PODACI ZA MALE ULAGATELJE

ZAGREB, VELJAČA 2010. GODINE.

(REVIDIRANO U VELJAČI 2017. GODINE)

2

I. PODACI O ZAGREBAČKOJ BANCI D.D. ..................................................................................................... 4

II. RAZVRSTAVANJE KLIJENATA ................................................................................................................... 5

I. Profesionalni ulagatelji .................................................................................................................. 5

II. Mali ulagatelji ................................................................................................................................ 6

III. Kvalificirani nalogodavatelji ........................................................................................................... 6

III. PROCJENA PRIKLADNOSTI ...................................................................................................................... 7

IV. SAŽETAK POLITIKE UPRAVLJANJA SUKOBOM INTERESA U PRUŽANJU INVESTICIJSKIH I POMOĆNIH USLUGA I OBAVLJANJU INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI U ZAGREBAČKOJ BANCI D.D. ....................................... 7

Okolnosti koje predstavljaju ili mogu dovesti do sukoba interesa ........................................................ 7

Postupci i mjere za sprječavanje sukoba interesa ................................................................................. 8

Ublažavanje sukoba interesa ................................................................................................................ 9

V. SAŽETAK POLITIKE IZVRŠAVANJA NALOGA ZAGREBAČKE BANKE D.D. .................................................. 12

I. Dionice ........................................................................................................................................ 12

II. Prava ........................................................................................................................................... 13

III. Obveznice .................................................................................................................................... 13

IV. Varanti (Warrants) ....................................................................................................................... 14

V. Izvedenice .................................................................................................................................... 14

VI. Strukturirani vrijednosni papiri .................................................................................................... 14

VII. MJESTA TRGOVANJA kod izvršavanja naloga za račun klijenta .................................................... 16

VIII. MJESTA TRGOVANJA kod zaprimanja i prijenosa naloga .............................................................. 16

VI. MARGIN KREDITI .................................................................................................................................. 18

VII. PODACI O FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA ......................................................................................... 19

VIII. RIZICI POVEZANI S FINANCIJSKIM INSTRUMENTOM KOJI MOŽE BITI PREDMET INVESTICIJSKE USLUGE ILI AKTIVNOSTI KOJU PRUŽA ZAGREBAČKA BANKA D.D. .................................................................................. 20

I. OBVEZNICE .................................................................................................................................. 20

II. DIONICE ....................................................................................................................................... 21

III. FINANCIJSKE IZVEDENICE ............................................................................................................. 21

IV. STRUKTURIRANI VRIJEDNOSNI PAPIRI i ETF-ovi ........................................................................... 25

IX. PODACI U SVEZI ZAŠTITE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I NOVČANIH SREDSTAVA KLIJENTA .............. 26

I. Novčana sredstva klijenata .......................................................................................................... 26

II. Financijski instrumenti klijenata .................................................................................................. 26

X. DOKUMENTACIJA ZA OTVARANJE SKRBNIČKOG RAČUNA .................................................................... 29

XI. CIJENE I IZDACI ..................................................................................................................................... 30

I. Naknade za trgovanje domaćim vrijednosnim papirima – za zadavanje naloga osobno, telefonom ili e-mailom .................................................................................................................................. 31

II. Naknade za trgovanje domaćim vrijednosnim papirima za zadavanje naloga putem ZB Trade HR32

III. Naknade za trgovanje inozemnim vrijednosnim papirima ........................................................... 32

IV. Naknade za trgovanje inozemnim vrijednosnim papirima putem ZB Trader Global ..................... 34

XII. NAKNADA ZA SKRBNIŠTVO NAD FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA ..... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.

I. NAKNADA ZA POHRANU ..................................................................... Error! Bookmark not defined.

II. NAKNADA PO TRANSAKCIJAMA .......................................................... Error! Bookmark not defined.

3

III. IZVJEŠTAJI ....................................................................................... Error! Bookmark not defined.40

IV. OSTALE NAKNADE ........................................................................... Error! Bookmark not defined.40

4

PODACI ZA MALE ULAGATELJE1

I. PODACI O ZAGREBAČKOJ BANCI d.d.

1 (podaci su prikazani u skladu s odredbama čl.56. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine br.88/2008), odnosno

odredbama čl.9.-12. Pravilnika o obvezama poslovnog ponašanja investicijskog društva prilikom pružanja usluga klijentima – Narodne novine br.5/2009)

Tvrtka Zagrebačka banka d.d.

Sjedište, poslovna adresa: Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10

Info telefon: 0800 00 24

Internet adresa: www.zaba.hr

MBS: 080000014

OIB: 92963223473

Registarski sud: Trgovački sud u Zagrebu

Temeljni kapital: 6.404.839.100,00 kuna

Žiro račun:

Račun nalogodavatelja

2360000-1000000013

2360000-1300050334 Zagrebačka banka d.d.

Jezik komunikacije: Jezik komunikacije između klijenta i Banke je hrvatski jezik. U slučaju da je klijent strana osoba jezik komunikacije može biti engleski jezik.

Način komunikacije:

Odobrenje za rad i investicijske usluge i aktivnosti:

Komunikacija s Brokerskim poslovima u pravilu se obavlja telefonom, pri čemu se svaki telefonski razgovor snima i tonski zapis trajno čuva, osobnim dolaskom brokerima Banke, putem e- trade sustava odnosno u poslovnicu Banke. Komunikacija može biti upućena i faxom, te na drugi način u skladu s ugovorom.

Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 jeovlaštena i registrirana za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te pružanje pomoćnih uslugasukladno odobrenju Hrvatske narodne banke, a temeljem prethodne suglasnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Miramarska 24b, Zagreb o u udovoljavanju uvjetima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. stavak 1. Točka 1., 2., 3., 5., 6., 7. i stavak 2. točka 1.-7. Zakona o tržištu kapitala, i to:

- zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, - izvršavanje naloga za račun klijenta,

- trgovanje za vlastiti račun,

- investicijsko savjetovanje,

- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,

- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa,

- pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja,

5

II. RAZVRSTAVANJE KLIJENATA

I. Profesionalni ulagatelji

Profesionalnim ulagateljem smatra se klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika. U profesionalne ulagatelje bit će razvrstani pravni subjekti ili fizičke osobe koje udovoljavaju sljedećim uvjetima: 1. subjekti koji za djelovanje na financijskom tržištu podliježu obvezi odobrenja ili/i nadzora nadležnog regulatornog tijela, i to: investicijska društva, kreditne institucije, ostale financijske institucije s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela sukladno zakonskim propisima koji uređuju njihov rad, društva za osiguranje, subjekti za zajednička ulaganja i njihova društva za upravljanje, društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi, mirovinska osiguravajuća društva, trgovci robom i izvedenicama na robu, lokalna društva, ostali institucionalni ulagatelji čija glavna djelatnost podliježe obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu,

Naziv i kontakt adresa nadležnog tijela koje je izdalo prethodnu suglasnost za rad:

Vezani zastupnik:

Opseg, učestalost i periodi izvještavanja klijenata

- davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,

- savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima,

- usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga,

- investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima,

- usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,

- investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge iz članka

5. Zakona o tržištu kapitala koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala, kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomoćne usluge.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Miramarska 24b, Zagreb, telefon: 6173 200, fax: 4811 406, e- mail: info@hanfa.hr, web adresa www.hanfa.hr.

Zagrebačka banka d.d. ne djeluje preko vezanog zastupnika

Za svaku provedenu transakciju kupnje ili prodaje vrijednosnih papira posredovanjem brokera Banke, klijentu će sljedeći radni dan na njegovu kontakt adresu biti poslan obračun izvršenih transakcija sukladno članku 57. Zakona o tržištu kapitala. Za provedenu transakciju kupnje ili prodaje na inozemnom tržištu klijentu će obračun biti poslan prvi radni dan nakon što je Banka dobila potvrdu o izvršenju transakcije od brokera matične banke.

6

2. pravne osobe koje u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje dva od sljedećih uvjeta:

ukupna aktiva iznosi najmanje 150 milijuna kuna,

neto prihod iznosi najmanje 300 milijuna kuna,

kapital iznosi najmanje 15 milijuna kuna, 3. nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, središnje banke, međunarodne i supranacionalne institucije kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (IMF), Europska središnja banka (ECB), Europska investicijska banka (EIB) i ostale slične međunarodne organizacije. 4. ostali institucionalni ulagatelji čija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente. Klijenti kategorizirani kao profesionalni ulagatelji dužni su izvijestiti Zagrebačku banku o svim promjenama koje mogu utjecati na aktualnu kategorizaciju. Obveza je klijenta koji se smatra profesionalnim ulagateljem zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da ne može pravilno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima. Zagrebačka banka će klijentima razvrstanima u skupinu profesionalnih ulagatelja, na njihov zahtjev, omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima. Klijentima koji ne udovoljavaju navedenim pretpostavkama omogućit će se tretman kao profesionalnim ulagateljima isključivo na temelju njihovog pisanog zahtjeva, te ako obavljena procjena iskustva, znanja i stručnosti klijenta za donošenje samostalnih odluka o ulaganju i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika koju obavi Zagrebačka banka u dovoljnoj mjeri pokaže kako je klijent sposoban donositi vlastite odluke o ulaganjima i razumjeti uključeni rizik. Pri tome, procjenom trebaju biti zadovoljena najmanje dva od navedenih kriterija:

1. klijent je na tržištu kapitala u prosjeku kvartalno izvršio najmanje 10 transakcija tijekom četiri prethodna kvartala, pri čemu vrijednost pojedinačnih transakcija iznosi više od 500 tisuća kuna,

2. veličina klijentovog portfelja financijskih instrumenata prelazi 4 milijuna kuna, 3. klijent radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na profesionalnoj poziciji, koja

pretpostavlja znanje o planiranim transakcijama ili uslugama. Zagrebačka banka može na vlastitu inicijativu s klijentom koji se može smatrati profesionalnim ulagateljem postupati kao s malim ulagateljem. Kategorizacija klijenta kao profesionalnog ulagatelja rezultira ograničenjima razine klijentove zaštite i informacija koje mu je Zagrebačka banka dužna pružiti.

II. Mali ulagatelji Svi ostali klijenti koji ne udovoljavaju pretpostavkama za razvrstavanje u kategoriju profesionalnih ulagatelja i koji ne budu razvrstani u tu kategoriju, smatraju se malim ulagateljima.

III. Kvalificirani nalogodavatelji

Kvalificirani nalogodavatelji određeni su odredbom članka 73. Zakona o tržištu kapitala, i to su: investicijska društva; kreditne institucije; društva za osiguranje; društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom; društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi; druge financijske institucije koje podliježu obvezi ishođenja odobrenja za rad ili čije je poslovanje uređeno propisima RH; drugi financijske institucije koje podliježu obvezi ishođenja odobrenja za rad ili pije je poslovanje uređeno propisima EU ili države članice; osobe čija se redovita djelatnost sastoji od trgovanja za vlastiti račun s robom i/ili izvedenicama na robu, osim ako su uključene u grupu čije je osnovno poslovanja pružanje drugih investicijskih usluga u skladu s odredbama ZTK ili bankovnih usluga u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija; osobe koje imaju status lokalnog društva u skladu s odredbama ZTK; nacionalne vlade i javna tijela za upravljanje javnim dugom i središnje banke; nadnacionalne organizacije. Banka će kvalificiranim nalogodavateljima pružati usluge zaprimanja i prijenosa naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, izvršavanja naloga za račun klijenata i trgovanja za vlastiti račun, kao i bilo

7

koje pomoćne usluge izravno povezane s navedenim uslugama, bez pridržavanja obveza pružanja zaštite kakvu osigurava malim i profesionalnim ulagateljima. Kvalificirani nalogodavatelj može zatražiti razinu zaštite kakvu Banka osigurava malim ili profesionalnim ulagateljima.

