Pobjeda ratom ili pobjeda pravdom? · jezik Perzijskoga Carstva bio aramejski, a jezik Seleukidskoga Carstva i no-vih doseljenika nakon Alexandrova pohoda grčki.1 Osobito nam može

IzvorničlanakUDK[316.485:355.018]:232+24(045)doi:10.21464/fi36402

Primljeno:28.1.2016.

MislavJežićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Pobjeda ratom ili pobjeda pravdom?Vijaya i dhammavijaya

SažetakIndijski vladar Aśoka (273/269.–232. pr. Khr.) ostavio je znatan korpus natpisa na širokome prostoru svojega carstva o načelima svoje vladavine. Njegovi su pretci osvojili gotovo či-tavu Indiju i područja današnjega Afghanistana i dijela Irana. On je vodio samo jedan rat u Kaliṅgi za istočnu obalu Indije. Strašne posljedice toga rata jasno je opisao na vlastitim natpisima. Potom je obustavio ratovanje i odlučio osvajati svijet načelima (buddhističke) pravednosti. Održavao je diplomatske odnose sa susjednim državama i imao poklisare u svim helenističkim kraljevstvima. Četrdesetak godina gradio je drugačiju Indiju i slao mi-sionare da grade drugačiji svijet. Njegove su misli o ratu, miru, pravednosti i brizi za sva bića jedinstvene u povijesti politike.Loza je Aśokina vladala još pedesetak godina poslije njega, otprilike do 185. g. pr. Khr. Potom je na vlast u dijelu carstva došla brahmanistička loza Śunga (185.–73. pr. Khr.), a sjeverozapad su stali osvajati grčki vladari iz Baktrije, a zatim i neki iranski i drugi narodi. Śunge su vjerojatno zaslužni za neku vrst brahmanističkoga preporoda i vjerojatno je da je za njihova vladanja zaokružen narativni dio velikoga ratničkoga epa Mahābhārata. Možda je u to vrijeme ispjevan i bitan dio misaonoga spjeva Bhagavadgītā u okviru toga epa. U njem se raspravlja koliko je rat grijeh, i u kojem slučaju je dužnost, a nije grijeh ratovati. Tu se brahmanistički nazor prepoznatljivo upušta u polemiku s buddhističkim (ne spominjući ga imenom).U kontekstu takve polemike između buddhizma i brahmanizma (a i jinizma) formulirale su se neke od najznatnijih ljudskih dilema u odnosu na rat, nasilje, pravdu i nenasilnost, i stvorili su se obrisi etičkih pogleda na ljudsko djelovanje i život uopće, koji nas i danas jednako mogu potaći na razmišljanje i zauzimanje stava prema životu i drugim ljudima i živim bićima.I buddhizam i brahmanizam razvili su svoje temeljne pojmove o ljudskoj obvezi da se dje-luje iz dužnosti bez obzira na vlastitu korist, s krajnjom svrhom da se ostvari opće dobro i održi svijet. Na taj su način izrazili svojevrstan kategorički imperativ da se djeluje u skladu s idealnim općim zakonodavstvom (dharmom, bilo u buddhističkome ili brahmanisičkome smislu), a indijski su ga mislioci izrazili na takav način dvije tisuće godina prije Kanta. Razlika između brahmanističkoga i buddhističkoga shvaćanja ipak je u tome što po brah-manističkome shvaćanju treba toj svrsi težiti djelujući samozatajno iz dužnosti, bez obzira na moguće nanošenje patnje drugima, dok po buddhističkome shvaćanju tu svrhu treba ozbiljiti upravo iz milosrđa koje nas navodi na najveće napore da bismo ljude i druga osje-ćajuća bića spasili od patnje i tjelesne i duševne propasti. Mnogi buddhistički i jinistički nazori i vrijednosti bili su ipak s vremenom prihvaćeni i u hinduizmu.

KljučneriječiAśoka,Bhagavadgītā,rat,pravda,dharma,dhammavijaya

10.21464/fi36402

https://doi.org/10.21464/fi36402

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(641–658)

M. Ježić, Pobjeda ratom ili pobjeda prav-dom?642

IndijskivladarAśoka(273/269.–232.pr.Khr.) iz lozeMaurya(4.–2.st.pr.Khr.)ostaviojeznatankorpusnatpisanaširokomeprostorusvojegacarstva.Međunjimanajvećuskupinučinenatpisina stijenamakoje jepostaviopogranicama svojega carstva. Na njih je u 12. i 13. godini svojega vladanjanakonposvećenjazakraljadaouklesatičetrnaestproglasaoopćimnačelimasvojegavladanjaisvojimvladarskimodlukamanadevetmjestanarubovimacarstva.Zarazlikuodnjih,postaviojenatpisenastupovimausredišnjimdije-lovimasvojegacarstva.Nanjihjeuvećojmjeriuniosavjetezaposebnapita-nja,uključujućipitanjavezanauzbuddhističkuredovničkuzajednicu,osobitousedamproglasauklesanihnašestmjestau26.i27.godininakonposvećenjazakralja.Poredtogaimainekihmanjihipojedinačnihnatpisa.Kaoposebnazanimljivostmogu se spomenuti natpisi na sjeverozapadu, uKandahāru udanašnjemAfghanistānu,nagrčkomeiaramejskome,kojiprenoseistaćudo-rednanačelakaoiprakrtski(srednjoindoarijski)natpisinastijenama.Aśokase je,dakle,obraćaona jezikupučanstva isvojimpodanicimaukrajevimakojesuSeleukidimoraliprepustitiMauryama,atujetradicionalnislužbenijezikPerzijskogaCarstvabioaramejski,ajezikSeleukidskogaCarstvaino-vihdoseljenikanakonAlexandrovapohodagrčki.1

Osobitonammožebitizanimljivozapovijesni iživotnikontekstAśokinihnatpisanjegovoiskrenoizvješćeojedinomeratukojijevodiozasvojegavla-danjaukojemjeosvojiostrateškivažnuzemljuKaliṅgu.Proglas13:

»Kadajekralj2Bogomiljenik3Milostivogledi4biovećosamgodinaposvećenzakralja,osvo-jiojeKaliṅgu.Jednaipolstotinatisućadušabilajeodanleodvežena.Stotinajetisućabilapobijena.Mnogoputatolikojepomrlo.Poslijetoga,sadapoštoje(zemlja) Kaliṅgābilaza-uzeta, silan (se je) silazak (?) dhamme (dogodio), žudnja za dhammom, pouka u dhammiBogomiljenika.Toježaljenje(kajanje)Bogomiljenika,poštojeosvojioKaliṅge:Kadasene-osvojenazemljaosvaja,kojijepritomepokolj,umiranjeiodvoženjenaroda,toBogomiljeniksmatratakvimdasemorasnažnoosjetiti,veomateškim.AovoBogomiljeniksmatrajoštežim:brahmaniiśramaṇekojitamožive,idrugesljedbe,ilidomaćini,5kojislijedeovo:poslušnostonimauvrhovnojslužbi,6poslušnostotcuimateri,poslušnostučiteljima,apremaprijateljima,znancima,drugovimairođacima,premarobovimaislugamaobuhvatnuobzirnost7ičvrstoćuupredanosti–takvima8sepritomzbivanasilje,pokoljirastajanjesdragima.Aiuonihkojisu(sami)dobroprošli,9(ali)imsenijeumanjilosuosjećanje,nesrećesudopaliprijatelji,znanci,drugovi i rođaci, a to stogabiva udarcem (pozlijedom) i za njih.To sudioništvo svih ljudiBogomiljeniksmatrateškim.(…)Kolikojeljuditada,kadaje(zemlja)Kaliṅgābilazauzeta,pobijeno, pomrlo i odveženo, stoti dio toga ili tisućiti dio togadanasBogomiljenik smatrateškim!«10

Nakon toga rata iznosizašto ikakoseodlučiodavišenepobjeđuje ratomnegodapobjeđujepravdom,odnosnobuddhističkimćudoređem(dhamma).Tunavodiikraljevstvakojajeosvajaopravdom,odnosnošaljućimisionareidrugupomoćunjih.Proglas13:

»Ali onu pobjedu Bogomiljenik smatra glavnom koja je pobjeda dhamme (pobjeda prav-dom ili buddhističkim ćudorednim naukom)! Nju je pak izvojevao Bogomiljenik na svimgranicama,svedošeststotinayojana,11(ondje)gdjejeAntiokh(KAṃtiyoga/ShAṃtiyoka)imenomkraljJonjana(Grka)idaljeodtogaAntiokhačetirikralja:Ptolemaij(KTulamaya)imenom,Antigon(KAṃtekina)imenom,Maga(K Makā/GMagā)imenom,iAlexandar(KAlikyaṣudale/ShAlikasudaro)imenom.12Premadolje(najug,gdjesu)CoḍeiPāṇdye,svekolikojedoTāmraparṇī(Ceyona).Istotakoovdje,ukraljevstvumeđuJonjanimaiKambo-jama(nasjeverozapadu),NābhakamaiNabhapantiima(nasjeveru?),međuBhojamaiPitini-kama,AndhramaiParindama(najugozapadu).13PosvudaslijedepoukuodhammiBogomi-ljenika.IondjekamoneiduglasniciBogomiljenika,itisečuvšizaponašanjeBogomiljenikapremadhammi,zapropiseizapoukuodhammi,usklađujusdhammomiusklađivatćese.Dobitakkojitimebivajestpobjedasvugdje!Apobjedasvugdjenosidoživljajzadovoljstva.14Onajezadobivena!–tozadovoljstvobivaupobjedidhammom.Nolakozatozadovoljstvo!



SamoonosvjetskoBogomiljeniksmatravelikimplodom.Raditesvrheovajjenatpisodha-mmi15napisan.«16

Anavodidijelomikakvujepomoćunjihslao.Proglas2:

»Svugdjepodvlašću17 kraljaBogomiljenikaMilostivogledoga, i isto takouprekograničnimkrajevima,kaoštoje(zemlja)Coḷa,Pāṇḍya,Satyaputra,Keralaputra,doTāmraparṇī,18 (iondje

1

NajiscrpnijijeopisnatpisauHultzschu,1925(21969),vrlopraktičanuBlochu,1950,anaj-iscrpnijijeinajvišedodnevljenpopisuFalku2006.

