SVEUČILIŠTE U RIJECITEHNIČKI FAKULTET

ZAVOD ZABRODOGRADNJU I INŽENJERSTVO

MORSKE TEHNOLOGIJE

TEHNOLOŠKI PROCESI GRADNJE I REMONTA BRODAPLANIRANJE U BRODOGRADNJI

Ime i prezime Sandra MikulićŠk. god. 2010/2011 Matični broj: 0069044447

SADRŽAJ

UVOD……………………………………..……………………………......................21. PLANIRANJE ……………………………………..……………………………....32. DUGOROČNO PLANIRANJE IZ PODRUČJA POSLOVNE POLITIKE BRODOGRADILIŠTA - STRATEŠKO PLANIRANJE…………………........33. TAKTIČKO PLANIRANJE GRADNJE BRODOVA…………………........6 3.1 Ugovaranje…………………..…………………..…………………..……………8 3.2 Projektna dokumentacija…………………..…………………..…………………..9

3.3 Planska dokumentacija…………………..…………………..…………………...11

3.3.1 Izrada dokumentacije……………..…………………..…………………...11

3.3.1.1.Klasifikacijska dokumentacija……………..…………………..….11 3.3.1.2 Radionička dokumentacija……………..………………................11 3.3.1.3 Tehnološka dokumentacija……………..………………...............13 3.3.1.4 Radno-obračunska dokumentacija……………..……………….....13 3.3.2 Planovi nabave materijala……………..………………...........................14 3.3.3. Planiranje procesa izrade i montaže elemenata brodskog trupa i brodske

opreme........... ……………..…………………………..……………...….16

3.3.4. Planiranje primopredajnih ispitivanja i primopredaje…..……………......20 3.3.4.1. Primopredajna dokumentacija…..……………...…..…………….20

4. OPERATIVNO PLANIRANJE GRADNJE BRODOVA…..……………..20

5. ZAKLJUČAK…..…………….....……………...…..……………...…..…………21

1

UVOD

Orijentacija na tržište, odnosno proizvodnja i davanje usluga za poznatog kupca postaje danas najznačajniji faktor osiguranja egzistencije poduzeća. U cilju opstanka poduzeća na turbulentnom svjetskom tržištu potrebna je stalna prilagodba na globalne trendove: visoka kvaliteta proizvoda i usluga (prema standardima ISO 9000), skraćenje vremena dolaska na tržište i isporuke (time to market, time to customer), sniženje cijena (Target Costing - biti jeftiniji od konkurenta) i povećanja kompleksnosti proizvoda i proizvodnje. Pri tome faktor vrijeme dobiva sve više na značaju (ne “jedu” velika poduzeća mala, već brza ona spora). Uz moto "samo su promjene konstantne", rastu zahtjevi za brzinom i fleksibilnosti glede promjena u strukturi tržišta, društva, lokaciji, procesima i proizvodu. Dolazi do drastičnog skraćenja životnog vijeka trajanja proizvoda, uz povećanje njegove kompleksnosti i broja varijanti, te se prelazi s masovne na serijsku pa čak i pojedinačnu proizvodnju (Mass Customization). Dok su u masovnoj proizvodnji za nepoznatog kupca proizvodni resursi određivali proizvod, koji je vodio do plana marketinga, te do konačnog kupca, u suvremenoj, agilnoj proizvodnji proces je upravo obratan. U suvremenoj konkurenciji surađuju zajedno kupac i odgovarajući tim, te se koriste zajednički resursi i postiže rješenje koje zadovoljava potrebe kupca. Prelazi se od tržišta koje je orijentirano proizvodnji na tržište koje je orijentirano zadovoljavanju potreba kupca. Zbog svih tih navadenih promjena sva su brodograđevna poduzeća, pa tako i hrvatska, u cijelom svijetu došle u fazu u kojoj u punoj mjeri sazrijeva spoznaja da se utvrđivanje poslovne i razvojne politike, a samim time i uspješnog opstanka na svjetskom brodograđevnom tržištu treba zasnivati na elementima koji proizlaze iz potreba na tržištu. Za utvrđivanje poslovne i razvojne politike potrebno je planiranje. Kako se danas većina hrvatskih brodogradilišta nalazi u vrlo lošoj tržišnoj poziciji razvoj konkurentskih sposobnosti prijeko potreban je uvjet njihovog opstanka. Primjena procesa strateškog managementa prilikom razvoja konkurentskih sposobnosti poduzeća nalazi

2

potpuni smisao u činjenici što taj proces poboljšava i unapređuje potencijale poduzeća i rezultira definiranim strateškim pravcem njegova djelovanja. Zbog toga što strateški aspekti razvoja konkurentskih sposobnosti i obuhvatnost strateškog managementa jačaju konkurentnost poduzeća, a time i njegov nastup na tržištu, uspostavom procesa strateškog managementa hrvatska bi brodogradilišta mogla bitno poboljšati svoju uspješnost.Glavni cilj ovog rada jest ukazati na ulogu procesa strateškog managementa u funkciji razvoja njihovih konkurentskih sposobnosti.

1. PLANIRANJE

Planiranje brodograđevne proizvodnje može se podijeliti na nekoliko faza, a to su:

- dugoročno planiranje iz područja poslovne politike brodogradilišta;- taktičko planiranje gradnje brodova;- operativni planovi gradnje brodova iz kojih se izvode programi rada sudionika u procesu gradnje.