III. PROCJENA PRIKLADNOSTI Prilikom trgovanja složenim financijskim instrumentima u ime i za račun klijenata, Banka je obvezna ustanoviti posjeduje li Klijent znanje i iskustvo za samostalnu procjenu rizičnosti financijskog instrumenta ili investicijske usluge. Kod profesionalnih ulagatelja se smatra da posjeduju dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima u složene financijske instrumente i pravilnu procjenu s time povezanih rizika.

IV. SAŽETAK POLITIKE UPRAVLJANJA SUKOBOM INTERESA U PRUŽANJU INVESTICIJSKIH I POMOĆNIH USLUGA I OBAVLJANJU INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI U ZAGREBAČKOJ BANCI D.D.

Zagrebačka banka d.d. (dalje u tekstu: Banka) kao kreditna institucija ovlaštena za pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti, dalje u tekstu daje sažetak politike Banke o upravljanju sukobima interesa koji se mogu pojaviti prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih investicijskih usluga. Banka je donijela i primjenjuje svoju Politiku upravljanja sukobom interesa u pružanju investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti (dalje u tekstu: Politika) koja propisuje:

i. mjere za otkrivanje, sprječavanje, upravljanje sukobom interesa i/ili obavještavanje klijenta o istom pri pružanju pojedinih investicijskih usluga i pomoćnih investicijskih usluga, odnosno obavljanju investicijskih aktivnosti;

ii. odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrsta sukoba interesa, postojanje kojih može ugroziti interese klijenata Banke.

Svrha sustava za upravljanje sukobom interesa s obzirom na distribuciju i korištenje informacija je osigurati pravičnost i simetričnost informacija, a naročito: - omogućiti jednake uvjete za sve sudionike na tržištu, - osigurati da interesi klijenta imaju prednost pred interesima Banke, ili UniCredit Grupe čija je Banka

članica (dalje u tekstu: Grupa), te interesima radnika Banke, - izbjegavati sukobe interesa između klijenata i Banke (ili Grupe), te između klijenata i radnika Banke, - izbjegavati sve oblike ponašanja koji mogu naštetiti reputaciji Banke ili Grupe, kao i financijskih tržišta

općenito, - stvoriti klimu povjerenja za investitore. Okolnosti koje predstavljaju ili mogu dovesti do sukoba interesa

Banka će permanentno poduzimati sve razumne korake za utvrđivanje sukoba interesa, koji se mogu pojaviti prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih investicijskih usluga, odnosno obavljanja investicijskih aktivnosti između:

1. interesa Banke, radnika Banke, vezanih zastupnika ili svih osoba izravno ili neizravno povezanih s njima putem kontrole s jedne strane i interesa klijenata Banke s druge strane,

2. interesa klijenata međusobno. Banka će prilikom utvrđivanja vrsta sukoba interesa do kojeg može doći prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga i čije postojanje može štetiti interesima klijenta, uzeti u obzir barem okolnost nalaze li se Banka ili Relevantna osoba (osobe na koje se primjenjuje Politika, sukladno definiciji iz Politike), ili osoba

8

posredno ili neposredno povezana s Bankom putem kontrole u jednoj od slijedećih situacija, bilo uslijed pružanja investicijskih ili pomoćnih usluga ili obavljanja investicijskih aktivnosti ili iz drugih razloga:

i. Banka ili koja od navedenih osoba mogli bi ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak na štetu klijenta,

ii. Banka ili koja od navedenih osoba ima interes ili korist od ishoda usluge pružene klijentu ili transakcije izvršene za račun klijenta, a koji se razlikuju od interesa klijenta (u navedenom ishodu),

iii. Banka ili koja od navedenih osoba ima financijski ili neki drugi motiv za pogodovanje interesima drugog klijenta ili grupe klijenata na štetu interesa klijenta,

iv. Banka ili koja od navedenih osoba obavlja isti posao kao i klijent, v. Banka ili koja od navedenih osoba prima ili će primiti od osobe koja nije klijent dodatni poticaj u

svezi usluge pružene klijentu, u vidu novca, roba ili usluga, a što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu.

Postupci i mjere za sprječavanje sukoba interesa UniCredit Grupa i Banka kao članica Grupe, je usvojila jedinstveni model za identifikaciju i upravljanje sukobom interesa (dalje u tekstu: Model), čiji su detalji opisani u ovoj Politici. Modelom upravlja Praćenje usklađenosti, a sastoji se od sljedećeg:

utvrđivanje događaja povezanih s Bankom koji bi mogli rezultirati sukobom interesa s posljedicama za Banku, radnike Banke, klijente i strukture na koje se relevantni događaj odnosi, utvrđivanje sukoba interesa koji mogu nastati na razini Banke,

utvrđivanje organizacijskih mjera u svrhu izbjegavanja/ ublažavanja različitih vrsta sukoba interesa te načina postupanja sa sukobima interesa (npr. objavljivanje sukoba interesa i/ili upućivanje slučaja na rješavanje),

evidentiranje sukoba interesa te,

kontrole. Glavni elementi operativnih procesa za identifikaciju i upravljanje sukobom interesa su:

identifikacija pojedinačnih slučajeva sukoba interesa

provjera raspoloživosti organizacijskih mjera

odluka o potrebi za objavljivanjem i/ili rješavanjem konkretnog sukoba interesa

Banka će radi sprječavanja sukoba interesa i osiguravanja neovisnosti Relevantnih osoba uključenih u pružanje investicijskih usluga i pomoćnih investicijskih usluga, odnosno obavljanje investicijskih aktivnosti, poduzimati slijedeće postupke i mjere:

i. usvojiti i objaviti interne propise koji reguliraju područje sukoba interesa, ii. provoditi periodičnu edukaciju u cilju osiguranja pravilne primjene istih, iii. dostavljati matičnom društvu (Unicredit) informacije o promjenama svog poslovnog područja,

organizacijske strukture ili hrvatskih zakonskih propisa koji bi mogli utjecati na sustav upravljanja sukobom interesa,

iv. implementirati organizacijske mjere (područja povjerljivosti, tzv. Kineske zidove), v. dostavljati informacije matičnom društvu neophodne za identifikaciju sukoba interesa na nivou

Grupe, vi. uspostaviti i održavati Registar sukoba interesa, vii. rješavati konkretne slučajeve sukoba interesa odnosno informirati klijente o slučajevima sukoba

interesa ukoliko nije moguće spriječiti nastanak rizika za njihove interese, viii. usvojiti pravila trgovanja radnika Banke za vlastiti račun, a osobito radnika Banke zaposlenih

unutar područja povjerljivosti (osobne transakcije), ix. voditi nadzornu listu (Watch list) i listu ograničenja (Restricted list) trgovanja financijskim

instrumentima koji mogu biti temelj mogućeg sukoba interesa, x. uspostaviti učinkovite postupke za sprječavanje ili kontrolu razmjene podataka između

Relevantnih osoba uključenih u različite investicijske usluge ili aktivnosti koje uključuju sukob interesa, a kada bi razmjena podataka mogla naštetiti interesima jednog ili više klijenata,

xi. osigurati odvojeni nadzor nad Relevantnim osobama čija primarna funkcija uključuje investicijske usluge ili aktivnosti za klijenta ili pružanje usluga klijentima čiji interesi mogu doći u sukob ili koje

9

na drugi način zastupaju različite interese koji mogu biti u sukobu, uključujući i interese same Banke,

xii. ukloniti svaku neposrednu povezanost između primanja Relevantnih osoba koje su većim dijelom uključene u određenu investicijsku uslugu ili aktivnost i primanja ili dobiti koju ostvare druge Relevantne osobe većim dijelom uključene u drugu investicijsku uslugu ili aktivnost kada do sukoba interesa može doći u svezi s tim uslugama ili aktivnostima,

xiii. spriječiti ili ograničiti neprimjeren utjecaj na Relevantne osobe koje obavljaju i pružaju investicijske ili pomoćne usluge ili aktivnosti, bilo od strane osoba u Banci ili izvan Banke,

xiv. onemogućiti istovremeno ili uzastopno sudjelovanje Relevantnih osoba u različitim investicijskim ili pomoćnim uslugama ili investicijskim aktivnostima, kada takvo sudjelovanje može imati negativan utjecaj na upravljanje sukobom interesa,

xv. poduzimati sve razumne mjere za identificiranje sukoba interesa koji mogu nastati između Banke i/ili Relevantnih osoba s jedne strane i klijenata s druge strane kako bi se izbjeglo negativno djelovanje sukoba interesa na interese klijenata,

xvi. voditi relevantne evidencije (evidencija osobnih transakcija Relevantnih osoba; evidencija o poduzetim mjerama glede sprječavanja sukoba interesa; i sl.).

Radnici Banke ne smiju razmjenjivati darove ili druge znakove zahvalnosti s osobama koje su u bilo kakvom odnosu s Bankom/članicom Grupe, osim onih darova i znakova zahvalnosti koji su simbolične prirode, u skladu s Kodeksom profesionalnog postupanja Banke.

Informiranje klijenata o sukobu interesa

U slučajevima kada mjere i postupci za sprječavanje sukoba interesa nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika za interese klijenta, voditelj organizacijskog dijela Banke unutar kojega se pruža tražena investicijska usluga ili obavlja investicijska aktivnost će sukladno uputi Praćenja usklađenosti, a prije početka pružanja usluge, na trajnom mediju, nedvosmisleno priopćiti klijentu vrstu i/ili izvor sukoba interesa. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati, uzimajući u obzir razvrstavanje klijenata, dovoljno podataka temeljem kojih će klijent biti u mogućnosti donijeti odluke vezane uz investicijske ili pomoćne usluge, odnosno investicijske aktivnosti u okviru kojih se pojavljuje sukob interesa. Povjerljive informacije, povlaštene informacije i informacijske barijere Radnici Banke su dužni s povjerljivim i povlaštenim informacijama postupati s dužnom pažnjom. Takve informacije:

treba koristiti isključivo u određenu svrhu ili u svrhu transakcije u vezi koje su otkrivene,

treba dalje otkrivati samo ako su relevantnom primatelju prijeko potrebne kako bi izvršio dodijeljene mu zadatke (u skladu s „need to know“ načelom), te

samo ako je to u skladu sa sporazumima o povjerljivosti i neotkrivanju informacija.

Kad god se pružaju takve informacije, primatelju treba jasno objasniti o kojoj se vrsti informacija radi. Nadalje, osobama kojima su poznate određene povlaštene informacije nije dozvoljeno koristiti takve informacije u osobnu korist ili prilikom pregovaranja o financijskim instrumentima, pružanja savjeta u vezi istih ili izdavanja preporuka u vezi trgovanja financijskim instrumentima, kao niti otkrivati takve informacije trećim stranama Ublažavanje sukoba interesa

Banka je, na osnovu identifikacije potencijalnih sukoba interesa, definirala vrste organizacijskih mjera koje je potrebno implementirati, kao i opća načela na osnovu kojih se procjenjuje da li su utvrđene mjere realno dovoljne za minimiziranje rizika od štete po interese klijenta.