2

GenShraño,Mrājina,Grāñā,DhJlājinā.

3

Shdevanapria,M devanaṃ(priye)na, G devānaṃpriya, K devānaṃpiya, J devānaṃpiya, dosl. »mio nebesnicima, prijatelj nebesni-ka«. DionaslovakraljaizlozeMaurya.

4

M priyadraśin, G priyadassin, K piyadassin, J piyadassin, dosl. »milapogleda,prija-teljskogapogleda,milostivapogleda«.Drugidiokraljevskoganaslova.

5

Tj.obiteljskiljudi.

6

Hultsch: onima s visokom plaćom (?). Sh agrabhuṭiṣuśruṣā < *agra-bhti? s visokomdužnošću?Hultzschevosetumačenjemoždaoslanja na podatke o plaćama u kraljevstvuiz Arthaśāstre, gdjenavišidužnostici(unaj-višimslužbama)dobivajuinajvišeplaće.Tuglavniministar,purohita ivojskovođadobi-vaju48.000paṇa(jedinicaodca3,75gsre-bra),rizničariglavniporeznik24.000paṇa,drugiministri12.000paṇa,računovođeiči-novnici500paṇa,obrtinici120paṇa.Omjerplaćaobrtnikaiministra,dakle,uvrijemezakojetopropisuje Arthaśāstra (anekimisledajetorazdoljeMaurya;Thapar1966,1977:83)bioje1:100.Riječ bhuṭi < bhti možeimativiše značenja: »nošenje, održavanje, služba,plaćazaslužbu,prinos«.

7

K(ṣa)m(y)āpaṭipati,Shsammapratipa(ti).

8

Tokraljsmatrajoštežimjertakvitodjelimani»priljevima«(skt.karman,parisrava)nisuzaslužili.

9

Shsuvihitanaṃ,Kṣuvihi(t)ānaṃ.

10

Moj prijevod prema izdanjima: Hultzsch,1925,21969:207–209;Bloch,1950:125–128.

11

yojana»udaljenostoduprezanjadoisprezanjazaprege«,možebitidaljinaod4,5ili9engl.

milja(MW),ovdjevjerojatnooko4,dakle,oko6,43km.Utomebislučaju600yojanaiznosi-lootprilike3.861,6km,kolikojeibiloodgra-nicaAśokinacarstvadoLybijeiliĒpeira.

12

Aśokin13.proglasnastijeniovdjedajedrago-cjenepodatkeodiplomatskimvezamaAśoki-nacarstvashelenističkimcarstvimanjegovavremena: svladarimaAntiokhomII (Theos)(261.–246.), Ptolemaijem II Philadelphom(285.–247.), Magom od Kyrēne (360.– ca.358.ili252.?),AntigonomGonatomodMa-kedonije(286.–239.)iAlexandrom,vjerojat-noodĒpeira(272.–ca.255.?),sinomPyrrha,anekimisledaseradioAlexandruodKorin-tha(252.–244.).

13

U carstvo Maurya pripadali su Grci uArachōsijiiGedrōsiji.Kambojesuvjerojatnoviše istočnoiransko nego indoarijsko plemenasjeverozapadu,moždauArakhōsiji(moždasugovorilimladoavestički,Witzel).NābhakeiNābhapanthieThaparsmještauhimālayskekrajeve,nedalekoKālsī.BhojesuBühleriA.Sen smještali u Vidarbhu (Berar), a ThaparizmeđurijekaNarmadāiTapti,sjeveroistoč-no od njih Pāriṃde, aAndhre uz Godavarīu telušku zemlji. Za Piteṇike nagađa Smithda su nastavali krajeve sjeverno od gornjeGodavarī,aThaparizmeđurijekaGodavarī i Kṣṇe, notonijepouzdano.

14

Shpriti-raso,Gpītiraso,Kpitilase.

15

ShM dhramadipi,Gdhaṃmalipī,Kdhaṃmalipi,Jdhaṃmalipī. Riječdipi,Ilipipre-uzetajespismenošćuizPerzije,akrajnjijojjeizvoruŠumeru.

16

Mojprijevodpremaizdanjima:Hultzsch,1925,21969:210–211;Bloch,1950:129–132.

17

Shvijite,Mvijitasi,Gvijitamhi,KDhJviji-tasi,dosl.»uosvojenome(carstvu)«,noAśo-ka,osimKaliṅge,nijevišeosvajaocarstvo.

18

Coḷe suvladarska lozauTāmilNāḍuu,okoTiruchirapallia(iThanjāvura),Pāṇḍyesudru-galozaokoTirunelvelia(iMadure),Kerala-putresuujužnojKerali,aSatyaputremoždasjeverno od njih. Tāmraparṇī je Śrī Laṅkā.SvisuoniizvangranicaAśokinacarstva.



gdjeje)grčkikraljimenomAntiokh(KAṃtiyoga/ShAṃtiyoka)idrugikraljevisusjednitomuAntiokhu19–svugdjejekraljBogomiljenikMilostivoglediuveodvijeliječničkeskrbi:20liječ-ničkuskrbzaljudeiliječničkuskrbzaživotinje.Iljekovitetravekojeiduzaljudeikojeiduzaživotinje,gdjeihgodnema,svakamoihjedaodonestiiposaditi.Ikorijenjeiplodove,gdjegodihnema,svakamoihjedaodonestiiposaditi.Ipoputovimajedaoiskopatibunare21iposaditistabla22daihuživajuživotinjeiljudi.«

Aevokakoseželiodnositipremapučanstvu.PrviposebniproglasuKaliṅgi:

»Štogodjacijenim(vrijednim)23toželim–što?–dadjelovanjemostvarimi(pravim)sred-stvom24poduzmem.Ovomijeglavnosredstvo:pouka(naredba)vamaotojstvari(svrsi).Visteraspoređeni25međumnogimtisućamaduša.26Postignimodakle27ljubavuljudi!Svisuljudimojadjeca.Adjecijaželim–što?–da(odmene/mi)buduobdareni28svimdobromidobrosre-ćomovosvjetskomionosvjetskom29–tomiježelja(Jtojaželim)zasveljude.30

A što car smatradobromnaukomkoju trebapropovijedati svjetovnjacima,građanima?Proglas3:31

»KraljBogomiljenikMilostivoglediovakokaže:32 Jasam,poštosambioposvećenzakraljadvanaestgodina,33ovoobznanio.Svugdjepodvlašćumojomslužbenici(*yutta)idužnosnikmjernik(*rajjūka)ipokrajinskinamjesnik(prādesika)nekasvakihpetgodinaiduuobilazakradiovesvrhe– radiovogapoučavanjaodhammi i radidrugogaposla:dobra jeposlušnostmateriiotcu;premaprijateljima,znancimairođacima,premabrahmanimaiśramaṇamadobrajedarežljivost;dobrojenežrtvovanježivota;34dobrojemalotrošenjeimaloposjedovanje.IVijeće35ćeslužbenicimaobznanitivođenjeračuna(oovimmojimnaredbama)36sobziromnapobuduinaslovo.«37

Ucarstvujeuveoposebnevelesavjetnikezasocijalnuslužbukojisusebrinuliizaćudoređe.Proglas5:

»Jasam,poštosambioposvećenzakraljatrinaestgodina,uveovelesavjetnikezadhammu.Onisuzaduženi38zauspostavljanjedhammekodsvihzajednica,39zaširenjedhamme,zadobroisrećuonogatkojespregnutdhammom:Grka,KambojaiGandhāraca,RaṭhikaiPiteṇika40idru-gihkojisuuzapadnimkrajevima.Onisuzaduženimeđuslugama41…brahmanima42…međuubogimaistarimazaneometano43dobroisrećuonihkojisuspregnutidhammom.Onisuzadu-ženizasnabdjevanje44izaneometano45 oslobađanjeuznikauuzama:‘Ovajimadjecuovisnu(onjem).’,ili:‘Napravilisumuvradžbine’,46ili:‘Ovajjestar’.OnisuzaduženiuPāṭaliputri47iuizvanjskimgradovima,posvudausvimženskimodajama(Kmoje)braćeisestara,ilikojisumidrugirođaci.Onisuposvudazaduženi(zaprosudbu):‘Ovajsejeoslonionadhammu.’,ili:‘Ovajseukorijenioudhammi.’,ili:‘Ovajseobavezaonadarežljivost.’,posvudapodmojomvlašću48kojajespregnutadhammom.Tosuvelesavjetnicizadhammu.«49

Zalagao se je i za snošljivost i dobre odnosemeđu vjerskim zajednicama(pāsaṃda, praṣada).Proglas12:

»KraljBogomiljenikMilostivogledištujesvesljedbe,50onekojisunapustilisvijet(redovnike)ikućedomaćine(laike).Idarivanjemihirazličitimčastimačasti.Nonecijenitakonidarivanjeničašćenjekao–što?–napredaksvihsljedabaubitnome.51Napredakjeubitnomemnogovrstan.Nokorijenmujeunadziranjuriječi.Štojeto?Nekanebudehvaljenjavlastitesljedbeakuđenjatuđihsljedababezpovoda!Akadaimaovajilionajpovod,nekabudeblago!Notuđesljedbetre-bahvalitiovimilionimpovodom!Takočineći,silnoseveličavlastitasljedba,atuđasesljedbapomaže.Inakoodtogačineći,vlastitasesljedbapozljeđuje,atuđojsesljedbiodmaže.Tkogodvlastitusljedbuhvali,atuđusljedbukudi,sve(točini)izodanostivlastitojsljedbi.Kako?‘Nekaosvijetlimovlastitusljedbu’!Aličinećitako,višepozljeđujevlastitusljedbu.«52

Osimtoga,akosevratimosa13.na1.proglas,vidjetćemokakojeAśokasličnogledaonažrtvenašegaratasbićimaizprirodekaonažrtveratameđuljudimapoputonogauKaliṅgi.Ibrojevižrtavasuslični,aliuKaliṅgijedno-kratno,aupozljeđivanjuživotinjasvakodnevno.Proglas1:

»OvajnatpisodhammidaojeurezatikraljBogomiljenikMilostivogledi[nabrduKhepiṃgala,J].Ovdjenekaseništoživonežrtvujedaseprinese!Inekasenečiniproštenje!53Mnogostruk



porokvidiuproštenjukraljBogomiljenikMilostivogledi.Ipak,imanekihproštenjakojekraljBogomiljenikMilostivogledismatradobrima.54PrijesuseukuhinjikraljaBogomiljenikaMi-lostivogledogasvakidanžrtvovalestotinetisućaživota55radijela.56Asada,kadajeurezanovajnatpisodhammi,triseživotažrtvuju(ubijaju,Sh)zajelo:dvapaunaijednasrna.57Alitasrnaneuvijek.Nitatriživotanećeseubudućežrtvovati.«58

19

Neposredni jesusjedAśokinacarstvanaza-paduAntiokhIITheosuPerzijiiSyriji,doksenisusredinom3.st.pr.Khr.odnjegovacar-stvaodijelilibaktrijskiGrci,apotomiParthi.Njemususjednikraljevimoradasuonikojisepobrajajuuproglasu13.(ShK,dijelomGM):Ptolemaij IIPhiladelphuEgiptu,MagaodKyrēne,Antigon Gonata uMakedoniji iAlexandaruĒpeiru.

