda 1 731.594,16 43. Skladište smole 1 737.680,20 44. Skladište rezervnih dijelova I 1 648.564,83 45. Zgrada skladišta zapalj. I 1 34.213,24 46. Zgrada skladišta plina 1 98.599,72 47. Silos za live bunker 1 15.521,35 48. Zgrada vatrogasnog spremišta 1 83.015,10 49. Silosi D1 D1, D12, H2d, C27 C27, C29 C29, C24 C24, E8 E8, A1b8 B8, A1B8A1, A2C31, E1E1, B15-B15, B14-B14, B-7B5 14 227.582,95 50. Skladište otvoreno 41015 1 55.963,35 51. Zgrada sklad. osnovnih sirov. 1 17.871,08 52. Silos za kreč – 334 S1 i S2 2 55.979,46 53. Silos svježe glin. 900 t (2x), B-7B5, B30 4 394.172.99 54. Silos fluor.glinice 140 t S1-S4 4 182.781,72 55. Objekt za skladištenje šljake 1 187.238,76 56. Nadstrešnica skl.poklopaca kada 1 23.183,94 57. Silos za prijem i utovar koksa (Ploče) 2 34.028,86 58. Skladište carinsko 1 67.303,56 59. Skladište za odlaganje kruta 1 8.844,25 60. Plastenik 7 152.845,68 61. Silos glinice 4000 t 238 S1, S2, 850 3 671.194,20 62. Plato silosa 850 1 94.947,86 63. Silos za glinicu –građ.dio 1 214.366,74 64. Vaga kamionska (2x), vaga vagonska 3 8.986,05 65. Putevi u krugu 1 28.001,26 66. Instalacija atmosferske 1 606.605,05 67. Bazen povratni uz elektrolizu 1 88.030,80 68. Bazen Humac 1 77.864,78 69. Taložnik 1 177.505,93 70. Vodotoranj uz Ljevaonicu 1 631.811,31 71. Mreža protupožarne vode VG-741 1 109.397,14 72. Mreža pitke vode Vp-742 1 38.573,64 73. Mreža indust.vode Vn-743 Vn-743 1 70.867,71 74. Mreža vode ispirača 1 60.266,04 75. Mreža indust.vode 334 Vn-334 1 18.450,12 76. Mreža mulja dekantera – 334 1 59.299,45 77. Mreža za koagulnat– 334 VAN 1 29.733,99 78. Instalacija fekalne 1 316.940,79 79. Mreža pitke vode VP-742 1 394.957,96 80. Mreža komprim.zraka za ćelije 1 279.652,18 81. Mreža vode za hlađenje 1 14.111,43 82. Mreža zraka u kompr.stan. 1 14.111,46

21

R.b. Naziv objekta Kom Knjigovodstvena vrijednost 83. Prečistač otpadnih voda 1 449.123,74 84. Stanica izlazna mjerna 1 6.960,26 85. Bazen retencioni 842 1 43.500,26 86. Pulzator 836 I i II 2 51.297,74 87. Bazen vode za VP pumpe 836 BE3 1 45.574,69 88. Jama neutralizacione 640 1 22.815,36 89. Nadstrešnica na parkiralištu 1 65.513,48 90. Zgrada komande podstanice 1 274.805,64 91. Zgrada razvodnog postrojenje 1 423.849,41 92. Zgrada remontnog tornja 1 444.610,00 93. Zgrada srednjeg napona 1 323.116,92 94. Instalacija munjovoda-građ.dio 1 12.644,76 95. Mostovi tehnološki 1 3.664.862,09 96. Zgrada el.sale Al 11, A1 12, MG, SC, FC 5 573.027,89 97. Nadstrešnica i plato uz 1 263.862,89 98. Zgrada društvene prostorije 1 320.330,58 99. Portirnica (DS) 053-031 1 12.865,23 100. Ribnjak (DS) 053-034 1 216.751,73 101. Nadstrešnica za pranje I 1 27.041,13 102. Ovčarnik spremište 1 21.023,84 103. Ograda tvornička Al 1 453.435,59 104. Kolosjek dupli (južna kap.EAL) 1 121.404,11 105. Nadstrešnica na parkiralištu EAL 1 168.280,73 106. Instalacija rasvjete prometnica 1 611.615,55 107. Nadstrešnica za parkiralište 1 78.412,32 108. Galerija "Aluminij" 1 346.733,94 109. Nadstrešnica za odlaganje 1 57.767,10 110. Zgrada vinarije 1 821.111,76 111. Zgrada (kučica u vinogradu) 1 43.601,48 112. Plato za skladištenje gotovih pr. 1 235.263,66 113. Portirnica kod ovčarnika 1 95.122,00 114. Ovčarnik novi 1 283.297,53 115. Mreža goriva Ljevaonice 1 88.301,37 116. Temelji pogona 836 836 1 138.116,62 117. Temelji portala 850 1 36.442,17 118. Konstrukcija čelična 850 1 62.895,07 119. Rasvjeta vanjska i unutarnja 850 1 11.781,06 120. Zgrada upravna 1 3.146.171,61 121. Zgrada upravna AT 1 308.534,85 122. Zgrada radionica AT 1 1.220.069,85 123. Radionica mehaničarska 1 44.795,84 124. Zgrada ulaznog bloka 1 51.364,35 125. Parkiralište teretnih vozila 1 314.684,35 126. Portirnica Relax –Buna 1 68.364,40 127. Nadstrešnica bućalište 1 32.089,75 128. Kontejneri 14 47.730,70 UKUPNO 53.003.784,71

Nekretnine preduzeća u Luci Ploče na dan 30.06.2009. godine: Naziv osnovnog sredstva Vrijednost Zgrada duvaljki 38,113,04 Plato silosa 94.947,86 Silos za glinicu 101.561,53 Silos za glinicu – građ. dio 214.366,74 Kontejner ured (4 kom.) 6.633,00

22

Temelji portala 36.442,17 Konstrukcija čelična 62.895,07 Rasvjeta vanjska i unutarnja 11.781,06 Kancelarija pog. 8.798,73 Skladište petrol koksa 1.353.399,89 Silos za prijem koksa 15.019,06 Silos koksa za utovar 19.009,80 Ukupno 1.962.967,95 Nekretnine iz ove tabele su uključene u prethodnoj listi nekretnina Aluminija. Stanje dugoročnih obaveza na dan 30.06.2009. godine:

KM OBAVEZE ZA KREDITE IZ INOZEMSTVA 44.144.018,84 OBAVEZE ZA DUGOROČNA REZERVIRANJA 18.633.864,00 OSTALE DUGOROČNE OBAVEZE 646.811,95 UKUPNO 63.424.694,79 Stanje kratkoročnih obaveza na dan 30.06.2009. godine:

KM OBAVEZE PREMA DOBAVLJ. U BiH 27.626.843,06 OBAVEZE PREMA DOBAVLJ. U INOZEMSTVU 7.261.449,35 OBAVEZE PREMA ZAPOSLENIMA 2.104.531,39 OBAVEZE ZA POREZE I DOPRINOSE 1.134.749,19 OSTALE KRATKOROČNE OBAVEZE 4.199.992,02 TEKUĆI DIO DUGOROČNIH OBAVEZA 18.297.261,50 OBAVEZE ZA FINANC.ZAJMOVE IZ ZEMLJE 3.994.606,75 KRATKOROČNI FINANC.KREDITI OD BANAKA 6.011.950,36 PRIMLJENI PREDUJMOVI OD KUPACA 2.122.901,71 UKUPNO 72.754.285,33 Stanje potraživanja na dan 30.06.2009. godine: POTRAŽIVANJA OD KUPACA U ZEMLJI 3.212.655,73 POTRAŽIVANJA OD KUPACA U INOZEMSTVU 22.704.250,53 POTRAŽIVANJA IZ ZAJEDNIČKIH POSLOVA 196.839,20 DATI PREDUJOVI DOBAVLJAČIMA 404.279,20 POTRAŽIVANJA ZA PDV 2.670.343,50 UKUPNO 29.188.368,16 Stanje računa kod poslovnih banaka (KM) na dan 31.08.2009. godine:

NAZIV BANKE STANJE UNICREDIT BANK D.D. MOSTAR -3.617.643,09 HYPO ALPE ADRIA BANK MOSTAR 810,47 RAIFFEISEN BANK BH MOSTAR 151.556,95 HERCEGOVAČKA BANKA U STEČAJU MOSTAR 249.749,57 WEST LB DUESSELDORF 8.249.784,29 UKUPNO 5.034.258,19

23

4.2. „FABRIKA DUHANA MOSTAR“ d.d. MOSTAR Osnovni podaci o preduzeću Fabrika duhana d.d. Mostar (FDM), jedno je od najstarijih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 1880. godine, kada se pod kontrolom države, počela razvijati duhanska industrija u Bosni i Hercegovini, bazirano na pogodnosti da područje Hercegovine ima idealne klimatske uslove i dugu tradiciju u proizvodnji visoko-kvalitetnih sorti duhana. Osim FDM postoje još dva proizvođača duhana u BiH (FDS i FD Banja Luka), Ti proizvođači svojom proizvodnjom pokrivaju oko 50% potreba tržišta u BiH. Ostale potrebe podmiruju se iz uvoza (Tvornica duhana Rovinj i Duvanska indust. Niš). Preduzeće radi sa značajno reduciranim kapacitetom (oko 200 tona po godini) i svoje proizvode plasira uglavnom na domaćem tržištu (tržište FBiH). Mogućnosti proširenja tržita postoje, posebno u izvozu. Tehnički kapacitet fabrike je ca 1200 tona cigareta mekog i tvrdog pakovanja. Uz manja ulaganja ovaj kapacitet može biti značajno uvećan. Uska grla u proizvodnji su mali kapacitet i stara oprema na liniji sušenja Berlej duhana i liniji pakovanja. Preduzeće ima zaštićene robne marke (Rubikon, Mond crveni i plavi i Trend). Najveće učešće u prodaji ima marka Drina soft (ca 75%). Preduzeće ima savremeni labaratorij za kontrolu kvaliteta i druga mjerenja od sirovina do gotovog proizvoda u skladu sa ISO standardima. Poslije rata u BiH proizvodnja je uspješno obnovljena i poslovanje je bilo pozitivno. Od 2000-te godine do sada preduzeće, zbog brojnih objektivnih i subjektivnih razloga posluje sa kontinuiranim i značajnim gubicima. Fabrika duhana Mostar ima u vlasništvu 10.534 m2 objekata (upravna zgrada, proizvodna zgrada, zgrada za otkup i obradu duhana, magacin za duhan i cigarete, restoran i drugo). Objekti se nalaze na jedinstvenoj lokaciji , uz magistralni put M -17 i željezničku prugu Sarajevo – Ploče, na zemljištu površine 23.704 m2 na kojem FDM ima pravo trajnog korištenja. Ocjena je da su mogućnosti pokretanja proizvodnje velikog obima realne ako bi se za preduzeće obezbijedio strateški partner sa mogućnošću investiranja ca, 10 miliona KM u obrtna sredstva i modernizaciju postrojenja i odgovarajući marketing i tržište za plasman. Preduzeće trenutno zapošljava ca. 100 radnika. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Rješenjem Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona od 31.08.2000. godine utvrđena je slijedeća visina i struktura kapitala na dan 30.06.2000. godine: - državni kapital...................................17.625.527 KM (79,6186%) - privatni kapital.....................................4.511.935 KM (20,3814%)

24

Istim Rješenjem odobrena je prodaja državnog kapitala kombinovanim metodom i to: 67% kapitala metodom tendera, a 12,6186% kapitala metodom javne ponude dionica, koja je i okončana. Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona izdala je Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije 06.07.2001. godine. Rješenjem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o odobravanju Korigovanog početnog bilansa i programa privatizacije br. 03-19-1792/05, od 20.04.2005. godine utvrđen je osnovni kapital preduzeća u iznosu od 19.038.250,00 KM, od čega je državni kapital 12.755.628,00 KM, ili 67%, sa stanjem na dan 31.12.2004. godine. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća (Službene novine FBiH br. 28/04) o metodu privatizacije odlučuje Vlada nadležna za upravljanje državnim kapitalom u tom preduzeću, te je u skladu sa navedenim, Vlada Federacije BiH donijela Odluku o određivanju metoda privatizacije državnog kapitala u preduzeću Fabrika duhana Mostar d.d. Mostar V. broj: 198/2005 od 21.04.2005. godine kojom je utvrđeno da će se 67% državnog kapitala privatizirati metodom neposredne pogodbe. Na javni poziv objavljen 31.05.2005. godine, javila su se dva ponuđača: S&A l.t.d. London UK i „Kocka promet“ d.o.o. Mostar. Agencija nije raspolagala sa pouzdanim pokazateljima koji bi garantirali dalji razvoj kompanije, te je u skladu sa javno objavljenim pravilima neposredne pogodbe, otkazala prodaju državnog kapitala ovog preduzeća. U toku 2007. godine, uz asistenciju Vlade Federacije BiH, vršeni su pokušaji dokapitalizacije ili pripajanja Fabrike duhana Mostar od strane Fabrike duhana Sarajevo ali su ti pokušaji ostali bez rezultata. Na temelju odredbi Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka, Odluke Skupštine Fabrike duhana Mostar d.d. o smanjenju osnovnog kapitala radi pokrića gubitka i Rješenja Komisije za vrijednosne papire o odobravanju smanjenja osnovnog kapitala broj: 03/2-19-371/05, od 29.09.2005. godine, 03/1-19-402/06, od 24.08.2006. godine i 03-19-394/07, od 03.08.2007. godine, preduzeće je dostavilo Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH Korigovani program privatizacije i početni bilans stanja radi odobravanja. Struktura kapitala u aktivnom podbilansu na dan 30.06.2007. godine je slijedeća:

Opis Aktivni podbilans % Državni kapital 6.951.817,00 67,00 Privatni kapital 3.424.029,00 33,00 Fond rezervi 131.724,00 - Akumul. dobit - - Akumul. gubitak 6.240.349,00 - UKUPNO: 4.267.221,00 100,00

25

Po Odluci Vlade Federacije BiH, na Javni poziv objavljen 27.12.2007. godine, zaprimljene su dvije (2) ponude i to od: FINALITY INC, 2ND FLOOR INTERNATIONAL BAZAAR, Bahami (proglašena je formalno neispravnom) i “PAZARDŽIK – BT” A.D., Bugarska sa kojom je 18.06.2008. godine, potpisan Kupoprodajni ugovor. Kupac je platio kupoprodajnu cijenu i dostavio bankovnu garanciju za investicije. Upisani kapital je raspoređen na 221.375 dionica nominalne vrijednosti od 46,87 KM i ista treba biti usklađena sa naknadnim smanjenjem kapitala preduzeća. Dionicama se trguje na SASE u ograničenom obimu. Desetodnevni količinski ponderisani prosječni kurs u septembru 2009. godine iznosio je 9,7 KM po dionici. Zanačajniji vlasnici vrijednosnih papira Fabrike duhana Mostar, registrovanih kod Registra za vrijednosne papire Federacije BiH su: - PAZARDŽIK –BT Pazardžik ............................. 66,9999 % - IF „PROF-PLUS“ d.d. Sarajevo ......................... 2,3345 % - HRUSTANOVIĆ EMIR Sarajevo ........................ 1,8760 % - IF CROBIH FOND d.d. Mostar ........................... 1,8674 % - Ostali dioničari .................................................... 26,5922 % Zbog nemogućnosti ispunjenja ugovorom preuzetih obaveza, na prijedlog kupca, Ugovor je sporazumno raskinut 14. septembra 2009. godine, pa su otpočele pripreme za ponovnu prodaju državnog kapitala. Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja

Iznosi u KM 2006 2007 2008

AKTIVA UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL

STALNA SREDSTVA 7.944.523 6.859.977 5.868.592 I. Stalna nematerijalna sredstva 2.835 1.1235 - II Nekretnine, postrojenja i oprema 7.928.812 6.845.866 5.855.716 -zemljište 194.077 194.077 194.077 -građevinski objekti 4.943.865 4.619.779 4.302.647 -postrojenja i oprema 2.790.870 2.032.010 1.358.992 III Biološka imovina IV Ostala stalna sredstva V Dugoročna finans.ulaganja VI Dugoročna potraživanja 12.876 12.876 12.876 VII Ulaganja u nekretnine VIII Sredstva klas.kao sr.za prodaju IX Dugoročna razgraničenja TEKUĆA SREDSTVA 2.731.427 2.549.914 2.636.253 I Zalihe 1.144.944 1.033.861 1.029.360 II Potraživanja od prodaje 1.025.942 1.023968 1.023.139 III Druga kratkoročna potraživanja 495.000 469.303 4410.667

26

IV Kratkoročni finansijski plasmani V Novac i novčani ekvivalenti 15.355 476 770 VI Aktivna vremenska razgraničenja 50.186 22.306 20.963 UKUPNA AKTIVA 10.675.950 9.409.891 8.504.845

PASIVA KAPITAL 7.610.181 3.040.734 996.306 1. Upisani osnovni kapital 13.322.347 10.375.846 10.375.846 2. Dionička premija 3. Rezerve (revalor.prenesene i ostale) 131.609 131.724 131.724 4. Akumulirana dobit 5. Akumulirani gubitak 5.843.755 7.466.836 9.511.264 DUGOROČNE OBAVEZE 15.220 9.530 214.652 I Dugoročne finansijske obaveze 15.220 9.530 214.652 II Dugoročna razgran. i rezervisanja III Dugor.ob.klas. u sr. namjenj. za prod KRATKOROČNE OBAVEZE 3.050.549 6.359.627 7.293.887 I Kratkoročne finansijske ob. 442.060 275.799 236.619 II Obaveze prema dobavlj. i druge ob. 2.551.590 5.968.936 7.003.772 III Ostale kratkor. ob. IV Pasivna vrem.razgr. 56.899 114.892 43.496 UKUPNA PASIVA 10.675.950 9.409.891 8.504.845

Pokazatelji iz bilansa uspjeha 2006. 2007. 2008. UKUPAN PRIHOD 2.927.923 1.898.401 318.374 -Prihodi od prodaje 2.713.863 1.862.585 95.452 UKUPNI RASHODI 5.529.097 6.467.849 2.362.802 -Troškovi za prodano 4.699.099 2.999.366 100.774 -Porez na dobit Neto gubitak perioda 2.601.174 4.569.448 2.044.428

Fabrika duhana Mostar ima u vlasništvu zemljište površine 23.704 m2 i vlasništvo na sedam zgrada sa regulisanim vlasništvom. Glavni objekti su: upravna zgrada, prizvodna zgrada, restoran, zgrada za otkup i obradu duhana, magacin veliki, zgrada uz put M-17 i portirnica. Upravna zgrada i zgrada otkupa imaju četiri sprata, a zgrada uz put M17 ima dva sprata. Sve ostale zgrade su prizemne. Glavni proizvodni objekti sastoje se od: proizvodne hale, mašinske radionice i kotlovnice. S obzirom da preduzeće nije izradilo i usvojilo finansijske izvještaje ni za 2008. godinu prezentirani podaci su uzeti iz IM preduzeća iz 2007. godine. Stanje nekretnina preduzeća

R. Br

Oznaka nekretnine

m2 Zemljišno knjižni i drugi upisi

Vrsta prava

1. Zemljište „Luka“ I zgr. pripreme

1246 Kč br 609 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar i zgrade izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građev. Zemljišta i pravo raspol. na 1/1 prip. objekta

2. Put -neplodno

39 Kč br 586/8 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

3. Neplodno - put 8 Kč br 622/1 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

27

4. Neplodno - put 62 Kč br 622/2 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

5. Neplodno - put 63 Kč br 622/3 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

6. Neplodno - put 62 Kč br 622/4 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

7. Neplodno - put 01 Kč br 622/23 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

8.

Neplodno - put 14 Kč br 622/24 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

9. Zemljište i maš. radionica

387 Kč br 586/9 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar i mašinske radionice izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. Zemljišta i pravo rasp. na 1/1 pripadajučeg obj.

10. Neplodno 18 Kč br 628/9 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

11. Zemljište i portirnica

9 Kč br 608/1 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar i portirnice izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. na 1/1 prip. objekta

12. Pašnjak 410 Kč br 628/3 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostarured Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

13. Put-neplodno 124 Kč br 621/6 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

14. Neplodno i magacin

1729 Kč br 585/8 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar i magacina izgrađenog na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. na 1/1 pripad. objekta

15. Neplodno i zgrada

467 Kč br 585/9 iz Zk ul br 2367 KO Mostar-Mostar i zgrade izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo raspo. na1/1 pripad. objekta

16. Zemljište i zgr. proizv. pogona

723

Kč br 581/3 iz Zk ul br 9907 KO Mostar–Mostar i zgrade proizvodn. pogona izgrađene na istoj.

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. na 1/1 dijela objekta

17.

Dvorište „Luka“ i zgrada proiz. pogona

1073 Kč br 581/4 iz Zk ul br 9907 KO Mostar-Mostar i zgrade proizvod. pogona izgrađene na istoj.

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. na 1/1 dijela objekta

18. Restoran, zemljište

608 kč br 581/20 iz Zk ul br 9907 KO Mostar – Mostar i restoran izgrađen na toj parceli.

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. na 1/1 dijela objekta

19. Dvorište „Luka“ 54 Kč br 581/21 iz Zk ul br 9907 KO Mostar – Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

20. Zemljište „Luka“ i trafostanica

34 Kč br 581/26 iz Zk ul br 9907 KO Mostar – Mostar i trafostanice izgrađene na istoj

Ppravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. 1/1 pripad. objekta

21. Zemljište i zgrada

187 Kč br 581/33 iz Zk ul br 9907 KO Mostar – Mostari zgrade izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo raspol. na 1/1 prip.objekta

22. Zemljište i portirnica

72 Kč br 581/46 iz Zk ul br 9907 KO Mostar – Mostar i portirnice izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. na 1/1 prip. objekta

23. Zemljište i zgrada

298 Kč br 581/47 iz Zk ul br 9907 KO Mostar – Mostar i zgrade izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo raspol. na 1/1 prip.

24. Zemljište „Luka“ i zgrada

2709 Kč br 581/1 iz Zk ul br 9907 KO Mostar - Mostar i zgrade izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo rasp. na 1/1 prip. objekta

28

25. Zemljište i garaža

60 Kč br 581/48 iz Zk ul br 9907 KO Mostar - Mostar i garaže izgrađene na toj parceli

Pravo korištenja građ. zemljišta i pravo raspol. na 1/1 prip. objekta

26. Ekonomsko dvorište „Luka“

8941 Kč br 586/1 iz Zk ul br 9906 KO Mostar – Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

27. Ekonomsko dvorište

4229 Kč br 586/2 iz Zk ul br 9906 KO Mostar – Mostar

Pravo korištenja građ. zemljišta

Rješenjem DN 2159/03, od 01.12.2003.godine i DN 209/04, od 20.02.2004. godine, Porezne uprave-Kantonalni ured Mostar, na svu imovinu iz tabele stavljena je zakonska hipoteka po osnovu neizmirenih obaveza preduzeća. S obzirom da je preduzeće u sudskom postupku oslobođeno obaveze hipoteka će biti skinuta. Ukupne tekuće obaveze FDM sa stanjem na dan 30.06.2007. godine iznose 5.491.991,67 KM, od čega su obaveze prema dobavljačima 1.663.857,67KM, a obaveze za poreze i doprinose 3.612.349,00KM. Od ukupno 1.663.857,67 KM obaveza prema dobavljačima najveće su: - Duhan Gradačac 134.165,28 KM; - Fabrika duhana Sarajevo 275.223,76 KM - Adriatica Trst 387.962,56 KM. Od ukupno 3.612.349,00 KM obaveza za poreze i doprinose najveće su obaveze za porez na promet, usluge, posebni porezi, porez na dobit, PDV i obaveze za ostale poreze u iznosu 2.948.786,00 KM. Ove obaveze su u sudskom postupku riješene u korist FDM i iste trebaju biti isknjižene iz bilansa. Ukupna potraživanja FDM sa stanjem na dan 30.06.2007. godine iznose 1.593.401,00 KM od čega su potraživanja od kupaca 1.045.162,00 KM. Najveće potraživanje je od firme Adriatica Trst u iznosu 203.961,96KM. 4.3 „HIDROGRADNJA“ d.d. Sarajevo Osnovni podaci o preduzeću Preduzeće je osnovano 1947. godine kao Zemaljsko građevinsko preduzeća Bosne i Hercegovine „Hidrogradnja“. Predmet poslovanja preduzeća je: 1. Izvođenje svih vrsta hidrotehničkih radova (brane, vodoregulacije, vodo-

snabdjevanje, kanalizacioni sistemi, prečiščavanje voda ...). 2. Izvođenje građevinskih radova u oblasti niskogradnje (putevi, željeznice,

mostovi, tuneli...). 3. Projektovanje i nadzor za sve vrste hidrotehničkih i građevinskih radova. 4. Proizvodnja kamenih granulata, betona i betonskih prefabrikata. 5. Usluge remonta i transporta u građevinarstvu. “Hidrogradnja” je u preko pola stoljeća poslovanja na domaćem i inozemnom tržištu stekla reputaciju svjetski renomirane firme u gotovo svim oblastima graditeljstva.