Organizacijske mjere koje Banka smatra efikasnim u pogledu ublažavanja sukoba interesa, a u skladu s

mjerodavnim propisima, mogu se podijeliti u tri skupine:

• mjere temeljene na organizacijskoj strukturi

• mjere temeljene na postojanju posebnih politika/internih akata

• mjere temeljene na kodeksu ponašanja i edukaciji

10

Mjere temeljene na organizacijskoj strukturi Područja povjerljivosti („Kineski zidovi“) Područja okružena “Kineskim zidovima“ predstavljaju dijelove Banke koji su organizacijski odvojeni od drugih dijelova s obzirom na razmjenu informacija. Povlaštene informacije o financijskim instrumentima i njihovim izdavateljima u pravilu ne smiju izaći izvan tog područja i moraju se tretirati kao strogo povjerljive u komunikaciji s ostalim dijelovima Banke. To se ne odnosi na informacije koje se tijekom redovnog poslovanja moraju razmjenjivati. Razmjenu povlaštenih informacija između organizacijskih dijelova odvojenih “Kineskim zidom“ nadzire Praćenje usklađenosti. Stvaranje područja zaštićenih „Kineskim zidovima“ i poseban tretman povjerljivih informacija ima za cilj smanjenje mogućnosti za sukob interesa. To također pridonosi samostalnosti i nepristranosti kod pružanja usluga klijentima i transakcija koje Banka sklapa za svoj račun, pri čemu se ključna svakodnevna suradnja ne izlaže riziku. Hijerarhijska nezavisnost Banka je uspostavila organizacijsku i rukovodnu strukturu koja jamči nezavisnost voditelja organizacijskih jedinica koji potencijalno mogu doći u sukob interesa. Prevencija i kontrola istovremene uključenosti u različite konfliktne aktivnosti Banka će onemogućiti istovremeno ili uzastopno sudjelovanje Relevantnih osoba u različitim investicijskim ili pomoćnim uslugama ili investicijskim aktivnostima, kada takvo sudjelovanje može imati negativan utjecaj na upravljanje sukobom interesa. Različite članice Grupe

Tamo gdje je implementirana, strateška odluka Grupe UniCredit o specijalizaciji različitih članica Grupe

za razvoj i plasman određenih proizvoda i usluga ima za svrhu razdvajanje aktivnosti koje generiraju

različite vrste interesa. Navedeno omogućava informacijsku, računovodstvenu i hijerarhijsku razdvojenost

aktivnosti, čime se smanjuje utjecaj sukoba interesa i osigurava pravo samostalnog odlučivanja onim

dijelovima koji obavljaju konkretne transakcije.

Divizionalizacija

Strateška odluka Grupe UniCredit o usvajanju organizacijskog modela koji osigurava, gdje je to moguće,

podjelu aktivnosti na različite poslovne jedinice dovodi do razdvajanja aktivnosti koje generiraju

Transakcije od onih koje generiraju druge vrste interesa. Posebno, matično društvo je usvojilo

organizaciju koja se temelji na Strateškim poslovnim područjima (Strategic Business Areas) i poslovnim

jedinicama (Business Units), koja se sastoji od: poslovnih linija, koje pokrivaju određena zemljopisna

područja/specifične skupine klijenata; linija proizvoda, odgovornih za centralizirani razvoj proizvoda i

usluga te ključnih poslovnih funkcija, odgovornih za definiranje strategija/marketinških aktivnosti za

relevantne segmente klijenata.

Proces odobrenja proizvoda Banka će prilikom uvođenja novih investicijskih usluga/proizvoda namijenjenih klijentima voditi računa o utjecaju sukoba interesa na nove usluge/proizvode. Povezane osobe Grupa je uvela pravila kojima se nastoji minimizirati rizik da bi bliskost određenih osoba s funkcijama Banke zaduženima za donošenje odluka mogla ugroziti objektivnost i nepristranost u donošenju odluka u vezi odobravanja kredita ili sklapanja drugih transakcija s tim osobama. Mjere temeljene na posebnim politikama/internim aktima

Politika nagrađivanja

U skladu s Politikom nagrađivanja, Banka će implementirati okvir za nagrađivanje kojim se, između

ostalog, definiraju pravila za izgradnju sustava nagrađivanja koji nije (niti se takvim smatra) u suprotnosti

11

s interesima klijenata i koji dokida sve izravne veze između nagrađivanja Relevantnih osoba primarno

angažiranih na aktivnostima vezanim uz pružanje investicijskih ili pomoćnih usluga ili investicijskih

aktivnosti i realizacije drugih potencijalno konfliktnih aktivnosti.

Na primjer, Politika nagrađivanja treba osigurati da dio nagrade financijskih analitičara i drugih Relevantnih osoba uključenih u investicijska istraživanja ne bude izravno vezan za poslovne ciljeve ostalih jedinica unutar Banke ili drugih članica Grupe. Vanjski poslovni interesi Banka je definirala i komunicirala svim radnicima pravila ponašanja, ograničenja, iznimke i procedure za prijavu i praćenje slučajeva koji se odnose na vanjske profesionalne i poslovne aktivnosti, a nalaze se u sklopu dokumenta Procedura upravljanja sukobom interesa koji proistječu iz vanjskih poslovnih interesa i ostvarivanja osobne koristi na temelju poslovnih prilika a navedeno uključuje: (1) interese u subjektima izvan Grupe, (2) interese koji proistječu iz poslovne transakcije u koje je uključena Grupa te njezin klijent, (3) interese vezani uz drugo zaposlenje, (4) interese koji proistječu iz držanja većinskih vlasničkih udjela u društvu izvan Grupe, (5) interese koji proistječu iz članstva u regulatornim tijelima, vladinim tijelima, trgovinskim ili strukovnim udruženjima, državnim organizacijama, javnim tijelima i reguliranim tržištima.

Politika izvršenja naloga

Banka je usvojila Politiku izvršavanja naloga kojom su, u odnosu na investicijske usluge zaprimanja i

prijenosa naloga, te izvršavanja naloga, utvrđeni načini izvršenja naloga u cilju osiguranja najboljeg

mogućeg rezultata za klijente uzimajući u obzir cijene izvršenja i poravnanja, troškove, brzinu,

vjerojatnost, veličinu, prirodu i sve druge kategorije relevantne za izvršenje naloga.

Politika je dostupna i klijentima kako bi ih se upoznalo s modalitetima pregovaranja o različitim financijskim

instrumentima koje je odabrala Banka/Grupa.

Pravilnik za izradu i/ili distribuciju investicijskih istraživanja

Banka je usvojila Pravilnik za izradu i/ili distribuciju investicijskih istraživanja u Zagrebačkoj banci d.d., s

posebnim naglaskom na:

• nezavisnost osoba koja provode istraživanje ili distribuiraju njegove rezultate;

• pravila za analitičare uključene u istraživanje (npr. ograničenja u pogledu osobnih transakcija

ili trgovanja, nezavisna novčana nagrada);

• procedure za kontakte između analitičara i klijenata;

• implementaciju načela "Kineskog zida";

• angažman i ulogu Praćenja usklađenosti; i

• transparentnost u pogledu sukoba interesa (objavljivanje financijskih interesa analitičara i sukoba

interesa Banke kao i organizacijskih procedura za njihovo ublažavanje).

Pravilnik je komuniciran svim relevantnim radnicima u cilju njihovog upoznavanja s pravilima ponašanja i

ograničenjima čija je svrha ublažavanje sukoba interesa.

Pravilnik o osobnim transakcijama i trgovanju radnika

Uvjeti pod kojima se izvršavaju osobne transakcije radnika koji su zaposleni unutar „Kineskih zidova“, tj. u organizacijskim jedinicama koje raspolažu povlaštenim informacijama, kao i ostalih radnika Banke, podrobnije se uređuju Pravilnikom o osobnim transakcijama i trgovanju radnika Banke financijskim instrumentima. Interna pravila o vođenju nadzorne liste (Watch list) i liste ograničenja (Restricted list) U svrhu sprječavanja sukoba interesa i zaštite klijenata, Banka pridržava pravo uvođenja ograničenja na trgovanje koje radnik Banke obavlja financijskim instrumentima s popisa nadziranih financijskih instrumenata (Nadzorna lista ili Watch list) i popisa ograničenja (Lista ograničenja ili Restricted list). Navedene popise sastavlja i ažurira Praćenje usklađenosti.

12

Detaljna procedura vezana za prijavu, uvrštenje, vođenje te brisanje financijskih instrumenata s Nadzorne liste i Liste ograničenja utvrđena je internim pravilima o vođenju nadzorne liste (Watch list) i liste ograničenja (Restricted list). Mjere temeljene na kodeksu ponašanja i edukaciji

Edukacija

U sklopu svojih programa edukacije, Banka će osigurati i kontinuiranu edukaciju osoblja na području

sukoba interesa.

Povelja o integritetu

Banka odnosno Grupa je za svoje radnike definirala odgovarajuće etičke standarde koji su sažeti u Povelji

o integritetu. Cilj tih standarda jest smanjiti utjecaj interesa koji su u suprotnosti s interesima klijenata na

kvalitetu usluge koju Banka i članice Grupe pružaju svojim klijentima.

U tom smislu, radnici Banke i Grupe su dužni poštivati standarde i pravila kojima se želi osigurati poštenje,

transparentnost, poštivanje, uzajamnost, sloboda djelovanja, te povjerenje u odnosima s kolegama,

klijentima, dobavljačima, investitorima i lokalnom zajednicom.

Prevencija nepotrebnog utjecaja

Osobe na najvišim rukovodnim funkcijama u Banci i Grupi UniCredit ne smiju utjecati na ponašanje

radnika angažiranih na transakcijama, a hijerarhijski su izvan struktura koje su pod njihovom kontrolom.

U tom cilju, Banka će donositi odgovarajuće mjere, kao što je, na primjer, utvrđivanje posebnih etičkih

kodeksa s pravilima ponašanja za rukovodna tijela, radnike i vanjske suradnike.

V. SAŽETAK POLITIKE IZVRŠAVANJA NALOGA ZAGREBAČKE BANKE d.d. Usluge zaprimanja i prijenosa naloga, odnosno izvršavanja naloga za račun klijenta, pružaju se u skladu s Politikom izvršavanja naloga Zagrebačke banke d.d.Politikom izvršavanja naloga Zagrebačke banke d.d. propisuju se elementi i kriteriji koji omogućavaju postizanje najpovoljnijih ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala i na temelju njega donesenih propisa.

I. Dionice

Dionice domaćih izdavatelja U Republici Hrvatskoj dionicama domaćih izdavatelja trguje se na Zagrebačkoj burzi d.d. (u daljnjem tekstu: “Zagrebačka burza”). Zagrebačka burza na dosljedan način osigurava klijentu najbolje rezultate:

Cijena: Zagrebačka burza pruža najbolje cijene i najmanje spreadove, jer osigurava najveću likvidnost za domaće dionice.

Trošak: Trgovanjem dionicama domaćih izdavatelja na Zagrebačkoj burzi klijent neće biti izložen plaćanju provizija i troškova stranih investicijskih društava kojima bi se nalozi eventualno prenosili na izvršenje.

