Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
10. maj 2018. godine
POD LUPOM NEMA MULjANjA: Poreznici
kontrolišu firme i preduzetnike
U centralni registar ograničenja uneto čak 30.000 novih mera. Dok su u poreskoj kontroli, firme ne mogu da
se ugase, izbrišu...
POREZNICI su tokom poslednjih dana nastavili kontrole
firmi i preduzetnika, pa su mnogim vlasnicima preduzeća
- vezali ruke. Izmenama Zakona o poreskom postupku i
poreskoj administraciji, preduzeća, dok su pod "lupom"
poreznika, ne mogu da se ugase, izbrišu, promene status,
zamene osnivača, člana, ime, pa ni sedište poslovanja.
Ista ograničenja odavno važe i za sve kojima je iz nekog
razloga privremeno oduzet poreski identifikacioni broj
PIB.
Agencija za privredne registre poslednjih dana je u Centralnu evidenciju privremenih ograničenja upisala
čak 30.000 novih mera, a većina se odnosi na poreske kontrole. Sve dok poreznici ne obaveste APR da su
završili sa kontrolom, preduzeća ne mogu da menjaju podatke u registru privrednih subjekata.
- APR elektronskim putem obaveštava Poresku upravu o izvršenom upisu u Registar privrednih subjekata
podataka o osnivanju, povezivanju i prestanku privrednog subjekta, statusne i promene oblika organizovanja
subjekta, u vezi sa stečajnim postupkom, kao i drugih podataka od značaja za pravni promet - navode u
Agenciji za privredne registre.
- Pored toga, APR elektronski šalje Poreskoj upravi podatke o promeni osnivača, oblika organizovanja,
naziva, delatnosti, visine osnovnog uloga i mesta sedišta, kao i o drugim promenama od značaja za
utvrđivanje poreza. Privredni subjekat, s druge strane, ne može da se briše iz Registra privrednih subjekata
niti može da registruje statusne i druge promene u periodu od dobijanja obaveštenja Poreske uprave da će se
kod privrednog subjekta vršiti poreska kontrola.
Jedino što Agencija za privredne registre može da radi i u periodu poreske kontrole i u slučaju privremenog
oduzimanja PIB-a je promena podataka u vezi s obavljanjem delatnosti preduzetnika u slučajevima
određivanja, odnosno promene poslovođe preduzetnika.
DISKVALIFIKOVANI
U CENTRALNU evidenciju ogračenja prava se "ulazi" zbog, između ostalog, zabrane obavljanja delatnosti,
zabrana raspolaganja novcem, zabrana vršenja dužnosti, zabrana raspolaganja udelima, sankcije poreskih i
drugih inspektora, kao i oduzimanja licenci.
U Srbiji 2.080 firmi u stečaju, 10 više nego u martu
U Srbiji se trenutno vodi 2.080 stečajnih postupaka što je za deset postupaka više nego pre dva meseca,
pokazuju najnoviji podaci Agencije za licenciranje stečajnih upravnika.
Prema podacima kojima raspolaže Agencija, od početka ove godine pa do 3. maja, otvoreno je 115 stečajnih
postupaka u Srbiji dok je za 56 preduzeća stečaj obustavljen.
Podaci Agencije potvrđuju da postupci traju
godinama, a prosečno vreme trajanja stečajnih
postupaka za 6.786 preduzeća u Srbiji, kako za one
koji su aktivni, obustavljeni ili zaključeni, traju 2
godine, 11 meseci i 11 dana.
Od ukupno 6.786 postupaka u Srbiji, a koji su
evidentirani u Agenciji, 3.324 stečajna postupka
traju od dve do 15 godina, 34 predmeta je još uvek aktivno i traju od 15 do 23 godine.
Na listi se godinama nalaze, Vršačka pivara koja je u stečaju od 2013. godine, Srpska fabrika stakla koja se
ove godine našla na spisku Agencije, a godinama postupci traju i za nekadašnje gigante Seme Sombor,
Komgrap gradnja, Stankom, Trudbenik...