29

Aktivnosti i rezultati su, „Hidrogradnji“ obezbijedile visoko mjesto na ENR listama. Tako je 1996. godine, „Hidrogradnja“ rangirana na šesto mjesto od deset vodećih građevinskih kompanija na srednjeistočnom tržištu, a 1990. godine je zauzela osmo mjesto na listi vodećih u građevinskoj oblasti. Već 1958. godine „Hidrogradnja“ otpočinje svoje privredne aktivnosti u inostranstvu (Liban) i iste ubrzano proširuje i uvećava, da bi 1987. godine u kooperaciji sa „Enkom“ Turska i „Bechtel“ USA ugovorila radove na izradi brane Bekhme u Iraku u vrijednosti 1,5 milijardi USD. Projekat je, zbog rata u Zalivu, obustavljen. U periodu od 1975. do 1978. godine „Hidrogradnja“ je izgradila vlastitim sredstvima Tvornicu cementa Kakanj sa kapacitetom od 500.000 tona/godini. Rat u BiH je uzrokovao ogromna ratna razaranja i gubitak tržišta ali je, zahvaljujući kadrovskom potencijalu „Hidrogradnja“ sanirala sve štete, obnovila proizvodnju i realizirala brojne projekte u zemlji i inostranstvu. Trenutno „Hidrogradnja“ ima svoje pogone u Libiji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Poslovanje „Hidrogradnje“ odvija se u okviru pet (5) poslovnih jedinica:

- Domaće građevinarstvo; - Kamenolomi (proizvodnja građevinskih materijala); - „Sigma“- proizvodnja građevinskih proizvoda i usluge; - Remontne radionice i transport; - Međunarodni građevinski projekti (pogoni u Libiji, Njemačkoj i Hrvatskoj).

Preduzeće trenutno zapošljava ca. 1220 radnika. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Prema Rješenju Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine o odobravanju Programa privatizacije i početnog bilansa preduzeća „HIidrogradnja“ d.j.l. Sarajevo, struktura kapitala iskazana u Aktivnom podbilansu na dan 31.12.1999. godine je slijedeća:

- državni kapital..................49.353.103,40 KM ili 69,75%

- Ukupan kapital.................70.756.714,41 KM ili 100,00% - privatni kapital .................21.403.611,01 KM ili 30,25%

U obnovljenom postupku, Odlukom Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, je izmijenjen metod prodaje i utvrđeno je da će se prodaja državnog kapitala izvršiti kombinovanim metodom i to: − 67,00 % ukupnog kapitala ili 47.406.998,40 KM metodom tendera − 2,75 % ukupnog kapitala ili 1.946.102,00KM metodom javne ponude

dionica. Po uspješno okončanom javnom upisu dionica preduzeću je izdato Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar.

Prvi Javni poziv za nadmetanje putem međunarodnog otvorenog tendera objavljen je 22.11.2002. godine. Tender je 12.03.2003. godine proglašen neuspješnim, jer jedina dostavljena ponuda nije bila formalno ispravna. Radnici-dioničari su 04.02.2003. godine podnijeli tužbu radi utvrđivanja privatnog dioničkog kapitala i neosnovanog bogaćenja (visina spora

30

20.000.000 KM) protiv Federacije BiH i Agencije za privatizaciju u Federacije BiH i Vlade Federacije BiH. Presudom Općinskog suda u Sarajevu od 11.08.2006. godine odbijen je tužbeni zahtjev. Tužitelj je 19.09.2006. godine uložio žalbu, tako da je postupak u toku. Ponovni Javni poziv za prodaju državnog kapitala metodom neposredne pogodbe objavljen je 13.10.2006. godine. Od četiri formalno-pravno ispravne ponude kao najpovoljnija proglašena je ponuda Konzorcija kojeg su činili TitašTroprak A.Š. Istanbul, Gradis d.d. Celje, Gradis Engineering d.o.o. Zagreb i Ortačka grupa menadžmenta i radnika „Hidrogradnje“. Elementi iz ponude su bili 9 miliona KM za cijenu i 14,7 miliona KM za investicije. Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, Vlada Federacije BiH je, na sjednici održanoj 26.04.2007. godine, donijela Odluka o proglašenju neposredne pogodbe, neuspješnom, zbog izuzetno niske ponuđene cijene. U skladu sa Planom APF-a za 2009. godinu, Agencija je putem resornog ministarstva Vladi Federacije BiH dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda prodaje ovog preduzeća. Vlada se, o ovom Prijedlogu, do sada, nije izjašnjavala. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM. Dionicama se trguje na SASE i kod ograničenog obima trgovanja. Desetodnevni količinski ponderisani kurs u septembru 2009. godine iznosio je 4,35 KM po dionici. Deset najvećih dioničara u društvu su: 1. Vlada Kantona Sarajevo („državno“ vlasništvo).................... .67,02 % 2. UniCredit Bank d.d.MOSTAR.............................................. 3,16 % 3. IF „BONUS“ d.d. Sarajevo.................................................. 2,69 % 4. Raiffeisen BANK d.d. Sarajevo............................................ 1,95 % 5. IF „MI-GROUP“ d.d. Sarajevo.............................................. 1,14 % 6. Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar...................................... 0,86 % 7. Raiffisen Banka D.D. Maribor................................................ 0,44 % 8. AA Kapital Brokers d.d. Bihać................................................. 0,34 % 9. Barnjak Davor, Ilidža................................................................ 0,30 % 10. Snagić S d.o.o. Hadžići.......................................................... 0,29 % Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja

Pozicija iz bilansa stanja i bilansa uspjeha Iznosi u KM 2007. 2008. 30.06.2009.

AKTIVA STALNA SREDSTVA 43.356.252 39.715.202 37.112.961 I. Stalna nematerijalna sredstva 16.503 11.688 15.604 II Nekretnine, postrojenja i oprema 38.953.334 35.108.679 30.667.120 -zemljište 4.538.195 4.618.195 4.618.195 -građevinski objekti 18.647.131 18.941.499 18.484.776 -postrojenja i oprema 13.860.509 9.639.887 5.354.096 III Biološka imovina IV Ostala stalna sredstva 9.580 9.580 11.180

31

V Dugoročna finans.ulaganja 4.376.835 4.376.835 4.403.347 VI Dugoročna potraživanja 208.420 211.113 VII Ulaganja u nekretnine VIII Sredstva klas.kao sr.za prodaju IX Dugoročna razgraničenja TEKUĆA SREDSTVA 101.456.418 90.457.341 92.266.201 I Zalihe 17.941.780 48.355.836 34.704.675 II Potraživanja od prodaje 40.607.086 19.636.052 7.390.625 III Druga kratkoročna potraživanja 24.933.548 16.050.682 46.726.559 IV Kratkoročni finansijski plasmani 11.156.067 4.282.027 2.968.832 V Novac i novčani ekvivalenti 6.693.221 2.004.649 475.510 VI Aktivna vremenska razgraničenja 124.716 128.095 UKUPNA AKTIVA 144.812.670 130.172.543 127.575.565

PASIVA KAPITAL 71.436.531 71.522.758 68.038.067 1. Upisani osnovni kapital 70.734.263 70.734.263 70.734.262 2. Dionička premija 3. Rezerve (revalor.prenesene i ostale) 56.194 56.194 61.967 4. Akumulirana dobit 3.109.955 3.196.182 (1.686.713) 5. Akumulirani gubitak 2.463.881 2.463.881 1.071.449 DUGOROČNE OBAVEZE 9.814.723 1.229.952 1.110.514 I Dugoročne finansijske obaveze 1.833.334 II Dugoročna razgran. i rezervisanja 7.981.389 1.229.952 1.110.514 III Dugor.ob.klas. u sr. namjenj. za prod KRATKOROČNE OBAVEZE 63.561.416 57.419.833 58.426.984 I Kratkoročne finansijske ob. 20.920.740 29.832.152 31.846.736 II Obaveze prema dobavlj. i druge ob. 41.444.303 27.408.280 26.403.497 III Ostale kratkor. ob. IV Pasivna vrem.razgr. 1.196.373 179.401 176.751 UKUPNA PASIVA 144.812.670 130.172.543 127.575.565

Podaci iz bilansa stanja: 2006. 2007. 2008. UKUPAN PRIHOD 96.133.064 71.703.842 9.108.454 -Prihodi od prodaje 73.070.489 58.494.307 8.283.517 UKUPNI RASHODI 95.586.028 71.617.615 11.273.540 -Troškovi za prodano 63.447.315 50.259.224 7.584.934 Porez na dobit Neto dobit/gubitak perioda 547.036 86.227 - 2.165.082

Nekretnine preduzeća: Rb

Oznaka nekretnine

zemljiste m2

Zemljišnoknjižni i drugi upisi Vrsta prava Napomene i knjigovodstvena vrijednost

1 POSLOVNA ZGRADA

"DIREKCIJE" SA

DVORIŠTEM Sarajevo

1861 m2 Posl. stambena zgrada i dvorište na kc br 285 iz Zk ul br CXXVI/209 ko. Saraj.-Saraj.

Pravo raspolaganja

Zahtjev da se u LIST B-promjena naziva nositelja prava raspol. predato 04.07.07. DN-br.006642 Knjigov. vr.12.250.982,79 KM

2 RRT

SARAJEVO Sarajevo

246m2 9385m2 1782m2 1132m2 57m2 123m2

ZK uložak br. 8388 K.O. DONJI BUTMIR k.č. br 2142/68 Poslovna zgrada k.č.br. 2142/89 Ekonomsko dvorište k.č. br. 2142/45 Ekonomsko dvorište k.č. br.2142/58 Pristupni put k.č. br. 2142/32 Poslovna zgrada

Pravo raspolaganja

Knjig. vrijednost 4.993.536,47 KM Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja

32

376m2 2959m2 2163m2 771m2 320m2 2642m2 101m2 442m2 288m2 855m2 635m2 637m2 1476m2 1705m2 207m2 80m2 7026m2 409m2 3208m2 40m2 369m2 49m2 376m2 22m2 22m2 3006m2 110m2 210m2 212m2 452m2 728m2 9m2 82m2

k.č.br. 2142/69 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/27 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/88 Ekonomsko dvorište k.č. br. 2142/59 Parking k.č. br. 214264 Parking k.č. br. 2153/2 Poslovna zgrada k.č.br. 2142/11 Servisna saobraćajnica k.č. br. 2142/99 Poslovna zgrada k.č.br.2142/100 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/101 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/103 Privredna zgrada k.č. Br. 2142/104 Privredna zgrada k.č. br. 2142/105 Privredna zgrada k.č. br. 2175/19 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/47 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/106 Poslovna zgrada, Ekonomsko dvorište k.č. br. 2142/107 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/81 Servisna saobraćajnica k.č. br. 2142/108 Poslovna zgrada k.č. br. 2175/2 Servisna saobraćajnica k.č. br. 2175/16 Kotlovnica k.č. br. 2175/17 Ekonomsko dvorište k.č. br. 2175/18 Plinska podstanica k.č. br. 2142/62 Parking k.č. br. 2142/109 Poslovna zgrada k.č. br. 2142/110 Poslovna zgrada k.č. br. 2153/1 Servisna saob. k.č. br. 2153/6 Upravna zgrada k.č.br. 2153/7 Privredna zgrada k.č. br. 2153/8 Poslovna zgrada k.č.br. 2153/9 Poslovna zgrada k.č. br. 2153/10 Upravna zgrada k.č.br. 2153/11 Gradilište k.č. br. 2153/12 Gradilište u površini od 1800m2

Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja Nema opterećenja

3 BRIJEŠĆE-STAMBENI

BLOK Sarajevo

20.820m2 oranica na kč br 2113/1, bašća na kč br 2113/3, voćnjak na kč br 2114/6, voćnjak na kč br 2113/8, oranica na kč br 2113/10 iz Zk ul br 1006-ko Butmir Donji-Sarajevo -u površ. od 20.820m2

Pravo raspolaganja

Zahtjev za uknjižbu prava raspoaganja na nekretninama u svrhu postupka privat. 2007. Knjigov. vrijednost je: 376.875,72 KM

4 POGON "SIGMA" Sarajevo

24.455m2 Prema utvrđujućim Rješenjima katastra

ekonomsko dvorište i magacin P 300m2

kč br 1831/5-

gradilište i poslovni kč br 1831/6-

objekat "PISTA"-P-450m2 kč br 1831/7-gradilište i proizvodna hala cijevi ,površine-431 kč br 1835/18 ekonomsko dvorište površine-10967m2 kč br 1835/17 ekonomsko dvorište u površini-437m2 kč br 1835/16- gradilište I upravna zgrada površine 375 kč br 1835/13-park površine 1260 m kč br 1835/14- gradilište I labar.površine 238m2 kč br 1820/2 gradilište I trafosta površine 10m2 gradilište I radion površine 589m2

kč br 1816/2 kč

br 1823/2 gradilište I proi.zgr površine 262m2 kč br 1825/11 gradilište lpr. zgr. Površine 2356m2 iz Zk ul br 2311-ko Butmir Gornji –Sar kč br 205/19 BAZEN-površine 50m2 iz Zk ul br.2879 ko ButmirGornji kč br 1825/2 ekonomsko dvorište površine-6730m2 iz Zk ul br 1383 ko Gornji Butmir- Sarajevo kč br 205/19

Pravo raspolag. na zemljištu

gradilište a površini od 50m2 iz zk ul br 2879-ko Gornji Butmir-Sarajevo

Rješenj. Katastra (pravomoćno27.06.2000g) br 05-31-5513/99 od 02.06. 2000 god. Pravo raspolaganja na objekt.

utvrđeno

utvrđeno

Zahtjev za rješavanje statusa zemljišta na području Sigme preuzeo advokat na sebe da sve utvrdi u korist Sigme

Rješ. katastra (pravomoćno 27.06.2000 g) br 05-31- 5513/99-4 Od 02.06.2000g Pravo raspolag. zemljištem radi uplanjenja objek. utvrđeno Rješenj. katastra br 05- 31-5513/99-2 pravomoćno 27.06.2000.g Pravo raspolag. zemljištem radi uplanjenja objekta utvrđeno Rješenj. katastra br05-31-5513/99-3 pravomoć.27.06. 2000g

Knjigovodstvena vrijednost 1.352.247,41 KM

5 KAMENOLOM

"HADŽIĆI"

183.752 m2

kč br 998-stam. zgr.-361m2, kč br 1382

Pravo raspolaganja Iz GIKHIDROGRAD

-pos. Zgr. u privredi 226m2, pom. Zgr. u privredi 124m2, pom.

Podnijet zahtjev za promjenu termina Iz prava raspolaganja U

33

Hadžići zgrada u privred 110 m2,pom. Zgr. u privredi 32m2 , pom. Zgr. u privred i 8m2, elek. energ objekat 15m2,objekat gasovoda 40m2,površinski kop 180127m2, pom. zgr. u privredi 22m2,kč br 1383,

NJA prešlo 1.06.04.god. u HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO

površ. kop-2687m2 iz Kk ul br 170 ko Hadžići-Hadžić

pravo vlasništva 05.07.07.god. Knjigovodstvena vrijednost 1.092.834,08 KM

6 KAMENOLOM "GREBEN" Kakanj

66443 2m2 4625m2 14m2 12m2 81m2 289m2 112m2 7m2 158m2 80m2 1590m2 10400m2 15206m2 396m2 184m2 178m2 160789m2 80032m2

kč br 276/51-šuma, kč br 276/52 - šuma, kč br 276/53- livada, kč br 276/18- šuma, kč br 276/23- njiva, kč br 276/24- šuma, kč br 276/26- njiva, kč br 276/27- njiva, kč br 249-njiva iz Zk ul br 271-ko Brnj-Kakanj kč br 174/1-njiva,kč br 174/2-njiva,kč br 175/1-pasnjak, kč br 175/2-njiva,kč br 175/3-njiva,kč br 169/2-pasnjak kč br 176/1-njiva, kč br 176/2- njiva, kč br 159/12-pašnjak, kč br 159/13- pašnjak, kč 159/14-pašnjak, kč br 159/15-pašnjak, kč br 159/9-livada, kč br 159/10-livada, kč br 168/1-livada-iz Zk ul br 439-ko Zgošća- Kakanj kč br 278/2-neplodno kč br 275/11-njiva Kč br 273/4-njiva kč br 250/3-livada kč br 202/4 –njiva kč br 192/9-njiva kč br 192/11-njiva kč br 185/5-njiva kč br 185/11 njiva kč br 185/8 njiva kč br 185/9 njiva kč br 185/6 njiva kč br 185/4 neplodno, kč br 91/1-njiva, kč br 62/34 šuma kč br 126/3 njiva kč br 129/1 neplodno kč br 130/2 njiva kč br 139/1 neplodno kč br 139/8 neplodno kč br 140/1-neplodno kč br 148/6 njiva kč br 148/20 njiva, kč br 148/7 livada kč br 148/19 njiva kč br 148/9 pašnjak Kč br 148/10 livada Kč br 148/11 livada kč br 148/12 livada kč br 148/13 njiva kč br 148/15 njiva kč br 158/1 neplodno kč br 158/4 neplodno kč br 325/3 livada kč br 326/2 njiva kč br 333/1-njiva kč br 334/1-njiva kč br 334/2-njiva kč br 334/3-njiva kč br 335/1-livada kč br 335/2-njiva kč br 335/3-livada kč br 335/4-pašnjak kč br 335/5-njiva kč br 336/1- livada kč 336/2-livada kč br 336/3 njivakč br 336/4- njiva kč br 336/5 livada kč br 336/6 livada kč br 367/7 – livada k.č.br.129/2 nepl. k.č.br. 129/3 zgrada k.č.br. 129/4 zgrada k.č. br.129/5 zgrada k.č.br. 129/6 zgrada i dvorište k.č.br. 129/7 neplodno k.č.br. 129/8 zgrada k.č.br. 129/9 nepl. k.č.br.129/10 zgrada i dvorište k.č.br. 126/1 kuća i zgrada k.č.br. 126/3neplodno k.č. br. 129/1 neplodno dvorište k.č.br. 139/1 neplodno k.č.br. 13 k.č.br. 140/1 zgrada k.č.br.158/4 neplodno k.č.br. 158/15 neplodno

Knjigovodstvena vrijednost 955.115,36 KM

7 REMONTNE RADIONICE Salakovac

7530m2 k.č.br.38/546 – neplodno zemljište u površini od 7530m2 iz Zk ul br 529-ko Prigrađani-Mostar

Pravo vlasništva Knjigov.vrijednost 18741,98 KM

34

Stanje hipoteka na dan 30. 06. 2009. godine R.b.

Nekretnina Korisnik hipot./zaloga

Vrijednost nekr. po procjeni

sudskog vješt.

Rok važnosti

Iznos duga koji se

obezbeđuje

1. Hipoteka na poslovnu zgradu ul.H.Kreševljakovića 19 Sarajevo

Union banka dd Sarajevo

KM 17.393.450

23.07.2012. KM 4.100.000

2. Nadhipoteka na poslovnu zgradu ul. H.Kreševljakovića 19 Sarajevo

Nadhipoteka u korist:IGA DOO Sarajevo

EUR 5.339.216

Založno pravo na opremu /Postrojenje za proizvodnju betonskih proizvoda MASA; Lansirna rampa/

IGA DOO Sarajevo

KM 1.610.691 "

3. Založno pravo na nekretn., lokalitet Kamenolom "Greben" Kakanj

Unikredit Bank d.o.o. Mostar

KM 6.732.991 01.08.2013. KM 5.000.000

Zalog na opremu:BETONARA LIEBFERR;AUTOBETONSKA PUMPA C.I.F.A.;MIKSER ZA BETON "CIFA";AUTOMIXER LIEBHERR ACTROS;MB ACTROS 2631 B;

Unikredit Bank d.o.o. Mostar

KM 2.435.522 "

4. Založno pravo na nekretnine, lokalitet Kamenolom Hadžići

Intesa San Paolo Bank d.o.o. Sarajev.

KM 15.598.539

16.07.2010. KM 2.930.000

5. Hipoteka na kamenolom Kakanj

BBI d.d. Sarajevo

KM 7.522.955 07.01.2011. KM 4.000.000

Hipoteka na: 1.Privredna zgrada metalne konstr. , k.č.2142/103,k.o. Donji Butmir; 2.Poslovna zgrada hala "F" k.č.2142/47 k.o.D. Butmir; 3.Privredna zgrada proizv.

BBI d.d. Sarajevo

KM 19.595.575

21 mjesec počev od povlačenja tj. od 28.05.2009.

KM 4.000.000

Spisak društava u zemlji u kojim je preduzeće osnivač/suosnivač

Preduzeće

Učešće u vlasništvu u %

IF BOSFIN d.d. Sarajevo 0,02 SAKUPLJANJE SEK.SIR.d:d VAREŠ 0,01 SANA d.d. KLJUČ 27,00 UNIS KOVINA d.d. VISOKO 0,60 BIOKOVO d.d. VOGOŠĆA 0,20 RADAVA DD FOJNICA 42,00 Hidrogradnja nema učešća u vlasništvu drugih firmi u inostranstvu.

35

Stanje novčanih sredstava na računima Hidrogradnje d.d. Sarajevo, na dan 31.08.2009. godine:

BANKA RACUN VALUTA STANJE STANJE KM

ALUBAF TUNIS 22055 EUR 158.230,88 309.472,70 ALUBAF TUNIS 22047 USD 8769,66 11.789,10 ATB TUNIS 32.1121.0172.49 EUR 23.750,22 46.451,39 ATB TUNIS 32.1121.0172.50 USD 334,40 449,54 LFB - TRIPOLI 44617 EUR 17.872,44 34.955,45 LFB - TRIPOLI 5045 USD 10.033,92 13.488,65 GUMHURIYA BANK TRIPOLI 57310 LD 2352,74 2.870,34 UNICREDIT BANK D.D. 338900220831219 5 KM 8.504,67 UNICREDIT SIGMA 338900220894560 5 KM 8.744,24 UNICREDIT RRT BRIJESCE 338900220831306 8 KM 8.620,30 UNICREDIT HIDRODATA 129102100064700 8 KM 12.272,44 UNICREDIT HG AGENCIJA 338900220831491 1 KM 9.014,58 UNICREDIT HG GRADJENJE 338900220831675 4 KM 199,60 IKB KAKANJ - KM 443,23 UNION BANKA 102050000003520 9 KM 19.045,36 VAKUFSKA SIGMA 160200550005696 9 KM 6.327,14 INTESA SAOPAOLO 154001200011164 6 KM 0,00 PBS FIL MOSTAR 101150000042647 2 KM 11.237,43 VOLKSBANKA SARAJEVO 5010110-028320 KM 2.462,92 UNI CREDIT ZAGREBACKA 338320226638531 8 KM 130,04 UNI CREDIT MOSTAR 338320226643808 6 KM 151,22 BBI BOSNIA BANK INT 141001000130821 0 KM 383,72 BBI BOSNIA BANK INT SIGMA 141001000150114 3 KM 2.718,51 UNI CREDIT - ALFA 338320226647455 8 KM 3.393,84 PBS DD AG SARAJEVO 101101000037474 7 KM 725,01 ZIRO RACUN PRELAZNI - KM 1.526,93 Stanje dugoročnih obaveza na dan 30.06.2009. godine Dugoročne obaveze preduzeća iznose 1.110.514 KM i odnose se na dugoročna razgraničenja i rezervisanja Stanje kratkoročnih obaveza na dan 30.06. 2009 godine -Obaveze po kratkoročnim kreditima banaka ....... 13.920.704 KM -Obaveze za primljene avanse................................ 17.896.908 KM Dobavljači u zemlji................................................ 21.686.506 KM -Obaveze za ostale poreze i doprinose.................... 12.405.566 KM

Stanje potraživanja na dan 30. 06. 2009. godine Potraživanja od kupaca 19.636.052 KM Potraživanja od YUBMES banke Beograd 11.078.112,27 KM

36

Pregled potraživanaja od kupaca na dan 30.06.2009.