20

ShMchikisa,Gchikīcha,Kchikisakā, skt.cikitsā.

21

GShkūpa,KDhJudupāna.

22

Mrucchani,Gvracchā,KDhJlukhāni,skt. vkṣa.

23

Dakkh–<drakṣ–»gledati(fut.osn.),smatra-tidobrim,vjerovati«(Bloch,1950:136).

24

duvālate<stind.dvāra-taḥ.

25

āyatta.

26

pāna<prāṇa-/prāṇin-.

27

(s)su<svid(J.Bloch),<su(Renou)?

28

Jyujjeyū/Dhyujjevū.

29

hidalok/gikapālalokikena.

30


31


32

Shdevanaṃpriyo priyadraśi raja eva a(ha), Gdevānaṃpiyo piyadasi r(ā)jā evaṃ āha,KDhJdevānaṃpiye.piyadasi lājā hevaṃ āhā.Formula usporediva staroperzijskoj Dare-ijevoj: θātiy dārayavauš xšayaθiya »KažeDareij vladar…«Vjerojatno je kao zamisaopreuzeta,aliizraženajedrugimriječima.

33

Shbadayavashabh(i)si(tena),M duva(ḍa)śavaṣabhisetena me, G dbādasavāsābhjisitena

mayā,KDhJduvādasavasābhisitena me:tak-vadatacijapokazujedajeiuIndijipostojaoosjećajzabilježenjepovijesti,moždapotak-nut iz Perzije i helenističkih država, a gdjenam jeposvjedočen,ključan jeza izgradnjukronologije.Otakvuosjećajusvjedoče,osimnatpisa, barem u sažetome obliku, i (neke)purāṇe.

34

G prāṇānaṃ sādhu anāraṃbho, Dh jīvesu anālaṃbhe sādhu »dobrojenežrtvovanježi-vihbića,životinja«.

35

JeliZparisā,Ipalisā,istoštoimantripariṣad»Vijećeministara«uArthaśāstri?JelitoistokaoiVijećevelesavjetnika,mahāmātra?

36

Tj. zapisivanje? Tako shvaćaju Lüders iHultzsch.Ili:datćeimnaredbeupogledura-čuna?TakoshvaćaBloch.

37

Sh (ga)ṇanasi aṇapeśaṃti hetuto ca vaṃña-nato ca,Gāñapayisati gaṇanāyaṃ hetuto ca vyaṃjanato ca.

38

Shvapaṭa,Mvapuṭa,Gvyāpatā,Kviyā(pa)ṭā <skr.vyāptāḥ»zaduženi«.

39

Shsavra-praṣaṃḍeṣu,Gsavapāsa(ṃ)da,KDh savapāsaṃḍesu < pārṣada »zajednica,sljedba,vjerskazajednica«.

40

Grci se zovuYona »Jonjani«, ime je vjero-jatnopreuzetoodPerzijanacakojisunama-loazijskojobaliu6. st. zavladali Jonjanima.UAśokino, helenističko vrijemeGrci su seproširili osvojenim Perzijskim Carstvom doIndaistvorilisnažnuzajednicuuBaktriji,aucarstvoMauryapripadalisuGrciuArakhōsijiiGedrōsiji.Kambojesuvjerojatnovišeistoč-noiranskonegoindoarijskoplemenasjevero-zapadu,moždauArakhōsiji(moždasugovo-rilimladoavestički).GandhārcisustanovniciGandhāre ne sjeveru današnjega Pākistānai sjeveroistoku današnjega Afghanistāna,glavnisuimgradovibiliTakṣaśilā(Taxila)iPuruṣapura (Peshawar). Za Raṭhike (Sh, M,K)iliRisṭike(G)pomišljasedasunastavalipotomnjuMahārāṣṭru(Smith,Sen),iliPaṇjāboko Sutleja (Lassen, Hultzsch, Thapar). ZaPiteṇikenagađajuiSmithiThapardasuna-stavali krajeve blizu gornjeGodavarī, no tonijepouzdano.



Aevokakojeshvaćaosvojukraljevskudužnostiobvezu.Proglas6:

»KraljBogomiljenikMilostivoglediovakokaže.Uprošlovrijeme,nisusvjetovniposlovi iliobavješćivanje(kralja)biliusvakovrijeme.Jasamovakoučinio.Usvakovrijeme:dokjedem,uženskimodajama,u (mojoj)unutrašnjojsobi,59ustaji(?),60unosiljci(ukolima?),61uvrtu,po-svudastojeobavjestitelji:‘Nekameobavješćujuoposluzanarod!’Iposvudajaobavljamposaozanarod.Ištogodjehitnojasamobznanjujemusmeno,ilibivapovjerenopodjeliteljudarovni-cailiobjaviteljuproglasailipakvelesavjetnicima,ibudeliotojstvariprijeporauVijeću62ilisedadenarazmatranje,63smjestamise(to)morapriopćitisvugdjeiusvakovrijeme!–takosamobznanio.Nikadanisamzadovoljantrudomiobavljanjemposlova.Pomojemmijeuvjerenjudužnost(datrebamraditina)dobrocijelogasvijeta.Atomujeopettokorijen:trudiobavljanjeposlova.Nemaboljegadjelaoddobracijeloga svijeta. I štogod se janaprežem–čemu (tosluži)?Dabihdošaodooslobođenjaodduga64premabićima!Ovdjeih(uovomesvijetu)činimsretnima,audrugomesvijetunekazasluženebo!Takosamraditesvrhedaourezatiovajnatpisodhammi.Čemu?Nekadugostoji!(G.)65Takonekaseimojisinoviiunuciipraunucinaprežu(G.:nasljeduju)radidobracijelogasvijeta!Atojeteškočinitibezvrhunskoganapora.«66

Negovoritukraljosvojempravunavlastponasljedstvuilipoosvajanjimailipobjedama,niosvojojvlastinadljudimaisvijetom,negoosvojimduž-nostima, naporima i dugu prema svima koji su mu povjereni! Spreman jeuložitivrhunskenaporedaseoslobodisvojegadugapremabićimakojiimakaovladaruovomesvijetu!Aśoka je sustavno prethodnim krvavim proštenjima (samāja) suprotstav-ljao sastajanja radi slušanja o dhammi i dobrim djelima (dhammasamāja);kraljevskim obilascima radi zabave (vihārayātrā) obilaske radi dhamme(dhammayātrā) sdobročinstvima ipoukom;obredimaza sreću (maṃgala)obrederadidhamme(dhammamaṃgala)prikojimasenjegujućudoredniobi-čaji.Hijerarhijskomudruštvubezsolidarnostisuprotstaviojesocijalnuosjet-ljivost.Životinjskimžrtvamaigozbamazaštituživotaživotinja.Ratovimajesuprotstaviomiriosvajanjedhammom(dhammavijaya),itimedaoprimjerkakosestvarajumiroljubivimeđunarodniodnosi.Unjegovovrijememoždanijedanhelenističkivladarnijebiomoćnijiodnje-ga,anijeniijedanvladaruKini.Seleukidimasuseoko250g.pr.Khr.,zaAśokinavladanja,oteleBaktrijapodhelenskimvladarimaiParthijapodpar-thskimvladarima.Daljenazapadu,RimljanisustalivoditistoljetnuborbunaživotismrtsKarthagom.AKinućetekQin-shiHuang-diujediniti222.,desetgodinaposlijeAśokinesmrti.ZaAśokinaživotaKinajejošbila,kakotozovuKinezi,u»razdobljuratujućihdržava«.Stogabivrijediloshvatitiiupamtitidajenajmoćnijivladarnasvijetuutometrenu,indijskiBogomiljenikmilostivapogleda,smogaotolikosnageisamosvladavanjadanaćudoređu(dhamma)iprijateljstvustanegraditimir.Togovorioveličiniibuddhističkoganaukakojigajenadahnjavao,aliionjegovojosobnojveličini.Stao je graditi politiku svjetskogamira.Taj je svjetskimir obuhvaćao svenarode.Obuhvaćaojeisvedruštvo.Aśokajepokazaosocijalnuosjetljivost,uveonekuvrstsocijalnihradnika,dhammamahāmātra,daodasestarajuzaroboveisluge,siromašneistare,zažene,izaonekojisuseodreklisvije-ta iposvetiliduhovojpotrazi,brahmane i śramaṇe.Taj jemirobuhvaćao iuzajamnopoštovanjemeđurazličitimreligijamaisljedbama.Njegovjemirobuhvaćaoimirsprirodomiskrbzaljudeizaživotinje.Zajedneidrugedaojekopatizdence,saditiljekovitobiljeipodizatibolnice.Iuvlastitucarstvuiusvimzemljamaskojimajeuspostavioodnosemira.Svejevrijemeobuhvaćaoskrbljusveslojevedruštva,paisvenarode,aišaojeiprekogranicabrigezačovječanstvosmatrajućidasunepravdepremalju-dimasamodioumorunepravdakojeljudičinepremadrugimživimbićima,i



zalagaoseodpočetkadokrajasvojihproglasaizazaštituživotakojujeshva-ćaoširenegolimidanas.Smatraojenemogućimzalagatisezanenasilnost,avihiṃsu,67ačinititolikanasiljapremaživimbićimaokonas.Stoganjegov

41

ShMKbhaṭamayesu,Hultsch,Blochpretpo-stavljajubhaṭa[m]a(r)yesu:»međuslugamaiplemenitašima«(ārya),nesigurno.