Pred Privrednim sudovima, najviše je postupaka u Beogradu (1.991), Novom Sadu (576) i Nišu (524), a na
začelju spiska su Zrenjanin sa 166 predmeta i Sombor sa 194.
Đorđević: Dodatno obrazovanje i obuka za 9.880
građana
Programe dodatnog obrazovanja i obuke ove godine pohađaće 9.880 nezaposlenih građana u Srbiji, najavio
je danas ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević.
Đorđević je otvarajući konferenciju "Održivi razvoj 2018" rekao da realizaciju tih programa finansira
Nacionalna služba za zapošljavanje i da će još 487 lica biti uključeno u obuke za tržište rada na zahtev
poslodavca, a iz sredstava IPA 2013 programskog ciklusa.
- Na ovaj način, ali i kroz realizaciju svih drugih mera aktivne politike zapošljavanja teži se uspostavljanju
stabilnog, održivog i efikasnog trenda rasta zaposlenosti koji se zasniva na postulatima jednakih mogućnosti
i dostojanstvenog rada za sve - rekao je Đorđević.
Kako je navedeno u saopštenju ministarstva, Đorđević je poručio da Vlada Srbije aktivno radi na tome da
mladima obezbedi bolje uslove života kako bi "u Srbiji mogli od svog rada da žive pristojno i sebi i svojoj
porodici obezbede lepšu i sigurniju budućnost, a ne da odlaze u inostranstvo".
Ministar je rekao i da resorno ministarstvo pomaže zaposlenim građanima tako što im pruža priliku da se
prekvalifikuju za zanimanja koja su potrebna na tržištu rada.
Srbija želi zakone o rodnoj ravnopravnosti poput
švedskih
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević razgovarao je danas sa
ambasadorom Švedske u Srbiji Janom Lundinom o preduzimanju daljih praktičnih koraka u vezi sa
unapređenjem rodne ravnopravnosti u Srbiji i nastavkom uspešne bilateralne saradnje dve zemlje.
Đorđević je kazao da Srbija želi da dobije set "švedskih zakona" i strategija u oblasti antidiskriminacione
politike i rodne ravnopravnosti, kako bi mogla, da na osnovu dobrih primera, izradi domaće zakone i
strategijske dokumente.
Takođe, dodao je, namera nam je da organizujemo niz zajedničkih događaja koji će doprineti prenošenju
švedskih iskustava, a što bi uticalo na razvoj i promociju rodne ravnopravnosti u Srbiji.
Đorđević je Lundinu uručio pisma zahvalnosti za organizaciju konferencije "Stvaranje nove realnosti -
Stokholmski forum o rodnoj ravnopravnosti" u Stokholmu, kojoj je prisustvovala i delegacija našeg
Ministarstva, a zatražio je i podršku Ambasade Švedske u Srbiji za realizaciju određenih aktivnosti u okviru
saradnje, o kojima je prethodno razgovarano u Stokholmu.
Lundin je rekao da Švedska podržava evropski put Srbije i naveo da će Ambasada po pitanju unapređenja
rodne ravnopravnosti nastojati da da svoj puni doprinos Srbiji i da u taj proces uključi i predstavnike ostalih
nordijskih zemalja, saopšteno je iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
On je pohvalio dobre rezultate Srbije u zastupljenosti žena na prirodno-matematičkim fakultetima i na
Vojnoj akademiji i iskazao zainteresovanost za prenošenje dobrih iskustava Srbije o uključenosti žena u
digitalnu transformaciju društva
РФЗО: Набавити путно здравствено осигурање
Републички фонд за здравствено осигурање (РФЗО) указао је данас на потребну да се, пре летњих
путовања, набави полиса здравственог путног осигурања, и поздравио чињеницу да такву полису
набавља све већи број грађана.
"Радује податак да све већи број грађана пре путовања набавља полису здравственог путног
осигурања, што показује да расте наша одговорност према себи и својој породици, јер невоље које
могу настати због изненадног здравственог проблема у
иностранству носе осим здравствених, и велике
материјалне последице", истиче се у саопштењу.