Brzina izvršenja: Zagrebačka burza, opremljena je elektronskim sustavom trgovanja, koji se temelji na time-priority-trading, jamči izvršenje naloga u kratkom vremenskom razdoblju; za najlikvidnije dionice izvršenje naloga je gotovo trenutačno.

Vjerojatnost izvršenja: Zagrebačka burza najčešće osigurava najveću vjerojatnost izvršenja u razumnom vremenskom razdoblju.

Vjerojatnost namire: Namiru jamči glavna druga ugovorna strana – Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (dalje u tekstu: SKDD).

13

Dionice inozemnih izdavatelja Općenito primarno tržište (obično je to tržište u domicilnoj zemlji izdavatelja ili vodeća burza) osigurava najveću likvidnost, te stoga obično i najveću vjerojatnost za realizaciju naloga i najpovoljnije cijene kod trgovanja dionicama inozemnih izdavatelja. Kod analize Banka će uzeti u obzir sljedeće faktore:

Cijena: mjesto izvršenja u zemlji izdanja dionice općenito osigurava najveću likvidnost i najniže spreadove, u svakom slučaju niže od onih na drugim mjestima trgovanja;

Trošak: analiza će uzeti u obzir troškove izvršenja i namire u inozemstvu. Nadalje, u obzir će se uzeti i ostali troškovi vezano za angažiranje stranog investicijskog društva (brokera) budući da Banka nema direktan pristup mjestima izvršenja na inozemnim tržištima;

Brzina izvršenja i vjerojatnost izvršenja: mjesto izvršenja u domicilnoj zemlji, obzirom na najveću likvidnost i dubinu tržišta, jamči veću vjerojatnost izvršenja u kraćem vremenu;

Vjerojatnost namire: predstavlja razlikovni kriterij za usporedbu različitih mjesta trgovanja, s obzirom da sve burze ne osiguravaju garanciju namire.

Stoga, nalozi za trgovanje dionicama inozemnih izdavatelja izvršavaju se na primarnoj burzi prijenosom naloga stranom investicijskom društvu (gdje Banka nema direktan pristup tržištu).

II. Prava Prava su financijski instrumenti koje je izdalo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, odnosno Ministarstvo financija Republike Hrvatske, i svojim imateljima daju pravo na kupnju dionica iz portfelja HFP-a i plaćanje istih zamjenom za Prava. Riječ je o specifičnom financijskom instrumentu kojim se trguje isključivo na Zagrebačkoj burzi. Svi elementi za izračun najpovoljnijeg ishoda za klijenta koji vrijede za dionice domaćih izdavatelja također se odnose i na ovu kategoriju imovine.

III. Obveznice Hrvatske državne obveznice

Primarno tržište: Ministarstvo financija je jedino i stoga najbolje mjesto izvršenja naloga koji se odnose na izdanja državnih obveznica.

Sekundarno tržište: Zagrebačka burza je jedino sekundarno tržište državnim obveznicama izdanim u Republici Hrvatskoj, pa se stoga ne provodi usporedba najpovoljnijeg rezultata za klijenta u odnosu na druga uređena tržišta. Nalozi klijenata će se primarno izvršavati na Zagrebačkoj burzi i u slučaju kada je državna obveznica uvrštena i na uređenim tržištima kojima upravljaju burze u inozemstvu. Konačno, ukoliko je hrvatska državna obveznica uvrštena isključivo na stranoj burzi, nalozi klijenata izvršavat će se na stranoj burzi uvrštenja.

Brokerski poslovi koriste prvenstveno Zagrebačku burzu kao mjesto trgovanja hrvatskim državnim obveznicama. Međutim, najlikvidnije mjesto trgovanja obveznicama najčešće se nalazi izvan tržišta vrijednosnih papira (na izvanburzovnom tržištu, tzv. OTC tržištu) na temelju kotiranja cijena kroz tržišta (trading platforms) s pravom pristupa rezerviranim za posrednike i/ili institucionalne druge strane (Bloomberg, Reuters, itd. Za sve vrijednosne papire koje pripadaju ovoj kategoriji, Banka nudi mogućnost direktnog stupanja u odnos s klijentima (vlastiti račun) po cijenama u skladu s uvjetima tržišta, tzv. OTC fiksna cijena. Banka nije dužna davati ponude. Klijent koji želi da se nalog izvrši kao OTC transakcija po fiksnoj cijeni, mora to izričito navesti ili prethodno dati svoje izričito odobrenje. Kod izvršavanja naloga Banka uvijek uzima u obzir sljedeće kriterije:

Cijena: Kod transakcija izvršenih po OTC fiksnim cijenama, uzimaju se u obzir tržišne cijene;

Trošak: Izvršenjem naloga na Zagrebačkoj burzi klijent neće biti izložen plaćanju provizija i troškova stranih investicijskih društava kojima bi se nalozi eventualno prenosili na izvršenje. Kod izvršavanja

14

naloga u inozemstvu, analiza će uzeti u obzir troškove izvršenja i namire u inozemstvu. Nadalje, u obzir će se uzeti i ostali troškovi vezano za angažiranje stranog investicijskog društva (brokera);

Brzina izvršenja: Brzina izvršenja ovisi o likvidnosti financijskog instrumenta;

Vjerojatnost izvršenja: vjerojatnost izvršenja OTC transakcije po fiksnoj cijeni ovisi o likvidnosti instrumenta;

Vjerojatnost namire: Budući OTC tržišta ne garantiraju namiru, Banka će trgovati preko najrenomiranih i najlikvidnijih OTC tržišta koja su u poslovnom svijetu priznata kao mjesta trgovanja koja svojim sudionicima nastoje osigurati što veći stupanj zaštite prilikom namire transakcije.

Ostali dužnički vrijednosni papiri uvršteni na domaćem tržištu Svi elementi za izračun najpovoljnijeg ishoda za klijenta koji vrijede za Hrvatske državne obveznice također se odnose i na ovu kategoriju imovine.

Obveznice uvrštene na stranim tržištima Najlikvidnije mjesto trgovanja obveznicama najčešće se nalazi izvan tržišta vrijednosnih papira (na izvanburzovnom tržištu, tzv. OTC-tržištu) na temelju kotiranja cijena kroz tržišta (trading platforms) s pravom pristupa rezerviranim za posrednike i/ili institucionalne druge strane (Bloomberg, Reuters, itd.). Općenito primarno tržište (obično je to tržište u domicilnoj zemlji izdavatelja ili vodeća burza) osigurava najveću likvidnost, te stoga obično i najveću vjerojatnost za realizaciju naloga i najpovoljnije cijene. Svi elementi za izračun najpovoljnijeg ishoda za klijenta koji vrijede za dionice inozemnih izdavatelja također se odnose i na ovu kategoriju imovine.

IV. Varanti (Warrants) Varanti su financijski instrumenti koji imateljima daju pravo na kupnju dionica određenog izdavatelja, pod uvjetima određenima prilikom izdavanja varanta. Klijenti mogu zadavati naloge za kupnju ili prodaju varanata na domaćem ili stranom tržištu. Svi elementi za izračun najpovoljnijeg ishoda za klijenta koji vrijede za dionice domaćih izdavatelja, odnosno dionice inozemnih izdavatelja također se odnose i na varante kojima se trguje na tržištu u RH, odnosno na stranim tržištima.

V. Izvedenice

U ovu kategoriju imovine spadaju opcije, swapovi, terminski ugovori, ročnice i svi ostali derivatni ugovori vezani za prenosive vrijednosne papire, valute, kamate, robu, ostale derivatne instrumente, financijske indekse ili mjere, klimatske varijable, izdavanjem prava, stope inflacije i ostale službene ekonomske varijable koje se mogu podmiriti u gotovini ili fizičkom isporukom istih.

Izvedenice s kojima se trguje na tržištu Brokerski poslovi izvršavaju transakcije samo s izvedenicama kojima se trguje na domaćem ili stranom uređenom tržištu ili drugom mjestu trgovanja, pa stoga svi elementi za izračun najpovoljnijeg ishoda za klijenta koji vrijede za dionice domaćih, odnosno inozemnih izdavatelja također se odnose i na ovu kategoriju imovine.

VI. Strukturirani vrijednosni papiri Strukturirani vrijednosni papiri predstavljaju kombinacije pojedinačnih financijskih instrumenata, kao što su dionice, obveznice, indeksi, valute i drugo. Stvoreni su kako bi se zadovoljile specifične potrebe ulagatelja koje nisu mogle biti zadovoljene standardnim financijskim instrumentima.

Certifikati Certifikati su jedan od jednostavnijih oblika strukturiranih proizvoda, a predstavljaju učinkovit i direktan način izloženosti različitim vrstama imovine. Najčešće izdavani certifikati su oni temeljeni na indeksima, sektorskim dionicama, pojedinačnim dionicama, državnim obveznicama te robama, metalima i energentima.

15

Certifikate izdaju financijske institucije (banke), nakon čega se, kao i drugi vrijednosni papiri, trguju na burzi te se njihovo vlasništvo upisuje u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Strukturirani vrijednosni papiri mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe, ovisno o odnosu kretanja cijene strukturiranog vrijednosnog papira i temeljnog instrumenta, odnosno o stupnju financijske poluge: I. Investicijski certifikati (bez financijske poluge) Indeksni certifikati (eng. index certificates) Indeksni certifikati najjednostavnija su vrsta certifikata te omogućuju ulagatelju ostvarenje istog prinosa kao i u slučaju ulaganja u temeljni instrument, pri čemu ulagatelj ostvaruje potpuno sudjelovanje u rastu cijene temeljnog instrumenta (1:1). Bonusni certifikati (eng. bonus certificates) Bonusni certifikati nude potpuno i neograničeno sudjelovanje u porastu cijene temeljnog instrumenta pri dospijeću, odnosno isplatu nominalne vrijednosti uvećane za bonus u slučaju da cijena temeljnog instrumenta ne dodirne ili nadmaši prethodno definiranu graničnu vrijednost. Diskontni certifikati (eng. discount certificates) Omogućuju ulagatelju ostvarivanje zarade i na stagnirajućem tržištu. Pogodni su za ulagatelje koji ne očekuju značajan rast cijene temeljnog instrumenta. Ulagatelj kupuje certifikat uz diskont na cijenu temeljnog instrumenta, pri čemu je maksimalna dobit ulagatelja ograničena na iznos prethodno definiran od strane izdavatelja. Ekspresni certifikati (eng. express certificates) Iako trajanje ekspresnog certifikata u pravilu iznosi nekoliko godina, oni pružaju mogućnost za prijevremeno dospijeće i ostvarivanje iznadprosječnog prinosa. Ako su na jedan od datuma vrednovanja certifikata zadovoljeni uvjeti unaprijed postavljeni od strane izdavatelja, certifikat dospijeva prijevremeno, a ulagatelj ima pravo na isplatu nominalnog iznosa uvećanog za kamatu. II. Strukturirani vrijednosni papiri s financijskom polugom Ulagatelj kupnjom strukturiranih vrijednosnih papira s financijskom polugom ima mogućnost ostvariti istu zaradu kao i kupnjom temeljnog instrumenta, s time da je za kupnju certifikata uložio manje novca nego što bi to bilo potrebno za kupnju temeljnog instrumenta. Efekt financijske poluge povećava dobit ulagatelja, ali isto tako i mogući gubitak, odnosno rizik. Turbo certifikati (eng. knock-out certificates, turbo certificates) Turbo certifikati su certifikati s financijskom polugom koja povećava zaradu ulagatelja prilikom porasta cijene temeljnog instrumenta (u slučaju turbo-long certifikata) ili prilikom pada cijene (u slučaju turbo-short certifikata). Što je veća razlika između izvršne cijene i cijene temeljnog instrumenta, veći je i efekt poluge. Jedno od obilježja turbo certifikata jest i granična cijena (eng. barrier). Ako cijena temeljnog instrumenta dotakne ili padne ispod granične cijene (u slučaju turbo-long certifikata), odnosno dotakne ili poraste iznad granične cijene (u slučaju turbo-short certifikata), certifikat će prijevremeno dospjeti, a ulagatelj može izgubiti i cijeli iznos uloženog novca ovisno o uvjetima isplate definiranim od strane izdavatelja prilikom izdavanja certifikata. Varanti (eng. covered warrants) Varanti imaju slične karakteristike kao i opcije jer cijena i varanata i opcija ovisi o cijeni temeljnog instrumenta. Zbog velike sličnosti, ulagatelji često smatraju da su varanti i opcije zapravo jedan te isti proizvod, iako u stvarnosti između njih postoje velike i suštinske razlike. Za razliku od opcija, ulagatelj ne može izgubiti iznos veći od onoga koji je uložio u kupnju varanata. Varanti su rizičniji instru menti od certifikata. Varanti daju kupcu pravo, ali ne i obvezu kupnje (kupovni varant, eng. call warant) odnosno prodaje (prodajni varant, eng. put warrant) temeljnog instrumenta po točno određenoj tzv. izvršnoj cijeni (eng. exercise price) prije ili na dan dospijeća (eng. maturity date).