R.b Naziv kupca Vrsta proizvoda/usluga Ukupno

potraživanje Dospjelo

potraživanje 1. ANC SIRT Investitor na projektu 4.249.797 875.631

2. GAMURA TAMINA KARARIN Investitor na projektu 5.215.410 1.201.300

3. OSIJEK KOTEKS DD Investitor na projektu 452.150 452.150

4. INGRA DD ZAGREB Investitor na projektu 212.510 212.510

5. HIDROELEKTA-NISKOGRADNJA ZAGREB Investitor na projektu 859.620 398.564

6. ENERGOINVEST SARAJEVO Investitor na projektu 625.450 451.289

7. OSTALI 2.680.944 500.211

UKUPNO INOSTRANSTVO 14.295.881 4.091.655

1. GRAKOP KISELJAK Kupac betona i frakcije 60.512 21.856

2. ŽGP DD SARAJEVO Investitor na projektu 642.459 211.564

3. OKI DOO SARAJEVO Kupac betona i frakcije 1.414.068 721.566

4. TC KAKANJ Kupac lapora proizv.cementa 624.937 181.263

5. KJKP RAD SARAJEVO Kupac betona i frakcije 181.263 51.208

6. UNIPROMET SARAJEVO Kupac betona i frakcije 56.959 21.777

7. ZAVOD ZA IZGRADNJU KS Investitor na projektu 75.140 18.564

8. TERMOBETON BREZA Kupac betona i frakcije 57.665 19.586

9. GMK DD KAKANJ Kupac frakcije- Misoča 76.681 35.021

10. CET BAH DOO Kupac betona i frakcije 99.603 46.895

11. HARYSCO SARAJEVO Kupac betona i frakcije 65.175 21.789

12. DIREKCIJA ZA IZGRADNJU I ODRŽ. AUTOCESTA FBiH Investitor na projektu

13. CARGO INTERNATIONAL SARAJEVO Kupac frakcije 1.289.341 38.659

14. UNEVIT DD KONJIC Kupac betona i frakcije 113.553 46.253

15. BOSNA DD VODOPR. DR. Kupac betona 95.456 31.026

16. MISOČA SARAJEVO Usluge najma opreme i postrojenja 115.466 69.586

17. RRS GRADNJA SARAJEVO Kupac betona i frakcije 91.716 34.821 18. TBG BH DOO KAKANJ Kupac frakcije 191.316 98.567 19. BH ASFALT Kupac betona i frakcije 75.175 41.236

20. VELBOS DOO ŽEPČE Kupac betona i frakcije 146.871 25.864

21. EURO ASFALT SARAJEVO Kupac betona i frakcije 160.908 91.753

22. HERING Š.BRIJEG Kupac betona i frakcije 92.896 71.236

23. CADELL BH DOO SARAJEVO Kupac betona i frakcije 137.309 61.259

24. RADAVA FOJNICA Kupac betona i frakcije 53.896 53.896 25. OSTALO-UKUPNO 1.472.260 675.231 UKUPNO BIH 7.390.625 2.690.476 SVEUKUPNO INOSTRANSTVO I BIH 21.686.506 6.782.131

37

4.4 „ENERGOINVEST“ d.d. Sarajevo Osnovni podaci o preduzeću Energoinvest d.d. Sarajevo posluje u kontinuitetu od 1951. godine , kada je osnovan na osnovu Rješenja Vlade NR BiH. U proteklom periodu Energoinvest je promijenio različite oblike organizovanja, a usklađivanje statusa Energoinvest d.d. sa Zakonom o privrednim društvima izvršeno je 30.03.2004. godine.

Osnovna djelatnost preduzeća je multidisciplinarni inženjering (projektovanje, proizvodnja, inženjering, konsalting, istraživanje i razvoj, trgovina, zastupstvo i posredništvo, transfer tehnologije i znanja).

Organizacija Energoinvesta je pretežno sektorskog tipa sa naglaskom na specijalizirane inženjering djelatnosti i poslove od zajedničkog interesa kao podrška inženjering djelatnostima. Energoinvest d.d.Sarajevo, je jedna od najuspješnijih i najuglednijih multidisciplinarnih inžinjering kompanija, sa dominantnom izvoznom orijentacijom, vodeća kompanija u BiH sa obimnom aktivnosću na polju projektovanja i realizacije kompleksnih objekata u zemlji i inostranstvu.

Energoinvest uspješno odgovara na izazove svjetskog tržišta i konkurencije. Energoinvestovi uposlenici su veoma motivirani da štite i razvijaju vrijednosti sistema kompanije. Kompanija podstiče individualne kvalitete uposlenih.

Ključ uspjeha je u partnerskom radu sa klijentima obezbjeđujući širok spektar usluga od projektovanja, inžinjeringa, istraživanja i razvoja, prenosa tehnologije i znanja, zastupništva i financijskog upravljanja do isporučivanja kompletnih rješenja kupcima u sljedećim oblastima:

• Elektroenergetika • Dalekovodi • Građevinarstovo i arhitektura • Termoenergetska i procesna postrojenja • Automatika • Komunikacije • Nafta, gas i hemija • Zaštita okoline i iskorištenja vodenih potencijala

Svojim proizvodima i uslugama, Energoinvest se probio na gotovo sva tržišta svijeta o čemu postoje značajne referentne liste kao i objekti kapitalne vrijednosti. Tržišta su klasificirana:

• Tradicionalna na kojima je Energoinvest u kontinuitetu prisutan dugi niz godina, (Libija, Irak, Alžir, Etiopija, Egipat, Meksiko, Malezija i Turska);

• Nova tržišta gdje se tek stvara tržišna pozicija; • Tržišta na koja se Energoinvest pokušava vratiti nakon višegodišnjeg

odsustva uzrokovanog okolnostima nastalim kao posljedicom dogadjaja u BiH i procesa na svjetskoj sceni vezanih za uspostavljanje novog svjetskog poretka i globalizacije tržišta.

38

Sposobnost Energoinvesta da izvede kompletne projekte po sistemu «ključ u ruke» u roku i u okviru budžeta je donijela kompaniji svjetsku reputaciju. Energoinvest ima vlasništvo u 24 pravna lica sa raznim procentualnim učešćem u vlasništvu. Obim usluga iskazan kroz ukupan prihod preduzeća stalno raste. Sa ca. 290 miliona KM u 2007. godini, ukupan prihod preduzeća u 2008. godini narastao je na više od 388 miliona KM. Ipak, zbog poremećaja na tržištu izazvanih globalnom finansijskom krizom, u prvom polugodištu 2009. godine preduzeće je imalo smanjenje obima ukupnog prihoda i iskazalo gubitak u iznosu od ca. 16 miliona KM. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i početnog bilansa na dan 31.12.1999. godine utvrđen je ukupan kapital u iznosu od 239.320.306,08 KM sa slijedećom strukturom: Državni kapital 226.793.400,00 KM 94,77 %

Privatni kapital 12.526.906,08 KM 5,23 %

Kroz javni upis dionica izvršena je prodaja 27,77 % (66.448.795,00 KM) od ukupnog kapitala pa je, Rješenjem APF-a o odobravanju Korigovanog programa privatizacije i početnog bilansa, utvrđena struktura upisanog kapitala na dan 30.06.2006. godine: Državni kapital 147.897.500,00 KM 67,00 % Ukupno 220.721.025,00 KM 100,00 %

Privatni kapital 72.823.525,00 KM 33,00 %

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, 24. 01. 2005. godine donijela Odluku o određivanju metoda privatizacije kapitala u preduzeću „Energoinvest“ d.d Sarajevo kojom se određuje da će se 67% ukupnog kapitala preduzeća privatizirati putem javnog prikupljanja ponuda u velikoj privatizaciji. Na osnovu ove Odluke, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, 6. oktobra 2006. godine, objavila Javni poziv za prodaju 67% državnog kapitala u ovom preduzeću. U toku trajanja roka za dostavu ponuda, Vlada Federacije BiH je, na 6. sjednici održanoj 26.04.2007. godine, na prijedlog resornog ministarstva, donijela Odluku o obustavljanju procesa privatizacije do okončanja postupka utvrđivanja vrijednosti imovine koja se privatizira. Vlada Federacije BiH je zadužila APF da poništi Javni poziv za prodaju državnog kapitala “Energoinvesta”. Do Odluke Vlade Federacije BiH nije pristigla ni jedna ponuda od strane potencijalnih kupaca. U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, Agencija je, 16. 04. 2009. godine, Vladi Federacije BiH putem resornog ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda prodaje o kojem se Vlada, do sada, nije izjašnjavala. Napominjemo da nedostaci, koji su navedeni kao razlog za poništenje prethodne prodaje, za koje je Agencija tražila pomoć od resornog ministarstva, nisu otklonjeni.

39

U skladu sa Odlukom Vlade FBiH, V. broj: 143/09 od 18.02.2009. godine, između „Energoinvesta“ i Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH potpisan je 04. 05. 2009. godine, Sporazum o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivnog podbilansa, kojim obavezu prema „Energoinvestu“ u iznosa od 14.986.339,96 KM treba izvršiti Agencija iz sredstava pasivnog podbilansa kada sredstva budu operativna. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM. Dionicama se značajnije trguje na SASE i desetodnevni količinski ponderisani kurs u septembru 2009. godine iznosio je 6,43 KM po dionici. Trenutna vlasnička struktura u preduzeću Energoinvest d.d. Sarajevo: -Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije................. 67,0065 - IF „Prevent INVEST“ d.d. Sarajevo ............................................ 5,8005 - IF „BIG-Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo.................................... 5,3787 - IF „PROF-PLUS“ d.d. Sarajevo ................................................... 4,2303 - IF CROBIH FOND d.d. Mostar ................................................... 2,3207 - IFHERBOS FOND d.d. Mostar ................................................... 1,7964 - IF „NAPRIJED“ d.d. Sarajevo ..................................................... 0,8879 - IF „FORTUNA FOND“ d.d. Bihać ............................................... 0,7040 - Ostali dioničari............................................................................. 11,8750 Broj zaposlenih na dan 30.06.2009. godine u preduzeću Energoinvest d.d. Sarajevo je 878, a od toga su dva doktora, 23 magistra i 369 radnika sa visokom stručnom spremom. Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja

Pozicija iz bilansa stanja i bilansa uspjeha Iznosi u KM 2007. 2008. 30.06.2009.

AKTIVA STALNA SREDSTVA 262.617.392 244.208.896 249.393.348 I. Stalna nematerijalna sredstva 142.366 183.683 155.588 II Nekretnine, postrojenja i oprema 111.287.038 112.808.663 107.432.477 -zemljište 7.420.480 7.397.767 7.066.827 -građevinski objekti 87.436.418 93.684.833 88.975.140 -postrojenja i oprema 8.186.591 11.593.014 11.390.510 III Biološka imovina - - - IV Ostala stalna sredstva 186.772 186.772 186.772 V Dugoročna finans.ulaganja 53.876.334 55.865.072 63.136.619 VI Dugoročna potraživanja 83.917.477 61.932.827 61.230.703 VII Ulaganja u nekretnine 13.060.305 13.060.305 13.060.305 VIII Sredstva klas.kao sr.za prodaju 87.174 4.098.139 IX Dugoročna razgraničenja 147.100 84.400 92.745 TEKUĆA SREDSTVA 83.380.742 115.838.455 72.871.600 I Zalihe 5.694.177 6.092.265 4.712.515 II Potraživanja od prodaje 20.527.513 27.693.799 34.550.021 III Druga kratkoročna potraživanja 5.612.861 14.096.185 10.576.526 IV Kratkoročni finansijski plasmani 56.198 39.262 192.744 V Novac i novčani ekvivalenti 8.443.501 12.863.897 5.091.611 VI Aktivna vremenska razgraničenja 43.046.492 55.053.047 17.748.183

40

UKUPNA AKTIVA 345.998.134 360.047.351 322.264.948 PASIVA

KAPITAL 226.423.258 229.608.714 212.592.545 1. Upisani osnovni kapital 220.721.025 220.721.025 220.721.025 2. Dionička premija 3. Rezerve (revalor.prenesene i ostale) 2.701.648 5.766.737 6.956.240 4. Akumulirana dobit 12.209.733 11.523.650 10.334.147 5. Akumulirani gubitak 9.209.148 9.402.698 25.418.867 DUGOROČNE OBAVEZE 30.125.456 30.898.366 29.826.576 I Dugoročne finansijske obaveze 29.965.281 30.756.210 29.681.303 II Dugoročna razgran. i rezervisanja 160.175 142.156 145.273 III Dugor.ob.klas. u sr. namjenj. za prod KRATKOROČNE OBAVEZE 89.449.420 100.540.271 79.845.827 I Kratkoročne finansijske ob. 50.089.513 51.154.312 44.020.689 II Obaveze prema dobavlj. i druge ob. 13.040.416 20.777.668 30.315.165 III Ostale kratkor. ob. - - - IV Pasivna vrem.razgr. 26.319.491 28.608.291 5.509.973 UKUPNA PASIVA 345.998.134 360.047.351 322.264.948

Pokazatelji iz bilansa uspjeha 2007. 2008. 30.06.2009. UKUPAN PRIHOD 290.316.115 388.472.325 162.049.172 -Prihodi od prodaje 250.099.265 348.186.502 160.109.885 UKUPNI RASHODI 288.673.535 386.093.319 178.065.341 -Troškovi za prodano 257.413.092 350.662.046 169.425.832 Porez na dobit 148.982 - - Neto dobit/gubitak perioda 1.642.580 2.379.006 16.016.169

Stanje nekretnina preduzeća: Kao i kod ostalih preduzeća dat je pregled nekretnina preduzeća (objekti i zemljište). S obzirom na ogroman broj stavki iz knjigovodstvene evidencije izvršeno je grupisanje više stavki objekta koji predstavlja prostornu i tehnološku cjelinu u jednu stavku uz nabrajanje stavki, sabiranje površina i knjigovodstvene vrijednosti istih.

R.B. OZNAKA NEKRETNINE MJESTO POVRŠINA Knjig. vrijedost 30.06.2009.g

1 Radionica u Blažuju kč. 683/6 Sarajevo 213,00 23.383,85

2 Rad. skladište u Blažuju kč. 685/18,25,26, radionica kč. 685/23 Sarajevo 984,68 317.254,49

4 Radionica samo beton Libija 90,00 1.030,28 UKUPNO KONTO - 0210 341.668,62 5 Posl. Zgr. ul. Kolodvorska bb kč. 330 Sarajevo 1.488,00 2.538.423,51

6 Obj. br.35- EP kč. 31/72; br.34 - EP kč. 31/74; br.34 - EP kč. 31/75 (Stup) Sarajevo 778,00 373.407,58

9 Biblioteka Stup kč. 31/5 Sarajevo 166,00 119.509,62 10 Portirnica Stup kč. 31/10 Sarajevo 15,00 0,96 11 Uprav. zgrada IMRK A. Most kč. 547/3 Sarajevo 240,00 299.494,00 12 Privr.zgr. IMRK - kč. 547/14 Sarajevo 31,00 2,88 13 Posl. prost. 2-6 kč. 5(3x) V Skerlića Sarajevo 187,30 0,96

41

16 Poslovne prostorije Stari grad – Održ. Sarajevo 11.040,23 17 Upravna zgrada Blažuj kč. 685/28 Sarajevo 280,00 82.074,38 18 Upravna zgrada Blažuj kč. 685/20 Sarajevo 288,40 92.100,37 19 Objek. br.38 na Stupu - ITEN kč. 31/7 Sarajevo 1.944,00 1.032.787,94 20 Objek. br.66 portir. na Stupu kč. 31/15 Sarajevo 43,00 14.302,73 21 Objek. br.57 na Stupu kč. 31/22 Sarajevo 556,00 192.018,84 22 Posl. zgrada H.Čemerlića 2 kč. 2335 Sarajevo 36.532,00 53.869.922,91 23 Poslovna zgrada Ćemaluša 6 kč. 141 Sarajevo 3.076,80 444.008,33 24 Upravna zgrada Radnička cesta 228 Zagreb 968,00 1.236.688,07 25 Zidani objekat Libija 70,00 5.486,52 26 Zidani objekat Watchman Libija 10,00 548,64 27 Poslovni prostor Malezija 116,035 151.533,89 28 Zgrada za sanitar Sošići - istok Rovinj 92,79 302.522,24 29 Zgrada za sanitar Sošići - zapad Rovinj 92,79 302.522,24 30 Zgrada za sanitar Tušilovići - zapad Karlovac 29,60 120.794,88 31 Zgrada za sanitar Tušilovići - istok Karlovac 29,60 120.794,87 32 Zgrada za sanitar Rugvica - Dugo selo Zagreb 82,50 43.854,43 33 Zgrada za sanitar Hruščica Zagreb 43,75 11.628,04 34 Zgrada za sanitar Poreč - zapad Poreč 112,07 459.293,21 35 Zgrada za sanitar Poreč - istok Poreč 31,25 70.045,28 36 Zgrada za sanitar Glina Karlovac 58,50 196.946,26 37 Zgrada za sanitar Žminj Žminj 48,44 172.734,21 38 Zgr. za san. i vanj. pov.Lipovlj. sjever Lipovac 489,13 713.915,63 40 Zgr. za san. I vanj. pov. Lipovljani - jug Lipovac 488,13 713.915,63 42 Stam. posl. obj Sustjepansk 31-Lapad Dubrovnik 332,92 589.899,68 43 Poslovni prostor Tolstojeva 28 Split 45,00 8.038,04

UKUPNO KONTO - 0212 64.326.733,83 44 Trafo stanica Stup kč. 21/64 Sarajevo 14,00 1.970,50 45 Trafostanica zgrada kč. 685/13 Sarajevo 27,52 6.495,26 UKUPNO KONTO - 0214 8.465,76

46 Parkiralište autocisterni Radnička 228 Zagreb 450,00 69.461,77 47 Parkiralište automobila Radnička 228 Zagreb 575,00 73.963,90 48 Razvod vode struje i kanaliz. 10 lok Libija 2.019,79 49 Betonske staze Libija 80,00 1.009,91 50 Ograda Libija 150,00 504,95 51 Putevi i bet. površ. Švrača Karlovac 454,00 181.801,19 53 Prilaz, bet. pov. i infrast. Sošići - istok Rovinj 25,58 264.244,61 57 Bet. pov. i infrastruk. Tušilovići - zapad Karlovac 320.148,58 58 Bet. pov. i infrastruk. Tušilovići - istok Karlovac 320.148,58 59 Bet. pov. i infrastruk. Poreč - zapad Poreč 220,00 66.031,56 60 Bet. pov. i infrastruktura Poreč - istok Poreč 220,00 66.031,56 61 Trotoar, bet. pov. i asvaltna pov. Glina Karlovac 782,48 204.440,59 64 Trotoar i bet. pov. Žminj Poreč 196.208,08 66 Betonske površine Metković I 291,66 104.395,49 67 Betonske i asfaltne površine Metković II 175.567,16 68 Betonske površine Dragalić Nova Gradiška 1.513,00 203.083,42 69 Betonske i asfaltne površine Lužani 678,00 174.426,24 70 Betonske i asfaltne površine Velika Kopanica 350,00 26.845,13 71 Trotoari i otoci , putevi A. Starčevića Lipik 232,00 123.744,87 73 Trotoari, bet.i asv. površ Hr. Kostajnica 565,90 186.294,92 UKUPNO KONTO - 0215 3.000.287,09

42

76 Obj br.61 Restoran na Stupu kč. 31/27 Sarajevo 169,00 63.848,20 77 Zgr. i terasa rest. Lipovljani - sjever Lipovac 284,24 591.096,65 79 Zgr. i terasa restorana Lipovljani - jug Lipovac 284,24 591.096,65 81 Ugostitelj. dio sa terasom Podgradina Opuzen 43,55 40.612,25 UKUPNO KONTO - 0216 1.286.653,75

82 Rekreac. centar Crepoljsko kč. 403/3 Sarajevo 380,00 0,97 83 Put i parkir kč. 19/10 I 19/11 Sarajevo 2106,00 1,94 85 Parkir. kč. 18/3, 19/2 I 19/6 Sarajevo 7.802,00 2,91 88 Put kč. 19/4, 19/12, 17/25, 31/71 Sarajevo 1818,00 3,88 92 Parkiralište kč. 19/3, 17/3, 18/2, 17/16 Sarajevo 12.456,00 3,88

96 Put kč. 31/67, 29/2, 2392/2, 17/21, 20/1,21/60, 31/20 Sarajevo 17.084,00 6,79

103 Obj br.27 Stup – Aut. Enel 2 kč. 31/60 Sarajevo 1.006,00 420.506,45 104 Obj br.28 Stup - Enel 1 i 2 kč. 31/61 Sarajevo 165,00 64.167,50 105 Objekat br.29 Stup - Enel 1 kč. 31/62 Sarajevo 532,00 119.469,80 106 Objekat br.60 Stup – Održav.kč. 31/26 Sarajevo 765,00 672.236,42 107 Objekat br.59 Stup – Kotlov. kč. 31/24 Sarajevo 368,00 208.887,12 108 Obj. br.58 Stup - Prateći pro.kč. 31/23 Sarajevo 450,00 389.394,55 109 Obj br.14 Stup - TPA Porcel kč. 21/63 Sarajevo 308,00 249.666,28 110 Obj br.15 Stup - TPA. autom. Kč.21/65 Sarajevo 6.831,00 4.082.209,52 111 Obj br.16 StupTPA Porc kč. 21/6,7,35 Sarajevo 1.098,00 246.753,13 112 Obj. br.49 IMQ CIRM-Z2 kč. 31/4,49 Sarajevo 1.740,00 1.170.737,82 113 Obj. br.25 Stup - Društ ishr. kč. 31/13 Sarajevo 2.764,00 1.639.244,92 114 Objekat br.44 ERC obj. A kč. 17/6 Sarajevo 1.737,00 688.500,00 115 Obj br.45 ERC obj. B * Anex kč. 17/25 Sarajevo 308,00 81.000,00

UKUPNO KONTO - 0217 10.032.793,88 116 Nadstr. Blažuj kč. 685/14, 14 i 27 Sarajevo 274,00 29.336,54

119 Stambena zgrada Blažuj kč. 685/22 Sarajevo 134,56 38.647,70 120 Nadstrešnica Alipašin most Sarajevo 0,00 121 Poslov. zgr. Anex skl. IMRK kč. 547/5 Sarajevo 372,00 133.597,96 122 Posl. Zgr. IMRK – Alip. Most kč. 547/7 Sarajevo 200,64 171.454,17 123 Energet. priključak i vanjs. rasv. IMRK Sarajevo 0,00 124 Vodovod i kanalizacija IMRK Sarajevo 34.238,12

125 Zgrada kontrole dalek. IDV-IMRK Sarajevo 97,00 35.250,96

126 Zgrada, portirnica, ograda, put i plato IMRK Alipašin most kč. Sarajevo 3802,00 45.312,14

129 Limena garaža (3x), kontejner IMRK Sarajevo 4369,50 134 LiT toranj i traver.(4x) IMRK AlipašinM Sarajevo 870.036,22

142

Garaže, skl. ulja i masti, sklad. dop. mat, skl. cijevi, građ. rezervoara Radnička cesta 228 Zagreb 1505,01 1.160.379,01

146 Zgr. benz. p. i nastrešnica Švrača Karlovac 213,60 188.392,34 148 Nadstrešnica Sošići - istok Rovinj 224,00 71.356,96 149 Nadstrešnica Sošići - zapad Rovinj 224,00 71.356,96 150 Nadstrešnica Tušilovići - zapad Karlovac 106,25 38.682,00 151 Nadstrešnica Tušilovići - istok Karlovac 106,25 38.682,00 152 Nadstrešnica Rugvica - Dugo selo Zagreb 106,25 13.929,49 153 Nadstrešnica Poreč - zapad Poreč 104,00 47.328,60 154 Nadstrešnica Poreč - istok Poreč 91,00 20.706,28 155 Nadstrešnica Glina Karlovac 80,00 22.160,55 156 Nadstrešnica Žminj Poreč 108,00 49.148,92 157 Nadstrešnica Lipovljani - sjever Lipovac 877,50 159.733,99 158 Nadstrešnica Lipovljani - jug Lipovac 877,50 159.733,99

43

159 Zgr. benz p. magacin i nastrešnica Opuzen 331,38 179.039,65

162 Zgr. benz. p, magacin, podz. magacin, kanc. i skl. dio, nastrešnica Metković I Metković I 310,79 228.000,36

167 Zgr. i nastrešnica benz. p. Metković II Metković II 209,97 137.132,14 169 Zgr. benz. pumpe i nastrešnica Lapad Dubrovnik 118,08 96.864,82 171 Zgr. benz. p. i nastrešnica Dragalić Nova Gradiška 417,81 175.944,50 173 Zgrada benz. pumpe i nastrešnica Lužani 492,19 608.510,75 175 Zgr. benzinske pumpe i nastrešnica Velika Kopanica 373,19 104.499,09 177 Zgr. benz. p, nastrešnica A.Starčevića Lipik 109,97 49.780,92 179 Zgrada benz. p, nastrešnica, skladište Hrvatska Kostaj. 239,47 205.129,55

UKUPNO KONTO - 0218 5.305.509,02 182 Hala "A" i ekom. dvorište, hala “B” kč.

19/1 nastrešnica ELOP kč.30/72, privr. Ob. I ekon. Dvorište kč. 19/13, privr. Objekt kč. 19/15 i privr. objekt 30/74

Sarajevo 9786,00 12.868.555,00

UKUPNO KONTO - 0720 13.060.305,00 188 Objekti br. 30 I 31 na Stupu - Inez kč.