Како се наводи, грађани путно осигурање могу набавити
и преко добровољног осигурања које спроводи РФЗО, у
било којој филијали или испостави, без обзира на
пребивалиште осигураника - у сваком од скоро 200 места
у којима постоје испоставе.
Детаљне информације потражите на сајту
њњњ.добровољно.рфзо.рс, где се налази и комплетан
ценовник, услови осигурања, контакти, и онлајн образац.
Путна полиса РФЗО-а омогућава осигуранику да се у случају потребе обрати најближој здравственој
установи у месту у коме се затекне ван земље, не ограничавајући га на државне установе или било
какву другу мрежу здравствених установа.
Трошак у свакој здравственој установи у иностранству биће рефундиран, уз рачун и медицински
документ, а рок за исплату је 14 дана.
За признавање трошкова није од значаја ни то да ли са земљом путовања Србија има склопљен
међудржавни уговор, који, примера ради, није склопљен са Грчком - најчешћом летњом
дестинацијом грађана Србије. Полиса, дакле, важи за земље за које је издата, без икаквих
ограничења.
За путну полису не постоје ограничење ни по питању година старости, па су у РФЗО посебно истичу
своје осигуранике-путнике у осамдесетим и деведесетим годинама.
Оријентација РФЗО на производе који треба да су доступни и приступачни свим грађанима, огледа
се и у ценама. Цена породичне полисе за Грчку, као и било коју другу европску земљу укључујући и
Турску и Русију, за пут од 10 дана износи 780 динара по особи, за 15 дана 1.090 динара по особи, док
се пут од пет дана може осигурати за 390 динара. При томе, појам породице овде обухвата не само
родитеље са децом већ и баке и деке.
RTS, TANJUG
Štrajk taksista blokirao Slaviju
U centru Beograda je rano jutros počeo štrajk taksista okupljenih oko Ugovorne privredne taksi komore
Srbije. Najavljuju da će protestovati sve dok se ne ispune njihovi zahtevi. Blokirani prilazi Trgu Slavija.
Saobraćaj je obustavljen u Beogradskoj ulici, Ulici kralja Milana, i u delu Nemanjine ulice od Resavske, gde
se nalazi više vladinih ministarstava. Policija usmerava vozila na alternativne pravce.
Ni tramvaji ni autobusi ne rade u tom delu gradu, ali u funkciji su ulice koje su poprečne sa Nemanjinom,
kao i Ulica kneza Miloša.
Taksisti najavljuju da će nastaviti protest dok se ne ispune njihovi zahtevi.
Komora je, inače, povela rat protiv aplikacija kojima se vrše taksi usluge. Jedna od njih je i "Car go".
"Najviše nam smeta rad nekorektnih aplikacija koje su zabranjene u Evropi, a koje se bave taksi prevozom.
One moraju da se ukinu.Tražimo i obustavu zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju. Smatramo
da je potrebno doneti poseban zakon o taksi prevozu, koji bi bio krovni zakon za celu Srbiju", ističe Saša
Knežević iz Ugovorne privredne taksi komore Srbije.
Iz firme "Car go", koja je članovima komore sporna, kažu da vrše posredničku ulogu i da rade po zakonu o
turizmu, po članu 101. Država, ističu, nije uskraćena za doprinose.
U resornom Ministarstvu kažu da je radna grupa juče zasedala i raspravljala o novom pravilniku o linijskom
prevozu. Svi predstavnici taksi udruženja su dali podršku Ministarstvu, osim komore.
PORTAL B92.NET
Ministarstvo: Taksisti nezadovoljni, menjamo
zakon
Radna grupa nastavila je rad na Nacrtu izmena i dopuna Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju
kojim će se urediti obavljanje delatnosti taksi prevoza.
Tim zakonom nezadovoljan je jedan broj taksista, koji su
za sutra najavili protestnu vožnju u centru Beograda, sa
zahtevom da se spreči nelojalna konkurencija, saopštilo je
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Kako je istaklo ministarstvo, tokom dosadašnje primene
Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju nije
bilo primedbi od bilo kog taksi udruženja, a glavni razlog
za donošenje izmena zakona je rešavanje pitanja u
vezi s obavljanjem taksi delatnosti na sistemski i
celovit način, kao i efikasnija borba protiv sive
ekonomije.