2. DUGOROČNO PLANIRANJE IZ PODRUČJA POSLOVNE POLITIKE BRODOGRADILIŠTA - STRATEŠKO PLANIRANJE

Proces strateškog managementa suvremen je managerski alat koji je izrastao tijekom evolucijskog razvoja temeljne managerske funkcije: planiranja. Planiranje, kao misaoni proces, nužna je sastavnica svakog radnog procesa jer s njim se premošćava jaz između onoga što je organizacija sada i onoga što ona želi biti u budućnosti. Kako proces strateškog managementa u funkciji razvoja poduzeća omogućuje dugoročno unapređenje njegovih konkurentskih sposobnosti, pravilnom uspostavom procesa strateškog managementa hrvatska brodograđevna poduzeća mogu bitno poboljšati uspješnost i budući razvoj te ostvariti svoje ciljeve u budućnosti. U teoriji i praksi evolucijskog razvoja poslovnog planiranja karakteristična su četiri razdoblja. To su: - razdoblje financijskog planiranja- razdoblje klasičnog dugoročnog planiranja- razdoblje strateškog planiranja i- razdoblje strateškog managementa.

3

Funkcija strateškog managementa obuhvaća pet međusobno povezanih i uvjetovanih komponenti:1. razvoj koncepcije poslovanja s formiranjem vizije kakva će organizacija biti u budućnosti te definiranja dugoročnog usmjerenja i misije poduzeća,2. provođenje misije i vizije u specifične dugoročne i kratkoročne ciljeve organizacije koji predstavljaju njezine očekivane rezultate,3. definiranje strategija za postizanje željenih ciljeva,4. učinkovita i uspješna implementacija odabranih strategija te5. evaluacija ostvarenih rezultata s kritičkom analizom situacije uz iniciranje korektivnih prilagodbi u misiji, ciljevima, strategiji i njihovoj primjeni u svjetlu aktualnog iskustva, promijenjenih uvjeta, novih ideja, prilika i šansi.

Slika 1: Proces strateškog managementa

Prema slici 1 općeprihvaćen sadržaj strateškog managementa može se prikazati trima koracima: definiranje strategija, implementacija strategija te njihov razvoj i kontrola. Iza prikazanih koraka nameću se i vrlo očita pitanja kojima se strateški management nekog poduzeća bavi. Radimo li prave stvari na pravi način? U kakvoj se poziciji poduzeće nalazi? Koja je misija poduzeća? Kakav je odnos poduzeća i njegove okoline? Kakva je vizija poduzeća? Koji su ciljevi poduzeća i kako će ih postići?Vizija poduzeća predstavlja željenu sliku poduzeća u budućnosti. Ona je pogled u budućnost koji poduzeću određuje smjer djelovanja i poslovanja. Misija poduzeća predstavlja razlog postojanja poduzeća. Ona izražava njegovu posebnost u odnosu na konkurenciju i svrhu njegova nastupa i djelovanja na tržištu. Misijom poduzeće opisuje

4

svoje proizvode ili usluge naglašavajući pri tome vrijednost za kupce. Postojeće stanje poduzeća izražava se kvalitativnim i kvantitativnim prikazom njegovih resursa. Prvenstveno se naglasak stavlja na raspoloživa financijska sredstva, ljudske potencijale i fizičku imovinu. Analizom postojećeg stanja, poduzeće treba ustvrditi snagu i slabost vlastitog managementa i organizacijske strukture. U poslovnoj okolini poduzeće treba razmotriti pet ključnih komponenti. To su njegovi konkurenti, kreditori, kupci-potrošači, zaposlenici, sindikati i dobavljači. Analizom samoga poduzeća i njegove prvenstveno poslovne okoline manageri poduzeća trebaju prepoznati moguće strateške opcije, selektirati ih i odabrati one koje najviše obećavaju te ujedno predstavljaju priliku za uspješna investiranja. Rezultate koje poduzeće želi postići u višegodišnjem razdoblju jesu njegovi dugoročni ciljevi. Tipični dugoročni ciljevi izražavaju se najčešće pokazateljima uspješnosti kao što su profitabilnost, tržišni udjel, vodstvo u tehnologiji, produktivnost, međuljudski odnosi u poduzeću ili razvoj ljudskih potencijala. Kao što je vidljivo iz slike 1. kratkoročni ciljevi poduzeća proizlaze iz postavljenih dugoročnih ciljeva i odnose se na rezultate koje poduzeće želi postići u razdoblju od jedne godine. Vremensko razdoblje realizacije ciljeva može u zavisnosti od stabilnosti ili turbolentnosti okoline biti kraće ili dulje. Poslovna strategija obuhvaća ciljeve s obzirom na proizvode, usluge i tržišta za određenu stratešku poslovnu jedinicu, te upućuje na buduće aktivnosti poduzeća u pojedinim granama. Funkcijske strategije usredotočuju se na maksimiziranje učinkovitosti resursa poduzeća i povezivanja funkcijskih djelatnosti kako bi se poduprlo ostvarivanje korporacijskih i poslovnih strategija poduzeća. Nakon odabira strategija, kojima će se nastojati ostvariti postavljeni ciljevi, poduzeće prelazi na fazu izrade postupaka, programa, projekata i taktičkih planova potrebnih za primjenu strategija. Strategije se konkretiziraju programima koji su osnova za izvođenje određenih projekata. Za realizaciju programa i projekata neophodno je izraditi postupke kojima će se usmjeravati zaposleni u njihovom svakodnevnom djelovanju. U ovoj fazi procesa strateškog managementa strategije se pretvaraju u potrebne aktivnosti, odnosno akcije koje je potrebno izvršiti. Akcije operacionaliziraju projekte i programe, a definirani nositelji pojedinih akcija trebaju u planiranom roku ostvariti očekivane rezultate. Samu implementaciju strategija potrebno je nadzirati kako bi se ustvrdio stupanj realizacije postavljenih ciljeva. Kontrola, kao funkcija strateškog managementa, predstavlja nadzor nad djelovanjem poduzeća i njena svrha je da omogući poduzeću realizaciju postavljenih ciljeva, njihovo preispitivanje te eventualno redefiniranje zbog promjena koje su se ili dogodile, ili će se tek dogoditi u njegovoj vanjskoj ili unutarnjoj okolini.