31/65 i Kap.Izg.Kč 31/53 Sarajevo 476,00 140.339,82

190 Porušeno Stup kč. 31/56 Sarajevo 290,00 65.104,42 191 Posl. pros. Dž. Bijedića 6 kč. 1358/32 Tuzla 106,00 142.807,82 192 Poslovni prostor Savska cesta 41/8 Zagreb 344,00 692.964,66 193 Poslovni prostor L.Jagera 24 Osijek 186,00 99.047,40 195 Poslovni prostor Domagojeva 14 Zagreb 164,78 469.441,83 196 Posl. prostor Petrinjska 7A i B, Glina Karlovac 206,50 258.895,59

203 Obj. br.19 Stup - AutomETT kč. 18/1 Sarajevo 5.570,00 672.023,36 204 Objekat br.47 Zdravs zaštita kč. 17/10 Sarajevo 1.128,00 918.400,54 205 Objekat br.48 IMQ-IKM-Z1 kč. 31/6 Sarajevo 1.728,00 539.616,44 206 Objekat br.45 ERC obj. B kč. 17/7 Sarajevo 2.020,00 1.530.000,00 207 Garažni i skl. prostor Savska 41/8 Zagreb 47,00 1,,96

209

Objekti u Sustjepanskoj (skl. na sprat (3x), prizemno i podz. skl, garaža,tankvana, prilazni putevi, park Dubrovnik 3101 605.760,86

214 Upr zgrada + garaža 725,92 + 80,52 Beograd 806,44 1.295.891,16 215 Poslovni prostor Narodnog Fronta 4 Novi Sad 186,67 108.139,66 216 Objekat br.46 ERC obj. C kč. 17/9 Sarajevo 274,00 108.000,00 217 Obj br.31 na Stupu - Inez kč. 31/66 Sarajevo 433,00 207.821,96 219 Poslovni prostor Skoplje 285,00 36.646,87 220 Posl prostor K.F. Šefera 8/f prizemlje Osijek 50,90 128.378,59 221 UKUPNO KONTO - 0811 8.301.454,31

UKUPNO GRAĐEVINE 0210 - 0720 105.663.871,26 Napomena: Nekretnine na rednom broju 216 do 220 prodate poslije 30.06.2009. godine Zemljište:

R.B KNJIG.VRIJEDNOST 30.06.2009.

UKUPNO ZEMLJIŠTE U HRVATSKOJ 5.362.087,40 UKUPNO ZEMLJIŠTE U BiH 2.035.679,45 SVEGA ZEMLJIŠTE 7.397.766,85

44

Stanje kredita preduzeća: RE.BR. POSLOVNA BANKA

DATUM PUŠTANJA

SREDSTAVA

STANJE KREDITA 30.06.2009.

ROK VRAĆANJA KREDITA

1 RAZVOJNA BANKA F BIH 15.nov.06. KM 2.500.006,00 15.12.2007.-

15.11.2011 2 RAIFFEISEN BANK d.d. BIH 29.sep.80. KM 300.000,00 31.08.2009. 3 RAIFFEISEN BANK d.d BIH 29.avg.08. EUR 250.000,00 30.06.2009. 4 RAIFFEISEN BANK d.d BIH 28.maj.09. EUR 719.266,20 15.07.2009. 5 RAIFFEISEN BANK d.d BIH 04.jun.09. USD 1.776.107,08 04.07.2009.

6 UNICREDIT BANK d.d. 30.mar.07. EUR 2.170.715,72 01.07.2007.-01.03.2012.

7 UNICREDIT BANK d.d. 11.jul.07. KM 2.000.000,00 11.07.2008.

8 UNICREDIT BANK d.d. 13.jun.07. EUR 819.235,14 13.07.2007.-15.06.2012.

9 UNICREDIT BANK d.d. 18.jan.08. KM 2.000.000,00 15.05.2008.

10 HIPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. 30.jun.09. KM 7.000.000,00 20.07.2009.

11 NLB TUZLANSKA BANKA d.d. TUZLA 26.maj.08. KM 1.500.000,00 26.05.2009.

12 FIMA BANKA 06.maj.09. KM 80.100,00 27.08.2009. 13 FIMA BANKA 26.jun.09. KM 100.000,00 30.09.2009. 14 PRIVREDNA BANKA 22.maj.09. KM 1.000.000,00 22.05.2010.

Založno pravo nad imovinom preduzeća

R.b.

POSLOVNA BANKA

Objekat Hipoteka data za :

1. RAIFFEISEN BANK BiH dd

SARAJEVO

H. Ćemerlića 2. -IV i V sprat objekat A i

-VIII, IX,X i XI sprat objekat B Kolodvorska 6.

-poslovna zgrada i zemljište -I,III i VI sprat objekat "A"

-visoko prizemlje

Ugovor o posl.saradnji br OU-3-013/99,A1-15

50.034.980,00 KM Rok: 31.01.2013. godine

2. RAZVOJNA BANKA F BiH d.d.

SARAJEVO

H. Ćemerlića 2.-II sprat ob.A -II i V sprat objekat B -od XII-XIX sprat objekat B Tvornička 3.Poslovni objekti sa zemljištem

Okvirni ugovor o kred. garan. br.OU-282-30-8170-V/058,

KM 25.250.000,00 Rok 16.08.2010.godine

3. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.

MOSTAR

H. Ćemerlića 2. -I,III IV sprat objekat B

Ugovor o odobr.okvira za fin. praćenje br. 6037106195 KM 12.000.000,00 Rok 01.04.2011 godine

4. UNICREDIT BANK d.d.

MOSTAR

Čemaluša 6. poslovi objekat i zemljište

Ugovori: -BAC EUR 6.135.502,57 -HVB KM 2.550.000,00 -HVB EUR 1.252.665,11 -HVB KM 2.000.000,00

5. UNICREDIT BANK d.d.

MOSTAR

Dzemala Bijedića 173. -priv.objekti i zemljište Tvornička 3. - upr.zgrada i privredni objekti

Okvirni ugovori: KM 3.350.000,00 Rok 31.12.2010.g KM 10.580.399,13 Rok 31.12.2012.g

45

6. BOSNA BANK INTERNAT. d.d.

SARAJEVO

H. Ćemerlića 2. -nisko prizemlje

Okvirni ugovor o izd.bank.gar br. 06-3-38/06, A 1 KM 10.000.000,00 rok 2 godine (od29.06.06) 25.06.2011 godine

Udjeli u zemlji i inostranstvu na dan 30.06.2009. godine:

R.b. Naziv % KM

1. Interenergo GmbH Minhen 100,00% 1.709.245,21

2. Energoinvest (M) Sdn. Bhd. Kuala Lumpur 100,00% 44.121,58

3. Comet d.o.o. Ploče 100,00% 485.976,48

4. Energokomerc d.o.o, P.O. Novi Sad 100,00% 1,00

5. Energoinvest IMQ d.o.o. Sarajevo 100,00% 2.636.921,23

6. Energoinvest RTC-AMT d.o.o. Sarajevo 100,00% 4.138.098,00

7. Energoinvest - Interenergo d.o.o. Beograd 100,00% 0,00

8. BH Promet d.o.o. Zagreb 100,00% 5.333,02

9. Energomex, S.A. De C.V. Meksiko 99,99% 6.598.940,45

10. Sarl Energoinvest Algerie 99,90% 22.177,80

11. Interenergo Istanbul Dis. Tic. Ltd. Sti, Turska- u likvidaciji 71,22% 187.015,64

12. Energoinvest Reach Active Ltd, Company (EIRA), Dablin 60,00% 117,35

13. Petrolinvest d.d. Sarajevo 52,60% 2.452.340,65

14. Electrical Projects Co. ELPCO Tripoli 49,00% 4.137.238,26

15. Inmobiliaria Energomex, S.A. De C.V. Meksiko 45,08% 147.034,45

16. OOO Enha Bjelgorod 45,00% 268.285,86 17. Gostaresh Shirsazi Co. Iran 20,00% 0,00 18. Radava d.o.o. Fojnica 11,2257% 211.832,31

19. Egyptian Valves Company "Evaco" Kairo, Egipat 4,54% 1,00

20. MD CETA d.o.o. Beograd 4,16% 10.141,67 21. Visokogas d.o.o. Visoko 3,57% 57.874,44 22. IGT d.o.o. Sarajevo 3,14% 8.084,52

23. J.P. Air Bosna Sarajevo (JP B&H Airlines d.o.o)

0,13% 10.850,49

24. Enker dd Tešanj 0,00% 1.904,00

46

25. Energomal Sdn. Bhd.stečaj Kuala Lumpur, Malaysia 30,00% 0,00

Sveukupno 23.133.535,42 Stanje bankovnih računa na dan 31.08.2009. godine: R.b. Naziv banke

Račun Iznos KM

1. BOSNA BANK INTERNACIONAL SARAJEVO

Transakcioni- KM 564.191,58

2. FIMA BANKA DD SARAJEVO Transakcioni- KM 32,51 3. INTESA SANPAOLO BANKA Transakcioni- KM 4.733,96 4. NLB TUZLANSKA BANKADD

FILIJALA SARAJEVO Transakcioni- KM 3.550,99

5. PRIVREDNA BANKA SARAJEVO Transakcioni- KM 2.149,23 6. RAIFFEISEN BANK DD Transakcioni- KM 203.834,25 7. RAZVOJNA BANKA FBIH Transakcioni- KM 3.758,02 8. UNICREDIT BANK DD Transakcioni- KM 13.749,37 9. UNION BANKA Transakcioni- KM 154,98 10. VAKUFSKA BANKA Transakcioni- KM 341,53 11. VOLKSBANK BH DD Transakcioni- KM 864,71 12. RAZVOJNA BANKA FBIH Depozitni- KM 7.300.000,00 13. ARAB TUNISIAN BANK TUNIS Redovni- EUR 19.934,23 14. BNA BANQUE NATIONALE

D'ALGERIA Redovni- EUR 16.768,58

15. BOSNA BANK INTERNACIONAL SARAJEVO

Redovni- EUR 4.253,04

16. FIMA BANK DD SARAJEVO Redovni- EUR 13.869,21 17. HYPO ALPE ADRIA BANK DD Redovni- EUR 8.136,01 18. LIBYAN ARAB FOREING BANK

TRIPOLI 1.670,11

19. NLB PRISHTINA Redovni- EUR 1.508,74 20. PRIVREDNA BANKA

ZAGREB,PLOČE Redovni- EUR 3.590,22

21. PRIVREDNA BANKA ZAGREB,OPUZEN

Redovni- EUR 1.044,01

22. RAIFFEISEN BANK Redovni- EUR 4.404,01 23. RAIFFEISEN BANK KOSOVO Redovni- EUR 339.837,09 24. RAZVOJNA BANKA FBIH Redovni- EUR 844,88 25. UNICREDIT BANK DD Redovni- EUR 12.417,20 26. UNION BANKA Redovni- EUR 724,93 27. ARAB TUNISIAN BANK TUNIS Redovni- USD 598,83 28. BOSNA BANK INTERNACIONAL Redovni- USD 192,41 29. INTESA SANPAOLO BANKA Redovni- USD 205,59 30. LIBAN ARAB FOREING BANK

TRIPOLI Redovni- USD 60,43

31. PRIVREDNA BANKA SARAJEVO Redovni- USD 24,80 32. RAIFFEISEN BANK DD Redovni- USD 3.550,31 33. RAZVOJNA BANKA FBIH Redovni- USD 426,00 34. UNICREDIT BANK Redovni- USD 559,14 35. UNION BANKA Redovni- USD 2.297,14 36. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Redovni rn. IDV-DZD 48.973,22 37. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Redovni rn. BNA 1.173.995,73 38. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Redovni rn. BNA 190.856,85 39. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Redovni rn. BNA 127.077,29 40. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ALŽIR-025 3.303.855,79 41. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ALŽIR-026 1.987.643,90

47

42. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ALŽIR 395.046,03 43. BNA Banague Nac. D'ALGERIA BNA-ug.041/2006 16.551,35 44. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ug.L/013 3.483.162,29 45. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ALŽIR-2008/174 8.919.055,63 46. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ALŽIR 123.865,23 47. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ALŽIR 61.826,99 48. BNA Banague Nac. D'ALGERIA Rn. BNA ALŽIR 712.708,96 49. CBE Commercial Bank Etiopia Rn. CBE-valuta ETB 970.924,01 50. CBE Commercial Bank Etiopia Rn. CBE-valuta ETB 2.810.001,79 51. CBE Commercial Bank Etiopia Rn. CBE-valuta ETB 1.003,85 52. Hypo-Alpe-Adria- Bank d.d. Redovni-HRK 11,78 53. Privredna banka Zagreb, Opuzen Redovni-HRK 10.869,80 54. JAMAHIRIYA Bank Tripoli Redovni –valuta LYD 65.512,35 55. JAMAHIRIYA Bank Tripoli Redovni –valuta LYD -1.408.328,65 4.5. „UNIS“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću Kompanija je osnovana 1968. godine i zahvaljujući intenzivnom razvoju pred rat je u svom sastavu imala integrirano više od sto (100) preduzeća iz oblasti auto industrije, mašinogradnje, hemijske i metalne industrije itd. Kompanija je razvila saradnju sa vodećim svjetskim kompanijama kroz zajednička ulaganje, proizvodnu koperaciju, poslovnu i tehnološku saradnju i brojne druge vidove. Nakon rata, razaranja i ogromnih ukupnih ratnih šteta, od čega su samo štete na osnovnim sredstvima iznosile preko 700 miliona KM, preduzeće je otpočelo proces poslovnog, organizacionog i vlasničkog restrukturiranja što je rezultiralo da Unis d.d. funkcionira kao Holding grupa koju čine pet (5) povezanih društava: Unis d.d. kao matično preduzeće i supsidijarna društva (Fagas d.o.o. Sarajevo, UTL d.o.o. Vogošća, Unitik d.o.o. Sarajevo, PKL d.o.o. Jablanica). Osnovne poslovne aktivnosti društva su:

• Unis d.d. kao matično preduzeće grupe ima investiciske i upravljačke veze sa supsidijarnim društvima iz grupe te pruža diverzificirane proizvodne i uslužne programe uključivo posebno marketing, nabavu i prodaju, financije i razvoj.

• Fagas d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 44,83 % udjela) – proizvodnja, prodaja i održavanje gasne mjerno regulacione opreme.

• UTL d.o.o. Vogošća (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i prodaja valjkastih ležajeva i njihovih dijelova.

• PKL d.o.o. Jablanica (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i prodaja kafeza za valjkaste ležajeve.

• Unitik d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 50 % udjela) – izgradnja i upravljanje vlastitih nekretnina.

Najveći dio aktivnosti, imovine i prihoda Unis generira kroz subsidijarna društva u kojima je vlasnik ili suvlasnik. Najveći dio imovine (čak 88 % ) ima u udjelima u supsidijarnim društvima. Takođe, iz bilansa uspjeha matičnog društva koje, za svoje poslovne aktivnosti ostvaruje ukupan prihod od samo ca. 1 milion KM, je vidljivo da preduzeće iz svojih poslovnih aktivnosti ostvaruje operativni gubitak (u 2008 godini – 712.055

48

KM) ali na bazi poslovanja supsidijarnih društava i prihoda od dobiti iz udjela u subsidijarnim društvima poslovni rezultat grupe je pozitivan (u 2008 godini ca. 1,1 milion KM). Najveći prihod iz udjela u dobiti u povezanim preduzećima dolazi iz Unitica d.o.o. Sarajevo. Preko 80 % ukupnih prihoda cijele grupacije dolazi iz Unitica. Razvojni planovi preduzeća su usmjereni na revitalizaciju i povećanje proizvodnje valjkastih ležajeva, razvoj postojećih i osvajanje novih proizvoda iz oblasti mjerno-regulacione opreme za gas ali i druge medije i energente te razvoj Unitic-a d.o.o. kroz izgradnju trećeg nebodera, poboljšanje i proširenje usluge iznajmljivanja poslovnih prostora itd. Unis d.d. zapošljava 28 radnika, od čega je 15 radnika VSS. Ukupan broj radnika u supsidijarnim društvima je 147. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Agencija je odobrila Program privatizacije i početni bilans preduzeća na dan 31.12.1999. godine sa kapitalom od 51.101.601,00 KM. Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i početnog bilansa stanja utvrđen je kombinovani metod privatizacije: − 67,00 % ukupnog kapitala privatizirat će se putem tendera u velikoj

privatizaciji − prodaja udjela preduzeća Unis d.d. Sarajevo u preduzeću Volkswagen d.o.o.

Sarajevo izvršit će se putem javnog prikupljanja ponuda − 19,17% ukupnog kapitala privatizirat će se putem javne ponude dionica Realizacijom prodaje udjela preduzeća „Unis“ d.d. Sarajevo u preduzeću Volkswagen Sarajevo d.o.o. ponuđaču “Prevent Sarajevo” d.o.o. Visoko (ugovor sklopljen 27.07.2001.godine) i prodaje 19,418% kapitala putem javne ponude dionica korigovani PP i PBS sa stanjem 30.06.2005. godine usvojen je od strane Upravnog odbora APF. Rješenjem je utvrđena slijedeća struktura kapitala: Državni kapital 32.413.734,00 KM 67,00 %

Ukupno 48.377.383,00 KM 100,00 % Privatni kapital 15.963.649,00 KM 33,00%

Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH o određivanju metoda privatizacije državnog kapitala preduzeća „Unis - Udružena metalna industrija“ d.d Sarajevo, objavljen je dana 10.03.2006. godine tender za prodaju 67% osnovnog kapitala. S obzirom da do roka za podnošenje ponuda (24.04.2006. godine) nije pristigla niti jedna ponuda, tender je proglašen neuspješnim. Vlada Federacije BiH je, 10.07.2008. godine, donijela Odluku o prodaji dijela državnog kapitala u preduzeću „Unis“ - Udružene metalna industrija d.d. Sarajevo, kojom se utvrđuje prodaja dijela državnog kapitala od 16,0018 % kojeg čini 666.200 dionica, putem berze. Vanredna aukcija po početnoj prodajnoj cijeni obavljena je 07.05.2009. godine i bila je neuspješna (nije bilo unešenih kupovnih naloga).

49

Planom APF-a za 2009. godinu predviđena je paralelna aktivnost prodaje 16,0018% kapitala prodajom dionica putem berze i 51% kapitala putem tendera ili neposredne pogodbe, zavisno od odluke Vlade Federacije BiH. Putem aukcije na Sarajevskoj berzi, 10.07.2009. godine, prodana je ograničena količina od 50.000 dionica ovog emitenta po korigovanoj početnoj cijeni od 6,00 KM. Tenderska prodaja, prema Planu opredjeljenih 51 % državnog kapitala, nije realizovana jer se Vlada FBIH nije izjašnjavala po Prijedlugu odluke koju je APF, putem resornog ministarstva, poslala 22. 05. 2009. godine. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11,60 KM. Desetodnevni količinski ponderisani kurs dionica na SASE u septembru 2009. godine iznosio je 6,12 KM po dionici. Nakon navedenih transakcija struktura vlasništva (dioničara) preduzeća je:

- Vlada FBiH .................................... 2.739.402 dionica (65,8 %) - IF “Mi Group“d.d. Sarajevo................ 686.526 dionica (16,5 %) - „Unis komerc“ d.d. Sarajevo 302.255 dionica (7,3 %) - IF „Herbos fond“ .................................157.732 dionice (3,8 %) - Unis promet repromaterijala ..................33.723 dionice (0,8 %) - Čaušević Nusret ....................................28.728 dionica (0,7 %) - Vlada sarajevskog kantona ..................24.147 dionica (0,6 %) - Ostali dioničari .....................................190.773 dionica (4,5 %)

Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja

2007. 2008. 30.06.2009. AKTIVA

STALNA SREDSTVA 44.074.258 44.974.794 44.959.792 I. Stalna nematerijalna sredstva 5.063 27.269 23.978 II Nekretnine, postrojenja i oprema 1.057.751 987.225 975.514 -zemljište 21.584 21.584 21.584 -građevinski objekti 853.809 828.001 815.097 -postrojenja i oprema 182.358 137.640 138.833 III Biološka imovina IV Ostala stalna sredstva V Dugoročna finans.ulaganja 43.011.444 43.960.300 43.960.300 VI Dugoročna potraživanja VII Ulaganja u nekretnine VIII Sredstva klas.kao sr.za prodaju IX Dugoročna razgraničenja TEKUĆA SREDSTVA 1.458.276 1.747.486 2.848.151 I Zalihe 70.498 140.019 179.985 II Potraživanja od prodaje 323.463 355.869 343.536 III Druga kratkoročna potraživanja 157.278 258.991 291.668 IV Kratkoročni finansijski plasmani 677.632 531.621 814.223 V Novac i novčani ekvivalenti 229.405 460.986 1.218.739 VI Aktivna vremenska razgraničenja UKUPNA AKTIVA 45.532.534 46.722.280 47.807.943

PASIVA

50

KAPITAL 45.208.440 46.309.234 46.675.625 1. Upisani osnovni kapital 48.377.383 48.377.383 48.377.383 2. Dionička premija 3. Rezerve (revalor.prenesene i ostale) 198.754 198.754 198.754 4. Akumulirana dobit 672.699 1.100.794 366.391 5. Akumulirani gubitak 4.040.396 3.367.697 2.266.903 DUGOROČNE OBAVEZE 120.000 129.430 129.430 I Dugoročne finansijske obaveze II Dugoročna razgran. i rezervisanja 120.000 129.430 129.430 III Dugor.ob.klas. u sr. namjenj. za prod KRATKOROČNE OBAVEZE 204.094 283.616 1.002.888 I Kratkoročne finansijske ob. II Obaveze prema dobavlj. i druge ob. 204.094 283.616 110.472 III Ostale kratkor. ob. IV Pasivna vrem.razgr. 892.416 UKUPNA PASIVA 45.532.534 46.722.280 47.807.943

Pokazatelji iz bilansa uspjeha 2007. 2008. 30.06.2009. UKUPAN PRIHOD 2.835.392 3.475.568 1.252.709 -Prihodi od prodaje 794.218 989.510 300..846 -Dobit od prodaje 134.740 172.055 67.039 UKUPNI RASHODI 2.162.693 2.374.774 886.318 -Troškovi za prodano 659.478 817.455 233.807 Neto dobit/gubitak perioda 672.699 1.100.794 366.391

Preduzeće ima nekretnine u zemlji sa slijedećim karakteristikama: - Pravo raspolaganja zemljištem površine 922 m2 knjigovodstvene vrijednosti na dan 30.06.2009. godine od 21.584 KM

- Etažno vlasništvo poslovnih prostorija u ulici Envera Šehovića 54 u Sarajevu, ukupne 626,43 m2, knjigovodstvene vrijednosti na dan 30.06.2009. godine od 815.097 KM Preduzeće nema kredita, niti hipoteka. Pregled firmi u zemlji i inostranstvu u kojima je preduzeće Unis d.d. Sarajevo osnivač ili suosnivač sa visinom uloga i procentualnim učešćem u vlasništvu, na dana 30.06.2009. godine je slijedeći:

NAZIV DRUŠTVA UDIO U KM %

UNITIC 30.858.826 50

UNIS PKL 3.705.101 100

UNIS UTL 2.784.446 100

UNIS FAGAS 2.441.281 44,83

UNIS PSC 513.872 31,40

UNIS ELEKTRONIK 389.053 20,16

UNIS TELEKOM 372.089 11,80

UNIS KOVINA 183.950 2,89

51

UNIS TOURS 125.709 6,20

UNIS UNIDATA 47.087 8,53

UNIS ERC 7.643 5,44

UNIS PROMET REPROMATERIJALA 1.479 33

UNIS PROMEX 1.200 0,62

UNIS DIZAJN 564 33

UKUPNO U ZEMLJI 41.432.300

PROHAND-NJEMAČKA 28.000 60

Spisak banaka u zemlji i inostranstvu u kojima preduzeće Unis d.d. Sarajevo ima otvorene račune i stanje na dan 31.08.2009. godine:

RAIFFEISENBANK 852.681,87 KM VOLKSBANK 38.824,59 KM UNION BANKA 88.810,10 KM UNICREDIT BANKA 81.824,38 KM 60,45 USD INTESA SAN PAOLO 8.918,27 KM 212,60 EUR PRVA INV. BANKA AD – BUGARSKA 919,68 EUR

Podaci o najvećim stavkama dugoročnih i kratkoročnih obaveza na dan 30.09.2009.godine:

a) Dugoročne obaveze : rezervisanja za otpremnine 129.430 KM b) Kratkoročne obaveze: tekuće, redovno se izmiruju