16

Exchange traded fund (ETF)

Exchange traded fund (ETF) je investicijski fond čijim se udjelima trguje na uređenom tržištu. U odnosu na klasični investicijski fond postoji još jedna važna razlika – dok se vrijednost udjela u investicijskom fondu određuje temeljem neto vrijednosti imovine na kraju trgovinskog dana, vrijednost ETF-a se mijenja tijekom trgovinskog dana temeljem ponude i potražnje na tržištu.

Svaki ETF prati određeni temeljni instrument. Primjerice, postoje ETF-ovi koji prate zlato, naftu, valutu ili burzovni indeks kao temeljni instrument. ETF koji kao temeljni instrument prati burzovne indekse omogućuje investitorima izlaganje cjelokupnom tržištu koje indeks predstavlja.

Ključna prednost ulaganja u ETF-ove su niski troškovi, visoka likvidnost i mogućnost trgovanja u jednom danu. Rizik ulaganja u ETF-ove je visok..

Neke vrste ETF-ova:

Indeksni (eng. Index ETF) Pasivna strategija koja replicira kretanje određenog indeksa. U podlozi se nalaze sastavnice indeksa – dionice, obveznice, robe, valute.

Robni (eng. Commodity ETF)Omogućuju izloženost prema određenim robama (sirovinama) kao što su plemeniti metali, energenti i poljoprivredni proizvodi. U podlozi se ne nalaze same robe (sirovinama), već derivativni ugovori kojima se replicira kretanje određene robe (sirovine).

Valutni (eng. Currency ETF) Omogućuju izloženost određenoj valuti, a ponekad i košarici različitih valuta. U podlozi su najčešće valutni futures ugovori koji repliciraju cijenu valute.

ETF-ovi s polugom (eng. Leveraged ETFs) Najčešće koriste futures ugovore i dužničke instrumente kako bi multiplicirali prinos temeljnog instrumenta - efekt financijske poluge povećava potencijalnu dobiti gubitak, uz značajno povećanje rizika.

Leverage bull: replicira prinos temeljnog instrumenta, uvećano za određeni koeficijent (najčešće 2:1 ili 3:1)

Leverage bear: replicira suprotni prinos temeljnog instrumenta, uvećano za određeni koeficijent (najčešće 2:1 ili 3:1)

VII. MJESTA TRGOVANJA kod izvršavanja naloga za račun klijenta

HRVATSKA: ZAGREBAČKA BURZA

VIII. MJESTA TRGOVANJA kod zaprimanja i prijenosa naloga

NYSE MKT (American Stock Exchange)

Euronext Amsterdam

Australian Securities Exchange

Euronext Brussels

NASDAQ OMX Copenhagen

NASDAQ OMX Copenhagen (First North)

Deutsche Börse (XETRA)

NASDAQ OMX Helsinki

17

Euronext Lisbon

London Stock Exchange (IOB)

London Stock Exchange

Borsa Italiana/Milan Stock Exchange

NASDAQ

NASDAQ (Small cap)

New York Stock Exchange

OTC Markets Group (Pink Sheets)

Oslo Børs/Oslo Stock Exchange

OTC Bulletin Board

Euronext Paris

Prague Stock Exchange

BME Spanish Exchanges

NASDAQ OMX Stockholm

NASDAQ OMX Stockholm (First North)

SIX Swiss Exchange

Toronto Stock Exchange

TSX Venture Exchange

Wiener Börse/Vienna Stock Exchange

Warsaw Stock Exchange

Deutsche Börse (XETRA Stars) Klijenti mogu davati specifične izričite upute za izvršavanja naloga. U tom slučaju, Banka izvršava nalog u skladu s izričitim uputama klijenta i primjenjuje ovu Politiku samo u mjeri u kojoj odredbe Politike nisu u suprotnosti s uvjetima iz naloga, te na taj način ispunjava obvezu osiguravanja najboljeg rezultata za klijenta. Napomena: Klijenti koji daju izričite vlastite upute za izvršenje naloga, postupaju na vlastitu odgovornost; svaka posebna uputa klijenta može ugroziti postizanje najboljeg rezultata, s obzirom na elemente takve upute. Banka neće upozoravati klijenta o ovoj činjenici kod izvršenja svakog pojedinog naloga prema posebnim uputama klijenta. Ukoliko će Banka naloge klijenata izvršavati izvan uređenog tržišta ili MTP-a, za takvo postupanje ishodit će izričitu prethodnu suglasnost klijenta. Revizija Politike obavlja se najmanje jednom godišnje.

18

VI. MARGIN KREDITI

Klijentima Privatnog bankarstva nude se tzv.margin krediti za finaciranje kupnje financijskih instrumenata.

Svi financijski instrumenti vezani za margin kredite (vlastiti klijentovi te financijski instrumenti kupljeni sredstvima kredita) drže se na zbirnom skrbničkom računu.

Banka neće financijske instrumente klijenata koje na temelju margin kredita i sklopljenog ugovora o skrbništvu drži na zbirnom skrbničkom računu koristiti za transakcije kojima se financiraju vrijednosni papiri, niti za bilo koju drugu dopuštenu svrhu osim ukoliko je prethodno za to dobila pisanu suglanost klijenta.

Na financijskim instrumentima pohranjenima na skrb radi korištenja margin kredita zasnovat će se tzv. posebno založno pravo u skladu s odredbama Zakona o financijskom osiguranju.

Prilikom ulaganja u financijske instrumente sredstvima odobrenima na temelju margin kredita, klijent može realizirati gubitak veći od iznosa odobrenog kredita. Rizici opisani u ovom dokumentu vezani za ulaganje i pohranu financijskih instrumenata imanentni su i ulaganju u financijske instrumente na temelju margin kredita te pohranu istih u okviru poslova skrbništva.

19

VII. PODACI O FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA Ulaganja u vrijednosne papire i druge financijske instrumente uvijek su vezana uz preuzimanje odredenih rizika. Osnovne vrste rizika prisutnih kod ulaganja su:

Rizik promjene tečaja (valutni rizik) U slučaju ulaganja u financijske instrumente denominirane u razičitim valutama imovina ulagača se izlaže riziku promjene tečaja strane valute u odnosu na kunu, ili drugu referentnu valutu u kojoj on mjeri prinos na svoje ulaganje. To znači da fluktuacije tečaja mogu povećati ili smanjiti vrijednost ulaganja tj. utjecati na prinos.

Rizik namire i transfera novca Transakcije s financijskim instrumentima u koje su uključene stranke iz različitih država uključuju i dodatni rizik da njihova realizacija ili namira bude otežana ili potpuno onemogućena zbog uvođenja restriktivnih političkih ili gospodarskih mjera. U slučaju transakcija s financijskim instrumentima u stranoj valuti takvim mjerama može primjerice biti onemogućena slobodna konvertibilnost pojedine valute.

Državni rizik Kreditni rizik odredene države naziva se državnim rizikom. Državni rizik se javlja prilikom obavljanja transakcija s odredenom zemljom ili u njoj, a zbog nestabilnog ekonomskog, političkog ili socijalnog sustava. Izloženost neke države različitim političkim, ekonomskim i drugim rizicima utječe na sve sudionike na tržištima te države.

Rizik likvidnosti Likvidnost (utrživost) podrazumijeva mogućnost prodaje vrijednosnog papira ili zatvaranja pozicije u nekom financijskom instrumentu po tržišnoj cijeni u bilo kojem trenutku. U slučaju nelikvidnog tržišta zadavanje naloga za prodaju uobičajene veličine može uzrokovati značajne fluktuacije cijene, a moguće je i da se nalog uopće ne može izvršiti, ili se može izvršiti jedino po značajno nižoj cijeni.

Kreditni rizik Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da strana koja je uključena u transakciju (npr. izdavatelj vrijednosnog papira, ili osoba s kojom se sklapaju poslovi na financijskim tržištima) neće biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze, bilo djelomicno ili u cijelosti. To se primjerice odnosi na plaćanje kuponske kamate, povrat dospjele glavnice i slično.

Rizik promjene kamatnih stopa (kamatni rizik) Rizik promjene kamatnih stopa predstavlja mogućnost gubitka u slučaju promjene razine kamatnih stopa na financijskim tržištima (npr. rast zahtjevanih kamatnih stopa na tržištu može izazvati pad cijene dužnickih vrijednosnih papira).

Rizik promjene cijena financijskih instrumenata (tržišni rizik) Tržišni rizik predstavlja mogućnost pada cijene pojedinih financijskih instrumenata što može dovesti do smanjenja prinosa ili gubitka vrijednosti ulagačkog portfelja. U slucaju transakcija s financijskim instrumentima koji ukljucuju neku buducu obavezu (primjerice futures ugovori, valutni forward ugovori i sl.), nepovoljna promjena cijene može rezultirati i dodatnim financijskim obvezama, kao primjerice obvezom nadoplate instrumenta osiguranja.

Rizik potpunog gubitka Ova vrsta rizika predstavlja mogućnost da neka investicija u potpunosti izgubi svoju vrijednost.

20

Financiranje kupnje vrijednosnih papira zaduživanjem (rizik financijske poluge) Investicija pri kojoj je izvor sredstava za ulaganje dobiven zaduživanjem u sebi sadrži povećani rizik od gubitaka. Naime, profitabilnost same investicije ne utječe na obvezu vraćanja duga, a i troškovi takvog financiranja utječu na investiciju na način da smanjuju ostvareni prinos. Stoga je financiranju investicija kroz neki oblik zaduženja potrebno pristupiti s povećanim oprezom.