Brodogradilište mora definirati svoju viziju, npr. naše Brodogradilište je brodogradilište u kojem svi žele graditi brodove: vlasnici, zaposlenici, dobavljači... " i koje nakon završetka započete modernizacije želi biti jedno moderno brodogradilište koje će izgledati kao na slici 2. i 3. i u kojem će se graditi softicirani brodovi.

5

Slika 2 i 3: Moderna svjetska brodogradilišta

Misija i razlog postojanja Brodogradilišta jest slijedeća: Saslušati želje brodovlasnika, odnosno tržišta, razumjeti ih i odgovoriti im kvalitetnim brodom. Kontinuirano unapređivati učinkovitost i produktivnost prema stopi od 6% godišnje kako bi se postigla ciljana profitabilnost i ostvario poslovni plan. Razvijati i unapređivati proizvode i usluge kako bi se zadovoljile i buduće potrebe kupaca. Brodogradilište je proaktivan gospodarski subjekt područja u kojem se nalazi i kao takav privlači i odgaja kvalificirane zaposlenike te izgrađuje partnerske odnose na obostrano zadovoljstvo i dobrobit. Glavni dugoročni i strateški cilj Brodogradilišta je završiti započetu modernizaciju kojom će skratiti rok isporuke broda i povećati produktivnost te time smanjiti trošak gradnje broda, što će u financijskom pogledu doprinijeti njegovom pozitivnom poslovanju i jačanju konkurentske sposobnosti. Brodogradilišna strategija fokusiranja na tržišnim segmentima brodova za prijevoz nafte i prerađevina nastala je kao rezultat analize vlastitih snaga i slabosti, analize okruženja u kojem živi i djeluje, te prilika i opasnosti koje vladaju na sve zahtjevnijem i vrlo cikličnom tržištu. Brodogradilišni odabrani segmenti su dovoljno veliki, značajno su različiti od drugih industrijskih segmenata, profitabilni su i na njima ono nastoji postići niže troškove proizvodnje u odnosu na konkurenciju. Kako u modernom poslovanju poboljšanje produktivnosti rezultira pozitivno na profitabilnost, potrebno je pratiti parametre koji ukazuju na uspjeh ili neuspjeh strategije. Ti parametri su: broj isporučenih novogradnji godišnje, godišnja količina ugrađene crne metalurgije [t

6

čelika] za izradu trupa broda,CGT (COMPENSATED GROSS TONNAGE),broj utrošenih radnih sati po novogradnji, USD/CGT-u, radni sati / CGT-u. Bez obzira što je profitabilnost brodograđevne industrije mala i bez državnih subvencija gotovo je nezamisliva, Brodogradilišni strateški cilj je poslovati sa minimalnom profitabilnošću. Kratkoročni, odnosno godišnji ciljevi Brodogradilišta proizlaze iz dugoročnih ciljeva i predstavljaju njihovu projekciju. Ti kratkoročni ciljevi mogu biti: Tehnički parametri broda, rok isporuke broda, posebne želje kupca tijekom pregovora, prije potpisa – (traž/zad,) posebne želje kupca tijekom projektiranja / konstruiranja, posebne želje kupca tijekom izgradnje - (traž/zad), garantne reklamacije na dobavljače - (traž/rješ), garantne reklamacije na brodogradilište, itd...

3. TAKTIČKO PLANIRANJE GRADNJE BRODOVA

Gradnja broda za brodogradilište počinje već prvim kontaktima s naručiteljem, kada se, ugrubo, definiraju značajke budućeg broda. Tada brod još nije tehnički definiran. Konačne značajke pojedinog objekta poznate su, zapravo, tek pri kraju gradnje.No za brodogradilište je, prilikom ugovaranja, bitno da može do potpisivanja ugovora definirati rok isporuke broda. Prvi korak je odrediti datume za ključne događaje kao polaganje kobilice, porinuće i isporuku broda. Zbog neizvjesnosti konačnog dizajna broda, tržišta materijala, te općenito radne situacije, može biti poželjno i mijenjati te datume kako bi se osigurale vremenske granice u ispunjavanju određenih obveza. To je isključivo pravo poslovnog menadžmenta. Ključni datumi su obično prikazani na grafu rasporeda na navozu; ovi datumi postaju sve kritičniji kada je broj navoza smanjen (samo jedan ili dva navoza ili gradilišta na raspolaganju). Procjena rasporeda navoza za nove gradnje je teško odrediva, pogotovo ako je nužno razvijati nove tehnike rada ako su potrebne novim objektima. Iskustvo je iznimno vrijedna odrednica u ovom poslu, jer je premalo vremena za bilo koju dublju analizu. Jedini način da se minimaliziraju potencijalna problematična područja, te kako bi se osigurao maksimalan stupanj uspjeha potrebno je uzeti u obzir svaki korak u gradnji broda i raspoređivanju procesa gradnje, bez obzira koliko se trivijalan korak može pojaviti. Važno je da je projektant upoznat sa svim relevantnim čimbenicima koji utječu na proizvodnju, kao što je maksimalna veličina i težina oplate, podsklopova i montažnih jedinica. Ali najvažnije je vrijeme i trud potreban za planiranje gradnje u početnoj fazi projektiranja. Kod preliminarnog planiranja odjel inženjeringa je pozvan da pomogne prvenstveno zbog mnogih pravila i propisa koji moraju biti zadovoljeni i zbog složenosti brodske konstrukcije,brodskih sustava i brodske opreme.

7

Slika 4: Složenost brodske konstrukcije, opreme i sustava

Važno je napomenuti da novim propisima, poput onih Intergovernmental Maritime Con-sultative Organization (IMCO) -Međuvladine pomorske savjetodavne organizacije i U.S. Coast Guard (USCG), uvelike su se povećale količine inženjerskog rada potrebnog za preliminarno planiranje i i izradu konačnog dizajna. Inženjerski rad započinje čim je ranije moguće, čak i prije nego što su rasporedi definirani. Opseg i temeljitost inženjerskog posla na sklopljenim ugovorima i specifikacijama vlasnika ili dizajnerskog agenta vlasnika značajno varira, i to izrazito može utjecati na napor inženjera u brodogradilištu.