42

Sh M bramaṇibhyeṣu, K baṃbhanibbhesu,Hultzschpretpostavljadajedrugidioibhyesu»imeđubogatima«.

43

M K Dh apalibodhāye < palibodha (pāli) »zaprjeka«: za nezapriječenost? za nezaprije-čeno (dobro i sreću)? G Sh aparigodhāya < parigodha (buddh. skt.) »nestrpljiva žud-nja«: za lišenost žudnje? za (dobro i sreću) lišeno žudnje?

44

Sh M paṭividhānaye, G paṭividhānāya, Dhpaṭividhānāye.

45

ShMapalibodhaye,KDhapalibodhāye.

46

Sh kiṭabhikaro, M kaṭrabhikara, G katābhīkāresu,KDhkaṭābhikāle.

47

G;druginatpisi:hida»ovdje«.

48

Ili:posvudaumojemkraljevstvukojejespreg-nutodhammom.

49


50

Shpraṣaṃḍani,Mpaṣaḍani,Gpāsaṃḍāni,K pāṣaṃdani<parṣad,pārṣada.

51

Sh M salavaḍhi, G sāravaḍhī, K ṣ(ā)lāvaḍhi.

52


53

Z samājo, I samāje: svečani skup, slavlje,proštenje,gozba;kaodanašnjamelāuIndiji.Očitoseradioslavljimaprikojimasusežr-tvovaleživotinjeijelosemeso.

54

Hultzschmislidaseradiosvečanimskupovi-maspredstavama,kojespominjeproglasIV(B:drugarečenica).

55

Zprāṇa,Ipāna»dah,život,životinja«.

56

Z sūpāthāya, I sūpāṭhāye »radi mesne juhe(supe)«. Hultzsch uspoređuje s MBh III208, 8–10, gdje se hvali kraljRāntideva, sinSaṃktiev, daseunjegovojkuhinji(mahānasa)svakidanklalo2.000životinjai200govedadasepodijelenarodu;uMBhVII67,16–18,brojstokekojaseklalazagostekod istogakraljapopeosena21.000,akuharisupozivaligostedajedumnogojuhe(sūpa,engl.prijev.curry)jernemadanastolikomesakaoprije.

57SZmrugo,Zmago,Imige»antilopa,gazela,sajga«.Hultzschveli:očitoradinekihčlano-vakraljevskogadomaćinstvakojisuodbijalipostativegetarijanci.BlochnavodiXuanZan-ga(7.st.)koji izvješćujedasuseuvrijemeHarṣejeliribe,janjetinaidivljač,alinabrajaživotinjekojesenisujele.AśokanaproglasuVnastupupopisujezaštićeneživotinje:očitonije bilomoguće pučanstvu nametnuti čistovegetarijanstvo, čak nijemogao zabraniti nijedenjegovedine,ali jezaštitiovrstekojejevaljdamogao.Bioje,dakle,premapukupo-pustljivijinegopremavlastitojobiteljikojajetrebalaslužitizauzor.

58Moj prijevod prema izdanjima: Hultzsch,1925,21969:183–184;Bloch,1950:90–93.

59Shgrabhagaraspi,Ggabhāgaramhi,Jgabhāgalasi.60ShMvracaspi,Gvacamhi,Jvacasi(cf.skt.vraja).

61Shvinitaspi,Gvinītamhi,DhJvinītasi.62Mislise:uVijećuvelesavjetnika.

63Shnijha(t)i,GDhnijhatī,tj.nijjhatiizvodiseod*nidhyapti»uvođenjeuzadubljenje,dava-njenarazmatranje«.

64ShManaṇiyaṃ,Gānaṃṇa,Dhā(na)niyaṃ<skt.ānṇyam»oslobođenostodduga«.65Drugdje (ShM ciraṭhitikaKcilaṭhitikyā Jcilaṭhitīka):»Nekabudedugostojeći!«.66


67

Ahiṃsā ili avihiṃsā imenica je izvedena oddeziderativneosnovekorijenaHAN»udariti,



brojčaniopisnekadašnjegaklanjaživotinjaunjegovojkuhinjiuprvomepro-glasunastijenisličibrojčanomuopisustradalihpobijenih,pomrlihirasselje-nihuratuprotivKaliṅgeuposljednjemproglasuprijezaglavka.Idoistajepostupnoodnjegovavremenatakvadhammastalaprožimatiibrahmanizampajeionvelikimdijelomprihvatioobzirnostpremaživotuživotinjaiahiṃsukaovrhovnomoralnonačelo.Audubininjegovashvaćanja injegovevjerepobjedadhamme iosvajanjedhammominisubilisamoodovoga,negoiodonogasvijeta.Ta,bilojeradinjihpotrebnouvelikeseiodrećiovogasvijeta.Mislećinaonajsvijetzasvezakojesejeskrbio,želiojestvarativećiuovomesvijetuugranicamaljudskemoći»kraljevstvonebesko«.IakoAśokinjednostavanstiliizravangovor,kaoiodsutnostnekogarazra-đenijegaraspravljanjaodubljimpitanjimabuddhističkenauke,moguostavitidojamnečegaštonepripadaufilozofiju,ipakseiztogajednostavnogastilaproglasadaduizvućietičkanačela:

– načelonepozljeđivanja živihbića (avihiṃsā) kaomjerilonaše ćudored-nosti;

– načelatemeljnihodnosaudruštvuipremaprirodi:odnosapoštovanjapre-maroditeljima,odnosapoštovanjapremanadređenima,odnosaobzirnostipremapodređenima,premanevoljnima,premaženama,odnosaustezanjapremanašimprohtjevima,odnosasućutipremažrtvama,odnosasuosjeća-njapremaživotinjama;

– načelo vjerske snošljivosti i, štoviše, uzajamna podupiranja i priznava-njavrijednostimeđurazličitimsljedbama(brahmaniiśramaṇe,atoznačibuddhisti,jinisti,ājīvikeidrugi);

– načelo miroljubivosti u međunarodnim odnosima, odbacivanje pobjederatomizalaganjezapobjedudhammom(pravednošću,ćudorednošćupouzorunabuddhističkinauk;dhammavijaya);

– načelovladanjakojećedonesti ljudimazadovoljstvonaovomesvijetu idostojnostdadođuuneboilipostignubessmrtnostposlijesmrti,dapostig-nuovosvjetskoionosvjetskodobro;

– asvasetanačelazavladarasabiruunapordaispunisvojdug,ili,kakoAśokakaže,daseoslobodisvojegaduga (naṇiya) premasvimabićimakojasumupovjerena;

– azasveljudesvasetanačelasabiruunajboljusvrhunaovomesvijetu–daseradinadobrucijelogasvijeta(sarvalokahita)!

Kadasetakosagledaju,tanačelačinecjelinuodkojesedadeizgraditidobroutemeljenetičkifilozofskisustavkojisvršujeunekojvrstikategoričkogaim-perativadanašanačelamorajuslužitidobrucijelogasvijetadabibilanajboljanačelapravednosti(dhamma).Tajkategorički imperativzanjeganijebila teorija,negoživotnapraksanakojojjenastojaoneumornoraditi.StogaseprigovorAlbertaSchweitzeradabuddhistiimajuvisokanačela,aliseneosjećajuobavezanimaostvarivatiihupraksi,68najdojmljivijemožeopovrgnutiprimjeromvladaraAśokekojijemožda više nego ikoji indijski ili zapadni vladar u povijesti čovječanstva,zahvaljujućibuddhističkimmoralnimnačelima,bitnoizmijenioIndijuzasvubudućnost,auvelikeneizravnoblagotvornoutjecaoinavelikedijelovesebisuvremenogaipotomnjegasvijeta.



Aśoka jebiosvjestandanemožepostićisveštobiželio,ali seneumornotrudioza svojedugevladavinedaotplatidugvladara svimbićimakoja sumubilapovjerena.Aśokinisunatpisineizmjernodragocjenapovijesnasvje-dočanstvaovelikomepovijesnomerazdoblju,uvrijemeranogahelenizma,kadajeIndijabilapolitičkivećanegoikadauprošlosti,atojenjenvladarAśokaiskoristiodamucarstvopostaneprvomvelesilommirai,kolikojebilomoguće,uzoromćudoređausvijetu.

***

Nakonpropasti lozeMaurya185.navlast jeudijelunjihovacarstvadošlabrahmanističkalozaŚuṅga(185.–73.pr.Khr.),asjeverozapadsustaliosva-jatigrčkivladariizBaktrije,azatiminekiiranskinarodi,ParthiiSkythi,akasnijeidrugiosvajači.Śuṅgesuvjerojatnozaslužnizanekuvrstbrahmani-stičkogapreporodaivjerojatnojedajezanjihovavladanjazaokružennara-tivnidiovelikogaratničkogaepaMahābhārata.MoždajeutovrijemeispjevanibitandioupaniṣadskihslojevamisaonogaspjevaBhagavadgītāuokvirutogaepa,amoždaihimanutriṣṭubhimakasnijeuklopljenuepredakcijomuduhubhakti.69Unjemseraspravljakolikojeratgrijeh,aukojemjeslučajuizakogadužnost,anijegrijehratovati.Napočetku togamisaonoga spjeva, koji predstavlja digresijukoja suspen-dira ratničku radnju epa na početku opisa velike bitke na bojnome poljuKurukṣetri,zatraživelikiratnikArjunaizlozePāṇḍavasvojegavozarabojnihkolaKṣṇudagapovezenasredpoljadarazgledaprotivničkuvojskuKaura-va.TadaArjunazornovidikakonadrugojstranistojenjegovirođaci,bratići,ujaci,djedoviiučitelji.Velikogajunakahvatadrhtavicaodmoralnedvojbe,sušemuseusneikaževozaru:

»Klecajumojiudovi,ausneseosušiše,tijelomidrhtajpotresa,isavseježimodtoga.(1.29)…Neželim, Kṣṇo, pobjedu,užitkenitikraljevstvo!Štoćenam, Kṣṇo, kraljevstvo,štoužitciiživotsam(1.32)akonamoni,kojihradužitke,sreću,kraljevstvoželimo,stojenasuprot–životiblagopustivši?(1.33)Jao,sadsepostrojismovelikigrijehpočinitikrenuvširodsvojpobitiradblaga,sreće,kraljevstva!(1.45)Akome Dhtarāṣṭrini sinciubitciubijunebranećs’odnjihoružjem,tomijemnogomilije!(1.46)«70

No Kṣṇa ganajprvo(gledajućipopovijesnimslojevimaspjeva,nepona-knadnomeredoslijedustihova)podsjećanaratničkizakončasti,vlastitudhar-mu(ovdje:staleškadužnost)kṣatriya(ratnika),kojaratovanjeizdužnostičinipravednimratom(dharmya yuddha),aotome,slijedilisvojudužnost,ratni-kuovisihoćeligapratitislavailisramota:

ubiti, pozlijediti« s negacijom, i znači »od-sutnost želje (ili poriva) da se (nekoga) po-zlijedi«.Zatojupribližnoprevodimizrazom»nenasilnost« koji obilježuje duhovni stav(dok bi »nenasilje« obilježavalo činjeničnostanje).