Rizik promjene poreznih i drugih propisa Rizik promjene propisa predstavlja vjerojatnost da se porezni ili drugi propisi u zemlji ulagatelja i/ili zemljama u kojima se investira imovina ulagatelja, promijene na način koji bi negativno utjecao na prinos. Svaki bi se ulagač prije odluke o investiranju trebao konzultirati sa svojim poreznim savjetnikom. Rizik promjene propisa u potpunosti je izvan utjecaja Banke.

VIII. RIZICI POVEZANI S FINANCIJSKIM INSTRUMENTOM KOJI MOŽE BITI PREDMET INVESTICIJSKE USLUGE ILI AKTIVNOSTI KOJU PRUŽA ZAGREBAČKA BANKA d.d.

I. OBVEZNICE Rizici povezani s ulaganjem u obveznice Obveznice su vrsta dužničkih vrijednosnih papira koji obvezuju izdavatelja na povrat pozajmljenih sredstava u određenom roku, te isplatu određene kamate na glavnicu, u skladu s uvjetima obveznice. Obveznicama se trguje na burzama ili izravno izmedu sudionika na tržištu. Osim klasičnih obveznica s unaprijed utvrdenom fiksnom kamatom i obvezom otplate cjelokupne glavnice o dospijeću, postoje i drugi tipovi obveznica, kao što su obveznice s varijabilnom kamatom, konvertibilne obveznice, beskuponske obveznice, obveznice s ugrađenim varantima itd. Prinos Prinos obveznice se sastoji od kamate na glavnicu i razlike izmedu kupovne i tržišne cijene obveznice. Posljedično, prinos na obveznicu se može utvrditi unaprijed samo u slučaju da se obveznica drži do dospijeća. Kako bi očekivani prinos na obveznice bio usporediv, koriste se različite standardne mjere prinosa obveznica izraženih kao postotak na godišnjoj razini (npr. prinos do dospijeca). Ukoliko je razina tako izračunatog zahtjevanog prinosa pojedine obveznice znatno viša od zahtjevanog prinosa drugih obveznica sa sličnim rokom do dospijeća, za to sigurno postoje razlozi – najčešći je razlog znatno viša razina kreditnog rizika izdavatelja takve obveznice. Ukoliko se obveznica prodaje prije dospijeća njezinu cijenu nije moguće unaprijed utvrditi, što znaci da se prinos može razlikovati od prvobitno očekivanog. Također, prilikom izračuna ukupnog prinosa na obveznicu potrebno je u obzir uzeti i transakcijske troškove. Kreditni rizik Kreditni rizik se odnosi na vjerojatnost da izdavatelj obveznice neće biti u mogućnosti podmiriti svoje dospjele obveze odnosno pojavljuje se u slučaju njegove nesolventnosti. Zato se kreditna pouzdanost dužnika mora uzeti u obzir prilikom donošenja investicijske odluke. Kreditni rejting (procjena kreditne pouzdanosti izdavatelja) koji donosi neka od nezavisnih rejting agencija pruža odredene smjernice vezane uz procjenu kreditnog rizika. Najviši rejting je primjerice „AAA“ a dodjeljuje se obveznicama financijski najmočnijih i najstabilnijih država. Što je kreditni rejting izdavatelja niži (npr. „B“ ili „C“) veći je i kreditni rizik, ali je i veći zahtjevani prinos ulagaca na takve obveznice zbog tzv. „premije rizika“. Tržišni rizik Ukoliko se obveznica drži do dospijeća, ulagatelju se isplaćuje cijena o dospijeću, definirana u uvjetima obveznice. Potrebno je uzeti u obzir i rizik „opoziva“, odnosno mogućnost da izdavatelj povuče obveznicu i prije dospijeća (takva mogućnost mora unaprijed biti poznata i predviđena u uvjetima obveznice). Ukoliko se obveznica prodaje prije dospijeća, ulagatelj postiže tržišnu cijenu formiranu odnosom ponude i potražnje. U pravilu, cijene obveznica s fiksnom kuponskom kamatom padaju kada rastu zahtjevane tržišne kamatne stope na obveznice sličnog dospijeca, i obrnuto, može se očekivati rast vrijednosti obveznice u slucaju pada zahtjevanih kamatnih stopa na obveznice s istim dospijećem. Tržišna cijena obveznice takoder može biti pod utjecajem promjene kreditnog rejtinga izdavatelja.

21

Rizik likvidnosti Likvidnost obveznica ovisi o mnogo faktora među kojima su i volumen izdanja, preostalo vrijeme do dospijeća, tržišna pravila i uvjeti. Neke je obveznice vrlo teško ili čak nemoguće prodati te se moraju držati do dospijeća.

II. DIONICE Rizici povezani s ulaganjem u dionice Dionice su vlasnički vrijednosni papiri, kojima kupci ostvaruju vlasništvo nad dijelom poduzeća. Najvažnija prava koja dionice donose svojim vlasnicima su pravo na sudjelovanje u dobiti poduzeća, te pravo glasovanja na skupštini dionicara. Prinos Prinos na ulaganje u dionice se sastoji od isplaćenih dividendi, te razlike izmedu kupovne i tržišne cijene dionice, te se ne može unaprijed predvidjeti. Dividenda je zarada poduzeća koja se distribuira dioničarima. Iznos dividende koji će se isplatiti dioničarima može biti izražen u apsolutnom iznosu po dionici, ili u postotku nominalne vrijednosti dionice, a o njemu se odlučuje na skupštini dionicara. Odnos između isplaćene dividende i tržišne cijene dionice naziva se dividendnim prinosom. Najveći dio prinosa od ulaganja u dionice se obično ostvaruje od promjene njihove tržišne cijene. Tržišni rizik Većinom dionica se trguje na burzama. Cijenu dionica određuje odnos ponude i potražnje na dnevnoj razini. Prilikom investiranja u dionice treba uzeti u obzir da takva ulaganja mogu uzrokovati i značajne gubitke. Općenito, cijena dionice ovisi o poslovnim rezultatima određenog poduzeća, ali i o općoj gospodarskoj klimi i političkim uvjetima. Na promjenu cijene dionica, a posljedično tome i ostvareni prinos, utječu i mnogi subjektivni faktori poput javnog mišljenja ili očekivanja ulagača. Kreditni rizik Dioničari posjeduju vlasnički udio u poduzeću što znači da u slučaju nesolventnosti ili stečaja poduzeća njihovo ulaganje može u cijelosti izgubiti svoju vrijednost. Rizik likvidnosti Utrživost nekih dionica može biti ograničena, osobito tijekom tržišnih kriza. Dionice koje su izlistane na nižim burzovnim kotacijama u pravilu karakterizira slabija likvidnost od onih na višim.

III. FINANCIJSKE IZVEDENICE Rizici povezani s ulaganjem u financijske izvedenice Financijska izvedenica je instrument čija se vrijednost temelji na vrijednosti nekog drugog „referentnog“ (eng. underlying) instrumenta. Umjesto da trguju samim referentnim instrumentom, ugovorne strane se obvezuju razmijeniti novac, referentni instrument koji je predmet ugovora, ili neku drugu vrijednost, na određeni datum ili unutar određenog roka, a temeljeno na vrijednosti referentnog instrumenta. Kao referentni instrumenti mogu se koristiti najrazličitiji financijski i nefinancijski instrumenti i veličine: pojedinačne dionice, burzovni indeksi, burzovne robe, kamatne stope, druge izvedenice... Opseg transakcija financijskim izvedenicama na svjetskim tržištima novca i kapitala je u stalnome porastu, a sudionici na tržištu neprestano kreiraju nove tipove izvedenica temeljene na novim i sve raznovrsnijim referentnim instrumentima i formulama za isplatu. Osnovne vrste financijskih instrumenata su futures ugovori, forward ugovori, opcije i swapovi. Financijske izvedenice se koriste u svrhu zaštite od rizika promjene cijene referentnog instrumenta (eng. hedging), u špekulativne svrhe, te za različite tipove arbitraže. Važno je istaknuti da izvedenice nude mogućnost ostvarivanja velikih zarada, ali i velikih gubitaka. Zbog toga što uglavnom nije potrebno unaprijed platiti punu vrijednost referentnog instrumenta koji je predmet transakcije nego se razmjena novčanih tokova odvija u budućnosti na temelju unaprijed definirane formule, izvedenice omogučavaju korištenje visokog stupnja financijske poluge što znatno povecava rizik takve vrste ulaganja. Osim toga, u nekim slučajevima osim rizika potpunog gubitka uloga, rizik može biti još i veci tj. teoretski čak i neograničen.

22

U praksi postoji mnoštvo varijanti i mješavina razlicitih tipova izvedenica, a neprestano se kreiraju nove, tako da ih je ovdje nemoguće sve nabrojati. U slučaju potrebe za dodatnom informacijom, slobodno se obratite stručnom osoblju Banke. Rizici povezani s ulaganjem u opcijske, futures i forward ugovore Opcije su financijske izvedenice koje kupcu daju pravo, ali ne i obvezu na kupnju ili prodaju određene količine referentnog instrumenta po dogovorenoj cijeni (izvršna cijena) na odredeni dan ili tijekom odredenog vremenskog razdoblja. Ukoliko se opcija može izvršiti samo na dan dospijeća radi se o europskoj opciji, dok američka opcija omogućava vlasniku izvršenje u bilo kojem trenutku do dospijeća. U zamjenu za pravo na izvršenje opcije se plaća cijena opcije (tzv. premija). Postoje dvije osnovne vrste opcija: call opcije i put opcije. Call opcija, u zamjenu za plaćenu premiju, kupcu daje pravo na kupnju referentnog instrumenta po izvršnoj cijeni na određeni dan ili tijekom određenog vremenskog razdoblja. Put opcija, u zamjenu za plaćenu premiju, kupcu daje pravo na prodaju referentnog instrumenta po izvršnoj cijeni na određeni dan ili tijekom određenog vremenskog razdoblja. Futures ugovor je standardizirani ugovor kojim se trguje na burzi, a kojim se kupac ili prodavatelj obvezuje kupiti ili prodati određenu količinu referentnog instrumenta po određenoj cijeni na određeni datum u buducnosti. Forward ugovor je poput futures ugovora instrument kojim se kupac ili prodavatelj obvezuje kupiti ili prodati određenu količinu referentnog instrumenta po određenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Osnovna je razlika između futures ugovora i forward ugovora u tome što se forwardima ne trguje na burzi u standardiziranom obliku, nego se sklapaju izravno između tržišnih sudionika. Iz toga proizlaze i neki dodatni rizici svojstveni forward ugovorima. Kupnja i prodaja opcija U slučaju kupnje call ili put opcije, kupuje se pravo na kupnju ili prodaju referentnog instrumenta ili u nekim slučajevima pravo na primitak određenog iznosa novčanih sredstava koji odgovara razlici izmedu izvršne i tržišne cijene referentnog instrumenta u trenutku izvršenja opcije. U slučaju kretanja cijene referentnog instrumenta u smjeru suprotnom od očekivanja kupca opcije, opcija gubi na vrijednosti, odnosno može u potpunosti izgubiti vrijednost o dospijeću. U skladu s tim, maksimalni potencijalni gubitak kupca opcije jednak je plaćenoj opcijskoj premiji. Do potpunog gubitka vrijednosti opcije o dospijeću dolazi kod call opcije ukoliko je tržišna cijena referentnog financijskog instrumenta niža od izvršne cijene opcije, a kod put opcije ukoliko je tržišna cijena referentnog instrumenta viša od izvršne cijene opcije. U slučaju prodaje call ili put opcije prodavatelj se obvezuje na isporuku ili kupnju referentnog instrumenta po izvršnoj cijeni u bilo kojem trenutku do dospijeca (ukoliko se radi o americkoj opciji) ili o dospijeću (u slučaju europske opcije) ukoliko kupac opcije odluči izvršiti svoje pravo iz opcije. U slucaju rasta tržišne cijene referentnog instrumenta prodavatelj call opcije se može naći u situaciji da mora isporučiti referentni instrument u trenutku kad je njegova tržišna cijena značajno iznad izvršne cijene. Ukoliko cijena referentnog instrumenta padne prodavatelj put opcije se može naći u situaciji da mora kupiti referentni instrument po cijeni značajno većoj od tržišne. Razlika izmedu tržišne cijene referentnog instrumenta i izvršne cijene predstavlja potencijalni gubitak prodavatelja opcije, te se ne može unaprijed predvidjeti, a u nekim slučajevima taj gubitak teoretski može biti i neograničen. Kupnja i prodaja futures ugovora Futures ugovor je standardizirani ugovor kojim se trguje na burzi, a kojim se kupac ili prodavatelj obvezuje kupiti ili prodati određenu količinu referentnog instrumenta po određenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Razlika izmedu izvršne i tržišne cijene predstavlja mogući gubitak. U slučaju obveze kupnje referentnog instrumenta ukupan iznos novčanih sredstava koji je potreban za njegovu kupnju mora biti dostupan o dospijeću. U slučaju preuzimanja obveze za isporuku referentnog instrumenta koji nije u vlasništvu osobe koja ima tu obvezu („nepokrivena kratka pozicija“), instrument je potrebno kupiti na tržištu o dospijeću, što znači da se potencijalni rizik ne može unaprijed predvidjeti, a gubitak teoretski može biti i neograničen.