Taktičkim planiranjem obuhvaćaju se ove sastavnice:

- predviđa se način gradnje novog broda;- predviđa se dinamika opterećenja kapaciteta radionica i veličina troškova koji mogu nastati zbog eventualne neusklađenosti opterećenja i kapaciteta;- određuju se ključni rokovi gradnje broda.

8

Predviđanje načina gradnje broda obuhvaća određivanje navoza gdje će se montirati trup; određivanje mjesta za opremanje broda; specifikaciju izvanrednih troškova koji mogu nastati pri gradnji broda i slično. Kod opterećenja kapaciteta radionica, procjenjuju se, najčešće, radni sati iako postoje i druge jedinice kapaciteta. Procjena radnih sati zasniva se na utrošku radnih sati pri izradi sličnog broda.

U definiciju ključnih rokova spadaju ove operacije:

- potpisivanje ugovora o gradnji novog broda;- početak obrade metalurgije trupa;- polaganje kobilice ili prve sekcije trupa na navoz ili dok;- porinuće broda; - početak ispitivanja broda u vezu; - dokiranje broda i pokusna plovidba;- isporuka broda.

3.1 Ugovaranje

Proces ugovaranja započinje time što brodovlasnik traži ponude o uvjetima gradnje broda od nekoliko brodogradilišta, a završava eventualnim potpisom ugovora. Brodogradilišta razmatraju ponudu i procjenjuju da li je za njih interesantna ili ne. Ako je brodogradilište zainteresirano šalje svoju ponudu brodovlasniku koji , ako je zadovoljan pristiglom ponudom, traži od brodogradilišta detaljnu razradu predprojekta. Brodogradilište izrađuje preliminarnu ponudu u kojoj opisuje ponuđeni brod. Ako je time zadovoljan, brodovlasnik traži detaljnu ponudu, te navodi svoje eventualne primjedbe i uvjete. Brodogradilište izrađuje detaljnu definitivnu ponudu, koja sadrži i tehnički opis, cijenu i rokove.

Brodovlasnik, ako mu takva ponuda odgovara, traži usklađivanje ovih dokumenata:

a) tehničkog opisa broda,b) općeg plana broda,c) općeg plana strojarnice,d) osnovne sheme sistema.

9

Slika 5: Od ugovaranja do isporuke

3.2 Projektna dokumentacija

Projektna dokumentacija naziva se još i ugovorna dokumentacija, jer je usklađena s zahtjevima brodovlasnika, međunarodnim propisima i konvencijama, te propisima klasifikacijskih društava prema kojima brod treba graditi. Kod pregovora s brodovlasnicima i sklapanja ugovora koristi se funkcionalna rasčlana broda. SFI sistem raščlane broda se izražava troznamenkastim brojem XYZ, u kojem:- prvi broj (X) definira broj glavne grupe. Od predvidenih 10 glavnih grupa 8 ih se koristi, a glavne grupe 0 i 9 se ne koriste,- kombinacija dva broja (XY) definira broj grupe. Od predvidenih 100 grupa, njih 77 se koristi,- kombinacija tri broja (XYZ) definira broj podgrupe. Od predvidenih 1000 podgrupa, njih 364 se koristi.Po funkcionalnoj raščlani izrađuje se projektna dokumentacija kao i klasifikacijski i sistemski nacrti te specifikacije materijala za narudžbu.

Projektna dokumentacija obuhvaća ove dokumente:- tehnički opis broda,- opći plan broda,- opći plan strojarnice,- opći plan nastambi,- bilanca električne energije,- kapacitetni plan,- preliminarna knjiga trima i stabiliteta,- osnovne sheme sistema.

10

Slika 6: Opći plan broda

Slika 7: Opći plan strojarnice

U projektnu dokumentaciju ubrajamo i osnovnu tehnološku koncepciju gradnje broda, tj. tehnološki projekt kojim su definirane osnovne tehnološke postavke gradnje.

Tehnički opis broda je dokument kojim se određuju najvažnija tehnička svojstva broda i opreme. U tehničkom opisu ugrađeni su svi nacionalni i internacionalni propisi i definirano klasifikacijsko društvo prema čijim ce se propisima graditi brod. Dobro, detaljno i jednoznačno izrađenim i usuglašenim tehničkim opisom onemogućuju se nesporazumi između brodovlasnika i brodogradilišta.

11

Opći plan broda je nacrt, ili više nacrta kojima se dopunjuje tehnički opis broda. Općim planom određuje se oblik broda, razmještaj prostora za teret, strojarnice, nadgrada, krme i pramca.Opći plan strojarnice je grupa nacrta koji definiraju smještaj strojeva, uređaja, opreme i komunikacija u pogonskim prostorima broda.Osnovne sistemske sheme (sheme cjevovoda i elektrike) često su dio tehničkog opisa. Ovim shemama definirana je zahtijevana funkcionalnost sistema. One su osnova za izradu energetskih bilanci i proračuna, što pak služe za dimenzioniranje i naručivanje opreme. U shemama se nastoji definirati oprema do onog stupnja detaljiziranosti koji može bitno uticati na cijenu broda.

3.3 Planska dokumentacija

Planska dokumentacija prati razradu projektne dokumentacije. Odmah nakon potpisivanja ugovora mora se izraditi opći plan gradnje broda iz kojeg proizlaze planovi:

- izrade dokumentacije,- nabavke materijala,- obrade limova i profila,- izrade sekcija,- montaže broda na mjestu gradnje broda (navoz),- opremanja,- primopredajnih ispitivanja i primopredaje.