68

Schweitzer,1935;21965:87,97.

69

Ježić,2009.

70

Moj prijevod prema: Belvalkar; ShripadKrishna,1947:117–118.



»Dužnost71svojupromotrisad!Netrebašsekolebati.Odboja,ratapravedna,72ratnikunemaboljega!(2.31)Akogasrećomzapadne,bojvratanebaotvara!Sretnisu,Pārtho,ratniciratdapravednidograbe!(2.32)Akotiovudužnostsad,ovubitkuneprihvatiš,svojudužnostodbacuješ,islavu–ugrijehzapadaš!(2.33)Ubit,neboćešdoseći.Pobijediv,zemljućešužiti!Stogasedigni,Kuntiću,ispremisezaokršaj!(2.37)«73

Tojestarodrevna,moždajošindoeuropska,naravnoiopćenitija,ratničkaeti-ka.Nopotomga Kṣṇa (opetgledajućipostarostislojevateksta),kaodatonijebilodostatnouvjerljivo,stajepoučavatiobessmrtnostidušeiuvjeravagauneznanjenjegovokadamislidaikogamožeubiti.Moglajeitobitidijelomstaranaukaza ratnikekojisesuočavajusubijanjemisasmrću.Sličnosu,premaCaesaru, i druidi poučavali keltske vitezove.Ovdje uBhagavadgītitasepoukanazivlje»znanjem«(jñāna)ilisāṃkhyom.Nikogasezapravonemožeubitijerseubijasamotijelo,alinijednudušunitkonemožeubiti.StoganiArjunanemožeubitisvojerođakeiučitelje:

»Žališih?Niježalitih!Riječiproznajeizlažeš?Znalcinitipreminuleninepreminulenežale!(2.11)…Dušautijeludjetinjstvo,mladostistarostprolazi,idrugotijelopostiže–nebluditujtkouviđa.(2.13)…Ovasutijelakonačna,aldušaj’unjihvječita,nepropadna,bezgranična.Stogasebori,Bhārato!(2.18)…Dušasenedaposjeći,spaliti,smočit,sušiti.Onajevječna,posvudna,stalna,netremna,vječita.(2.24)«74

Kṣṇa timekoriArjunudažalionekojenetrebažaliti,adamislidagovoririječiproznaje ilimudrosti! Izrazprajñāvādāḥ»riječiproznaje /mudrosti«otkriva,kakojedokazaoPrzemyslawSzczurek,75dase turadioaluzijinabuddhizamiizravnojkriticibuddhističkogamilosrđainenasilnosti,dakleopolemičkometekstu.Noni tovjerojatnoslušateljimauvremenunakonAśokevišenijebilodo-voljnozaćudorednoopravdanjerata.Stogasespjevproširujedubljimpromi-šljanjemukojemsevozar Kṣṇa prikazujekaovelikiučitelj.OnstajeArju-nupoučavatiopravome izvorugrijehakojiuzrokujezlo i izaziva timezleposljediceikaznupomoralnomezakonukarmana. Poučavagadadjelovanjetrebaproizlazitijedinoizdužnosti(dharma, adhikāra),anikadaradikoristi(phala)jertadanemagrješnogamotiva.OvasepoukauBhagavadgītinaziv-ljeyogom.Tojepraktičkapouka,alisamnazivyogavjerojatnoopetupućujenapolemiku,ovajputsnasljeđemyogekaoduhovnepraksekojajepreporu-čivalapovlačenjeizsvijetausebeiodustajanjeoddjelatnostiusvijetu.Ovdjese,međutim,kažedajeyoganeštoupravosuprotnotomu,onaumjestoyogenedjelovanjailinečimbe,kontemplativnogaživota,postajeyogadjelovanja,djelatnogaživota,karmayoga:

»Iznijehtisāṃkhyepobudu,asadčujyogaštolije!Spregnuvsenjenombudnošću,sponečinā76razriješitćeš.(2.39)…Djelovattijezadaća,maritzaplodenikada!Plodečināneuzrokuj,uznečimbuneprianjaj!(2.47)Stavšiuspregu77djelujsad,prionućenapustivši!Uspjeh,neuspjehravnisu,spregaznačiravnodušnost!(2.48)(yoga)«78

Tusejošdodajepoukakakoseosloboditiprianjanjajerprianjamouzaželjeiuzasvijetsvojomstrašćuiosjetilnošću.Njihmoramopobijediti.Tusepoti-



canjenaborbunabojnomepoljupretačemetaforičkiupoukuoborbiprotivunutrašnjegaprotivnika:

»Žudnjaisrdžbajesutoštonamznanjezamagljuje.79

Veliksugrijeh,sveproždiru.Zatoznaj,tojeprotivnik!(3.37)…Stogatiprvosjetilaobuzdaj,hrabriBhārato!Ipotomubijgrijeh,tajštoništiznanje,razàznaju!(3.41)«80

Tijekompouke, Kṣṇa dajeArjunidoznanjadajeznanjevrjednijeoddje-lovanja,aArjunagastogapita,akojetako,zaštogagoninastrašančin,naborbuiubijanje. Kṣṇa munatodajepoukuovrijednostidjelovanja:

»Čovjekseneoslobađačināčinenezačinjuć,nitodricanjemodsvegsedosavršenstvadospijeva.(3.4)Nestojinitkonititrennikakavčinnečineći:nevoljnanîtiprirode81svakogčinedadjeluje!(3.5)Moćiuspregavdjelatne,82tkosjediduhommotrećizbunjenpredmetesjetila,83zaludse,vele,pretvara.(3.6)Moćiupregavpameću,tkomoćimitaddjelatnimčināspregu84sveđzačinje,neprionuv,tajlikuje.(3.7)Tispregnutčinezačinji!Boljiječinodnečimbe.Nedjelujuć,nitijelosenećemoćiodržati..(3.8)«85

Treba,dakle,aimorasedjelovati.Tujepolemikastradicionalnomyogomnajizrazitija.Noonajkojijeusebismirenizadovoljannežudizaplodovimaradikojihbidjelovao.Stogaimoženeprianjatizakoristibitiravnodušanismirenuduhu.Tradicionalnisestavoviyogeonedjelovanjutakođerpreuzi-maju,alićesepotompretočitiupoukuoyogidjelovanja,karmayogi:

71

svadharma.

72

dharmya yuddha.

73

Mojprijevodprema:Belvalkar;ShripadKri-shna,1947:122.

74

Prijevodprema:Belvalkar;ShripadKrishna,1947:120–121.

75

V.Szczurek,2008.

76

Karman.

77

Dvoznačno:1.u yogu, 2. u bojna kola.

78

Prijevodprema:Belvalkar;ShripadKrishna,1947:123.

79

rajoguṇasamudbhava: ono što postaje izvlakna»zamagljenosti,uzvitlanosti« (rajas).U sāṃkhyi sekažedanaspriroda (prastvar,prakti)vezujeuzomispletenomodtrijuniti:sattva»sućastvo«,rajas»zamagljenost,uzvi-tlanost« i tamas»tama«;prvanitpospješujespoznaju jasnoćom (ali propušta djelovati),drugadjelovanjestrašću(alizamagljujespo-

znaju), a treća koči i spoznaju i djelovanjetromošću.

80

Prijevodprema:Belvalkar;ShripadKrishna,1947:129–130.

81

Niti prirode (prastvari, prakti) jesu spome-nutisattva, rajasitamas,unutrašnjastanjabi-strine,uzvitlanosti(ilizamagljenosti)itamnetromosti.Odnjihjeispletenauzakojomsmovezani u svijetu. One svakoga, i nevoljna, ikadaneće,silenaovuilionuvrstdjelovanja.

82

Djelatnihsupetmoći,moćrađenjaurukama,moćkretanjaunogama,moćgovorenjauje-ziku,moćporađanja(iuživanja)uspolovilu,moćprobavljanjaucrijevimaičmaru.

83

Sjetilasupetspoznajnihmoći:vid,sluh,njuh,okusiopip.Pamet/razum/duh(manas)pri-tomjeiduševnamoćkojakoordiniraosjetil-nepodatkespoznajnihmoćiimoćkojapotičenadjelovanjedjelatnemoći.

84

karmayoga.

85

Moj prijevod prema: Belvalkar; ShripadKrishna,1947:127.