Podaci o najvećim stavkama potraživanja na dan 29.09.2009.godine:

a) Potraživanja od prodaje: UNIS VALJČIĆI 100.718,22 KM PRETIS 26.541,07 KM TELESVIJET 25.847,45 KM RGP 24.332,86 KM DBC 19.313,44 KM TRISTAN KOMERC 14.668,83 KM ZASTAVA AUTOMOBILI – SRBIJA 8.662,50 EUR UBEX – BUGARSKA 5.612,63 EUR

b) Druga kratkoročna potraživanja Pozajmica UNIS PKL-u 32.533 KM Potraživanja za više plaćeni porez na dobit 36.435 KM

c) Kratkoročni finansijski plasmani-dati depoziti

RAIFFEISENBANKA 10.000 KM RAIFFEISENBANK 400.000 KM RAIFFEISENBANK 58.495 KM UNICREDIT BANKA 164.100 USD INTESA SAN PAOLO 87.326 EUR

52

4.6 „BOSNALIJEK“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću Bosnalijek - farmaceutska i kemijska industrija, je utemeljen 1951. godine. Najveći je industrijski proizvođač lijekova u Bosni i Hercegovini sa bogatim proizvodnim programom koji obuhvata generičke lijekove za primjenu u humanoj medicini i dezinfekciona sredstva. Farmaceutski program obuhvata oko 200 različitih proizvoda za peroralnu, parenteralnu i topikalnu primjenu sa učinkom na probavni sistem i metabolizam, kardiovaskularni sistem, sistemske infekcije, kožu, koštano - mišićni sistem, nervni i respiratorni sistem. Bosnalijek funkcionira putem tri organizacijske jedinice: Odjeljenje za farmaceutsku proizvodnju, Odjeljenje za upravljanje materijalima / zalihama i Odjeljenje za kontrolu kvalitete. Preduzeće primjenjuje međunarodne standarde kvaliteta za farmaceutsku proizvodnju i ima svijetski status u proizvodnim operacijama i tehničkoj kompetentnosti razvoja proizvodnje, proizvodnog inženjeringa, osiguranju kvalitete i sigurnosti okoliša. Uspostavljeni sistem kvalitete je jedan od osnovnih temelja Bosnalijekovog poslovnog uspijeha i poslovne politike. Svijetska certifikacijska kuća SGS dodijelila je Bosnalijeku certifikate: ISO 9001:2000 Sistem obezbjeđenja kvaliteta i razvoj), ISO 14001 i OHSAS 18001:1999. Bosnalijek poštuje zahtijeva američke i evropske farmakologije pridržavanjem proncip GPM-a i GLP-a. GPM inspekcija holandskog Ministarstva zdravstva odobrila je Bosnalijek kao proizvođača lijekova za tržište Evropske Unije. Preduzeće sarađuje i posluje sa farmaceutskim kompanijama svjetskog glasa: Eli Lilly, Novartis, Hoffman – La Roche. Bosnalijek je osvajač Zlatne krune kvaliteta za 2002. godine na 14. Internacionalnoj konvenciji kvaliteta B.I.D. – QC 100 u Londonu. Izgradnjom velikog centra za proizvodnju i distribuciju na površini od 7000 m2 u 2002. godini zaokružena je investicija vrijedna 20,5 miliona EUR. Uspiješno je implementiran i poslovni informacioni sistem SAP, koji pruža mogućnosti podrške svim aspektima financijskog računovodstva, efikasnom planiranju, kontroli i upravljanju investicijama i troškovima. Spoljnotrgovinski uspijeh vidan je u tržišnoj prisutnosti na tri regije: Regiji bivše Jugoslavije i Albanije, Regiji Istočne Evrope i bivšeg Sovjetskog Saveza te regiji MEA u kojoj su: Saudijska Arabija, Kuvajt, Libija, Katar, UAE, Bahreini, Jemen, Kenija i države Frankofone zapadne Afrike. Ključne prednosti proizvodnih sposobnosti Bosnalijeka se nalaze u fleksibilnoj i koncentriranoj proizvodnji na jednome mjestu, vlastitom razvoju, modernoj opremi, vrhunskoj kontroli kvalite proizvoda, iskusnom osoblju i efikasnoj IT podršci. Dugoročna strategija Bosnalijeka usmjerena je prema svjetskom farmaceutskom tržištu razvojem, proizvodnjom i prodajom generičkih lijekova kao i lijekova vlastitog proizvodnog programa.

53

Bosnalijek ima aktivnu strategiju razvoja ljudskih resursa, podržava različite oblike obrazovanja i stipendiranja. Upošljava 580 djelatnika od kojih ca 50% ima univerzitetsku izobrazbu i visoko sofisticirana znanja iz farmakologije. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Do sada realizirane privatizacijske i druge aktivnosti koje su rezultirale sadašnjom vlasničkom strukturom su:

• Rješenjem KAP Sarajevo od 24. 04. 2000-te godine odobren je PP i PBS na dan 30.09.1999. sa ukupnim kapitalom 49.197.320 KM i strukturom:

- 51,29% u vlasništvu fizičkih osoba u iznosu 25.233.305,428 KM - 48,71% čiji je vlasnik FBiH u iznosu 23.964.014,572 KM

• Rješenjima Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo o odobravanju PP i PBS od 08.03.2000-te i 27.08.2001. godine utvrđen je ukupan kapital preduzeća od 56.281.610,00 KM i vlasništva nad kapitalom:

- 12,38 % nastalog metodom javnog upisa dionica ili 6.966.367,00 KM - 44,62 % prethodno izvršena vlas. transformacija ili 25.114.150,00 KM - 13,00 % dionički kapital u vlas. Svjetske banke ili 7.316.610,00 KM - 30,00 % vlasništvo FBiH – FMERI u iznosu 16.884.483,00 KM

• Rješenjem Komisije za vrijednosne papire od 25.3.2004. godine izvršeno je povećanje osnovnog kapitala pripajanjem preduzeća „Sanofarm“ u iznosu od 2.151.150,00 KM. Na dan 25.03.2004. godine osnovni kapital preduzeća iznosi 58.432.760,00 KM.

• Na osnovu „Sporazuma o strateškom povezivanju i poravnanju duga Bosne i Hercegovine prema Velikoj Socijalističkoj Narodnoj Libijskoj Arapskoj Džamahiriji“ dug BiH od 12.948.660 USD poravnat je državnim dionicama Bosnalijek-a što čini 9,0473 % od ukupnog kapitala.

Po izvršenom prijenosu dionica preostali državni kapital u preduzeću čini 19,8482 % od ukupnog kapitala ili 1.159.788 dionica.

• Nakon provođenja Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom dionica iz fonda rezervi i Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom dionica za zaposlene iz dobiti, osnovni kapital društva iznosi 78.299.870 KM. Državni kapital iznosi 15.077.240,00 KM ili 19,2558 %.

• Vlada FBiH je donijela Odluku o pokretanju procedure za prodaju državnog kapitala u privrednom društvu “Bosnalijek” d.d. Sarajevo putem berze V.broj: 252/07 od 16.05.2007. godine. Odlukom se odobrava prodaja do 10% državnog kapitala (584.327 dionica) u preduzeću. Postupak je dogovorno obustavljen a predmetna Odluka Vlade Federacije BiH nije poništena.

• U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za privatizaciju za 2009. godinu, Agencija je Vladi, putem resornog ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda privatizacije preostalog državnog kapitala o kome se Vlada, do sada, nije izjašnjavala.

Dionice Bosnalijeka nalaze se na Sarajevskoj berzi od 2002. godine. Dionicama se trguje u sistemu kotacije. Nomionalna vrijednost dionica ovog emitenta je 10 KM.

54

Desetodnevna količinski ponderisana vrijednost dionica na SASE u septembru 2009. godine iznosila je 17,40 KM. Radi pravilnog odlučivanja o daljnjem procesu privatizacije prezentira se učešće u vlasništvtvu deset (10) najvećih dioničara ovog emitenta: 1. Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva.......19,25 % 2. The Economik and Social Development Found, Libija ...... 8,77 % 3. International Finance Corporation........................................8,37 % 4. IF „Big - Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo...........................4,87 % 5. Poteza BPD..........................................................................3,54 % 6. Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina...........................2,78 % 7. IF „prof – Plus“ d.d. Sarajevo................................................1,53 % 8. IF Crobih Fond d.d. Mostar...................................................0,96 % 9. Hypo Alpe – Adrija Boank d.d. Mostar................................ .0,92 % 10. IF Bosfin d.d. Sarajevo..........................................................0,85 % 11. Ostali dioničari ..............................................................ca. 48,16 %

Ekonomsko - finansijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja

Bosnalijek d.d. Sarajevo 2007 2008 30.6.2009 AKTIVA STALNA SREDSTVA 92.949.000 88.092.000 86.895.000 I. Stalna nematerijalna sredstva 3.771.000 2.247.000 2.263.000 II Nekretnine,postrojenja i oprema 87.628.000 84.372.000 83.136.000 -zemljište -građevinski objekti -postrojenja i oprema III Biološka imovina IV Ostala stalna sredstva 599.000 664.000 707.000 V Dugoročna finans.ulaganja 951.000 706.000 700.000 VI Dugoročna potraživanja 3.000 VII Ulaganja u nekretnine VIII Sred. klas.kao sr.za prodaju IX Dugoročna razgraničenja 103.000 87.000 TEKUĆA SREDSTVA 61.652.000 68.870.000 70.581.000 I Zalihe 19.769.000 22.343.000 23.353.000 II Potraživanja od prodaje 32.110.000 40.658.000 42.255.000 III Druga kratkoročna potraživanja 7.354.000 2.765.000 2.916.000 IV Kratkor.očni finansijski plasm. 806.000 14.000 V Novac i novčani ekvivalenti 2.228.000 2.051.000 1.604.000 VI Aktivna vremenska razgraniče. 191.000 247.000 439.000 UKUPNA AKTIVA 154.601.000 156.962.000 157.476.000 PASIVA KAPITAL 99.545.000 107.475.000 108.963.000 1. Upisani temeljni kapital 51.116.000 71.743.000 71.743.000 2. Dionička premija 3.913.000 3.913.000 3. Rezerve (reval.,prenes.i ostal.) 31.537.000 12.171.000 24.433.000 4. Akumulirana dobit 16.892.000 19.648.000 8.875.000

55

5. Akumulirani gubitak DUGOROČNE OBVEZE 9.855.000 7.690.000 6.405.000 I Dugoročne finansijske obveze 9.211.000 6.764.000 5.441.000 II Dugoročna razgran. i rezervira. 644.000 926.000 964.000 III Dugor.ob.klas.u sr.namj.za pro. KRATKOROČNE OBAVEZE 45.201.000 41.797.000 42.108.000 I Kratkoročne finansijske obveze 20.723.000 17.271.000 17.485.000 II Obveze prema dobav. i dru.ob. 22.871.000 21.010.000 23.144.000 III Ostale kratkoročne obveze IV Pasivna vrem.razgr. 1.607.000 3.516.000 1.478.000 UKUPNA PASIVA 154.601.000 156.962.000 157.476.000

Pokazatelji iz Bilansa uspijeha

Bosnalijek d.d. Sarajevo 2007 2008 30.6.2009 UKUPAN PRIHOD 88.076.000 107.142.000 50.046.000 -Prihodi od prodaje 88.056.000 107.128.000 50.030.000 UKUPNI RASHODI 80.280.000 98.935.000 46.367.000 -Troškovi za prodano 37.218.000 42.463.000 17.237.000 Porez na dobit Neto dobit/gubitak perioda 7.796.000 8.207.000 3.679.000

Pregled nekretnina preduzeća 1. Zemljište ukupne površine 85.485 m2 sa upisanim pravima u korist

preduzeća. • Pravo vlasništva u korist preduzeća je na zemljište ispod osam objekata,

ukupne površine 4649 m2, uknjiženo u zemljišnim knjigama kao poslovna zgrada, skladište, trafostanica, upravna zgrada, poslovna zgrada, upravna zgrada i portirnica.

• Pravo raspolaganja u korist preduzeća na ostalo zemljište, površine 80.836 m2, u zemljišnim knjigama uknjiženo je na državno vlasništvo.

• Knjigovodstvena vrijednost zemljišta je 2.322.521 KM. 2. Objekti (administrativno poslovni objekti, proizvodni objekt sa kancelarijskim

prostorom i pratećim objektima u BiH (skladišta, radionice i kotlovnica, poslovni prostori u Sarajevu i apartmani na Bjelašnici) imaju ukupna knjigovodstvenu vrijednost od 49.634.181 KM.

Knjigovodstvena vrijednost po objektima: - Proizvodno distributivni centar 10.673.975 KM - Pogon za proizvodnju čvrstih oralnih formi lijekova 13.241.057 KM - Pogon za proizvodnju ampula 1.821.140 KM - Razvojni centar, pogon za proizv. Gal. Preparata 4.942.557 KM - Objekat- kancelarijski prostor-Bijela kuća 232.687 KM - Objekat- kancelarijski prostor-Upravna zgrada 268.394 KM - Objekat- kancelarijski prostor-Marketing 421.695 KM - Radionica 2.155.125 KM - Kotlovnica 218.497 KM - Objekat- kancelarijski prostor-Ampulno staro 786.484 KM - Objekat Parenteralne otopine 10.287.822 KM

56

- Ulazni objekat 448.418 KM - Skladište tečnih zapaljivih sirovina 583.262 KM - Apartmani na Bjelašnici 2.953.600 KM - Restoran 64.825 KM - Pogon za proizvodnju dezinficijensa 330.968 KM - Poslovni prostori - Koševsko brdo 203.675 KM 3. Nekretnine u inostranstvu

• Poslovni prostor u Beogradu, Republika Srbija. U zemljišnim knjigama uknjiženo vlasništvo Bosnlijeka d.d. nad površine cca 150 m2. Knjigovodstvana vrijednost – nije evidentirana u poslovnim knjigama preduzeća.

• Poslovni prostor u Podgorici, Republika Crna Gora. Bosnlijek d.d. je vanknjižni vlasnik površine 153.39 m2. Knjigovodstvana vrijednost 269.178 KM.

• Poslovni prostor u Zagrebu, Republika Hrvatska. Bosnalijek d.d. je vanknjižni vlasnik površine 55,40 m2. Knjigovodstvena vrijednost 21.160 KM.

• Poslovni prostor u Ljubljani, Republika Slovenija. Bosnalijek d.d. je vanknjižni vlasnik površine 116,24 m2 ( prostor u vlasništvu 1/1 98,66 m2 i prostor u suvlasništvu 1/6 17,58 m2) Knigovodstvena vrijednost 182.809 KM.

Hipoteke i založnim pravom na opremu preduzeća

Krediti kod banaka sa založnim pravom na opremu preduzeća R. br.

Naziv banke

Iznos kredita

Broj stavki založene opreme

1. BOR BANKA USA 4.000.000,00 8 2. INTESA SAN PAOLO BANKA KM 3.230.000,00 45 3. B B I BANKA KM 3.000.000,00 18 4. I S B BANKA KM 2.400.000,00 30 5. B B I BANKA KM 1.000.000,00 2

Hipoteke i založnim pravom na nekretninama preduzeća

N a z i v n e k r e t n i n e Hipoteka u korist Rok otplate

Napom- ene

Proizvodno distributivni cantar IFC - 7.500.000 EUR 15.03.2012. Pogon za proiz. čvrstih oralnih formi lijekova

IFC -13.242.022 KM IFC - 7.500.000 EUR

15.03.2012. Otplaćen,hipoteka nije brisana

Pogon za proizvodnju ampula IFC - 7.500.000 EUR 15.03.2012. Razvojni centar, pogon za proi- zvodnju galenskih preparata i kontrola kvaliteta

IFC - 7.500.000 EUR 15.03.2012.

Objekt-kancelarijski prostor – Bijela kuća

IFC - 7.500.000 EUR 15.03.2012.

57

Objekat-kancelarijski prostor – Upravna zgrada

HVB - 3.000.000 KM UNICR Banka – 3.000.000 KM

15.06.2007 rev. 30.07.2009. rev.

Otplaćeni krediti. Nije brisana hipoteka

Kotlovnica IFC - 7.500.000 EUR 15.03.2012. Objekt Paralelne otopine ISPB - 5.000.000 KM

ISPB - 5.230.000 KM 04.09.2010. 12.08.2011.

Spisak vlastitih firmi u inostranstvu R. b

F I R M A Osnivački ulog KM UDIO

% N a z i v Sjedište Država

1.

BOSFARM

d.o.o. SKOPLJE

Makedonija

81.558,11

100

2.

BOSNALIJEK d.o.o.

ZAGREB

R HRVATSKA

5.333,00

100

Spisak banaka u zemlji i stanje na računima

S P I S A K B A N A K A P O V A L U T A M A I I Z N O S I M A Stanje na dan: 31.08.2009.

R. br.

N a z i v b a n k e

Valuta Iznos KM

1. UNION BANKA d.d. Sarajevo BAM 4.025,00 2. UNICREDIT BANKA d.d. Sarajevo „ 42.318,00 3. RAIFFEISEN BANKA d.d. Sarajevo „ 402.376,00 4. INTESA SANPAOLO BANKA Sarajevo „ 165.430,00 5. RAZVOJNA BANKA FBiH Sarajevo „ 127,00 6. B B I BANKA Sarajevo „ 554.909,00 7. NLB TUZALANSKA BANKA Sarajevo „ 951,00 8. BOR BANKA Sarajevo „ 504,00 9. UNION BANKA EUR 54.427,00

10. UNICREDIT BANKA USD 466,00 11. UNICREDIT BANKA GBP 1.634,00 12. UNICREDIT BANKA CHF 214,00 13. UNICREDIT BANKA EUR 801,00 14. INTESA SANPAOLO BANKA Sarajevo USD 4.075 15. INTESA SANPAOLO BANKA Sarajevo GBP 306 16. INTESA SANPAOLO BANKA Sarajevo CHF 1.830,00 17. INTESA SANPAOLO BANKA Sarajevo EUR 247.966,00

Spisak banaka u inostranstvu i stanje na računima na dan 31. 08. 2009. godine

R. br.

N a z i v b a n k e

Iznos KM

1. ZAGREBAČKA BANKA – HRVATSKA 34,00 2. CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA – C G 12.345,00 3. TUTUNSKA BANKA – MAKEDONIJA 36.180,00 4. MOLDOVA AGROIN BANK – MOLDAVIJA 9.547,00 5. UKRSOCBANK – UKRAINA 63.510,00 6. BANK MOSKVI 126.639,00 7. SOCIETE GENERALE – KOSOVO 33.285,00 8. PROCREDIT BANK - KOSOVO 0,00 9. BNP PARIBAS, AGENCE BOUZAREAH – ALŽIR 25.111,00

58

Dugoročne i kratkoročne obaveze

NAJVEĆE DUGOROČNE I KRATKOROČNE OBAVEZE na dan 31.08.2009. godine

N a z i v o b a v e z e (sintetika) Iznos KM Dugoročni krediti 8.610.163 Odloženi prihodi 16.915 Rezervisanja 941.009 Kratkoročni krediti 15.669.163 Obaveze prema dobavljačima u zemlji i inostranstvu 9.669.109 Obaveze prema zaposlenim 1.630.652 Obaveze po kamatama 135.348 Ostale kratkoročne obaveze 18.710 Unaprijed obračunati troškovi 712.285 Obaveze za PDV 510.020 Obaveze po osnovu ugovora o put opciji sa IFC 9.303.798 Obaveze za dionice zaposlenih 38.849 Obaveze prema dioničarima za izglasanu dividendu 2.190.838 Potraživanja

NAJVEĆE STAVKE POTRAŽIVANJA PO GRUPAMA na dan 31.08.2009. godine

N a z i v p o t r a ž i v a nj a Iznos KM Potraživanje od prodaje 46.428.297 - u zemlji 29.180.717 - u inostranstvu 17.247.580 Druga kratkoročna potraživanja 609.846 4.7. “ŠIPAD EXPORT – IMPORT” d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću Preduzeće Šipad je osnovano krajem 19. stoljeća. Nastanak i ekspanzivni razvoj preduzeća obilježen je snažnim razvojem drvne industrije u cijelome svijetu i posebno u Bosni i Hercegovini u okvirima ex Jugoslavije. U tri (3) zadnje decenije prošlog vijeka, zahvaljujući ogromnom šumskom bogatstvu, posebno Bosne i Hercegovine, država ulaže u rast i razvoj ove grane industrije koja zapošljava najveći broj radne snage. Eksploatacija drvne građe i prerada drvata se modernizira. Grade se nove pilane i tvornice namještaja. Proizvodi se po svjetskim standardima vrhunske kvalitete i dizajna. Šipad export-import postaje nejveći evropski izvoznik namještaja u SAD i Australiju. Plasman proizvoda ima i na područje ex SSSR-a, Meksika, ali i u pojedinim zemljama Evrope. U ex Jugoslaviji preduzeće je jedan od vodećih izvoznika svih roba na bazi drveta. Širom Bosne i Hercegovine izgrađeni su prerađivački kapaciteti, kapaciteti za proizvodnju drvenih prefabrikata i gotovih proizvoda od drveta.

59

U Bosni i Hercegovini Šipad export-import d.d. Sarajevo u okviru djelatnosti ima specijaliziranu organizaciiu za vanjsku trgovinu i inžinjering poslove, posebno u šumarstvu i drvnoj industriji. Preduzeće izvozi rezanu građu i poluproizvode i gotove proizvode. Pruža inženjerske usluge u inostranstvu. Uvoznik je opreme, rezervnih dijelova, sirovina, repromaterijala za potrebe šumarstva i drvne industrije. Ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini i proces organizacionog i privatizacijskog restrukturiranja drvnog sektora u Bosni i Hercegovini uslovio je značajne promjene u statusu preduzeća tako da je trenutni obim privrednih aktivnosti “Šipad export – import” d.d. Sarajevo višestruko umanjen i sveden na simboličnih 2 do 3 miliona KM po godini. S obzirom na brojne nagomilane probleme preduzeća taj obim je u 2009. godini sveden na ca. 1 milion KM a računi preduzeća su blokirani po tužbama radnika i dobavljača. Preduzeće zapošljava oko 50 radnika. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Preduzeće Šipad export–import d.d. Sarajevo dostavilo je Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH Program privatizacije i početni bilans sa 31.12.1999. godine koji su odobreni Odlukom Upravnog odbora APF-a broj: 01-02-1173/2000 od 22.03.2000. godine. Izdato je Rješenje broj: 01-02-4787/2000 od 18.10.2000. godine. U Početnom bilansu, između ostalih, navedena je i nekretnina Luka Šibenik. Federalno ministarstvo trgovine pokrenulo je postupak isključivanja nekretnine Luka Šibenik iz aktivnog podbilansa, koja je Rješenjem Agencije od 18. 10. 2000. godine bila uključena u početni bilans stanja , što nije u skladu sa članom 18.b i 18.k Uredbe o metodologiji za pripremu programa privatizacije i početnog bilansa stanja preduzeća (“Službene novine FBiH”, broj 10/98, 26/98, 48/99 i 40/00) i članom 8. stav 1 Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka (“Službene novine FBiH”, broj 12/98). Sve navedeno je i potvrđeno presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj: U-1034/05 od 31. 01. 2007. godine. Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je po nalogu ministarstva obnovila postupk odobravanja Programa privatizacije i početnog bilansa po osnovu člana 246. Zakona o upravnom postupku („Službene novine Federacije BiH“,br.: 2/98 i 48/99) i iz aktivnog podbilansa isknjižila navedenu nekretninu. Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i Početnog bilansa stanja utvrđeno je: - ukupni kapital preduzeća ....................12.622.256,00 KM - državni kapital......................................10.032.170,00 KM - privatni kapital .......................................2.590.086,00 KM, Prodaja državnog kapitala izvršit će se kombinovanom metodom (iznos od 9.552.573,00 KM ukupnog kapitala ili 67% tenderom a iznos od 1.575.258,00 KM ukupnog kapitala ili 12% – privatizira se javnom ponudom dionica). Nakon okončanja prodaje kroz JUD Agencija je 28.02.2005. god. izdala Rješenje sa sa strukturom kapitala:

- Državni kapital ................ ......................8.456.912,00 KM ili 67,00 % - Prethodno izvrš. vlasnička transf.......... 2.590.085,00 KM ili 20,52% - Javnom ponudom dionica .....................1.575.258,00 KM ili 12,48%