3.3.1 Izrada dokumentacije

3.3.1.1.Klasifikacijska dokumentacija

Klasifikacijska dokumentacija je skup projektnih nacrta i proračuna koji služe za odobrenje od strane klasifikacijskog društva i brodovlasnika, kao i za potrebe naručivanja materijala i opreme, te izradu radioničke dokumentacije. Svrha izrade klasifikacijske dokumentacije je da se u ranoj fazi projektiranja broda definira glavnina opreme (strojevi, uredaji, armatura, cijevni pribor i sl.), koja iznosi više od 80% vrijednosti materijala koji se ugrađuje na brod i čije je vrijeme isporuke najdulje. Ti nacrti definiraju funkcionalne sistema broda, ali se ne mogu koristiti za izradu u radionici jer nisu detaljno razrađeni kao cjelina trup-oprema. Izrađuje se nakon potpisivanja ugovora o gradnji i usuglašavanja projektne odnosno ugovorne dokumentacije. Pod klasifikacijsku dokumentaciju mogu se svrstati sljedeće grupe dokumenata:- sheme i sistemski nacrti- popis armatura / materijala- zahtjevi za narudžbu A, B i C materijala

3.3.1.2 Radionička dokumentacija

Radionička dokumentacija obuhvaća razradu sistemskih i klasifikacijskih nacrta te njihovu prilagodbu potrebama rada u radionicama i na brodu. Ova vrsta dokumentacije

12

izrađuje se po dijelovima brodskog trupa (sekcijama), odnosno po brodskim prostorima koji se dobiju tehnološkom rasčlanom broda. Pritom se brod dijeli na pet osnovnih prostora: krmu, strojarnicu, teretni prostor, pramac i nadgrade. S obzirom da su to velike prostorne cjeline, pa je radom u njima teško upravljati, osnovni prostori se dijele na manje podprostore i mikroprostore, za koje se onda izrađuje radionička dokumentacija. Svakom radioničkom nacrtu pripada i specifikacija potrebnog materijala (popis materijala). Radionička dokumentacija služi za izmjenu informacija između tehnologa i konstruktora, te uz drugu prateću dokumentaciju, za potrebe izrade i montaže opreme. Njom se definira oblik, konstrukcija i potreban materijal za izradu brodske opreme.

Radionička dokumentacija sastoji se od:

- nacrta za montažu,- nacrta za izradu detalja,- popisa materijala za montažu,- popisa materijala za izradu detalja.

Slika 8: Nacrt za montažu

Radionička dokumentacija izrađuje se u konstrukcijskom uredu, na osnovi:- klasifikacijske dokumentacije,- propisa klasifikacijskog društva, i nacionalnih vlasti,- standarda brodogradnje, nacionalnih standarda,- skica proizvođača naručene opreme,- nacrta strukture brodskog trupa,- tehnološke koncepcije gradnje broda,- tehnološke podjele broda u grupe.

13

3.3.1.3 Tehnološka dokumentacija

Tehnološku dokumentaciju izrađuju tehnolozi na osnovi tehničke dokumentacije. Tom se dokumentacijom propisuju tehnološki postupci izrade i montaže nekog proizvoda, određuju potrebne radne operacije i vrijeme potrebno za ostvarenje određenog zadatka definiranog tehničkom dokumentacijom. Određivanje tehnološkog procesa kojim se minimaliziraju utrošak radnih sati i materijala, najbolji je način reduciranja troškova i povećanja proizvodnosti.

Tehnološka dokumentacija sadrži:- analitičke listove,- tehnološke upute,- tehnološke nacrte.

Analitički list je osnovni tehnološki dokument u koji se upisuju svi sadržaji radnoga ili tehnološkog postupka. Izrađuje se na osnovi nacrta i popisa materijala. Služi kao uputa za izvodenje radnih i tehnoloških operacija, po tehnološkom redoslijedu. Izdaje se za svaku tehnološku fazu ili dio faze. Izrađuje se po metodi normativa rada, a služi kao podloga za izradu normi rada i radnih listova.

Tehnološke upute i tehnološki nacrti izrađuju se da bi radnici mogli lakše izraditi ili montirati predmet d efiniran radioničkim nacrtom. Tehnološke upute mogu biti navedene na samom radioničkom nacrtu, ali se najčešće izrađuju odvojena tehnološka uputstva i tehnološki nacrti vezani uz određeni radionički nacrt ili radni zadatak, kao što su: uputstva za montažu i instalaciju specifičnih elemenata opreme za koje radnicima treba osigurati posebna uputstva, a čijim bi se nepridržavanjem mogla prouzročiti znatna šteta, uputstva za privremenu zaštitu elemenata instalirane opreme, način transporta specifične opreme, definiranje oskljenja i privremene energetike, i sl.

3.3.1.4 Radno-obračunska dokumentacija

Radno-obračunska dokumentacija izrađuje se na osnovi tehničke i tehnološke dokumentacije, a upotrebljava se za praćenje ostvarivanja zacrtanog plana, određivanja stupnja gotovosti proizvoda, praćenja troškova tijekom proizvodnog procesa, za obračunavanje osobnog dohotka nakon isteka obračunskog razdoblja i dr.U osnovne radno-obračunske dokumente ubrajaju se:

- radni listovi,- izručnice materijala,- povratnice materijala,- predatnice gotovog proizvoda.