»Tkojeusebiradostan,čovjekuduhuspokojan,zadovoljanusopstvusvom,tomdjelonijepotrebno.(3.17)…Stogneprionuvuvijektičinionoštočinitje,činneprionuvčinećinajbolječovjekpostiže.(3.19)SavršenstvusučinimastigliljudikoJanaka.Održanjusesvijetastogposvećen,dajnaposao!(3.20)Štogodnajplemenitijičini,drugićeslijediti.Štoonmjerilomučini,ostalisvijettoprihvati.(3.21)…Kakoneznalci,Bhārato,čineprionuliuzčin,neprionuvsvečinioznalacodržatželećsvijet!(3.25)«86

Patnjajeneizbježna,nogrijehjenanositijuradivlastitekoristikadatonijedužnost.Ali ako to zahtijevadužnostkṣatriyekoji semoraboriti sprotiv-nicima,onanesputavagrijehom.Grijehomsputavajužudnjaisrdžba,anedjelovanjeiličinsamposebi.To ispunjavanje dužnosti, kaže se, ćudoredno je čisto, no pod uvjetom da je posve lišeno želje za plodom ili korišću (phala). To se postiže kada čovjek svlada svoju osjetilnost, želje i strasti. Tada, mogli bismo tumačiti, volja koja pokreće čin nije uvjetovana heteronomno, nego autonomno. Tu pouka Kṣṇina obezinteresnomedjelovanjuizdužnostidotičeformulacijukategoričkoga imperativa, kakvu je dvije tisuće godina kasnije na ZapaduizrazioKant.Ktomusvrhaobavljanjadužnostimorabiti,kaoikodkatego-ričkoga imperativa, univerzalna, u skladu s općim zakonom, mora služiti»održanjusvijeta«(lokasaṃgraha).TujevrhunacetičkepoukeuBhagavadgīti.87

IzpoukeokarmayogiuBhagavadgītimoguseizvućietičkanačela:– Načelopoštovanjabrahmanističkogapojmadharme.Uužemsmisluubrah-manističkoj tradicijidharma određuje ustroj društva.U najširem smisluonamožeznačitiskupnačelakojimaseodržavasvijet.Akosekršidharma,počinjasegrijeh.Akosepoštujedharma,nepočinjasegrijeh(niakosenepoštujea(vi)hiṃsā,kaokadratnikubijaprotivnikeubitci–tojeočitoipolemikasbuddhizmom).

– Načelaćudorednihodnosaudruštvuodređenasuubrahmanizmustaleškimdužnostimasvakogaodčetirijustaleža,patakoikṣatriya,ratnikaivlada-ra.Društvo jehijerarhiziranonastaležebrahmana– svećenika,kṣatriya–ratnika,vaiśya–proizvodnistalež,iśūdra–staležodređenzauslužnedjelatnostizadruge.Pojedinirodovi(jāti)iporodice(kula)ljudipripadajunekomuodtihstaleža.UGītinisurazrađenisvinjihovimeđusobniodnosi,negoseonausredotočujenadužnostikṣatriyajersuuglavnomonijunaciepa.Njihovajedharmazapravonespojivasahiṃsom »nenasilnošću«(štonebimoraonužnobitislučajzabrahmane).TujenajvećaoprjekapremabuddhističkojnaucioćudoređukakvuzastupaAśoka.

– Nasuprotdhammavijayi»pobjedipravednošću(uskladusbuddhističkimćudoređem)«, koja se ne postiže ratom, uGīti se javlja pojamdharmya yuddha»pravedniratiliborba«.Onjeulabavuodnosuspretpostavkomda bi takvu ratu razlogmorao biti pravedan (u kontekstuMahābhārate:odanaborbazapobjeduzakonitogavladara,dharmarāje odkojegaseondaočekujeda ivladapodharmi), a izrijekomsevezujeu spjevuuzborbukṣatriyeizdužnostiuskladusnjegovomstaleškomdharmom(negledajućinavlastitukorist,plodiliprobitak).

– OdnospremasvimaljudimailipremadrugimbićimauovomerazmjernostaromedijeluBhagavadgītenijerazrađeniakoćeukasnijimupaniṣadskimdijelovima spjeva biti nešto o tome rečeno, a u pjevanju 5 (možda 3.



upaniṣadskislojsvedāntinskimcrtama),ukitici25,javljaseformulakojaspregnute (yogin) i mudre (ṣi) ljude ocrtava kao sarvabhūtahite ratāḥ,»onekojiseradujudobrusvakogabića(ilisvihbića)«.Izrazse javljaukontekstu postizanja oslobođenja koje se tu zove brahmanirvāṇom. Topokazuje istovremeno iutjecajbuddhizmaupojmunirvāṇa ipolemičkobrahmaniziranje toga pojma; stoga će i dobrohotnost prema svima bići-ma,kaorazmjernonovazamisaoubrahmanizmu,bitibaremdijelomishodbuddhističkogautjecaja.IuGītiseiuMahābhārati,kaoiumnogimdru-gimsvjedočanstvimaindijskekultureipovijesti,svakomalovidikolikosubuddhizamiAśokapromijeniliIndijuisvijet.

– NajvrjednijiprinosBhagavadgīteetici jest formulacijanačelada je jedi-nodjelovanjeizdužnosti(dharma),inikada(mā kadācana)vezanosko-ristoljubljem, željomzaplodovima (phala), probitkom ili užitkom,našamoralnazadaća(adhikāra)!Tojetemeljnonačelokarmayoge, ipotomekarmayogumožemosmatratinajizrazitijimbrahmanističkimsustavometi-ke.Onseodbuddhizmarazlikujepotomeštosenetemeljinanenasilnosti(avihiṃsā),aodyogeštonalažedjelovanje(karman)ismatragaboljimodnedjelovanja(BhG3.1–9).

– Drugonajvrjednijenačelokarmayoge jestnačelodasvenašedjelovanjetreba imatizasvrhuodržanjesvijeta (lokasaṃgraha).U tomesekrajnjasvrhaueticiBhagavadgīte,asobziromnanjensilanugledubrahmanizmu,odnosnohinduizmu,iueticihinduizma»ubeskraju«približavaiidealnopodudaraskrajnjomsvrhomueticibuddhizmaiAśoke,atojedobrosvegasvijeta(sarvalokahita).UtimnačelimaprvobuddhizamuAśoke,apotomibrahmanizamuBhagavadgītiprethodeKantovutemeljnomuzakonuči-stogapraktičkogaumaokodvatisućljeća:

»Djelujtakodamaksimatvojevoljesvakiputujednomoževrijeditikaonačeloopćenitazako-nodavstva!«[Kritik der praktischen Vernunft,§7]88

86

Mojprijevodprema:Belvalkar;ShripadKri-shna,1947:128.

87

Nakonontološkeilipsihološkepoukeobes-smrtnosti duše (prvi poučni sloj ugrađen uepsku epizodu: prvi sloj sāṃkhye) i etič-ke pouke o bezinteresnome djelovanju radiodržanja svijeta (idući sloj: prvi sloj yoge– karmayoga; do kraja 4. pjevanja), slijediuBhagavadgītinizpoukaustiluupaniṣadiustihovima(upjevanjima5–18),međukojimaseizdvajainajvišerazrađujeteološkapoukao sudioništvu u bogu (bhakti) i djelovanjukaožrtvi(yajña)bogu(osobitoupjevanjima7–12, 15 i na kraju 18. pjevanja; to je slojbhakti), ali ona pripada prvjenstveno himnuujedanaestercukasnijeuklopljenuuspjevumlađimosmeračkimslojevimaBhagavadgīte.Noinavrhuncuteološkepoukeuzaključkuspjeva(u18.pjevanju)nastavljasepolemikasbuddhizmom. Kṣṇa poučavaArjunudasebogu,ovdječakutjelovljenomubogu,uteknekao jedinomu utočištu (śaraṇa).Očito je toaluzijanatriutočišta(saraṇa)kojimaseutje-čebuddhističkinovakkadaulaziuredovnič-kuzajednicu.Ali pouka je suprotna: bogćetetada(aneBuddhinanauka)osloboditisvihgrijeha!V.npr.Ježić,1986,2009.

88

Izvornik:»Handleso,daßdieMaximedeinesWillensjederzeitzugleichalsPrinzipeinerall-gemeinenGesetzgebunggeltenkönne.«HansJonas je u svojoj etici odgovornosti (što bimoglo odgovarati Aśokinu buddhističkomupojmu»duga«, ali je čakmanjedjelatnoob-vezujuće) formuliraomogućunovumaksimuovako:»Handleso,daßdieWirkungendeinerHandlungverträglichsindmitderPermanenzechtenmenschlichenLebensaufErden.«(Jo-nas, 1979, 2003: 36, s nekoliko varijanata)Zapadneformulacijeoopćemzakonodavstvu(iliodržanjunepatvorenogaljudskogaživota)ubiti supodudarne sa staroindijskim formu-lacijamasarvalokahitailokasaṃgraha,alisustaroindijskeobuhvatnije(nisusamoantropo-centričneilispecieističkedabimoralniobzirograničilesamonaljudskuvrstu)odnavedenihnovijiheuropskihformulacija.Uztoahiṃsāubuddhističkoj formulacijistrožeodređujedo-pustivasredstvazapostizanjespomenuogaci-lja,negobrahmanistička(hinduistička)dharmailiupogledusredstavarazmjernoneodređenezapadneformulacije.Možesevjerojatnorećiitodaseindijskeetičkeformulacijesvjetski-povijesno(odAśokedoGāndhīateuzapadnihnasljedovatelja) nisu pokazale nemoćnijimaodzapadnih filozofskih formulacija, nego suostavilebitanipozitivanučinakupovijesti.