Dodaje se da u radu radne grupe za izmenu zakona učestvuju predstavnici najznačajnijih nacionalnih i
lokalnih taksi udruženja.
"Od izmena zakona, u delu koji se odnosi na taksi prevoz, između ostalog se očekuje da propiše preciznije
uslove za pristup taksi delatnosti po pitanju vozila i vozača, da dodatno definiše usluge limo-servisa kako bi
se izbegle njegove zloupotrebe i da se jasno definišu uslovi korišćenja digitalnih aplikacija u cilju
ograničenja njihovih zloupotreba", navodi se u saopštenju.
Istaknuto je i da će novine u zakonu biti propisivanje ovlašćenja za komunalnu policiju, čime će se "dodatno
povećati inače skromni inspekcijski kapaciteti radi uspešnijeg suzbijanja nelegalnog obavljanja delatnosti", a
biće i pooštrene kazne za kršenje propisa.
Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju usvojen je 2015, a stupio je na snagu 12. decembra 2017.
"Ne interesuje nas kako funkcioniše u Hrvatskoj,
ovde ne može"
Pomoćnik ministra saobraćaja Saša Stojanović izjavio je da nema opravdanih razloga za štrajk taksista u
Beogradu, koji su blokirali Trg Slaviju.
Stojanović je za Prvu TV optužio udruženje Ugovorna privredna komora koje je organizovalo štrajk za laž i
samopromociju i ocenio da je licimerno da učestvuju u
Radnoj grupi mesec dana a da sada izlaze na ulicu.
Stojanović je pokazao i izveštaj sa poslednjeg sastanka
održanog 27. aprila, gde su, kako je naveo, taksisti
učesnici izrazili zadovoljstvo, a onda se na sledećem
sastanku koji je održan juče nisu ni pojavili.
Prema njgeovim rečima, taksisti imaju tri zahteva: Jedan
je da ne žele da imaju taksi vozila sa 7 sedišta već sa 5,
što je, kako navodi, juče na sastanku Radne grupe i
dogovoreno da ostane 5.
Drugi zahtev njihov je da se komunalnoj policiji ne daju veća ovlašćenja kako bi efikasnije kontrolisali
nelegalan rad taksista i treći zahtev se odnosi na uslove profesionalnih vozača.
Stojanović tvrdi da je jedini razlog za štrajk "samopromocija jednog taksi udruženja, navodeći da u
Beogradu ima 6.500 taksista, a na ulici ih je samo 250".
Što se tiče aplikacije Car.go, Stojanović je kazao da niko ko digitalnom aplikacijom povezuje korisnike taksi
usluga ne može da radi ako nema taksi dozvolu.
Na pitanje kako Uber po istom principu funkcioniše u Hrvatskoj, pomoćnik ministra je kazao: “Nas ne
interesuje kako funkcioniše Uber u Hrvatskoj”.
Na pitanje da li će on danas primiti taksiste koji protestuju, Stojanović je kazao da oni mogu da dođu u
Ministarstvo, da učestvuju u Radnoj grupi a da će ih danas primiti ako za to dobije nalog ministra.
"Poštovanje principa ravnopravnosti doprinosi
boljem poslovanju"
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković predstavila je u Američkoj privrednoj komori
Kodeks ravnopravnosti, priručnik namenjen poslodavcima koji sadrži smernice za kreiranje i primenu
antidiskriminatorne politike kompanija u Srbiji.
Ovim događajem, navodi se u saopštenju, nastavlja se praksa
kontinuiranog predstavljanja Kodeksa poslodavcima i privrednim
komorama u Srbiji.
"Prihvatanje i poštovanje principa ravnopravnosti nije samo
zakonska obaveza, već doprinosi boljem poslovanju, čineći
sastavni deo uspeha jedne kompanije", istakla je poverenica i
dodala da je najproduktivniji onaj radnik koji je motivisan.