Radni list. Na osnovi analitičkog lista, u kojem su razrađeni svi elementi tehnološkog procesa, izrađuju se radni listovi. Na radnim listovima ukratko su opisane potrebne radne operacije i vrijeme potrebno za njihovo obavljanje. Radni list obrađuje samo jednu fazu

14

iz analitičkog lista. Na osnovi radnog lista radniku se daje nalog za rad i na osnovi njega se radniku priznaje i obračunava osobni dohodak te troškovi radne snage po brodu, odnosno mjestu troškova (radionice). Ispostavlja se za svaku radnu ili tehnološku operaciju posebno, a sadrži podatke o radnom zadatku (nositelju, opisu i vremenu izrade). Radni list je ujedno i planski dokument.Izručnica materijala materijalni je dokument koji služi za podizanje materijala iz skladišta, radi izvršenja radnog zadatka. Izrađuje se prema popisu (specifikaciji) materijala. Za svaki materijal koji je evidentiran u skladištu, ispostavlja se posebna izdatnica. Na osnovi tog dokumenta prate se zalihe materijala i opreme koja se ugrađuje na brod, kao i njihov udio u troškovima proizvodnje. Njome se služimo za izračunavanje vrijednosnoga i konačnog sudjelovanja materijala u brodu, odnosno kao jedna od osnova obračuna rezultata poslovanja.Povratnica materijala je dokument pomoću kojeg se neutrošeni materijal vraća u skladište, čime se izbjegava stvaranje tzv. vrijednosnog otpada tj. materijal se povratnicom vraća u skladište gdje ima isti tretman kao i nepodignuti materijal.Predatnica gotovog proizvoda je dokument kojim se gotov proizvod predaje idućem sudioniku u proizvodnom lancu.

3.3.2 Planovi nabave materijala

Nakon potpisivanja ugovora o gradnji broda, započinje se s izradom specifikacija materijala, najprije onog za kojeg treba izdvojiti veća financijska sredstva, zatim onog čiji je rok isporuke dugačak, te za ostale materijale u skladu s planom gradnje broda. Vrijeme potrebno za nabavku materijala često određuje datum početka izrade tehničke dokumentacije . Kad god su zalihe materijala, uključujući i čelik, oskudne, ili kad god postoji mogućnost za dugo razdoblje isporuke materijala, narudžbe često se rade prije odobrenja plana . To je, naravno, učinjeno na rizik brodogradilišta. Promjene dizajna su neizbježne kao se dizajn razvija i također tijekom izgradnje. Ove promjene mogu utjecati na raspored, nabavu, pa čak i datum isporuke broda. Promjene koje utječu na brodsku težinu, težište sistema, ili volumen moraju se recenzirati kako bi se utvrdio njihov utjecaj na karakteristike broda. Učinak takvih promjena i povezanih troškova mora biti prihvatljiv svim zainteresiranim stranama prije nego što su promjene odobrene. Međutim, većina ugovora zahtijeva da brodograditelj, bez prethodnog dogovora za cijenu, sprovede te promjene, postavi ih kao bitne promjene, koje proizlaze iz važećih pravila i propisa koji nisu bili na snazi u trenutku potpisivanja ugovora. Svaki dodatak ili promjena bilo od strane vlasnika ili brodograditelja treba biti određena unaprijed u najkraćem mogućem vremenu.

Postupak nabave materijala za gradnju broda je sljedeći:

- nakon što se projektno i tehnički riješi određeni brodski sistem, šalje se odjelu nabave zahtjev za narudžbu materijala za predmetni sistem (A ,B I C materijali ), u kojem se navode sve relevantne tehničke karakteristike sistema koji se razmatra,- odjel nabave šalje upit za ponudu na više adresa dobavljača,

15

- nakon dobivenih ponuda i analize kalkulacijskog lista (radi usporedbe ponuda), komisijski se odabire proizvođač koji zadovoljava potrebne tehničke karakteristike i komercijalno je najpovoljniji,- na osnovi komisijskog zapisnika o najpovoljnijem ponuđaču, dolazi do procesa sklapanja ugovora s istim,- nakon isporuke robe od strane dobavljača, sastavlja se komisijski zapisnik o zaprimljenom materijalu,- na osnovi narudžbe i komisijskog zapisnika, ispunjava se karton materijala, koji skladištaru služi kao dokument o zaprimljenoj količini materijala.

Slika 9: Tok nabave materijala

Materijali koji se koriste u brodograđnji i koji se naručuju:

A materijali - namjenski nestandardni materijali, specifični i za svaku gradnju različiti, te se naručuju za svaki brod posebno (glavni motor, pomoćni motori, kotlovi, nestandardna armatura, itd.)B materijali - namjenski standardni materijali, različiti u ovisnosti o tipu i vrsti broda, te se za svaki pojedini brod naručuju zasebno (standardni ventili, filtri, itd.)C materijali – standardni materijali koji ne ovise o gradnji, vrijede za sve vrste i tipove brodove (vijci, matice, prirubnice, itd.)

S obzirom da troškovi materijala čine 60% do 70% ukupne cijene broda, kroz naručivanje materijala konkurentnih za brod i širokom primjenom ugradnje domaće opreme, može se znatno utjecati na troškove gradnje broda i konkurentnost hrvatskih brodogradilišta.

16

3.3.3. Planiranje procesa izrade i montaže elemenata brodskog trupa i brodske opreme

Cilj ovog planiranja je skraćenje trajanja gradnje broda. Da bi se skratila gradnja broda bitno je slijedeće:1. što više ubrzati gradnju i smanjiti trajanje radova2. primijeniti najsvrsihodnije i najekonomičnije postupke u proizvodnji3. razviti što više pripremu u proizvodnji4. stvoriti od plana snažno sredstvo upravljanja proizvodnjom5. graditi što manji broj brodova istovremeno radi veće koncentracije radne snage