60

U decembru 2005. godine sva raspoloživa dokumentacija preduzeća „Šipad export-import“ izuzeta je od strane SIPE po nalogu Tužilaštva BiH. Vraćena je tek 19.11. 2007. godine. Vlada FBiH donijela je Odluku V. broj:814/07 od 09.11.2007. godine o prodaji 16% državnog kapitala (182,460 dionica) putem berze. Na prvoj aukcijskoj prodaji 15.02.2008. godine prodano je samo 5088 dionica po početnoj prodajnoj cijeni od 10,39 KM. U pet (5) narednih aukcijskih prodaja i pored značajnog sniženja početne prodajne cijene dionica (2,80 KM za 4, 5 i 6 prodaju) nije bilo prodaja zbog nedostatka kupovnih naloga. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11 KM po dionici. Kod veoma ograničenog obima trgovanja desetodnevni količinski ponderisani kurs, za zadnja trgovanja u septembru 2009. godine na SASE iznosio je 2,74 KM. Kod RVP registrovano je ukupno 665 dioničara preduzeća. Deset najvećih su: 1. Federalno ministarstvo trgovine....................... 66,5673% 2. IF "Naprijed" d.d. Sarajevo…………….………... 6,1596% 3. IF "MI-Group" d.d. Sarajevo............................... 3,0016% 4. Aktiva naložbe, LJubljana, SVN……………........ 1,2410% 5. Bračković Mehmed, Sarajevo............................. 0,3774% 6. Karadža Ramiz, Sarajevo……………………....... 0,3328% 7. Buljubašić Halil, Sarajevo.................................... 0,2853% 8. Eurohaus d.o.o. Sarajevo.................................... 0,2631% 9. Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo ............................ 0,2631% 10. Tučić Pašan, Tuzla.............................................. 0,2631% Planom APF-a za 2009. godinu predviđena je paralelna aktivnost prodaje 16% kapitala putem berze i 51% kapitala putem tendera. Prema dosadašnjim iskustvima trgovanja dionicama i veoma lošeg ekonomsko – financijskog stanja preduzeća realne procjene mogućnosti i efekata prodaje nisu povoljne. Ekonomsko- financijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja 2007 2008 30.6.2009 AKTIVA STALNA SREDSTVA 14.963.962 14.372.095 14.296.323 I. Stalna nematerijalna sredstva 10.800 10.131 10.132 II Nekretnine,postrojenja i oprema 5.847.770 5.646.508 5.547.156 -zemljište 276.834 276.834 276.834 -građevinski objekti 5.517.795 5.330.724 5.270.318 -postrojenja i oprema 53.137 38.946 III Biološka imovina IV Ostala stalna sredstva V Dugoročna finans.ulaganja 9.105.389 8.715.453 8.739.032 VI Dugoročna potraživanja 3 3 3 VII Ulaganja u nekretnine VIII Sred. klas.kao sr.za prodaju IX Dugoročna razgraničenja TEKUĆA SREDSTVA 5.872.550 4.296.966 4.579.758

61

I Zalihe 141.356 91.189 91.189 II Potraživanja od prodaje 2.547.472 2.571.021 2.534.264 III Druga kratkoročna potraživanja 3.081.315 1.536.728 836.590 IV Kratkoročni finansijski plasm. 336 141 734 V Novac i novčani ekvivalenti 49.826 97.887 12.244 VI Aktivna vremenska razgraniče. 52.245 1.104.737 UKUPNA AKTIVA 20.836.512 18.669.061 18.876.081 PASIVA KAPITAL 14.369.717 14.362.122 14.578.869 1. Upisani temeljni kapital 14.257.571 14.257.571 14.586.464 2. Dionička premija 3. Rezerve (reval.,prenes.i ostal.) 4. Akumulirana dobit 112.146 112.146 5. Akumulirani gubitak 7.595 7.595 DUGOROČNE OBVEZE 1.042.460 3.242.687 3.199.518 I Dugoročne finansijske obveze 2.209.362 2.228.529 II Dugoročna razgran. i rezervira. 283.427 283.427 283.427 III Dugor.ob.klas.u sr.namj.za pro. 759.033 741.898 687.562 KRATKOROČNE OBAVEZE 5.424.335 1.064.252 1.097.694 I Kratkoročne finansijske obveze 189.000 262.000 II Obveze prema dobav. i dru.ob. 1.967.709 429.867 442.193 III Ostale kratkoročne obveze IV Pasivna vrem.razgr. 3.456.626 445.385 393.501 UKUPNA PASIVA 20.836.512 18.669.061 18.876.081

Pokazatelji iz bilansa uspijeha 2007 2008 30.6.2009 UKUPAN PRIHOD 2.155.359 3.815.421 396.879 -Prihodi od prodaje 1.051.742 727.928 395.779 UKUPNI RASHODI 2.154.565 3.823.380 613.625 -Troškovi za prodano 355.044 12.054 Porez na dobit Neto dobit/gubitak perioda 794 - 7.959 - 216.746

*Izvor podataka: Bilans stanja i uspijeha dostavljeni su od strane preduzeća. Napomena: Finansijski izvještaji preduzeća više godina za redom nisu konsolidovani što je obaveza preduzeća po MRS 27. Takođe, finansijski izvještaji za 01. 01. do 31. 12. 2008. godine, koji su osnov za izradu korigovanog Programa privatizacije i početnog bilansa stanja nisu konsolidirani i imaju negativno revizorsko mišljenje uz brojne navedene nedostatke kao npr:

- Gubici od pada vrijednosti dugoročnih ulaganja u Šipad „Nova pilana“ Fojnica i Šipad „Nova pilana“ Konjic i Šipad „Nova pilana“ Turbe (precijenjen rezultat za ca. 8,1 milion KM).

- Nije izvršen otpis zastarjelih potraživanja (precijenjena vrijednost za ca. 4,5 miliona KM).

- Neobračunati porezi i doprinosi za razliku plaća po vansudskim poravnanjima i sudskim presudama (precijenjen finansijski rezultat za ca. 1,4 miliona KM.

62

- Nije, po odluci Vlade Federacije BiH od 16. 01. 2004. godine isknjižena vrijednost Luke Šibenik čija je preostala knjigovodstvena vrijednost na 31. 12. 2008. godine iznosila 1.221.969 KM.

Društvo je kontinuirano u veoma lošoj ekonomsko-finansijskoj – situaciji, a posebno zbog pristizanja na izvršenje sudskih presuda po tužbama radnika kao i drugih problema u poslovanju. U nalazima revizora opisane su činjenice utvrđene revizijom sa nalozima, mišljenjima i preporukama koje društvo nije uzimalo u obzir. Dosljednom primjenom zakona i računovodstvenih standarda, odnosno postupanje Društva po navedenim preporukama i mišljenjima revizije, bez sumnje bi rezultiralo iskazivanjem gubitka iznad visine kapitala i dovelo društvo pred stečaj. U cilju provođenja postupka privatizacije nadležni organi donijeli su odgovarajuće zaključke o angažovanju ovlaštenog vanjskog revizora radi izrade i usvajanja početnog bilansa stanja Društva. Radi navedenog, smatramo da je u cilju provođenja postupka privatizacije, potrebno hitno okončati izradu i usvajanje programa privatizacije, početnog bilansa stanja i informacionog memoranduma Društva. Nekretnine preduzeća sa evidentnom vrstom prava: R.br

Oznaka nekretnine m2 Mjesto Zemlj.knjiž i drugi upisi

Vrsta prava Knjig. vrijednost

1.

Poslovna zgrada- PALATA-dvorište, Ul.M.Tita br.13 i15

1035 Sarajevo

Kč br 191 iz Zk ul br XLVII/122 KO Sarajevo-Sarajevo

Za dio nekretnina kretnina vodi se sudski spor.

3.004.445,00

2. Dio poslovne zgrade,zemljište ispod zgrade i dvorište Ul. Trampina.br.12.

1962 Sarajevo Kč br 36 iz Zk ul br XLVII/65 KO Sarajevo-Sarajevo

Etažiranje u tijeku usaglasiti sa diobnim ugovorom.

1.048.769,30

3. Poslovni-rekreativni objekat UI.Dalmatinska br.31

492 Neum Kč br 1705/263 iz Zk ul br 846-KO Gradac-Neum

Podnijeta tužba Kantonalnom sudu radi preuknjižbe

46.262,21

4. Garaža Koturaška ulica br. 49 51 i 53 Zagreb

17,94

Zagreb Kč br 686/4 KO Trnje Zagreb– Koturaška ulica br.49 51 i 53, označena brojem 56.

Upis u grunt u toku. Čeka se Rješenje Općinskog suda Zagreb.

9.278,70

Zemljište: R.br

Zemljište m2 Knjig. vrijednost

1. Maršala Tita 13-15, Sarajevo 1.035 m² 22.253 2. Hrasnica Ilidža 9.450 m² 212.399 3. Trampina121, Sarajevo 962 m² 42.143 Ukupno 276.834

63

Krediti i hipoteke kod poslovnih banaka:

Poslovna banka

Broj i dat. Ug.

Okvirni iznos

kredita

Iznos duga 30.06.2009. KM

Nekretn. hipoteka

Kredit Kamata UNION banka d.d.

Sarajevo

10/200 01.08. 2000. (revol-ving)

2.000.000

687.562,00

114.897,00

Hipoteka na iznos 2.352.000,00 KM Objekat Trampina 12, K.Č. br 1693 K.O. Sarajevo, ZK XLVII/65

Vakufska banka d.d.

Sarajevo

118/08

04.06. 2008.

2.400.000

2.400.000,00

-

Hipoteka na iznos 2.614.800,00 KM Zgrada Šipad, Maršala Tita 13,15 568,45 m² 945.000,00 KM , nekretnina ZK br. 2766 KO (3.850 m²)

Spisak firmi u zemlji i inostranstvu kojima je preduzeće osnivač/suosnivač

R B R

F I R M A

OSNIVAČKI UGOVOR

% UDIO

KOME- NTAR

Naziv Sjedište Datum Kapital KM

1.

ŠIPAD “NOVA PLANA” d.o.o.

FOJNICA

29.09. 1995.

7.925.204

53,38

Stečaj

2.

ŠIPAD “NOVA PLANA” d.o.o.

KONJIC

17.10. 1996.

4.496.403

53,62

Nedovolna stečajn. masa

3.

ŠIPAD “NOVA PLANA” d.o.o.

TURBE

13.08. 1996.

4.940.082

72,27

Privatizirano. Šipad nema pristup!

4.

SIDEX Export-Import GmbH

FRANKF-URT

mart 1997.

300.000 DM

(KM)

(50) 100%

Istupom KRIVAJE,Šipad ima 100%

Firma SIDEX posluje sa minimalnim ostatkom i raspolaže sa cca. 120.000 EUR kapitala. Spisak banaka u zemlji sa otvorenim računima:

SPISAK BANAKA U BiH SA OTVORENIM RAČUNIMA Stanje na dan: 31.08.2009

N a z i v b a n k e Broj računa Iznos KM UNION BANKA d.d. Sarajevo 1020500000021047 14,42 PRIVREDNA BANKA d.d. Sarajevo 1011010000244282 11,23 RAIFFEISEN BANKA d.d. Sarajevo 1610000016020046 2,53 UNICREDIT BANKA d.d. Sarajevo 3389002211036052 6,44 ABS – BANKA d.d. Sarajevo 1990490005213312 3,31 VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 1602000020003848 0,00 UNICREDIT BANKA a.d. Banja Luka 5514071125783863 682,47

64

NOVA BANKA FILIJALA Zvornik 5550060000941012 903,04 KOMERCIJALNA BANKA a.d.Banja Luka 5710700000044557 1.215,13

Stanje obaveza preduzeća na dan 30. 06. 2009. godine:

DUGOROČNE I KRATKOROČNE OBAVEZE na dan 28.07.2009. godine

Konto N a z i v k o n t a Stanje KM 503 Dugoročne obaveze po ostalim finans. zajmovima 2.228.519,73 512 Irak-Aradet II P/024 avans 283.426,84 521 Kredit – UNION Banka 687.562,21 533 Obaveze po osnovu financijskih zajmova 262.000,00 540 Ostale obaveze prema pravnim licima 575,07 541 Dobavljači u zemlji - 959.448,89 542 Dobavljači u inostranstvu 27.193,77 545 Obaveze prema zaposlenim 66.848,24 546 Porez na dobit 50.025,71 548 Obaveze za osta. poreze, doprinose i dr. davanja 63.857,83 549 Ostale kratkoročne obaveze 227.117,83 550 Obračunati troškovi 386.646,33 559 Ostala kratkoročna razgraničenja 6.854,13 560 Obaveze za poreze na dodatu vrijednost - PDV 6.577,85

UKUPNO STANJE:

3.337.756,65

Stanje potraživanja preduzeća na dan 30.06.2009. godine

Konto N a z i v k o n t a Stanje KM

211 Kupci u zemlji - 2.227.936,00 212 Kupci u inostranstvu - 10.374.332,03 219 Ispravka vrijednosti potraživanja 10.068.004,34 224 Potraživanja od zaposlenih - 2.168,56 228 Ostala potraživanja - 834.306,42 233 Finansijski krediti - 866.328,38 237 Ostali kratkoročni krediti - 733,81 239 Ispravka vrijednosti datih kredita 1.130.992,61 260 Potraživanja na porez za dodatu vrijednost 4,72

UKUPNO STANJE: - 3.106.803,53 4.8. „REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ d.d. TRAVNIK Osnovni podaci o preduzeću Remontni zavod Travnik (RZT) nastao je 1951. godine za potrebe Oružanih snaga Jugoslavije. Osnovna djelatnost preduzeća bila je remont sredstava veze za potrebe Oružanih snaga. Izlaskom iz grupacije namjenske industrije RZT se preorijentisao na prizvodnju metalnih proizvoda, tako da je danas 70% kapaciteta angažovano na izradi okova za latofleks krevete, a ostatak kapaciteta za izradu saobraćajnih znakova. Remontni zavod ima tri glavna prizvoda/usluge: prizvodnja metalnih dijelova, izrada saobraćajnih znakova i kalibracija/baždarenje radara i električnih mjernih uređaja. Preduzeće je u fazi uvođenja sistema upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000.

65

U preduzeću je zaposleno 63 radnika, od kojih je 9 radnika na određeno vrijeme. Preduzeće je locirano na valikom ograđenom prostoru površine 41.700 m2 u Travniku i raspolaže sa prizvodnim prostorom od 1.500 m2, pratećim objektima površine 500 m2, upravnom zgradom površine 500 m2. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Rješenjem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o odobravanju Programa privatizacije i početnog bilansa sa stanjem na dan 31.12.1999. godine utvrđen je ukupan kapital u iznosu 13.534.550,00 KM. Javnim upisom dionica privatizirano je 49% kapitala. Agencija za privatizaciju izdala je Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar. Skupština društva je, na prijedlog Nadzornog odbora, donosila više Odluka o smanjenju osnovnog kapitala radi pokrića gubitka za prethodne godine. Komisija za vrijednosne papire u Federaciji BiH 03.07.2009. godine izdala je Rješenje o odobravanju smanjenja osnovnog kapitala tako da vrijednost kapitala iznosi 5.088.690,00 KM, podijeljenog na 108.270 običnih dionica nominalne vrijednosti 47,00 KM. Dionicama ovog emitenta ograničeno se trguje na SASE. Posljednja evidentirana cijena za trgovanje 29. 09. 2009. godine je iznosila 2,70 KM po dionici. Najveći dioničari emitenta su: 1. F M O („državno“ vlasništvo).............................................. 51,00 % 2. IF „BIG-Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo........................... 24,99 % 3. IF „BOSFIN“ d.d. Sarajevo...................................................13,72 % 4. IF „NAPRIJED“ d.d. Sarajevo................................................ 8,40 % 5. ČAJDIN SALIH, USKOPLJE, GORNJI VAKUF...,................. 0,62 % 6. DEDIĆ SULJO, TRAVNIK..................................................... 0,32 % 7. ĐAKOVIĆ ZLATKO, TRAVNIK.......................................... ....0,24 % 8. ROSIĆ RAIF, TRAVNIK.......................................................... 0,23 % 9. JUSUFOVIĆ MUSTAFA, TRAVNIK........................................ 0,16 % Ekonomsko-finansijski pokazatelji preduzeća Pokazatelji iz bilansa stanja

Iznosi u KM 2007. 2008. 30.06.2009.

AKTIVA UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL

STALNA SREDSTVA 9.162.339 6.525.433 6.478.007 I. Stalna nematerijalna sredstva - II Nekretnine, postrojenja i oprema 2.870.509 2.801.464 2.754.038 -zemljište 146.943 146.943 146.943 -građevinski objekti 2.559.306 2.508.932 2.475.138 -postrojenja i oprema 164.212 145.589 131.957 III Biološka imovina

66

IV Ostala stalna sredstva 4.078 V Dugoročna finans.ulaganja VI Dugoročna potraživanja VII Ulaganja u nekretnine 1.633.467 1.613.467 1.613.467 VIII Sredstva klas.kao sr.za prodaju 4.654.285 2.110.502 2.110.502 IX Dugoročna razgraničenja TEKUĆA SREDSTVA 1.632.509 1.906.058 910.065 I Zalihe 1.356.800 412.995 424.305 II Potraživanja od prodaje 189.915 1.394.784 320.645 III Druga kratkoročna potraživanja 68.178 80.933 67.334 IV Kratkoročni finansijski plasmani V Novac i novčani ekvivalenti 17.616 17.346 97.781 VI Aktivna vremenska razgraničenja UKUPNA AKTIVA 10.794.848 8.431.491 7.388.072

PASIVA KAPITAL 8.757.544 5.425.999 5.216.215 1. Upisani osnovni kapital 8.878.140 8.120.250 5.088.690 2. Dionička premija 3. Rezerve (revalor.prenesene i ostale) 631.579 283.923 337.309 4. Akumulirana dobit 5. Akumulirani gubitak 752.175 2.978.174 209.784 DUGOROČNE OBAVEZE I Dugoročne finansijske obaveze II Dugoročna razgran. i rezervisanja III Dugor.ob.klas. u sr. namjenj. za prod KRATKOROČNE OBAVEZE 2.037.304 3.005.492 2.171.857 I Kratkoročne finansijske ob. 41.000 II Obaveze prema dobavlj. i druge ob. 1.982.104 2.088.571 1.277.434 III Ostale kratkor. ob. IV Pasivna vrem.razgr. 14.200 916.921 894.423 UKUPNA PASIVA 10.794.848 8.431.491 7.388.072

Pokazatelji iz bilansa uspjeha 2007. 2008. 30.06.2009. UKUPAN PRIHOD 1.305.849 1.246.217 553.209 -Prihodi od prodaje 1.252.353 1.219.146 475.818 Dobit od prodaje 300.797 353.483 173.125 UKUPNI RASHODI 2.058.024 4.224.391 762.993 -Troškovi za prodano 951.556 865.663 302.693 -Porez na dobit Neto gubitak perioda 752.175 2.978.174 209.784

Navode se najznačajnije stavke iz imovine preduzeća u grupi Stalna sredstva (zemljište, građevinski objekti, postrojenja i oprema) na dan 30. 06. 2009. godine sa knjigovodstvenom vrijednošću:

- zemljište (kč.382/1)………………...1.108.863 KM. - kotlovnica (kč.382/15)………. ……..188.480 KM. - skladište (kč. 382/17)………………....961.503 KM. - skladište (kč. 382/18)………………....960.517 KM. - prozv. hala i skladište (kč. 382/20)… .651.547 KM.

67

- proizvodni objekat (kč. 407/2)…… 1.534.947 KM. - kompresorska stanica (kč. 407/8) … ..419.380 KM. - ostala osnovna sredstva male vrijednosti ili potpuno otpisana (parking,

portirnica, manja skladišta, ambulanta,…). Napomena: Imovina skladišta na kč. 382/14 i 382/18 su pod založnim pravom od strane Poreske uprave Federacije BiH zbog neplaćenih poreza i doprinosa na plate zaposlenih. Preduzeće ima dva (2) otvorena računa u domaćim bankama (Union banka Travnik i Uni credit banka Travnik sa malim iznosom raspoloživih sredstava od ukupno ca. 80.000 KM. Najveće stavke potraživanja preduzeća su: - Potraživanja od prodaje................................251.750 KM, - Potraživanja za bolovanje preko 42 dana i trudničko bolovanje.......................................58.244 KM Najveće stavke kratkoročnih obaveza su: - Obaveze na doprinose za zdravstveno osiguranje…. 737.700 KM - Obaveze za poreze na plaću..................................... 147.521 KM - Obaveze za poreze za dodatna primanja.................. 117.821 KM - Obaveze za poreze za nezaposlene.......................... 59.020 KM - Obaveze za kamate za neplaćene poreze i doprinose i naknade............................................... 876.610 KM - Obaveze prema dobavljačima.................................. 47.769 KM.

4.9. „KTK Visoko“ d.d. Visoko Osnovni podaci o preduzeću KTK je osnovan 1946. godine sa sjedištem u Visokom, kao mala fabrika za proizvodnju kože. Visoko, koje je 30 km udaljeno od Sarajeva, je jedan od najstarijih gradova u Bosni u kome industrijska tradicija štavljenja kože traje preko 100 godina. Intenzivan razvoj do 1990. godine rezultirao je da je „KTK“ postalo najveće preduzeće u bivšoj Jugoslaviji za proizvodnju kože i proizvoda od kože, sa izvozom većim od 70 miliona USD i uvozom preko 25 miliona USD. Najznačajniji izvoz ostvarivan je USA, Rusiju, Njemačku, Češku, Italiju, Australiju, Francusku, Tursku, Norvešku, Austriju i Poljsku. Preduzeće je 1990. godine zapošljavalo više od 5000 radnika. Osnovna djelatnost KTK je proizvodnja kože (sitna i krupna koža i krzno) i proizvoda od kože (muška, ženska i dječija modna konfekcija, zaštitna i modna obuća, zaštitna konfekcija, modne i zaštitne rukavice, te kožna galanterija). Proizvodni kapaciteti preduzeća su:

• Fabrika sitne kože na lokaciji Prijeko - Visoko. • Fabrika obuće na lokaciji Prijeko – Visoko. • Fabrika kožne konfekcije u Visokom.

68

Proizvodi kožnu modnu i zaštitnu konfekciju kao i konfekciju koja predstavlja kombinaciju kože i krzna. Fabrika je smještena u Visokom.

• Fabrika kožne galanterije. Napomena: U prethodnom periodu kroz prodaju imovine po uslovima „male privatizacije“prodane su: − Fabrika krupne kože smještena u Slobodnoj zoni Visoko. − Fabrika krzna smještena u Slobodnoj zoni Visoko. − Fabrika obuće na lokaciji Slobodne zone Goruša.

Oprema fabrike je prenesena u Visoko u drugi raspoloživi prostor. − Fabrika za regenerisanu kožu i papir smještena u Slobodnoj zoni Visoko. − Brojni maloprodajni i drugi objekti preduzeća. Posljednjih godina, KTK nema značajnijeg izvoza vlastitih proizvoda. Veći dio proizvodnje se odvija za izvoz na bazi lohn poslova. Proizvodne aktivnosti su višestruko umanjene i ukupan prihod je sveden na ca 6 miliona KM sa stalnom tendencijom pada. KTK zapošljava 1350 radnika (557 muškaraca i 793 žene). Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasnička struktura Rješenjem APF odobren je Program privatizacije i početni bilans preduzeća „KTK Visoko“ d.o.o.-d.j.l Visoko i utvrđeno je da će se prodaja državnog kapitala u iznosu od 103.924.279 KM, koji čini 100% ukupnog osnovnog kapitala preduzeća, izvršiti kombinovanim metodom i to: - 67% ukupnog kapitala ili 69.629.266,93 KM metodom tendera, a - 33% ukupnog kapitala ili 34.295.012,07 KM metodom javne ponude dionica

.

U Prvom javnom pozivu za upis dionica uspješno je okončana prodaja dionica, tj. 33% od ukupnog kapitala preduzeća. Na osnovu Odluke Vlada Federacije BiH o odobravanju metoda privatizacije državnog kapitala, 16. 06.2006.godine, objavljen je Javni poziv za prodaju 67% državnog kapitala. Konsultant u pripremi preduzeća i prodaji su vođeni u saradnji sa inostranim konsultantom (IOS – Partners), i finansiran iz kredita Svjetske banke. Tender je proglašen neuspješnim, jer nije bilo interesa, odnosno nije dostavljena niti jedna ponuda. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća („Službene novine FBiH“, br. 42/06) i Uredbe o postupku pripreme i podjele preduzeća na tehnoekonomske cjeline u svrhu privatizacije („Službene novine FBiH“, br. 73/06), stvorene su pretpostavke za podjelu ovog preduzeća na tehnoekonomske cjeline u svrhu privatizacije. S tim u vezi, provođene su privatizacijske aktivnosti koje su propisane navedenom uredbom. Nadzorni odbor preduzeća utvrdio je 5 (pet) tehnoekonomskih cjelina, te je shodno tome izrađen i Prijedlog plana podjele preduzeća na tehnoekonomske cjline. U skladu sa odlukom Nadzornog odbora preduzeća, APF je 17.03.2008. godine objavila Javni poziv za iskazivanje interesa za privatizaciju ovog preduzeća. Nadzorni odbor preduzeća donio je Odluku o prodaji imovine preduzeća kroz postupak „male privatizacije“, kojom su stavljene van snage ranije donesene odluke u vezi sa postupkom podjele preduzeća na tehnoekonomske cjeline.