Poverenica je navela da su uspešne kompanije to razumele, što potvrđuje i činjenica da je u poslednje vreme
sve više poslodavaca spremno da u svom poslovanju primenjuje Kodeks.
Pomoćnica poverenice Tatjana Jokanović detaljnije je predstavila praktične strane Kodeksa kao i konkretne
predloge aktivnosti u cilju jačanja mehanizama za zaštitu i unapređenje ravnopravnosti na radnom mestu.
Skupu su prisustvovali predstavnici većeg broja renomiranih kompanija - članica Američke privredne
komore u Srbiji.
Stamenković: Vujović je bio u sukobu sa Vladom
zbog plata i penzija
Ekonomista Stojan Stamenković je danas rekao da ne zna povod za ostavku ministra finansija Srbije Dušana
Vujovića, ali da je "očigledno da je bio u sukobu sa Vladom Srbije" zbog povećanja plata i penzija.
Stamenković je na prezentaciji novog broja časopisa
"Makroekonomske analize i trendovi" (MAT) u
Privrednoj komori Srbije rekao da je sukob Vujovića i
Vlade započeo na savetovanju na Kopaoniku, oko
povećanja plata i penzija.
"Vujović smatra da plate i penzije ne treba povećavati
više od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)", rekao je
Stamenković.
Dodao je da je "Vujović pričao da penzije ne moraju da se isplaćuju u visini uplaćenih doprinosa, već koliko
ima para".
Vujović je, kako je rekao "sveo penzije na socijalu".
Stamenković je rekao da je Zakon o privremenom uređivanju penzija bio oročen do kraja 2017. i sada "to
tako stoji". On je na opasku da "penzije rastu" rekao da je njegova penzija smanjena 20 odsto, a posle toga
povećana pet odsto. Dodao je da je domaća potrošnja mala i da to usporava rast BDP-a zbog čega vlast
govori o rastu plata i penzija.
MAT: Mart slabiji nego prva dva meseca
Proizvodnja prerađivačke industrije u martu ove godine je na nivou proizvodnje u istom mesecu prošle
godine.
Taj podatak unosi zebnju kojim tempom će rasti bruto domaći proizvod (BDP) u preostalim kvartalima,
rekao je urednik časopisa "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT) Ivan Nikolić.
On je na predstavljanju novog broja MAT-a rekao da je stagnaciju prerađivačke industrije nadoknadio porast
proizvodnje elektroprivrede od 21,6 odsto, pa je zbog toga industrijska proizvodnja nastavila trend rasta od
4,1 odsto u tom mesecu u odnosu na isti period prošle godine.
"Izuzetno visok rast proizvodnje elektroprivrede ostvaren je u odnosu na nizak nivo proizvodnje zbog
zastoja u januaru prošle godine", rekao je Nikolić.
Dodao je da su, posle ostvarenih dobrih rezultata u januaru i februaru i uvoz i izvoz sporije rasli i da se
povećava stopa rasta uvoza.
On je rekao da su na rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine koji je, prema prvoj proceni 4,5 odsto, najviše
uticali trostruko brža realizacija kapitalnih investicija, rast građevinske industrije, industrijske proizvodnje i
uslužnih delatnosti.
Saradnik MAT-a Stojan Stamenković rekao je da je u martu 11 oblasti industrije zabeležilo pad, a da je u
celom prvom kvartalu šest oblasti imalo negativne stope rasta.
"Nije sasvim jasno šta se događa sa farmaceutskom industrijom posle izuzetno brzog rasta u prošloj godini.
Pad je skoncentrisan na proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda, ne na preparate i pitam se da li to
ima veze sa privatizacijom Galenike", rekao je Stamenković.
Dodao je da je industrijska proizvodnja prošle godine rasla po stopi od 0,6 odsto mesečno, odnosno oko
sedam odsto godišnje, a da sada raste oko 0,2 odsto mesečno.
Камата на дозвољени минус пала испод 20
одсто
Дозвољена прекрачења по текућем рачуну код нас су увек била веома скупе позајмице. Може се
месечно потрошити плата више од суме која легне на рачун, али то је носило камату вишу од 30
одсто.