23

Kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik namire opcija Opcijama se može trgovati na burzama, pri čemu su njihovi uvjeti standardizirani a rizik namire na sebe preuzima burza, ili izravno izmedu pojedinih sudionika na tržištu (tzv. over-the-counter ili OTC tržište). OTC opcije nemaju standardizirane uvjete, vec su to investicijski proizvodi prilagođeni zahtjevima pojedinih ulagatelja. Upravo zbog toga je prije odluke o kupnji ili prodaji nužno prikupiti i detaljno proučiti sve informacije o uvjetima opcije (tip opcije, izvršenje, dospijeće itd.). Kreditni rizik za kupca OTC opcije proizlazi iz mogućnosti neizvršenja obveza suprotne strane. OTC opcijama se u pravilu ne trguje na organiziranim (sekundarnim) tržištima. Kao rezultat toga ne postoji niti garancija da će u svakom trenutku biti utržive. Zbog deviznih restrikcija i drugih mjera koje mogu otežati slobodno kretanje novca u nekim državama, mogućnost namire dogovorenih transakcija iz opcijskih ugovora može biti dovedena u pitanje. Vrijednost (cijena) opcije ovisi o izvršnoj cijeni, prinosu i volatilnosti referentnog instrumenta, preostalom roku do dospijeća opcije, razini kamatnih stopa i situaciji na tržištu. U najgorem slučaju opcija može postati bezvrijedna pa kupac opcije može u potpunosti izgubiti investirani kapital (tj. cijenu plaćenu za opciju). U slučaju kretanja cijene referentnog instrumenta u smjeru nepovoljnom za prodavatelja opcije, potencijalni gubitak za njega može biti neograničen. Namira u novcu Ukoliko isporuka ili kupnja referentnog instrumenta nije moguća (npr. u slučaju opcija na indekse ili futuresa na indekse), postoji obveza plaćanja – ukoliko se nisu ispunila tržišna očekivanja – novčanog iznosa koji je jednak razlici izmedu izvršne cijene opcije ili izvršne cijene futures ugovora i tržišne vrijednosti referentnog instrumenta u trenutku izvršavanja opcije ili futures ugovora. Ta razlika predstavlja potencijalni gubitak, koji se ne može unaprijed predvidjeti, te teoretski može biti neograničen. Također, treba uzeti u obzir da je potrebno osigurati dovoljno likvidnih sredstava da bi se ta transakcija mogla namiriti. Inicijalna uplata i pozivi na nadoplatu Prodaja nepokrivenih opcija ili kupnja ili prodaja futures ugovora zahtjeva upotrebu osiguranja, najčešće novca ili referentnog instrumenta. Nakon inicijalne uplate osiguranja (eng. initial margin), u slučaju nepovoljnog kretanja tržišne cijene referentnog instrumenta, inicijalnu uplatu je potrebno povećavati tj. dolazi do poziva na nadoplatu (eng. margin call). U slucaju nepoštivanja poziva na nadoplatu, otvorene pozicije se automatski zatvaraju a uplate učinjene do tog trenutka se koriste za pokriće gubitaka. Nadoplate osiguranja za održavanje otvorenih pozicija od ulagaca u financijske izvedenice mogu zahtjevati znatna financijska sredstva. Zatvaranje pozicija Opcijske i futures pozicije se mogu zatvoriti i prije dospijeća, međutim ova mogućnost uvelike ovisi o tržišnim uvjetima. U slučaju nezadovoljavajućih kretanja na tržištu takve transakcije se mogu izvršiti samo po nepovoljnim cijenama što rezultira gubitkom. Ostali rizici opcijskih i futures ugovora Opcije predstavljaju prava ali i obveze, dok futures ugovori predstavljaju samo obveze, sa standardiziranim dospijećem i datumom izvršenja. Transaskcije s financijskim izvedenicama, u koje ubrajamo i opcije i futures ugovore uključuju i dodatne rizike, a posebno:

opcije koje se ne izvrše ili zatvore prije dospijeća ističu i zbog toga gube vrijednost,

ukoliko se poziv na nadoplatu ne izvrši na vrijeme dolazi do gubitka pozicije, a dotad uplaćena sredstva se koriste za pokrivanje obveza,

nepovoljna kretanja na stranim valutnim tržištima mogu utjecati na povećanje rizika kod trgovine futures ugovorima i opcijama denominiranim u različitim valutama.

Kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik namire forward ugovora Za razliku od futures ugovora kojima se trguje na burzi, forward ugovori se sklapaju izravno izmedu tržišnih sudionika. To znači da druga ugovorna strana kupca ili prodavatelja iz forward ugovora nije burza, nego sam sudionik što značajno povećava kreditni rizik, tj. rizik da suprotna strana neće biti u mogućnosti ispuniti svoje dospjele obveze. Osim toga, kod forward ugovora se u pravilu ne koristi sustav inicijalne uplate s pozivima na nadoplatu tako da gubitak jedne strane do dospijeća ugovora može znatno narasti što dodatno povećava kreditni rizik. Jedna od najčešće korištenih vrsta forward ugovora su valutni forward ugovori. Zbog deviznih restrikcija i drugih mjera koje mogu otežati slobodno kretanje novca u nekim državama, mogućnost namire dogovorenih forward transakcija može biti dovedena u pitanje.

24

Rizici povezani s ulaganjem u swapove Swap ugovori su financijske izvedenice kojima se dvije ugovorne strane dogovaraju o zamjeni jednog novčanog toka za drugi. Novčani tokovi se često računaju na temelju ugovorno definiranog iznosa glavnice (eng. notional principal amount) koji se u praksi ne razmjenjuju. Osim osnovnih vrsta swapova kao što su valutni i kamatni swap, postoji i mnoštvo drugih kombinacija, kao što su swaptioni (opcija koja da je pravo da se ugovori swap) itd. Swapovi se često koriste radi zaštite od odredenih rizika, primjerice rizika promjene kamatne stope. Valutni swapovi Valutni swap je zamjena dviju valuta unutar određenog vremenskog razdoblja. Razlika u kamatnim stopama izmedu dvije valute se odražava u premiji/diskontu unaprijednog tečaja (eng. forward rate) koji se koristi za zamjenu valuta u budućnosti. Isporuka i primitak valuta koje su predmet swapa obavljaju se na isti datum. Prinos Prinos (dobit / gubitak) u slučaju valutnog swapa rezultira iz promjene diferencijala kamatnih stopa izmedu ugovornih valuta za vrijeme trajanja swapa, a realizira se izvršenjem suprotne transakcije prije dospijeća valutnog swapa. Kreditni rizk Kreditni rizik povezan s valutnim swap transakcijama predstavlja mogućnost da zbog insolventnosti jedna od strana uključenih u valutni swap ne ispuni svoje obveze definirane ugovorom. Rizik namire Zbog deviznih restrikcija i drugih mjera koje mogu otežati slobodno kretanje novca u nekim državama, mogućnost namire dogovorenih transakcija iz valutnog swapa može biti dovedena u pitanje. Kamatni swapovi Kamatnim swapovima se ugovara razmjena kamata izmedu dviju strana po različitim kamatnim stopama koje se primjenjuju na ugovorno definiran iznos glavnice. Najčešće jedna strana plaća fiksnu kamatu drugoj strani koja plaća varijabilnu kamatu, oba su plaćanja denominirana u istoj valuti te se odnose se na isti iznos glavnice. Stoga se u praksi razmjenjuju samo iznosi kamata, bez transfera glavnice. Prinos Kupac kamatnog swapa, koji plaća fiksnu kamatnu stopu ostvaruje profit u slučaju porasta tržišnih kamatnih stopa. Prodavatelj kamatnog swapa, koji prima fiksnu kamatnu stopu ostvaruje profit u slučaju pada tržišnih kamatnih stopa. Prinos na kamatni swap se ne može odrediti unaprijed a ovisi o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Rizik promjene kamatnih stopa Rizik promjene kamatnih stopa rezultat je neizvjesnosti budućih kretanja tržištnih kamatnih stopa. Kupac (prodavatelj) kamatnog swapa ostvaruje gubitak u slučaju pada (rasta) tržišnih kamatnih stopa. Kreditni rizik Kreditni rizik za kupca kamatnog swapa predstavlja mogućnost neizvršenja ugovorno preuzetih obveza suprotne strane. Posebne karakteristike kamatnih swapova Kamatni swapovi nemaju standardizirane uvjete, već su proizvodi prilagođeni zahtjevima strana koje sudjeluju u swapu. Zbog toga je nužno prikupiti i proučiti potpune informacije i uvjete kamatnog swapa, a posebno one koje se tiču iznosa glavnice, dospijeća i dogovorenih kamatnih stopa. Rizici povezani s ulaganjem u varante Varanti (eng. warrants) su vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo na kupnju (call varant) ili prodaju (put varant) određenog „referentnog“ (eng. underlying) vrijednosnog papira (npr. dionice) po unaprijed utvrđenoj cijeni (izvršna cijena). Varantima se obično trguje na burzama ali i neorganiziranim tržištima. Varanti se ne emitiraju po standardiziranim uvjetima, zbog čega je nužno prikupiti potpune informacije o svim uvjetima vezanim uz pojedini varant, a posebno o: - metodi izvršenja: je li varant moguće izvršiti u bilo kojem trenutku (tzv. američka opcija) ili samo o dospijeću (europska opcija)?