69

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Odluku Nadzornog odbora „KTK Visoko“ d.d. Visoko o prodaji imovine preduzeća kroz postupak male privatizacije. Prodaja imovine dvije tehnoekonomske cjeline (Fabrika krupne kože i Fabrika obuće) je u toku. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM po dionici. Desetodnevni količinski ponderisani kurs dionica za trgovanje na SASE u toku septembra 2009. godine iznosio je 0,48 KM. Deset najvećih dioničara društva su: 1. VLADA ZE-DO KANTONA („državno“ vlasništvo).............. 67,01% 2. IF „BIG-Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo............................ 6,44 % 3. RAIFFEISEN BANKA D.D. MARIBOR................................. 2,50 % 4. IF „MI-GROUP“ d.d. Sarajevo.............................................. 2,36 % 5. KARKELJA VEJSIL, Sarajevo.............................................. 0,57 % 6. SULJKIĆ NUSRET, TUZLA................................................. 0,43 % 7. KUKO SANEL, MOSTAR..................................................... 0,27 % 8. MANDŽO EDIN, Sarajevo.................................................... 0,25 % 9. POTEZ BPD, LJUBLJANA................................................... 0,22 % 10. HADŽIĆ SENAD, ILIDŽA..................................................... 0,19 % Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća Podaci iz bilansa stanja 2007 2008

AKTIVA STALNA SREDSTVA 51.748.407 48.978.953 I. Stalna nematerijalna sredstva II Nekretnine, postrojenja i oprema 51.713.568 48.944.114 -zemljište 4.661.030 4.635.625 -građevinski objekti 36.551.177 34.723.830 -postrojenja i oprema 10.261.204 9.344.502 III Biološka imovina IV Ostala stalna sredstva V Dugoročna finans.ulaganja 34.839 34.839 VI Dugoročna potraživanja VII Ulaganja u nekretnine VIII Sredstva klas.kao sr.za prodaju IX Dugoročna razgraničenja TEKUĆA SREDSTVA 31.582.291 30.077.165 I Zalihe 18.979.149 16.857.876 II Potraživanja od prodaje 11.272.073 11.846.617 III Druga kratkoročna potraživanja 1.324.103 1.363.066 IV Kratkoročni finansijski plasmani 1.159 1.159 V Novac i novčani ekvivalenti 5.807 8.447 VI Aktivna vremenska razgraničenja UKUPNA AKTIVA 83.330.698 79.056.118

PASIVA KAPITAL 52.646.792 45.035.721 1. Upisani osnovni kapital 103.913.812 103.913.812 2. Dionička premija

70

3. Rezerve (revalor.prenesene i ostale) 10.466 10.466 4. Akumulirana dobit 5. Akumulirani gubitak 51.277.486 58.888.557 DUGOROČNE OBAVEZE 4.304.317 3.781.854 I Dugoročne finansijske obaveze 4.304.317 3.781.854 II Dugoročna razgran. i rezervisanja III Dugor.ob.klas. u sr. namjenj. za prod KRATKOROČNE OBAVEZE 26.379.589 30.238.543 I Kratkoročne finansijske ob. 618.951 1.187.794 II Obaveze prema dobavlj. i druge ob. 25.760.638 29.050.749 III Ostale kratkor. ob. IV Pasivna vrem.razgr. UKUPNA PASIVA 83.330.698 79.056.118 UKUPAN PRIHOD 7.694.897 7.386.869 -Prihodi od prodaje 6.382.610 6.028.826 UKUPNI RASHODI 13.201.845 14.997.940 -Troškovi za prodano 8.944.589 10.383.230 Neto dobit/gubitak perioda - 5.506.948 - 7.611.071

Spisak nekretnina u vlasništu „KTK Visoko“ u FBiH

1. Otkupna stanica u Travniku, Šaćira Bektića, površine 45 m2 2. Magacin Otkupne stanice Travnik,Kanase, površine 419m2 3. Otkupna stanica Bugojno, Rostovska bb,površine 1.258m2 4. Stovarište 210.Tuzla, Rudarska 47, površine 148 m2 5. Otkupna stanica Tuzla,Rudarska, površine 365 m2 6. Prodavnica br.150 Lukavac, Bremen plac D-2, površine 78 M2 7. Prodavnica br.186 Kladanj , Branilaca Bosne , površine 63 m2 8. Magacin otkupne stance Kladanj, Vitalj, površine 87 m2 9. Magacin otkupne stance Kladanj, Mesnjača,površine 3.900m2

10. Prodavnica Vareš, Oslobodilaca Bosne K-4, površine 51 m2 11. Poslovni prostor „Vranica“Mostar Stjepana Radića ulaz C,278,25 m2 12. Poslovni prostor Mostar ,Braće Fejića (kino Zvijezda),površine, 124,77 13. Stovarište 213. Bihać ,Bihaćkih branilaca 24 14. Otkupna stanica Bihać, Bakšaiš 15. Poslovni prostor u Mostaru, Tabhana,površine 27m2- spomenik kulture 16. Poslovni prostor u Mostaru, Tabhana,površ. 140m2- spomenik kulture 17. Poslovni prostor u Mostaru, Tabhana,površine 19m2- spomenik kulture 18. Poslovni prostor u Mostaru, Tabhana,površine 35m2- spomenik kulture 19. Poslovni prostor u Mostaru, Tabhana,površine 43m2- spomenik kulture 20. Poslovni prostor u Mostaru, Tabhana,površine 28m2- spomenik kulture 21. Poslovni prostor u Mostaru Tabhana,površine 60m2- spomenik kulture Spisak nekretnina za koje nedostaje validna dokumentacija:

1. Otkupna stanica u Cazinu,Krajiške brigade 35, površine 247 m2 2. Poslovni prostor u Jajcu, Trgovački centar – pokretanje sudskog spora 3. Magacin sirove kože Tuzla, Šički brod - pokretanje sudskog spora 4. Prodavnica broj 107. Bihać, Branilaca Bosne 11, površine 27 m2 5. Prodavnica 184. Sarajevo, Malta 11 površine 50m2

71

6. Otkupna stanica u Livnu, pokretanje sudskog spora 7. Otkupna stanica Sarajevo Safvet – bega Bašagića, pokr. sudskog spora 8. Fabrika krzna u Livnu, pokretanje sudskog spora 9. Otkupna stanica u Sanskom Mostu

Spisak nekretnina vlasništo „KTK Visoko“ na području Općine Visoko:

1. Fabrika obuće Goruša, Goruša 2. Fabrika obuće Visoko, Prijeko 1 3. Fabrika obuće konfekcije, Mule Hodžića 4. Fabrika galanterije , Kralja Tvrtka 5. Fabrika sitne kože Visoko , Prijeko 1 6. Fabrika krupne kože i krzna Visoko,Topuzovo polje 7. Poslovna zgrada –Knjigovodstvo, Visoko Mule Hodžića 8. Objekat Trgovačke mreže Sebilj, Visoko Čaršijska 9. Robna kuća Visoko, Alije Izetbegovića

10. Objekat spoljnih vodovoda Očazi-Visoko-Očazi, površine 25.489 m2 11. Objekat spoljnjeg vodovoda Bijele Vode, Visoko, Očazi 12. Objekat spoljnjeg vodovoda, Visoko, Ravne 13. Objekat spoljnjeg vodovoda Moštre, Visoko, Moštre 14. Stovarište 211. Visoko, Sebilj 15. Otkupna stanica Visoko, Topuzovo polje 16. Objekti u slobodnoj zoni Visoko, Topuzovo polje: - Proizvodna hala Fabrike galanterije - Fabrika regenerata - Centralna kuhinja - Magacin SIP-a - Pomočni magacin ( Mlin) - Zemljište uz privredne zgrade 17. Poslovni prostor tzv. Računarski centar Visoko, Alije Izetbegovića treba pokrenuti upravni spor 18. Stara pruga – dobro u općoj upotrebi Sva imovina na području Općine Visoko se nalazi pod hipotekom Porezne uprave – Kantonalni porezni ured Zenica. Spisak nekretnina vlasništo „KTK Visoko“ u Srbiji

1. Poslovni prostor u Kragujevcu , naselje „Šest topola“ u stambenoj zgradi blok A3 ul. Jesenjinova br.12 lokal 3,4,5 i 6 površine 166,97 m2 2. Poslovni prostor u Kruševcu, Oktobarske revolucije 47, površine 147 m2 3. Poslovni prostor u Kraljevu,ul Zelena gora, površine 81,94 m2 4. Poslovni prostor u Beogradu, Sarajevska 45, površine 125 m2 5. Poslovni prostor u Sjenici Maršala Tita „A“, površine 196m2 6. Poslovni prostor u Titovom Užicu, Lazara Mutapa 7, površine 164 m2 7. Poslovni prostor u Subotici , ul Bartol Bele 44, površine 204,92 m2 8. Poslovni prostor u Boru , ul. Moše Pijade, površine 151,43 m2

Za slijedeće objekte nedostaje validna dokumentacija:

1. Poslovni prostor u Temerinu, Maršala Tita bb, površine 1.624 m2 i zemljište 24.700m2

72

2. Poslovni prostor u Novom Pazaru, Oslobođenja b.b., površine 113,27 m2 3. Poslovni prostor u Novom Pazaru , Ramiza Koče 8, površine 76,50m2 4. Poslovni prostor u Zrenjaninu , Cara Dušana br 2, površine 117,14 m2

Spisak nekretnina vlasništo „KTK Visoko“ na Kosovu:

1. Poslovni prostor u Prištini, Praskina Vodenica L-C, površine 223,26 m2 2. Poslovni prostor u Prištini, Kupusište bb, površine 88 m2

Nekretnina vlasništo „KTK Visoko“ u Sloveniji: 1. Poslovni prostor u Ljubljani, Celovska cesta 42, površine 188,97 m2 Spisak nekretnina sa hipotekama na dan 31.12.2008. godine:

Banka

Nekretnina

Nastanak

obaveze

Iznos kredita u

KM

Obaveza u KM na dan 31.12.2008

IKB Zenica Dio poslovne zgrade br. 3 (k.č. 564/1, K.O Kraljevac)

13.08.2002. 1.000.000 1.000.000

Unikredit banka Sarajevo

Posl.zgrada u privredi br.11 i pomoćna zgrada br. 5 (k.č. 567 K.O. Kraljevac)

30.06.2004. 1.200.000 1.200.000

Anex Fabr.regeneratora i pom.zgr.u privr.br.5 (k.č. 567 K.O. Kraljevac)

30.06.2004. 700.000 700.000

JP Elektroprivreda BiH Sarajevo

Dio poslovne zgrade u privr. br. 9 (k.č. 567 K.O. Kraljevac)

04.08.2003. 179.000 179.022

Investicijska banka FBiH

Posl.zgrada u privredi br.3 i 4 (k.č. 35/1 K.O.Gračanica)

01.12.2004 500.000 500.000

ABS banka Filijala Visoko

Dio poslovne zgrade u privr.br. 2 (k.č. 567/1, K.O Kraljevac)

19.07.2004 400.000 94.000

Uprava za ind.opor.B.Luka Region.cent.Saraj

Posl.prostor (zk.ul.11511 K.O. Tuzla)

24.09.2008 .... ....

Nekretnina (zk.ul.78 K.O.Guvna)

27.05.2009 414.609 ...

Carinska garancija

Nekretnina (zk.ul.2087 br.p.u. 2148 k.č.2411/4 K.O.Bistarac)

31.07.2007 140.000 ...

Duraković Namir, Bugojno

Nekretnina (k.č. 248 zk.ul.132, KO Kandija)

27.08.2008 45.180 ...

Porezna uprava Kant.por.ured Zenica

Sva imovina na području Općine Visoko

... 4.153.553 ...

Porezna uprava Kant.por.ured Zenica

... 1.248.000 ...

Spisak kredita sa stanjem 30.06.2009. god. Banka Vrsta kredita Nastanak

obaveze Dospijeće Iznos u KM Stanje na dan

30.06.2009 ABS banka Sarajevo

Dugoročni 19.12.2007 19.06.2009 200.000 61.330 Kratkoročni 14.08.2008 14.10.2008 50.000 45.895

IKB Zenica

Dugoročni 09.07.2003 09.02.2006 1.000.000 1.476.959 Dugoročni 03.11.2006 03.05.2009 300.000

Dugoročni 13.07.2007 13.01.2010 300.000 Dugoročni 26.12.2007 26.06.2010 300.000 Kratkoročni 09.06.2008 09.08.2008 90.000 190.000 Kratkoročni 20.05.2008 20.07.2008 100.000

73

Unikredit banka Sarajevo

Dugoročni

Kredit iz 2004.g.

01.07.2014

1.200.000

778.554

Razvojna nanka Sarajevo

Dugoročni

Kredit iz 2003

(prolong.)

01.07.2008

500.000

413.916

Spisak firmi u inostranstvu u kojim KTK Visoko ima učešće dat je u narednoj tabeli:

Sjedište firme Visina uloga Učešće u % Makedonija, Skoplje 6.000 KM 60 Slovenija, Ljubljana 2.912.000 SIT 100 Hrvatska, Zagreb 16.080 KN 48 Srbija, Beograd ... 50 Spisak banaka u zemlji i inostranstvu sa otvorenim računima i stanjem na dan 30.06.2009. godine:

Banka Račun br. Stanje Datum Iznos

Union banka Sarajevo Rn 1020500000063824 30.06.2009 1.854 KM IBAM 39102050000063824 30.06.2009 0 EUR

ABS banka Sarajevo Rn 1990470004979446 02.06.2009 0,91 KM IKB Zenica IBAM Rn

39134010000003515 30.06.2009 1.851 KM

946 EUR Unicredit banka Sarajevo T.R.

3389002211038865 30.06.2009 184 KM

5. TABELARNI PRIKAZ ELEMENATA PRIVATIZACIJE PO PREDUZEĆIMA IZ PLANA PRIVATIZACIJE ZA 2010. GODINU Na bazi iznesenog stanja o dosadašnjim privatizacijskim aktivnostima, interesu kupaca i rezultatima prodaje, podacima iz bilansa stanja i bilansa uspjeha, tržišnoj vrijednosti dionica na berzi, ocjenama moguće valorizacije tržišne ili nominalne vrijednosti dionica, iskazivanja interesa za kupovinu državnog kapitala od strane potencijalnih kupaca itd., daju se osnovne karakteristike privatizacije za preduzeća obuhvaćena Planom privatizacije i programom rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2010. godinu. Ovo su samo okvirne karakteristike i napomene i iste mogu biti korigovane promjenom uslova na tržištu, promjenom stanja i poslovanja preduzeća do momenta privatizacije, dodatnim analizama koje treba uraditi za neka preduzeća iz plana te naknadnim definiranjem ciljeva privatizacije za svako preduzeće od strane resornih ministarstava. Takođe, uspostavljeni raspored preduzeća zamišljen kao redosljed u privatizaciji do kraja 2010. godine, zbog objektivnih razloga može biti promijenjen.

74

R.b. Preduzeće Ukupan kapital

Državni kapital (%)

Metod prodaje

Uslovi za realizaciju

Napomena

1.

„Aluminij“ d.d.

Mostar

170.786.051 (31.12.2005.)

150.291.724

(88,00)

- Tenderska prodaja 88% kapitala preduzeća. Anex-om 6 Sporazuma o rješavanju spornih pitanja između VFBiH I Aluminija rok za okončanje postupka prodaje produžen je do 08. 05. 2009. godine. Ako se procijeni da prodaja nije moguća,odluku o poništenju tendera treba donijeti prije 08. 05. 2010. godine. Ključni elementi prodaje (značaj kriterija, definisani Sporazumom, u slučaju obnavljanja postupka trebaju biti redefinirani.

Na osnovu Zaključka VFBiH V. broj 688/09 od 27. 08. 2009. godine, rok za okončanja postupka prodaje produžen je do 08. 05. 2010. godine sa nalogom Komisiji da nastavi razgovore sa prvorangiranim ponuđačem. S obzirom na metod prodaje i izjašnjenje ponuđača da elementi iz ponude više nisu prihvatljivi, kao uslov za nastavak procesa VFBiH treba prihvatiti promjenjene uslove ponuđača. Obnavljanje postupka prodaje može se realizirati u kratkom roku.

Sudski spor koji je pokrenuo jedan od potencijalnih kupaca koji je eliminisan u predpozivu može biti dodatno ograničenje u realizaciji prodaje. Takođe, Agencija SIPA vodi istražne radnje o zakonitosti procesa tekućeg postupka prodaje.

2.

“Fabrika duhana Mostar” d.d.

Mostar

10.375.846 (30.06.2007.)

6.951.817 (67%)

- Ponovna prodaja 67% državnog kapitala metodom neposredne pogodbe.

- Donošenje Odluke o odobravanju metoda prodaje od strane VFBiH.

S obzirom na loše ekonomsko finansijsko stanje preduzeća, stanje opreme i primjenjenih tehnologija, tržišne pogodnosti i poziciju preduzeća te mali interes i nisku ugovorenu cijenu za kapital kod prethodne prodaje, prioritet dati biznis planu i programu investiranja u osnovna i obrtna sredstva radi pokretanja proizvodnje.

3.

“Hidrogradnja” d.d.

Sarajevo

70.734.263 (2009.god)

47.391.956 (67,00)

- Ponovna (treća) prodaja 67% državnog kapitala metodom neposredne pogodbe. - Prodaja dijelova preduzeća kao imovine po uslovima male privatizacije. Prodaja profitabilnih dijelova preduz. kao imovine po uslovima male privatizacije dodatno umanjuje izglede za prodaju državnog kapitala. Zbog toga ovu prodaju treba razmotriti sa dužnom pažnjom.

- Donošenje Odluke Vlade FBiH o odobravanju metoda prodaje. - Za prodaju dijelova preduzeća po uslovima male privatizacije potrebno je donošenje odgovarajućih odluka NO preduzeća.

S obzirom na pogoršanje ekonomsko -finansijskog stanja, tržišne pozicije preduzeća broj i strukturu zaposlenih, potreban nivo investiranja, te druge elemente stanja u preduzeću, nije realno očekivati značajniju cijenu za kapital. S obzirom da uposlenici preduzeća vode sudski spor protiv VFBiH i Agencije postoji mogućnost sindikalnog pritiska i, eventualno, odluke suda o privremenoj mjeri kojom se obustavlja postupak prodaje do okončanja spora. Na osnovu zahtjeva Kantonalnog tužilaštva

75

Sarajevo, Finansijska policija FBiH je vršila kontrolu poslovanja i nalaze o nezakonitostima i nepravilnostima za 8 lica i štetom za preduzeće od ca 26 miliona USD, uputila kantonalnom tužilaštvu.

4.

“Energoinvest” d.d.

Sarajevo

220.7210250 (stanje

(30.06.2006.)

147.897.500 (67,00)

- Prodaja 51% državnog kapitala metodom tendera. - Zadržavanje 16% državnih dionica (15% + 1%-dionica sa posebnim pravima)

-Donošenje odluke VFBiH o odobravanju metoda prodaje. - Uz pomoć resornog ministarstva i NO preduzeća riješiti pitanje spornih stavki iz bilansa stanja preduzeća na koje je, u više navrata, upozoravalo resorno ministarstvo. - Prodaja imovine preduzeća po uslovima male privatizacije i već datim saglasnostima APF-a može biti nastavljena do objave tendera za prodaju državnog kapitala.

S obzirom na značaj preduzeća za privređivanje u FBIH, visinu kapitala preduzeća i državnog kapitala i sl. potrebno je prije prodaje definisati kriterije prodaje i minimalne uslove za neke kriterije (profil potencijalnih kupaca, cijena za kapital, uposlenost i nivo investiranja). Radi ocjene fer vrijednosti firme koja treba biti osnov za minimalnu prihvatljivu cijenu potrebno je angažirati neovisnog konsultanta. Po nalogu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo od strane Finansijske policije FBiH vršena je kontrolu i izvještaj o utvrđenim nezakonitostima i neprevilnostimna u radu proslijeden Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.

5.

“Unis- udružena metalna indust.”

d.d. Sarajevo

48.294.117 (2009.god)

31.777.828 (65,80)

- Prodaja 51% državnog kapitala metodom neposredne pogodbe. - Prodaja 14,8% državnog kapitala prodajom dionica putem berze na osnovu Odluke VFBiH V.broj 605/2008 od 10. 07. 2008. godine.

- Donošenje odluke VFBiH o odobravanju metoda prodaje metodom neposredne pogodbe.

Prodaja neposrednom pogodbom i prodaja dionica putem berze može se vršiti paralelno.

6.

“Bosnalijek” d.d.

Sarajevo

78.299.870 (2009.god)

15.077.240 (19,25)

- Prodaja 19,23% državnog kapitala putem berze. S obzirom da se za preduzeće želi obezbijediti strateški partner prodaju treba izvršit metodom koja definiše minimalnu cijenu dionica i kupnju cjelokupnog ponuđenog paketa. - Isti ciljevi privatizacije mogu se ostvariti i tenderskom prodajom i to da potencijalni kupac zadrži djelatnost, broj zaposlenih u periodu od 3 godine, da nastavi ulagati u razvoj i izgradnju proizvodnih

- Donošenje odluke Vlade FBiH o odobravanju prodaje državnog kapitala putem berze metodom koja obezbjeđuje strateškog partnera za preduzeće. U određivanju ciljeva privatizacije i definiranju profila potencijalnog kupca , potrebna je neposredna saradnja APF-a sa preduzećem.

S obzirom na biznis preduzeća, rezultate poslovanja i druge parametre, potrebno je izvršiti tržišnu valorizaciju trenutne cijene dionica ovog emitenta na berzi. Ova valorizacija može biti značajnija ukoliko bi se obezbijedila zajednička prodaja npr. državnih dionica i dionica IFC-a ili dionica nekog od IF sa vlasničkim portfolijem u Bosnalijeku. Agencija je obavještena o odluci IFC da u cijelosti izađe iz vlasništva u Bosnalijeku i da intenzivno traži partnera koji bi otkupio njihove dionice.

76

pogona, da širi tržište poslovanja kompanije i izvan tržišta na kojim je Bosnalijek aktivan, da nastavi razvijati lijekove u Bosnalijekovom razvojnom centru, da obezbijedi da Bosnalijek održi svoju usklađenost sa međunarodnim farmaceutskim standardima, da osigura kontinuiran nagažman kompanije u društvenoj zajednici, sa posebnim fokusom na saradnju sa visoko-školskim ustanovama i stipendiranju studenata.

Dionice Bosnalijeka se mogu ponuditi i u paketu sa drugim dioničarima, odnosno Investicionim fondovima i/ili International Finance Corporation (IFC) koja je već najavila svoju namjeru da izađe iz vlasničke strukture Bosnalika.

7.

„Šipad export-import“

d.d. Sarajevo

12.544.125 (2009.god)

8.350.287 (66,56)

- Prodaja 66,65% preostalih državnih dionica metodom tendera. Ukoliko bi se stanje na tržištu kapitala popravilo i porastao interes za kupovinu dionica ovog emitenta prodaju 15,56% dionica putem berze prema odluci VFBiH V.broj 814/07 od 09. 11. 12007. godine treba nastaviti.

- Okončanje revizije finansijskih izvještaja preduzeća te izrada i usvajanje PP, PBS i IM. Prema zaključku VFBiH za ove poslove Agencija je izvršila izbor spoljnjeg konsultanta koji će posao završiti u toku IV kvartala 2009. godine. - Donošenje odluke VFBiH o odobravanju metoda prodaje.

S obzirom na veoma loše ekonomsko -finansijsko stanje preduzeća, praktično obustavljene privredne aktivnosti, blokadu računa preduzeća, brojne sudske sporove koji se vode protiv preduzeća te dosadašnja iskustva u prodaji nije realno očekivati značajan interes za kupovinu državnog kapitala. Uočeni nedostatci u finansijskim izvještajima za 2009. godinu, ukazuju na mogućnost da je preduzeće ušlo u sveru gubitaka iznad visine kapitala, što zakonski onemogućava prodaju. Uslovi eventualne prodaje trebaju biti prilagođeni realnom stanju kapitala. Po zahtjevu kantonalnog Tužilaštva Sarajevo Finansijska policija FBiH je vodila istragu i podnjela prijave protiv 3 lica koja su kroz nezakonito i nepravilno poslovanje nanijeli štetu preduzeću od ca 2,5 miliona KM.

77

8.

“Remontni zavod

Travnik” d.d.

Travnik

5.088.690 (2009.god)

2.595.232 (51,00)

- Prodaja 51% državnog kapitala metodom tendera. - Realizacija prodaje imovine preduzeća po uslovima male privatizacije za koju je NO već donio odgovarajuće odluke.

- Donošenje odluke Vlade FBiH o odobravanju metoda prodaje.

Na osnovu naloga Kantonalnog tužilaštva Travnik iz 2008. godine vršena kontrola poslovanja preduzeća i o, utvrđenim nepravilnostima i nezakonitostima u poslovanju podnešen izvještaj Tužilaštvu protiv 3 lica za štetu preduzeću od 231. 376 KM.