Међутим, већ неко време камате падају. Све је
више банка које су ту стопу спустиле и испод
20 одсто на годишњем нивоу. Зато би клијенти
који често користе ту позајмицу требало да
проуче шта се све нуди и да преселе рачун у
банку у којој се „минус” мање плаћа. Разлика је
драстична. По подацима Народне банке Србије
за март, те позајмице имају стопу од 18,49
одсто, колико зарачунава Прокредит банка, до
36,04 процената, колико ће платити клијенти
Еуробанке.
О томе како су се банке одлучиле да снизе ту камату која им је доносила слатку пару, др Александар
Васиљевић с Факултета за правне и пословне студије „Др Лазар Вркатић” у Новом Саду каже:
Снижена је референтна стопа НБС-а и код нас је већ дуже присутан пад камата, објашњава
Васиљевић.
Како додаје, не треба да чуди што се то пренело и на стопе које банке зарачунавају на прекорачења
по текућем рачуну.
Банке ће тај губитак некако надокнадити: ту је плаћање провизија на чекове па накнаде које се
плаћају када се новац не подиже на банкомату матичне финансијске куће… Све су то трошкови на
које клијент треба да обрати пажњу када користи поменуту банкарску услугу, поручује Васиљевић.
Прокредит банка има камату од 18,49 одсто на минус, и то је тренутно најјефтиније. Међу јефитније
спада ЈУБМЕС банка – ту је на дозвољено прекорачење 18,74 одсто, а на недозвољено 23,60 одсто
годишње. Та банка има пословне јединице само у Београду и Лучанима, па у Војводини није
доступна.
Халк и Теленор банка такође спадају у оне где су камате за улазак у црвено испод 20 одсто. Теленор
банка има понуду од 19,89 одсто, односно 24 код недозвољеног прекорачења. Код Халка то је 19,63
одсто, односно 23,62. Веома сличне камате имају Директна и Војвођанска банка – 26,15 и 26,20 одсто
за дозвољено прекорачење, а ко и то прекорачи, платиће 40,43 одсто, односно 28,73 на годишњем
нивоу.
Клијенти опрезнији
У Србији има 7.555.489 отворених текућих рачуна, а користи их 5.005.453 клијената.
По подацима Кредитног бироа Удружења банака Србије, они могу да потроше 46,02 милијарди
динареа. Доцња, односно уласци у црвено, износе 11,2 одсто.
Клијенти више касне код испуњавања обавеза по кредитним картицама – 13, 7 одсто, а ажурнији су
код враћања кредита – само 4,1 одсто доцње, показују подаци за март.
Стопе за минусе изнад 30 одсто задржале су Адико банка, и то 32,38 одсто и за недозовљени минус
42,56. Треба поменути и Сосијете женерал – 35,86 одсто, односно 66,80. Остале банке сместиле су се
између поменутих.
Банке зарачунавају различите камате клијентима на недозвољена прекорачења – 60 или 40 одсто.
Друге пак иду и с нижим каматама него код дозвољених прекорачења. Сматрају да је клијент већ у
проблему, па му не треба још отежавати финансијску ситуацију. То је прилична погодност за
клијенте којима плата редовно касни. Међутим, и ту треба бити опрезан: клијенту који ту претера
банка ће укинути ту врсту позајмице.
Od jula u privatni dom uz pomoć države
Privatni pružaoci usluga socijalne zaštite ponudiće kapacitete za subvencionisani smeštaj oko 500 najstarijih
i najugroženijih
Do 1. jula oko 500 najstarijih građana koji ne-
maju bližih srodnika socijalno su i materijalno
ugroženi, a trenutno se nalaze na listama čeka-
nja za prijem u neki od državnih gerontoloških
centara, moglo bi da dobije mesto u privatnim
domovima širom Srbije, uz pomoć državnih
subvencija. Za takvu vrstu pomoći ovogodi-
šnjim budžetom predviđeno je 204 miliona di-
nara. Kako za „Politiku” ističe Miloš Janko-
vić, pomoćnik ministra za rad u Sektoru za
brigu o porodici i socijalnu zaštitu, ova vrsta
pomoći za građane trećeg doba trebalo je da
počne da se sprovodi krajem prvog kvartala ove godine, ali je rok pomeren za 1. jul zbog različitih tumače-
nja u vezi s primenom Zakona o javnim nabavkama.