PriusporedbibuddhističkeetikeibrahmanističkekarmayogesKantom,trebabitisvjestanrazlika,aliisličnosti.PritomeBhagavadgītāuslojutekstaposvećenukarmayoginaglašuje,sličnoKantu,dadjelovatitrebaizdužnosti(dharma, adhikāra, karman),anikadaradiplodova(phala;radikoristi,tj.izheteronomnarazloga).Dužnostsetu(2.20 i 25) podređuje održanju svijeta (lokasaṃgraha). Iako raniji junačkislojikasnijeinterpolacijedharmuinterpretirajukaostaleškudužnostkakvuopisuju brahmanistički zakonici, sam sloj karmayoge govori samo o tomedatrebadjelovatikaoznalacnaodržanju(cijeloga)svijeta,štoimpliciradaizsvrheodržanjasvijeta(aneizbrahmanističkihzakonika)proizlazištosudužnostiupojedinimslučajevima.UbuddhizmuiuAśoketojeusklađenostdjelovanjasdobromcijelogasvijeta(sarvalokahita).SličnoKantpousklađe-nostis(mogućim)općimzakonodavstvomprosuđujemoralnostmaksimepokojojdjelujemo.Nokadadajepojednostavljeneprimjere,poputistinitasvje-dočenjanasuduilineuzimanjatuđegavlasništva,činisedagananjihnavodiprisnost sa zapovijedima izDekaloga, a ne umsko izvođenje. Ipak, umskaformanjegovatemeljnogazakonapraktičkogaumanijeupitna.Nousvetritradicijeosjećasepotrebadasepostulirapravedniporedaksvijetadabimoralnodjelovanjeunjemmogloimatismisla.PritomeKantnaglašu-jedapredodžbaotakvuporetku(ionoštoondonosi)možebitiposljedicamoralnogadjelovanja,alinesmijebitirazlogzanj.TajpostulatpravednogaporetkazahtijevazaKantadapostojinekomoralnosvemogućebiće,naimeBog,učijojjemoćiivoljionakrajnjasvrha(stvaranjasvijeta)kojatrebabitiikrajnjasvrhačovjekova.Drugijediopostulatapotrebadaseiljudskadušashvatikaobessmrtnajerseugranicamaovogaživotanitinagrada(blažen-stvo)nitikaznazadjelovanje(očito)neostvarujeupotpunostipravedno.Iubuddhizmuseje,dabisezajamčiosmisaodjelovanjaporadiopćegadobracijelogasvijeta,moraopostulirati (nevidljivi)pravedniporedaksvijetakojitranscendiraovajživot,nozbogdrugačijekulturnetradicije,onseformuliraodrugačije: da bi naše ćudoredno (etično,moralno) djelovanjemoglo imatismisla,zahtijevasepretpostavitidanagradeikaznezasvojadjelaiskušava-mopopravednomezakonudjelovanja(karman)uovomeibudućimživotimakrozkojećemoprolaziti(saṃsāra)svedokseneoslobodimo.Drugimrije-čima,nepostulira sezakonodavac i sudackojiprimjenjujezakon,negosepostulirasamozakonkojise,kaonašiprirodnizakoni,samozbiljujetimeštoodređujeuvjeteopstanka(tijekomsvihživota).UbrahmanizmusedogodiloneštojošusporedivijeskršćanskomtradicijomisKantom:umlađemslojubhaktiuBhagavadgītistavljasekarmayogaukontekstobjave(kojatuzamje-njujepostulat)opstojnostiBogakojijesvemogućibezčijegabineumornadjelovanja svijet odmah propao (interpolacija 3.22–24),89 pa se čovjekovopravednodjelovanjeinterpretirakaosudjelovanje(bhakti)uBožjemdjelova-njunaodržanjusvijeta(kojenakraju,iposlijeovogaživota,čovjekadovodidoBoga; v. npr. 8.5–10). Slično kao uKanta kada govori o krajnjoj svrsiBožjegastvaranjakojatrebabitiikrajnjasvrhačovjeku.90

***

Kadausporedimoovupobjedu dužnosti (dharma) uBhagavadgīti, koja sene razlikuje od pobjede ratom u slučaju kṣatriye, s pobjedom pravdom iliBuddhinom poukom (dhamma) uAśoke, kadausporedimobrahmanističko»znanje«obessmrtnostiduše,azatimiobogu,sbuddhističkom»mudrošću,proznajom«obessopstvenostisvakogabićausvijetu,aliiomogućnostida



seoslobodivezanostiuza sebea time iuza svijet, tebrahmanističkuetikudužnosti s buddhističkom etikommilosrđa i nenasilnosti, otvaraju se prednamaobrisinazoranaljudskodjelovanjeiživotuopće,kojimoguinasdanasiovdjejednakozaokupljatikaoIndijceprijedvijetisućegodinakaotemeljna,zasvakupojedinuosobuotvorenapitanja,ijednakonasmogupoticatinaraz-mišljanjeinazauzimanjestavapremaživotu,premadrugimljudimaipremaživimbićima.Kada je u 20. stoljećuMahātmāGāndhī stajao na čelu indijskoga pokretazaneovisnost,nadahnjavaosekarmayogomizBhagavadgīte,alijesvesrdnozastupaounačinuborbeahiṃsu, kakvu je Indijanaslijedilaodbuddhizma(naravnoiodjinizma,okojemovdjenijebiloprilikegovoriti),asveindijskimjujedobrombioučinioAśoka.Gāndhīevprimjerdokazuježivostobajurazli-čitih,aopetbliskih,etičkihnazorakojisudubokoobilježiliindijskukulturu,au20.stoljeću(kaoiu3.st.pr.Khr.)idalekozračilisvojimvrjednotamaiutjecalinamirovnepokreteu svijetu,poputRadićeva seljačkogapokretauHrvatskoj, iliborbezagrađanskapravacrnacaMartinaLutheraKingauSjedinjenimAmeričkimDržavama. Prvi je u nenasilnoj borbi za socijalnuinacionalnuslobodupoginuoStjepanRadić1928.,drugiMahātmāGāndhī1948.,atrećiMartinLutherKing1968.godine.Kategoričkiimperativuraz-nimsvojimvarijantamanedopuštaonimakojigaslijededaseštede,ali,zarazlikuodnasilneuporabenemoralnihsredstavazasvrhekojebitrebalebitidobre,nestvaratotalitarizme,negootvaraprostoreslobodeusvijetu.Au20.stoljećupostupnojačaisvijestonašimmoralnimobvezamaipremadrugimživimbićimausvijetuiakosejošuvijekslaboosjećapremarazmje-rimazastrašujućebezdušnogaodnosanajmoćnijihdruštvenih,gospodarskihipravnihsustavapremanjima.TasvijestnijeposveneprisutnanitinaZapadu,nitiudrugimdijelovimasvijeta,aonjenojprisutnostiosobitosvjedočipri-mjerFranjeAssiškogaukršćanskojtradiciji,kaoinajnovijaenciklikapapeFranje,nadahnutasvetčevimprimjerom,Lodato si,gdjeseosveopćemza-jedništvukažeovo:

»Sdrugestrane,kadajeljudskosrcedoistaotvorenosveopćojzajednici,iztogabratstvaništainitkonisuisključeni.Zbogtogaravnodušnostiliokrutnostpremadrugimstvorenjimaovoga

89

VidiJežić,1979,1986;Szczurek,2005.

90

Usp.Kant,1793,2003:4.»ObzwaraberdieMoralzuihremeigenenBehufkeinerZweck-vorstellungbedarf,dievorderWillensbestim-mung vorhergehen müsste, so kann es dochwohl sein,daß sieaufeinen solchenZweckeine notwendige Beziehung habe, nämlichnichtalsaufdenGrund,sondernalsaufdienotwendigenFolgenderMaximen,diejenengemäßgenommenwerden.–DennohnealleZweckbestimmung kann gar keineWillens-bestimmungimMenschenstattfinden(…).«PrijevodMiladinov(Kant,2012:8):»Noiakomoraluradinjegasamoganijepotrebnanika-kvapredodžba svrhekojabimoralapretho-diti određenju volje, ipak bi zacijelomoglobitidaseonnalaziunekomnužnomodnosus takvomsvrhom,naimenekao s razlogomnego kao s nužnim posljedicama maksimākojeseuskladusnjimaprihvaćaju.–Jerbezikakva svršnog odnosa u čovjeku ne može

doćinidokakvogodređivanjavolje(…).«Idalje (Kant, 1793,2003:5):»…das ist,dieIdeeeineshöchstenGutsinderWelt,zudes-senMöglichkeitwireinhöheres,moralisches,heiligstesundallvermögendesWesenanneh-menmüssen(…).«PrijevodMiladinov(Kant,2012:9):»…značiidejunekognajvišegdob-ra u svijetu radi čije mogućnosti moramopretpostavitinekoviše,moralno,najsvetije isvemogućebiće(…).«(Kant,1793,2003:7):»MoralalsoführtunumgänglichzurReligion,wodurchdiesichzurIdeeeinesmoralischenGesetzgebersaußerdemMenschenerweitert,in dessen Willen dasjenige Endzweck (derWeltschöpfung) ist, was zugleich der End-zweck des Menschen sein kann und soll.«Prijevod Miladinov (Kant, 2012: 9): »Mo-ral,dakle,neizbježnovodikreligiji,čimeseproširujeuidejumoralnogzakonodavcaizvančovjekakoji imamoć iučijojvolji jestonakrajnja svrha (stvaranja svijeta) koja ujednomožeitrebabitičovjekovakrajnjasvrha.«



svijetaprijeilikasnijeutječenanačinkakopostupamosljudskimbićima.Srcejesamojednoiistaonabijedakojanasdovodidotogadazlostavljamoživotinjeprijeilikasnijeočitovatćeseuodnosupremadrugimljudima.«91

Tonijeformuliranoteoretički(formuliranoječakismnogoobzirapremaan-tropocentrizmuonihkojimajeupućeno),aliseiztejednostavneformulacije,ukojojriječ»srce«odgovarabuddhističkomu(ikršćanskomu)pojmu»milo-srđa«ili»sućuti«(karuṇā),dadeizgraditietičkisustavkojipočivanaopćemdobruikategoričkomeimperativu,kaoiizriječiAśokinih.Kadabiseonnesamoizgradio,negoiozbiljivao,paiprekoonihsustavakojigasadagaze,bilabito–umjestopobjederatomprotivljudi,drugihbićaiprirode–pravapobjedapravdomusvijetu.

Literatura

Belvalkar,ShripadKrishna(izd.1947),»TheBhīṣmaparvan,beingthesixthbookodtheMahābhārata thegreat epicof India«,u:The Mahābhārata, vol. 7,Poona:BhandarkarOrientalResearchInstitute.

Bloch,Jules (1950),Les inscriptions d’Asoka, traduitesetcommentéesparJ.B.,Paris:Lesbelleslettres.

Brockington,JohnL.(1998),The Sanskrit Epics,u:¸Bronkhorst,Johannes(ur.),Handbuch der Orientalistik, Zweite Abteilung, Indien, 12.Bd,Leiden–Boston–Köln:Brill.