9.

„KTK“ d.d.

Visoko

103.913.812 (2009.god)

69.622.254 (67%)

- Prevazići zastoj u prodaji imovine tehnoekonomskih cjelina Krupna koža i Fabrika cipela, po uslovima male privatizacije. - Na bazi iskazanog interesa stranih partnera za kupovinom konfekcije i drugih cjelina programirati daljnju prodaju imovine.

- Uključivanje Vlade FBiH u započete prodaje imovine Fabrike krupne kože i Fabrike obuće. - Donošenje odluka NO o prodaji imovine drugih cjelina po uslovima male privatizacije.

78

6. MALA PRIVATIZACIJA Planiran je nastavak prodaje u postupku male privatizacije na osnovu člana 26. stav 1. tačka 2. i 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, Odluke Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o neposrednoj pripremi i provedbi male privatizacije i Odluke o izmjenama odluke o neposrednoj pripremi i provedbi male privatizacije, koji definišu obavezu preduzeća da privatiziraju dijelove preduzeća ili imovinu preduzeća čija je pretežna djelatnost trgovina, ugostiteljstvo, usluge ili cestovni prevoz, odnosno dijelove ili imovinu preduzeća koji nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti ili se ne koriste. Strategija Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH je podržati i inicirati implementaciju male privatizacije. Agencija planira staviti akcent na nastavak prodaje imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku male privatizacije, s obzirom da je mala privatizacija vid restrukturiranja preduzeća koja su predmet privatizacije. Agencija će inicirati i insisitirati da preduzeća izvrše analizu i predlože prodaju predmeta za malu privatizaciju, s obzirom da sredstva ostvarena prodajom u maloj privatizaciji pripadaju prodavcu (preduzeću) i služe za restruktuiranje preduzeća i izmirenje obaveza prema državi. Planirana je prodaja imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku male privatizacije, za preduzeća koja su već iskazala interes: Željeznice Federacije BiH, Željezara Zenica, KTK Visoko, Sarajevo-osiguranje i drugih koji iskažu interes i pripreme predmete za prodaju. 7. PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM

Prioritet u planiranju aktivnosti je postizanje sporazuma i utvrđivanje vlasničke strukture preostalih preduzeća sa liste „spornih preduzeća“, te objava javnih poziva i prodaja državnog kapitala kod preduzeća kod kojih je rješena vlasnička struktura kapitala i okončani sudski sprovi. Za ostala preduzeća sa spornom imovinom/kapitalom, kao preduslov navedenog u prethodnom stavu, planirano je uključivanje resornih ministarstava u cilju definisanja, odnosno, pozicioniranja sporne imovine od čega će zavisiti nastavak i dinamika aktivnosti Agencije. Navedene aktivnosti Agencija će voditi u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima iz oblasti privatizacije i to:

• postizanje sporazuma između zainteresiranih strana,

• izdavanje zaključka kojim se nalaže poduzimanje radnji u skladu sa Pravilnikom,

• rješavanje po žalbama na zaključak,

• odabir revizora za utvrđivanje iznosa i strukture kapitala,

• saradnja sa preduzećima za koja je urađena revizija, a u cilju pripreme programa privatizacije i početnog bilansa stanja,

79

• odobravanje programa privatizacije i početnog bilansa stanja,

• eventualna objava javnog poziva. Privatizacijske aktivnosti preduzeća sa spornom imovinom/kapitalom: “Hotel Zenit-Bro” d.o.o. Neum Hotel "Zenit", nekada u sklopu kompleksa RMK Zenica, podignut je sa ciljem zadovoljavanja potreba sindikalnog turizma ovog privrednog giganta. Na navedenoj imovini 1993. godine formirano je pravno lice Ugostiteljsko preduzeće „Hotel Zenit“ d.o.o. Neum. Rješenjem Višeg suda u Mostaru 1997. godine registrovano je mješovito preduzeće HTP „Zenit Bro“ d.o.o. Neum čiji su osnivači: „Brodomerkur“ d.d. Split, Općina Neum i UTP „Hotel Zenit „ d.o.o. Neum. Zaključkom Vlade Federacije BiH V broj 57/09 od 29.01.2009. godine zadužena je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH da u skladu sa Pravilnikom o principima načinu postupanja i pravilima prodaje u provođenju privatizacije preduzeća sa spornim pravima, stvarima obavezama i kapitalom („Službene novine Federacije BiH“ br. 22/04 i 46/07) pokrene postupak odabira Revizorske kuće koja će izvršiti reviziju sa pravnog finansijskog i računovodstvenog aspekta, uključujući provedene statusne promjene u privrednom društvu „Zenit-Bro“ d.o.o Neum, te utvrditi visinu i strukturu kapitala. Agencija je u skladu sa navedenim Zaključkom izvršila izbor revizora. Navedena revizija imat će za cilj utvrđivanje stvarnog iznosa i strukture kapitala u periodu od osnivanja preduzeća zaključno sa godišnjim obračunom 31.12.2008. godine. Rezultati revizije će činiti osnovu za izradu programa privatizacije i početnog bilansa stanja u skladu sa privatizacijiskim propisima, nakon čega bi se objavila prodaja državnog kapitala. Napominjemo, da se pred Općinskim sudom u Čapljini vodi spor po tužbi Željezare „Zenica“ d.o.o. Zenica i da je okončanje spora odnosno iznalaženje kompromisnog rješenja između zainteresiranih strana uslov privatizacije državnog kapitala preduzeća HTP „Zenit Bro“ d.o.o. Neum. Po okončanju postupka revizije i utvrđivanju vrijednosti i strukture kapitala bit će dostavljeni finansijski podaci neophodni za donošenje odluke o metodu i privatizaciji državnog kapitala preduzeća HTP „Zenit Bro“ d.o.o. Neum. Energopetrol d.o.o. Mostar/“Petrol “ d.d. Ljubuški „Energopetrol“ d.o.o. Mostar registrovan je po Uredbi o privremenoj registraciji gospodarskih subjekata za vrijeme rata i ratne opasnosti kod Višeg suda u Mostaru br.U/I1488/93 od 4.11.1993. godine, na imovini preduzeća „Energopetrol“ d.d. Sarajevo. U početku svog rada „Energopetrol“ d.o.o Mostar je bio u posjedu imovine na području Mostara, Čapljine, Stoca, Neuma, Ljubuškog, Tomislavgrada i Livna, da bi kasnije, proširio svoj rad na područja Bosanskog Grahova, Glamoča, Kupresa, Drvara i Jajca.

80

Ovakav način poslovanja „Energopetrola“ d.o.o Mostar trajao je do 1997.godine, kada je Upravni odbor donio Odluku o dokapitalizaciji preduzeća i osnivanju dioničkog društva u mješovitoj svojini. Dokapitalizaciju je izvršila Dubrovačka banka d.d. Mostar. Izvršena je registracija novog preduzeća pod imenom „Petrol“ d.d. Mostar kod Višeg suda u Mostaru broj U/I-11/98 od 12.01.1998. godine. Odlukom Skupštine društva broj 167-2/00 od 28.07.2000. godine izvršena je promjena sjedišta i naziva društva u Petrol d.d. Ljubuški što je i registrovano pred Kantonalnim sudom u Širokom Brijegu dana 03.08.2000.godine. Poštujući Pravilnik o principima, načinu postupanja i pravilima prodaje u provođenju privatizacije preduzeća sa spornim pravima, stvarima i obavezama i kapitalom nastojano je da „Energopetrol“ d.d. Sarajevo i „Petrol“ d.d. Ljubuški sporazumno usaglase međusobne odnose. Kako takva nastojanja nisu rezultirala sporazumom Agencija je donijela Zaključak broj 05-19-4113/05 od 11.10.2005. godine, kojim se pozicionira „sporna imovina“ i nalaže revizija vlasničke strukture društva preduzeća „Energopetrol“ d.o.o. Mostar koji ima udjel u preduzeću „Petrol“ d.d. Mostar, odnosno društvu „Petrol“ d.d. Ljubuški. UO APF-a na svojoj 41. sjednici održanoj 27.07.2009. godine zadužio je stručne službe APF-a da izvrše postupak izbora revizora koji će obaviti reviziju preduzeća „Energopetrol“ d.o.o. Mostar, sa pravnog, finansijskog i računovodstvenog aspekta, uključujući provedene statusne promjene i dodatna ulaganja. Revizija će obuhvatiti i kretanje kapitala privrednog društva „Petrol“ d.d. Ljubuški u kome „Energopetrol“ d.o.o. Mostar ima udio u kapitalu. U skladu sa prethodnim Zaključkom izvršen je izbor revizora. Nakon što se utvrdi vrijednost i struktura kapitala, Agencija će u saradnji sa resornim ministarstvom i Vladom Federacije BiH zauzeti stav o privatizaciji uloga „Energopetrol“ d.o.o. Mostar u „Petrol“ d.d. Ljubuški. Po okončanju postupka revizije bit će dostavljeni finansijski podaci neophodni za donošenje odluke o metodu i privatizaciji uloga „Energopetrol“ d.o.o. Mostar u „Petrol“ d.d. Ljubuški. 8. PASIVNI PODBILANS

Aktivnosti koje se planiraju za pasivni podbilans u planskom periodu, odnosno do formiranja Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom, shodno Zakonu o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka, a imajući u vidu Zaključak Vlade Federacije BiH sa 113. sjednice od 19.08.2009. godine kojim se otpočinje procedura imenovanja direktora i Upravnog odbora Direkcije: - zaštiti imovinu, te kompletirati dokumentacionu osnovu za imovinu iskazanu u Centralnom registru pasivnog podbilansa koja je u vlasništvu Federacije BiH, - pokretanje aktivnosti prema nadležnim institucijama Federacije BiH (predsjedniku i dopredsjednicima Federacije BiH, Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu financija, Federalnom ministarstvu pravde i dr.) i Bosne i Hercegovine (Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Ministarstvu

81

financija i trezora BiH, Ministarstvu pravde BiH i dr.) za njihovo aktivno uključenje i sudjelovanja provedbe Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, a sve u cilju pozitivnog ishoda sudskih sporova po tužbama i drugim aktivnostima koje je pokrenula ili će pokrenuti Agencija, - imenovanje radnih tijela koja će vršiti istraživanja i evidentiranja neiskazanih stvari i prava iz pasivnog podbilansa, - kontinuirano dopunjavanje i vođenje Centralnog registra za stvari i prava iz pasivnog podbilansa u Federaciji BiH, - angažiranje domaćih i inozemnih eksperata (advokata, stručnjaka iz oblasti međunarodnog privatnog prava i međunarodnog privrednog prava i dr.), - saradnja sa kantonalnim agencijama u provođenju aktivnosti na zaštiti stvari i prava iz pasivnog podbilansa za preduzeća iz kantonalne nadležnosti, -priprema dokumentacione osnove za pokretanje sporova pred Međunarodnim sudom u Briselu, - kontinuirano upoznavanje Vlade Federacije BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH o stanju spisa po tužbama iz pasivnog podbilansa i zatražiti pomoć da izvrši pritisak prema vladama Srbije i Hrvatske u cilju da organi zaduženi za provedbu Anexa „G“ Okvirnog sporazuma o sukcesiji isti provode u pomenutim državama - Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH u saradnji sa Vladom Federacije BiH obezbjediti kontinuiranu saradnju sa nadležnim institucijama, odnosno ministarstvima u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj zaduženim za provođenje Anexa G Okvirnog sporazuma o sukcesiji. - kontinuirano informisati javnost BIH, Srbije i Hrvatske o neprovođenju međunarodnih ugovora i štete koju trpi BiH. - upoznati Visokog predstavnika (OHR) da se ne provodi Okvirni sporazum o sukcesiji kao međunarodni ugovor u Srbiji i Hrvatskoj. - kako su Srbija i Hrvatska u fazi prijema u Evropsku uniju putem nadležnih institucija uputiti pismo predstavniku Evropske unije za Jugoistočnu Evropu gospodinu Oli Renu i upoznati ga da se ne provodi Međunarodni ugovor (Okvirni sporazum o sukcesiji). 9. PODRŠKA PROCESU PRIVATIZACIJE Tokom 2009/2010. godine, težište rada na podršci procesu privatizacije bit će usmjereno na izvršavanju pravnih poslova, poslova vezanih za obrazovanje i informiranje, informatičkih poslova i poslova kontrole ugovorom preuzetih obaveza. 9.1. Pravni poslovi

• Izrada pravilnika i drugih provedbenih akata, te izmjene i dopune akata, kao i usklađivanje, ažuriranje i izrada prečišćenih tekstova pravilnika i drugih provedbenih propisa iz oblasti privatizacije čije donošenje je u nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine;

82

• Usaglašavanje postojećih provedbenih propisa sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća i donošenje ostalih zakona i drugih propisa koji su u toku, ili se očekuje njihovo donošenje u narednom periodu (Zakon o reviziji privatizacije državnog kapitala u privrednim društvima i bankama, Zakon o privrednim društvima i dr.).

• Učešće u predlaganju izmjena propisa iz oblasti privatizacije kroz davanje prijedloga i primjedbi na zahtjev obrađivača zakona i predlaganje određenih zakonskih rješenja.

• Davanje pravnih tumačenja u primjeni podzakonskih akata koje je donijela Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, te pravnih mišljenja i objašnjenja pojedinih odredaba propisa čiji su donosioci parlamenti BiH i FBIH, a obrađivači resorna ministarstva;

• Pružanje stručne pomoći kantonalnim agencijama i organizacionim jedinicama Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine u oblasti primjene propisa;

• Ostvarivanje nadzora nad primjenom propisa iz oblasti privatizacije; • Vođenje upravnih postupaka u prvom stepenu; • Priprema, obrada i zastupanje (po punomoći) Agencije za privatizaciju u

Federaciji Bosne i Hercegovine u sudskim sporovima; • Dostavljanje informacija na zahtjev Vlade FBiH, ombudsmana FBiH kao

i odgovora na poslanička pitanja iz oblasti privatizacije; • Kontrola zakonitosti donijetih sudskih rješenja o ostavini čiji predmet

ostavine čine potraživanja građana iskazana na JRG; • Pružanje pravne pomoći u izradi nacrta ugovora o prodaji državnog

kapitala, te drugih ugovora, sporazuma i protokola koje Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine zaključuje u obavljanju propisane djelatnosti;

• Izrada informacija – analiza o praćenju i kontroli zakonitosti u privatizacijskom procesu Federaciji Bosne i Hercegovine;

• Izrada izvještaja o sudskim sporovima u kojima je Agencija parnična stranka (godišnji i polugodišnji) i drugi pravni poslovi.

9.2.Kontrola ugovora

Kao vrlo važan segment podrške procesu privatizacije, u periodu 2009/2010. godine planira se kontrola ugovornih obaveza za slijedeće predmete:

R.B. PREDMETI KONTROLE

VRIJEME KONTROLE

1. Preduzeća 1.1. UPI Holding, Sarajevo

novembar 2009. godine i april 2010. godine

1.2. Konfekcija Borac, Travnik

decembar 2009. godine, maj i novembar 2010. god.

1.3. Interšped, Sarajevo stalne kontrole

83

1.4. Borac Katarina, Jajce

decembar 2009. godine i april 2010. godine

1.5. Feroelektro, Sarajevo

stalne kontrole

1.6. Cartonprint, Stolac

decembar 2009. godine

1.7. Hepok Mostar

novembar 2009. godine, maj, septembar i decembar 2010. godine

2. Imovina preduzeća 2.1. KTK Visoko (ug. br.05-19-4486/04) decembar 2009.godine i april

2010. godine 2.2. IP Krivaja Zavidovići (ug. br.05-19-2887/05) decembar 2009. godine 2.3. IP Krivaja Zavidovići (ug. br.05-19-3206/05) januar 2010. godine, maj i

novembar 2010. godine 2.4. KTK Visoko, (ug.br.05-19-5037/05) u

Sarajevu novembar 2009. godine i juni 2010. godine

2.5. TKA Cazin ( ug. br. 05-19-1-7/07) februar 2010. godine i novembar 2010. godine

2.6. IP Krivaja Zavidovići ( ug. br. 05-19-3898-4/06) u Zenici

decembar 2009. godine

2.7. Energoinvest Sarajevo ( ug. br. 03-19-1248 /07)

oktobar 2009. godine i novembar 2010. godine

2.8. Željezara Zenica ( ug. br. 05-19-2493-12/07) novembar 2009. godine 2.9. KTK Visoko, (ug.br.05-19-4627-5/07) u

Konjicu januar i april 2010 godine

2.10. KTK Visoko, (ug.br.05-19-1828-7/08) u Zenici

oktobar 2009. godine i novembar 2010. godine

2.11. KTK Visoko, (ug.br.05-19-734-13/09), u Mostaru

juni i oktobar 2010. godine

2.12. Željeznice FBiH, ( ug. br. 05-19-519-8/09) u Bihaću

juni i decembar 2010. god.

2.13. KTK Visoko, ( ug.br. 05-19-28-46/09) mart i septembar 2010. godine 2.14. KTK Visoko, ( ug.br.05-19-37-25/09) mart i septembar 2010. godine

UKUPNO: 21 ugovor Pored planiranih rokova moguće su dodatne (vanredne) kontrole ugovornih obaveza kao eventualne aktivnosti na ugovorima sa posebnim statusom u zavisnosti od postupanja državnih organa (Odluke Vlade FBiH, sudski postupci itd.): Večernje novine Sarajevo, Energoinvest – Comet Sarajevo i UNIS Holding Sarajevo. Također planira se:

• Vršenje kontrola za ugovore shodno Zaključku Vlade FBiH u predmetu Energopetrol Sarajevo, Mittal Steel Zenica i Krivaja 1884 Zavidovići.

• Kontrola ugovora koji će se zaključiti tokom 2009. i 2010. godine; • Saradnja sa kantonalnim agencijama za privatizaciju; • Aktivnosti na ažuriranju zajedničkog registra zaključenih ugovora,

raskinutih ugovora, izvršenja ugovorenih obaveza i pokrenutih sudskih postupaka zbog neizvršenja istih;

84

• Pokretanje postupaka za raskid ugovora (u zavisnosti od stepena izvršenja), a nakon svih pokušaja i napora da se ugovor održi na snazi, a i kontakta sa resornim ministarstvom, sindikatom i drugim nadležnim organima.

9.3. Obrazovanje i informiranje

U okviru edukativno-infomativne djelatnosti, prioritetne aktivnosti bit će usmjerene na:

• Pripremu materijala, grafičku obradu i printanje brošura i drugih štampanih materijala (planskih dokumenta i zvještaja o privatizacijskim aktivnostima), te pripremu i obradu i drugih printanih i elektronskih promotivnih materijala prema potrebama APF-a;

• Ažuriranje Zbirke zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti privatizacije sa unosom podataka za 2009/2010. godinu;

• Koordinaciju i pomoć predstavnicima javnog informiranja i pripremu informacija, odgovora na upite i drugih materijala;

• Pripremu saopćenja za javnost, obavijesti, kao i plaćenih oglasa i informacija o procesu privatizacije kao i plasiranje bitnih informacija za APF;

• Aktivnosti na press klipingu uz pomake na obimu i kvalitetu praćenja dnevne, sedmične štampe kao i elektronskih medija i priprema mjesečnih medijskih izvještaja;

• Unapređenje internog informiranja i predlaganje oblika razmjene informacija ali i drugih oblika međusobnog komuniciranja unutar APF-a;

• Obradu i unos podataka na Web stranicu APF uz stalnu promjenu, pripremu i inoviranje podataka;

• Pripremu i organiziranje seminara, okruglih stolova i tematskih konferencija uz pripremu potrebnih materijala;

• Aktivnosti na obrazovanju i dodatanom stručnom usavršavanju kroz učešće na kongresima, seminarima, savjetovanjima, kursevina i sl.

• Saradnja sa drugim institucijama i organizacijama koje su zainteresirane za proces privatizacije kao i razmjenu informacija i promotivnih materijala.

9.4. Informatika

U toku 2009./2010. godine osnovne aktivnosti će se bazirati na poboljšanju sigurnosti i zaštite lokalne računarske mreže APF-a kao i kontroli pristupa podacima iz baze podataka Jedinstvenih računa građana i Javne ponude dionica.

Jedan od ciljeva jeste i povećanje brzine pristupa globalnoj mreži Internet kao i redizajn web stranice apf.gov.ba.

Pokrenuta je inicijativa prema Federalnom ministarstvu finansija i produžen rok važenja certifikata.

Planira se zamjena računarske opreme na šalterima pošta na kojima se izvršavaju privatizacijske transkacije zbog dotrajalosti računarske opreme koja

85

je u upotrebi od 1999. godine (oprema u poštama bila bi zamjenjena sa DELL računarima koji se koriste u APF-u).

Planira se nabavka 6 novih računara za zaposlene APF-a te zamjena 15“ monitora za sve zaposlene kao i zamjena dotrajalih štampača HP LasetJet 6p.

Aktivnosti će biti usmjerene i na: održavanje računarskih stanica, instalaciju aplikativnih modula, podršku operaterima koji rade na šalterima za obradu privatizacijskih transakcija u poštama, zatim održavanje hardvera i softvera, administriranje bazama podataka, obrade i učitavanja (priprema i obrada Z1 obrazaca, priprema podataka dospjelih iz FMUP-a, FZ PIO/MIO, FMO, provjera podataka dospjelih iz institucija sa Direkcijom za privatizaciju RS-a i učitavanje tih podataka u sistem Registra potraživanja, obrada rješenja o nasljeđivanju kao i dostavljenje Federalnom ministarstvu finansija podataka o staroj deviznoj štednji koja je bila predmet ostavine), održavanje lokalne računarske mreže u Agenciji i podrška korisnicima, evidencija računarske opreme, održavanje web stranice apf.gov.ba i administriranje elektronske pošte kao i redovni update sistemskog i antivirusnog softvera. 10. ZAJEDNIČKI POSLOVI

1. Praćenje primjene zakona, podzakonskih akata i drugih propisa i općih akata iz oblasti privatizacije, sa posebnom pažnjom na izmjene i dopune Zakona o agenciji za privatizaciju i Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka, te donošenje Zakona o reviziji privatizacije u FBiH, sa ciljem:

- usklađivanja normativno- pravnih i drugih općih i administrativnih akata Agencije sa zakonskim propisima;

- analize Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji APF i pripreme općih i pojedinačnih akata vezanih za racionalizaciju radnih mjesta i sistematizaciju poslova i radnih zadataka.

2. Usklađivanje unutrašnje organizacije APF sa zakonskim propisima i Zaključkom sa 108. sjednice Vlade FBiH, br. 492/09, od 08.07. 2009. godine sa posebnom pažnjom na izmjene Statuta i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova.

3. Aktivnosti na unapređivanju organizacije rada i racionalizacije poslova sa posebnom pažnjom na:

- efikasnost i uspješnost poslovanja; - pouzdanost finansijskog izvještavanja i izvještaja o radu; - zaštitu imovine i sredstava; - funkcionalnu i uspješnu organizaciju rada u skladu sa aktima, - procedurama i uputstvima Agencije; - predlaganje optimalnijih rješenja za izvršavanje povjerenih zadataka iz - nadležnosti organizacionih jedinica Agencije; - koordinaciju rada između organizacionih jedinica; - analizu iskorištenosti zaposlenika i radnog vremena; - sagledavanje mogućnosti preraspodjele poslova i radnih zadataka; - monitoringa normativno-pravnih, općih i pojedinačnih akata, uputstava i - procedura Agencije;

86

- kadrovsko osposobljavanje i daljnja konsolidacija grupa poslova;

4. Vođenje stručno-operativnih poslova finansijskog, materijalnog i knjigovodstva stalnih sredstava:

- poslovi planiranja i izvještavanja kroz pripremu periodičnih obračuna i završnog računa;

- poslovi nabavke roba, vršenja usluga i ustupanja radova i blagajnički poslovi;

- poslovi godišnjeg popisa sredstava, obračuna plaća i drugih naknada zaposlenika i članova Upravnog i Nadzornog odbora;

5. Pokretanje inicijative i provođenje postupka za imenovanje novog saziva Upravnog odbora, priprema sjednica i materijala za Upravni i Nadzorni odbor:

- izrada zapisnika i priprema prijedloga odluka i zaključaka; - korespondencija sa organima zakonodavne i izvršne vlasti, te

institucijama i ustanovama FBiH. 6. Aktivnosti na obrazovanju i stručnom usavršavanju zaposlenika kroz

planiranje raznih oblika i vidova edukacije (seminari, savjetovanja, kursevi, tematski okrugli stolovi, specijalizacije i doškolovavanje).

7. Aktivnosti vezane za planirano preseljenje APF, vođenje administrativno-tehničkih i drugih pomoćnih poslova iz nadležnosti Agencije.

Broj: 02-19-1607/09 Sarajevo, 26.10.2009.godina D i r e k t o r Enes Ganić