– Očekujem da će do početka jula sve biti završeno, objavljen javni poziv i izabrani pružaoci usluga. Oni
ljudi koji do tada budu izrazili želju da budu smešteni u neku od ustanova privatne socijalne zaštite, u nju će
odmah biti i upućeni – precizirao je Janković.
OPŠIRNIJE U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU
Niste zadovoljni upravnikom zgrade, smenite ga
Krov u stambenoj zgradi prokišnjava, fasada sa zgrade otpada, lift se često kvari i prođe dosta
vremena dok se popravi, a sve ovo su poslovi koji su u nadležnosti profesionalnog upravnika zgrade i
njihova obaveza je da sve ove probleme reše u najkraćem mogućem roku.
Kamatica je istraživala šta raditi kada profesionalni upravnici ne vode računa o zgradi kojom upravljaju i
stanari nisu zadovoljni njihovim radom.
Kako su nam objasnili u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za to postoje dva rešenja, ili
da se donese odluka o raskidu ugovora o upravljanju ili da se od organizatora profesionalnog upravljanja
traži neka druga osoba koja će obavljati taj posao. Ipak, oni savetuju da, čim se pojavi prvi problem sa
profesionalnim upravnikom treba prvo da se razgovara, da se utvrdi jasan razlog zbog koga su stanari zgrade
nezadovoljni.
„Sve eventualne primedbe na rad profesionalnog upravnika stanari bi trebalo u ime skupštine stambene
zajednice kao organa upravljanja koji odlučuje o svim pitanjima od
interesa za stambenu zajednicu, da upute
profesionalnom upravniku ili organizatoru profesionalnog upravljanja
sa kojim imaju zaključen ugovor o upravljanju zgradom. Moguće je da
se u pojedinim situacijama, koje ukazuju na određeno postupanje
profesionalnog upravnika, radi i o nedostatku jasne komunikacije,
preciznog dogovora ili saglasnosti po određenim pitanjima između
skupštine stambene zajednice i profesionalnog upravnika, što je
prevashodno uslov da se poslovi upravljanja zgradom obavljaju na što
efikasniji način“, kažu u ovom ministarstvu.
Ipak, ako ni razgovor ni opomena ne reše problem stanari zgrade mogu
i da smene upravnika zgrade. Zakon o stanovanju i održavanju zgrada
predviđa da se profesionalni upravnik razrešava na isti način koji je
predviđen za izbor.
„Da bi se profesionalni upravnik razrešio neophodno je da o tome bude doneta odluka na osnovu 2/3 glasova
članova skupštine stanara. Nakon razrešenja stanari zgrade moraju da donesu odluku o izboru novog
profesionalnog upravnika ili izaberu komšiju koji će raditi taj posao“, objašnjavaju u Ministarstvu
građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Oni i dodaju da rad i ispunjenje obaveza profesionalnog
upravnika može da proverava i komunalni inspektor iz opštine u kojoj upravnik radi.
Takođe, profesionalni upravnik može i da ostane bez licence. Ona se oduzima u slučaju povrede
profesionalnih standarda i normativa profesionalne odgovornosti, što se utvrđuje vođenjem postupka pri
Na spisku Privredne komore Srbije,
koja izdaje licence za profesionalne
upravnike zgrada, trenutno ima 699
osoba. Uslov za dobijanje licence je
završena najmanje četvorogodišnja
škola, kao i položen ispit za sticanje
licence. Ispit se sastoji od pismenog
i usmenog dela. Pismeni deo ispita
ima 40 pitanja, dok usmeni deo ima
najmanje po tri pitanja iz svake
tematske oblasti. Naknada za
polaganje ispita, izdavanje licence i
upis u registar iznosi 15.600 dinara
sudu časti koji organizuje Privredna komora Srbije. Za sada ni jedan profesionalni upravnik nije izgubio
licencu.