Osnovni materijali za gradnju brodskog trupa čine limovi i profili koji se u standardnimveličinama nabavljaju od valjaonica. Limovi za gradnju sekcija brodskog trupa naručuju se u ranoj fazi projektiranja broda prema specifikacijama iz proizašlih iz projektne dokumentacije. Veličina limova definira i veličinu sekcija brodskog trupa.Vrsta, debljina i dimenzije limova i profila definirani su proračunom čvrstoće broda u fazi projektiranja brodskog trupa. Projektant se zbog smanjenja težine broda, u fazi projektiranju koristi različiti asortimanom limova i profila, međutim iz proizvodno-tehnoloških razloga, za brod se naručuju i ugrađuju limovi i profili unificiranih debljina u smanjenom dijapazonu različitih dimenzija. To olakšava nabavku, skladištenje i upravljanje proizvodnim procesom, iako nešto povećava težinu čelika na brodu, što ga čini skupljim i težim. Međutim zaključuje se kako se isto kompenzira olakšanim proizvodnim procesom izrade i montaže elemenata brodskog trupa. Limovi i profili se predmontiraju u sekcije . Kod same izgradnje brodskog trupa iz sekcija treba ostvariti sljedeće preduvijete: pravovremeno određivanje najpovoljnije podjele trupa broda u sekcije, najpovoljniji način i redoslijed sastavljanja i spajanja elemenata u sekcije, optimalan opseg zgotovljavanja sekcija na predmontaži. Primjenom velikih trodimenzionalnih sekcija i prstenastih sekcija smanjuje se udio zavarivanja trupa broda na navozu, smanjuje se korištenje dizalica navoza, čime se ne oslobađaju za potrebe opremnih radova čime se znatno ubrzava proces gradnje broda. Iduća veliku prednost izrade velikih trodimenzionalnih i prstenastih sekcija čini mogućnost široke primjene opremanja u sekciji. Oblik tih sekcija prilagođen je maksimalnoj primjeni opremanja u sekciji i pojednostavljenju procesa montaže na navozu. Prostorne granice velike trodimenzionalne sekcije u većini slučajeva podudaraju se sa granicama prostora opremanja (zonama opremanja) na brodu, što nije slučaj za tipove sekcija kao što su dvodimenzionalna i trodimenzionalna sekcija. Gradnja brodskog trupa sastoji se u izradi velikog broja sekcija koji se montiraju i spajaju na navozu. Istovremeno s montažom brodskog trupa na navozu, paralelno se (u većem ili manjem obimu) odvija i opremanje broda.

Pri izradi plana opremanja broda koriste se:- osnovni rokovnik gradnje broda (tzv. MASTER PLAN),- gantogram opremanja,- mrežno planiranje.

17

Slika 10: Mrežni dijagram

Mrežno planiranje je alat za planiranje, koji omogućuje bolje praćenje ostvarenja, radnih zadataka i kontrole troškova, u ovisnosti od stupnja izvedbe nekog projekta.Mrežni dijagram je grafički prikaz procesa pripreme proizvodnje te izrade i montaže proizvoda.Ciljevi tehnike mrežnog planiranja su:1. osiguranje razumljivog pregleda cjelokupnog objekta planiranja,2. jednoznačni prikaz logičnog odvijanja i međusobnih zavisnosti različitih aktivnosti,3. točnija procjena vremena, odnosno utvrđivanje termina za sve aktivnosti,4. spoznaja o kritičnom putu, tj. o vremenski najopterećenijem dijelu procesa,5. pravovremeno uočavanje moguće ometajućih faktora, koji mogu utjecati na planirani tijek odvijanja aktivnosti, a time i na pravovremeni završetak procesa,6. olakšavanje uspoređivanja raznih varijanti planova, s ciljem usvajanja optimalnog proizvodnog procesa u planiranom vremenu,7. korištenje elektronske obrade podataka (naročito kod većih projekata), s ciljem rasterećenja planera od rutinskih poslova i izračunavanja vremena različitih varijanti planova.

Ključnu ulogu u procesu opremanja broda čini kvalitetna priprema i organizacijaprocesa opremanja, što uključuje utvrđivanje, organiziranje i povezivanje svih proizvodnih aktivnosti koje učestvuju u tom procesu.. To uključuje kombinaciju različitih vrsta potreba i resursa koji će zadovoljiti pojedinačne zahtjeve opremanja broda. Za kvalitetno izvršenje procesa opremanja, kvalificirana radna snaga, materijal i alat moraju biti dodijeljeni svakom pojedinom procesu opremanja. Opremni radovi započinju već kod predmontaže sekcija brodskog trupa, a završavaju kod primopredaje broda.

18

Jednu od glavnih osobina opremnih radova čini njihova međusobna zavisnost i poštivanje tehnološko-planskog redoslijeda opremanja, kako zbog dodatnog skidanja i vraćanja opreme na ugradbeno mjesto, ne bi došlo do ponavljanja radova. Ukupni obim opremnih radova potreban za stavljanje u funkciju svakog pojedinog brodskog sistema, sastoji se od radova izvršenih u radionici, u predmontaži brodskog trupa, na brodu (na navozu i opremnoj luci), te testiranju i ispitivanju funkcionalnosti instalirane brodske opreme. Pojedinačna izrada detalja opreme, sklopova i blokova opreme, bravarske i limarske opreme i sl. ne mora se nužno odvijati u specijaliziranim radionicama unutar brodogradilišta, već se isto može izvoditi u specijaliziranim kooperantskim tvrtkama izvan brodogradilišta. Tada brodogradilište postaje montažnog tipa, s radnim grupama specijaliziranim za montažu odredenog brodskog sistema, i obavljanje manjih zahvata i preinaka direktno na brodu. Moderna tehnologija gradnje broda temelji se na velikim sekcijama opremljenim u predmontaži brodskog trupa, čime se znatno skraćuje trajanje gradnje broda. Velična i stupanj opremljenosti sekcije limitirani su nosivošću transportnih sredstava i dizalica.Valja istaknuti i potrebu za suradnjom između brodogradilišta, njihovih projektnih timova i znanstvenih institucija, glede razmjene i razvijanja projektnih i konstrukcijskih rješenja, koje ce doprinijeti smanjenju troškova i trajanja gradnje broda, te povećanju stupanja standardiziranosti elemenata brodske opreme.Za efikasno odvijanje procesa opremanja broda potrebno je osigurati odgovarajuće uslove kao što su:1. Široka primjena opremanja sekcija u predmontaži i opremanja u blokove opreme (module i sklopove).2. Detaljno planiranje po prostorima i disciplinirano izvršavanje svih planskih zadataka.3. Odgovarajuće pripremljena dokumentaciju i materijal. Pod odgovarajućom dokumentacijom podrazumijeva se radna dokumentacija koja osigurava nesmetano odvijanje procesa izrade, predmontaže ili montaže elemenata brodske opreme. Drugim riječima, radna dokumentacija mora sadržavati određeni radni zadatak. Veličina radnog zadatka treba biti ograničena razumnim trajanjem, čime se osigurava:

preklapanje sadržaja nacrta i radnog zadatka, tj. jedan nacrt odgovara jednom radnom zadatku,

ograničeno trajanje radova na pojedinom radnom zadatku, mogućnost detaljnog planiranja i praćenja izvršenja zadatka, jednostavnija priprema i kontrola materijala.

19

Slika 11: Opremanje pramčanog pika

Slika 12: Opremanje dimnjaka

Nakon montaže sekcija na navozu slijedi njegovo porinuće i završetak opremanja u opremnoj luci. Ako se brod gradi u suhom doku onda se on predaje vodi na način da brod zapluta.

20

3.3.4. Planiranje primopredajnih ispitivanja i primopredaje

3.3.4.1. Primopredajna dokumentacija

Primopredajnu dokumentaciju brodogradilište izrađuje se kao zadnji dio tehničke dokumentacije.

Primopredajna dokumentacija dijeli se na:• protokol o primopredaji broda te• na ostalu dokumentaciju.

Protokol o primopredaji broda najčešće sadrži sljedeće dokumente:− podaci o brodu,− liste neisporučene dokumentacije i materijala,− protokol o pokusnoj plovidbi,− protokol o brodskim certifikatima i dokumentima,− knjigu isporučenih certifikata,− lista isporučenih instrukcijskih knjiga,− lista isporučenih nacrta,− lista isporučenih rezervnih dijelova i alata,− lista isporučenog materijala,− lista certifikata klasifikacijskog društva,− obračun cijene broda

Obračun cijene broda provodi se na temelju: ugovorne cijene broda, plaćenih avansa, provedenih obračuna izmjena na brodu, obračuna bonusa i/ili penala prema ugovoru o gradnji, obračuna goriva i maziva te obračuna ostalih troškova.Potom slijedi: usaglašavanje sadržaja protokola s predstavnicima kupca (potpisani protokol o primopredaji i pismena potvrda o uplati primopredajne rate od strane naručitelja osnova je za fizičku isporuku broda), kompletiranje ostale primopredajne dokumentacije, te konačno potpisivanje, distribuiranje i arhiviranje primopredajnedokumentacije.

4. OPERATIVNO PLANIRANJE GRADNJE BRODOVA

Operativno planiranje obuhvaća vrijeme od najmanje planske jedinice vremena pa do tri mjeseca. Operativni plan mora odražavati stanje iz godišnjeg plana i s njim mora biti u potpunosti usklađen. Osnova planske dokumentacije je planiranje proizvodnje. Ostali su planovi (npr. plan financiranja, plan kadrova) prateći planovi. Godišnje i operativno planiranje provodi se pomoću tri tehnike: rokovnikom, gantogramom i mrežnim planiranjem. U sklopu operativnog planiranja može se provesti i tzv. fino planiranje i terminiranje, koje razrađuje plansko vrijeme od tri do šest dana. U tom slučaju, a općenito u operativnom planiranju, sve valja razraditi unaprijed, da bi željeni dogadaji nastupili u vrijeme koje je za nas povoljno, a nepovoljni bili spriječeni.

21

5. ZAKLJUČAK

Na primjerima izrađenih brodova do sada razvidno je da Republika Hrvatska ne zaostaje u znanstvenom smislu za svjetskim trendovima u brodogradnji. Hrvatski brodovi dobivali su mnoga priznanja za najbolje i najkvalitetnije brodove na svijetu, ali ti isti brodovi su prouzrokovali poslovanje s gubitkom u našim brodogradilištima. To je jasni pokazatelj da proizvodni procesi u brodogradilištu nisu dobro organizirani ni planirani. U radu je opisana metodologija planiranja i organiziranja brodograđevnog proizvodnog procesa.Od takve se metodologije očekuje da brodograđevnim poduzećima omogući brži, efikasniji i kvalitetniji pristup planiranju složenosti i dinamike kompleksnog brodograđevnog proizvodnog procesa, te povećanju konkurentnosti na tržištu. Opisane su metode koje su istražene i primjenjene u mnogim svjetskim brodogradilištima te su se pokazale iznimno uspješnim. Rad ukazuje da hrvatska brodogradnja mora pratiti svjetske trendove u planiranju i organiziranju proizvodnje, te da stručni kadar treba biti spreman stalno učiti i primjenivati nove metode kako bi hrvatski brodovi bili ne samo kvalitetni nego i isplativi.

22

Literatura:

[1] O.Pekica (2003.), ”Strateški management i konkurentska sposobnost hrvatskih brodograđevnih poduzeća”, magistarski rad, EFZ[2] www.riteh.uniri.hr/.../ OPREMNI %20 RADOVI %20U %20 BRODOGRADNJI .pdf [3] R.Tagart ( 1980.), ”Design and Construction”, Written by a group of authorities[4] S.Certo/J.P.Peter (1993.), "Strategic Management: A focus on Process", Irwin[5] M.Hadjina (2007.), ”Od ugovora do isporuke”[6] R. Rubeša (2010.), ”Tehnološki procesi gradnje i remonta broda”

23