Brockington,JohnL.(1997),»TheBhagavadgītāTextandContext«,u:JuliusLipner(ur.),The Fruits of Our Desiring,Calgary:BayeuxArtsInc.,str.28–47.

Charpentier,Jarl(1930),»SomeRemarksontheBhagavadgītā«, Indian Antiquary59,str.46–50,77–80,101–105,121–126.

Falk,Harry(2006),Aśokan Sites and Artefacts,Mainz:Ph.vonZabern.

Francesco,papa (2015),Lettera enciclica Laudato si’ del Santo Padre Francesco sulla cura della casa comune.Vatikan:LibreriaeditriceVaticana.

Franjo,papa(2015),Laudato si’ Enciklika o brizi za zajednički dom,Zagreb:Kršćanskasadašnjost.

Hultzsch,Eugen(1925;21969),Inscriptions of Aśoka,CorpusInscriptionumIndicarum,Vol.I,Oxford:ClarendonPress;2.izd.Delhi-Varanasi:IndologicalBookHouse.

Ježić,Mislav(2012),»Aśokininatpisinastijeni:14proglasa(Shāhbāzgarhī,Mānsehrā,Kālsī, Girnār, Sopārā, Dhaulī, Jaugaḍa, Eṛṛaguḍi, Sannati). Povijesni uvod, prijevod itumačenja«,Književna smotra,god.XLIV/2012,broj166(4),str.165–182.

Ježić,Mislav(2009),»TheTriṣṭubhHymnintheBhagavadgītā«,u:Koskikallio,Petteri(ur.), Parallels and Comparisons. Proceedings of the Fourth Dubrovnik International Conference on the Sanskrit Epics and Purānas,Zagreb:Hrvatskaakademija znanosti iumjetnosti,str.31–66.

Ježić,Mislav(2008),»TheRelationshipbetween theBhagavadgītāand theVedicUpa-niṣads:Parallelsandrelativechronology«,u:GoldmanRobertP.,Tokunaga,Muneo(ur.),Papers of the 12th World Sanskrit Conference held in Helsinki, Finland, 13–18 July, 2003, vol.2,Epic Undertakings,Delhi:MotilalBanarsidass,str.215–282.

Ježić,Mislav(1986),»TextualLayersof theBhagavadgītāasTracesofIndianCultural History«, u:Sanskrit and World Culture: Proceedings of the Fourth World Sanskrit Con-ference,Berlin:AkademieVerlag,str.628–638.

Ježić,Mislav(1979),»TheFirstYogaLayerintheBhagavadgītā«,u:Ludwik Sternbach Felicitation Volume, Pt.1,Lucknow:AkhilaBharatiyaSanskritParishad,str.545–557.

Jonas,Hans(1979;2003),Das Prinzip Verantwortung,FrankfurtamMain:InselVerlag;SuhrkampTaschenbuchVerlag.



Kant,Immanuel(1781),Critik der reinen Vernunft /Kritik der reinen Vernunft,ErsteAus-gabe:Riga:J.F.Hartknoch;ZweiteAusgabe(1787.):Riga:J.F.Hartknoch;AkademieAusgabe(AA)I–XXIII,(1902.id.),u:Kant’s gesammelte Schriften. Herausgegeben von der Königlichen Preußischen Akademie der Wissenschaften,Bd. III i IV,Berlin:GeorgReimerinastavljači.

Kant,Immanuel(1788),Critik der practischen Vernunft/Kritik der praktischen Vernunft,ErsteAusgabe:Riga:J.F.Hartknoch;ZweiteAusgabe1792:Riga:J.F.Hartknoch;Akade-mieAusgabe(AA)I–XXIII,1902.id.,u:Kant’s gesammelte Schriften. Herausgegeben von der Königlichen Preußischen Akademie der Wissenschaften,Bd.V,Berlin:GeorgRei-merinastavljači.

Kant,Immanuel(1793),Die Religion innerhalb der Grenzen der bloßen Vernunft,Königs-berg:FriedrichNicolaus.

Kant,Immanuel(2012),Religija unutar granica pukoga uma,Zagreb:Breza.

Khair,GajananShripat(1969),Quest for the Original Gītā, Bombay:SomaiyaPublica-tions.

Malinar,Angelika(1996),Rājavidyā: das königliche Wissen um Herrschaft und Verzicht. Studien zur Bhagavadgītā,Wiesbaden:OttoHarrassowitz.

Schweitzer, Albert (1935; 21965), Die Weltanschauung der indischen Denker, 2. izd.München:C.H.Beck.

Simson,Georgvon (1969), »DieEinschaltungderBhagavadgītā imBhīṣmaparvandesMahābhārata«,IndoIranian JournalXI(3/1969),str.159–174.doi:https://doi.org/10.1163/000000069790078220.

Smith,VincentA.(1924;41967),The Early History of India from 600 B.C. to the Muham-madan Conquest,Oxford:OxfordUniversityPress;3.izd.u:Spear,Percival,The Oxford History of India,Oxford:OxfordUniversityPress.

Szczurek,Przemyslaw(2008),»Prajñāvādāṃścabhāṣase:PolemicswithBuddhismintheEarlyPartsoftheBhagavadgītā«,u:Gombrich,Richard;Scherer-Schaub,Cristina(ur.), Buddhist Studies. Papers of the 12th World Sanskrit Conference,Delhi:MotilalBanarsi-dass,str.175–231.

Szczurek,Przemyslaw(2005),»BhaktiInterpolationsandAdditionsintheBhagavadgītā«, u:Koskikallio,Petteri(ur.), Epics, Khilas and Purāṇas: Continuities and Ruptures. Pro-ceedings of the Third DICSEP, September 2002,Zagreb:CroatianAcademyofSciencesandArts,str.183–220.

Szczurek, Przemyslaw (2002), »Some remarks on the so-called Epic Layer of theBhagavadgītā«,u:Brockington,Mary(ur.),Stages and Transitions: temporal and histori-cal frameworks in epic and purāṇic literature. Proceedings of the Second DICSEP, August 1999,Zagreb:CroatianAcademyofSciencesandArts,str.55–72.

Thapar,Romila(1963,81988),Aśoka and the Decline of the Mauryas,2.izd.,Delhi:Ox-fordUniversityPress.

Thapar,Romila(1966,71977),A History of India 1,Harmondsworth–NewYork–Ring-wood–Markham–Auckland:PenguinBooks.

Witzel,Michael(2003),Das alte Indien,München:VerlagC.H.Beck.

91

PapaFranjo,2015:73;PapaFrancesco,2015:28; »D’altra parte, quando il cuore è vera-menteapertoaunacomunioneuniversale,ni-enteenessunoèesclusodatalefraternità.Diconseguenza,èveroanchechel’indifferenzaolacrudeltàversolealtrecreaturediquesto

mondofinisconosemprepertrasferirsiinqu-alchemodoaltrattamentocheriserviamoaglialtriesseriumani.Ilcuoreèunosoloelastes-samiseriacheportaamaltrattareunanimalenontardaamanifestarsinellarelazioneconlealtrepersone.«

https://doi.org/10.1163/000000069790078220



MislavJežić

Victory Through War or Victory Through Righteousness?Vijaya and dhammavijaya

AbstractThe Indian emperor Aśoka Maurya (273/269 – 232 BC) left behind him an important corpus of inscriptions, describing the leading principles of his rule, which were disseminated over the vast territory of his empire. His ancestors conquered almost the whole of India and of contemporary Afghanistan, as well as parts of Iran. He waged only one war in Kaliṅga in order to incorporate the eastern coast of India into his realm. He described the horrible consequences of this war very openly in his inscriptions. He decided to stop waging wars therafter, and to “conquer” the world by means of righteousness in accordance with Buddhist principles. He cultivated diplomatic relations with neighbouring countries and had ambassadors in all the Hellenistic kingdoms. He invested fourty years of his rule in efforts to shape a different India, and sent mis-sionaries to shape a different world. His thoughts on war and peace, on righteousness and care for all sentient beings are unique in human political history.The dynasty of Aśoka, the Mauryas, ruled some fifty years after his death, until 185 BC. After this, the Brahman dynasty of the Śuṅgas (185 – 73 BC) rose to power in the eastern part of the former empire. The northwestern part of the empire was conquered by the Greek rulers of Bactria, and later by Iranian peoples like the Parthians and the Scythians, and other invaders. It is very likely that we have to thank the Śuṅgas for a Brahmanist revival, and the narrative part of the great heroic epic the Mahābhārata was most probably completed during their rule. It is also possible that an essential portion of the famous philosophical and religous poem Bhagavadgītā, which was incorporated into this epic, was composed during the same period. The poem discusses under which circumstances war is a sin, and under which circumstances it is a duty to fight. The Brahmanical or Hindu worldview here polemically opposes the Buddhist one without naming it explicitly.Some of the most salient dilemmas concerning war and peace, violence and nonviolence, duty and compassion found their expression within the context of the polemics between Brahmanism or Hinduism and Buddhism (and Jinism as well), and ethical views concerning human activity and life in general, which emerged on these grounds, can incite us even today to take our stand with regard to life and to other people and sentient beings.Both the Buddhists and the Hindus formulated their basic concepts of human obligation to act out of duty without regard to personal utility with the ultimate aim of promoting universal good and maintaining further existence of the world. This amonuts to the categorical imperative to act in accordance with what would be an ideal universal legislation (dharma, either in the Bud-dhist or in the Brahmanist sense), as it found its expression in India two thousand years before Kant in Europe. However, the difference between the Brahmanical and Buddhist conception is that, in the Brahmanical worldview, this aim should be attained through the selfdenying fulfil-ment of our duty, irrespectively of the potential pain inflicted on others, while in the Buddhist view, this aim should be achieved through compassion that urges us to invest the greatest efforts to protect other people and sentient beings from pain and physical and spiritual ruin. However, many Buddhist and Jinist views and values were, through the course of time, also incorporated into the Hindu worldview.

KeywordsAśoka,Bhagavadgītā,war,righteousness,dharma,dhammavijaya

Documents

Pobjeda ratom ili pobjeda pravdom? · jezik Perzijskoga Carstva bio aramejski, a jezik Seleukidskoga Carstva i no-vih doseljenika nakon Alexandrova pohoda grčki.1 Osobito nam može