25

- odnosu upisa: koliko varanata je potrebno imati da bi se dobila jedinica referentnog vrijednosnog papira? - izvršenju: namira u novcu ili u referentnom vrijednosnom papiru? - dospijeću: u kojem trenutku opcijsko pravo dospijeva? Prinos Kupac call varanta za sebe „osigurava“ kupovnu cijenu referentnog vrijednosnog papira. Pritom će zaraditi u slučaju da tržišna cijena tog papira nadmaši izvršnu cijenu varanta. Naravno, zaradu treba umanjiti za cijenu po kojoj je varant kupljen. Imatelj „varanta“ može realizirati svoje pravo kupnje referentnog vrijednosnog papira ispod tržišne cijene te u istom trenutku prodati taj papir po trenutnoj tržišnoj cijeni. S obzirom na to da u slučaju porasta cijene referentnog vrijednosnog papira u pravilu raste i vrijednost varanta, umjesto realizacijom svog prava kupnje, imatelj varanta može svoju zaradu realizirati i prodajom varanta na tržištu. Ista logika, ali u obrnutom smjeru, može se primijeniti i na put varante: njihova vrijednost raste u slučaju kad vrijednost referentnog vrijednosnog papira pada. Prinos koji se može ostvariti transakcijama s varantima nije moguće unaprijed utvrditi. U slučaju nepovoljnog kretanja cijene referentnog vrijednosnog papira i nerealizacije prava iz varanta, moguće je u cijelosti izgubiti vrijednost investicije. Tržišni rizik Osim cijene referentnog vrijednosnog papira, cijena varanta je također pod utjecajem drugih faktora medu kojima su najvažniji: - volatilnost cijene referentnog vrijednosnog papira - preostalo vrijeme do dospijeća varanta Zbog toga cijena varanta može ostati nepromjenjena ili čak pasti i u slučaju da se cijena referentnog vrijednosnog papira kreće u skladu s očekivanjima ulagača. Kupnja varanta koji su blizu dospijeća ili koji su vezani na neki visoko volatilni vrijednosni papir općenito se smatra visoko špekulativnom, kao i kupnja varanta s visokim stupnjem financijske poluge. Rizik likvidnosti Varanti se obično izdaju u limitiranom broju, što povećava rizik likvidnosti. Iz tog razloga pojedini varanti mogu biti predmetom posebno naglih promjena cijena.

IV. STRUKTURIRANI VRIJEDNOSNI PAPIRI i ETF-ovi Rizici povezani s ulaganjem u strukturirane vrijednosne papire Strukturirani vrijednosni papir je financijski instrument izdan od strane financijske institucije čija se vrijednost temelji na vrijednosti nekog drugog „referentnog“ (eng. underlying) instrumenta. Kao referentni instrumenti mogu se koristiti najrazličitiji financijski i nefinancijski instrumenti i veličine: pojedinačne dionice, burzovni indeksi, burzovne robe, kamatne stope, druge izvedenice... Kada je referentni instrument dionica ili košarica dionica, ulagatelj nema prava koja proizlaze iz dionica, odnosno nema pravo na isplatu dividende. Kreditni rizik (rizik izdavatelja) Kreditni rizik se odnosi na vjerojatnost da izdavatelj strukturiranog vrijednosnog papira neće biti u mogućnosti podmiriti svoje dospjele obveze, odnosno da pri dospijeću neće moći iskupiti strukturirane vrijednosne papire. Zato se kreditna pouzdanost dužnika mora uzeti u obzir prilikom donošenja investicijske odluke. Tržišni rizik Ukoliko se strukturirani vrijednosni papir drži do dospijeća, ulagatelju se isplaćuje cijena definirana u uvjetima strukturiranog vrijednosnog papira. Ukoliko se strukturirani vrijednosni papir prodaje prije dospijeća, ulagatelj postiže tržišnu cijenu formiranu odnosom ponude i potražnje te snosi rizik da se cijena temeljnog instrumenta neće kretati u skladu s očekivanjem ulagatelja.

26

Rizik valutnog tečaja Ulaganjem u strukturirane proizvode kod kojih je cijena referentnog instrumenta izražena u stranoj valuti, ulagatelj snosi rizik promjene tečaja strane valute u odnosu na kunu, što može znatno utjecati na očekivani prinos. Rizik prijevremenog iskupa Mogućnost prijevremenog iskupa strukturiranih vrijednosnih papira je obično navedena u dokumentaciji priloženoj prilikom izdavanja strukturiranih vrijednosnih papira. U tom će slučaju ulagatelj svoja prava koja proizlaze iz strukturiranih vrijednosnih papira ostvariti prije očekivanog datuma dospijeća. U najgorem slučaju, ulagatelj može izgubiti i cijeli iznos uloženog kapitala, ovisno o vrsti certifikata. Važno je napomenuti da u slučaju kada je temeljni instrument dionica ili košarica dionica, kupac certifikata nema prava koja proizlaze iz dionica, odnosno nema pravo na isplatu dividende. Kao i prilikom svakog ulaganja, tako i kod kupnje certifikata, nužno je aktivno pristupiti upravljanju svojim financijama, proučiti i kontinuirano pratiti sve informacije vezane uz svoje ulaganje te, ako je potrebno, potražiti savjet stručnjaka jer samo informirani ulagatelj može donijeti investicijsku odluku koja je usklađena s njegovim očekivanjima i preferencijom rizika. Stoga bi bilo poželjno da se ulagatelj prije kupnje certifikata savjetuje sa svojim investicijskim savjetnikom koji će ga upoznati s načinom funkcioniranja pojedine vrste certifikata i rizicima koje nosi takvo ulaganje.

IX. PODACI U SVEZI ZAŠTITE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I NOVČANIH SREDSTAVA KLIJENTA

Zaštita financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata prilikom pružanja investicijskih usluga zaprimanja i prijenosa naloga, odnosno izvršenja naloga

I. Novčana sredstva klijenata Novčana sredstva klijenata uplaćena sa svrhom kupnje financijskih instrumenata ili kao isplata cijene prilikom namire prodaje financijskih instrumenata, drže se na računu nalogodavatelja kod Zagrebačke banke d.d., koji je otvoren i vodi se kao račun posebnim namjena u skladu s propisima o platnom prometu. Sredstva na računu nalogodavatelja ne ulaze u imovinu Zagrebačke banke d.d., niti u likvidacijsku ili stačajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbina trećih osoba prema Zagrebačkoj banci d.d. Na novčana sredstva uplaćena na račun nalogodavatelja ne obračunava niti isplaćuje kamata.

II. Financijski instrumenti klijenata Investicijske usluge zaprimanja i prijenosa naloga, odnosno izvršavanja naloga, Zagrebačka banka d.d. izvršava bez držanja financijskih instrumenata koji su predmet naloga. Financijski instrumenti kupljeni na Zagrebačkoj burzi d.d. deponirani su kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. koje, u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala i Pravilima SDKK, izvršava poravanje i namiru transakcija izvršenih na Zagrebačkoj burzi, te vodi račune nematerijaliziranih vrijednosnih papira na kojima se drže kupljeni financijski instrumenti klijenata.

27

Zaštita financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata prilikom pružanja pomoćne investicijske usluge skrbništva. Opis rizika.

Imovina klijenta pohranjuje se u okviru poslova skrbništva gdje se uz pohranu obavljaju i druge vezane

usluge u skladu s nalozima i uputama klijenta.

U skladu sa zahtjevima Zakona o tržištu kapitala i podzakonskih akata, Zagrebačka banka d.d. financijske

instrumente i novčana sredstva klijenata vodi na način koji omogućava da se u svakom trenutku imovina

klijenta može razlučiti od imovine ostalih klijenata i od imovine Zagrebačke banke d.d. U knjigama

Zagrebačka banke d.d. financijski instrumenti u vlasništvu klijenata kao i novčana sredstva klijenata

namijenjena transakcijama s financijskim instrumentima i transakcije plaćanja i primitka novčanih

sredstava po toj osnovi evidentiraju se putem računa koji ne ulazi u imovinu Zagrebačke banke d.d., niti u

stečajnu ili likvidacijsku masu te ne može biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema Zagrebačkoj

banci d.d. Na tako uplaćena novčana sredstva Banka ne obračunava niti isplaćuje kamatu.

Prilikom deponiranja imovine kod strane skrbničke banke Zagrebačka banka d.d. vodi računa da se

financijski instrumenti i novčana sredstva drže na način kojim je razvidno da nisu dio imovine strane

skrbničke banke ili Zagrebačke banke d.d., da ne ulaze u njihovu stečajnu ili likvidacijsku masu ili da mogu

biti predmetom ovrhe u vezi potraživanja prema stranoj skrbničkoj banci ili Zagrebačkog banci d.d.

Financijski instrumenti kijenata, kada to dozvoljava zakonodavstvo i praksa pojedinog tržišta, pohranjuju

se na računima skrbništva odvojeno od imovine strane skrbničke banke i od imovine Zagrebačke banke

d.d. U slučajevima kada takav način pohrane nije moguć Zagrebačka banka d.d. će upozoriti klijenta na

rizike koji iz toga proizlaze.

Zagrebačka banka d.d. će upotrijebiti dužnu pažnju da imovina klijenata kod treće strane bude pohranjena

na naveden način, ali ne može preuzeti odgovornost ukoliko takav stupanj zaštite nije moguće postići

obzirom na zakonske uvjete i tržišnu praksu. Klijent će preuzeti rizike držanja financijskih instrumenta i

novčanih sredstava na tržištima koja ne osiguravaju dostatnu zaštitu te će se pismeno suglasiti sa

deponiranjem imovine pod takvim uvjetima.

U slučaju ulaganja u inozemne financijske instrumente, kojima se trguje i čija se namira obavlja na stranim

tržištima Zagrebačka banka d.d. za pohranu ulaganja svojih klijenata koristi usluge renomiranih stranih

skrbničkih banaka. Zagrebačka banka pri izboru strane skrbničke banke poduzima sve mjere kako bi

osigurala da je imovina klijenata pohranjena u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, tržišnom praksom

i pravilima struke, a osobito se vodi računa o stručnosti i tržišnom ugledu strane skrbničke banke te o

zakonskim uvjetima i tržišnim praksama vezanim uz držanje financijskih instrumenata koji bi mogli utjecati

na prava klijenata. Banka će financijske instrumente Klijenta držati na zbirnom skrbničkom računu kod SKDD ili Treće osobe, osim ukoliko Klijent ne zatraži drugačije ili ukoliko je drugačije propisano kogentnim propisima ili tako proizlazi iz prevladavajuće tržišne prakse.

Rizik koji može proizaći iz pohrane putem zbirnih računa je primarno operativne prirode kojeg Zagrebačka

banka d.d. umanjuje redovitim usklađenjem internih evidencija i usklađenjem evidencije trećih strana.

Također, unutar svoje organizacije Zagrebačka banka d.d. primjenjuje mjere unutarnjeg nadzora i kontrole

kojom se osigurava adekvatna kontrola prijenosa imovine klijenta, što u pravilu znači da svaki nalog za

prijenos imovine klijenta, a kada je to moguće moraju provesti dvije osobe s odgovarajućim ovlaštenjima,

od kojih jedna unosi nalog, a druga ju potvrđuje, a sve kako bi se izbjegao rizik od neadekvatnog

administriranja, neprimjerenog vođenja evidencija te zloupotrebe ili nemara u poslovanju.

Popis trećih strana s kojima Banka ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova skrbništva: UniCredit Bank Austria AG Schottengasse 6-8, 1010 Beč, Austrija

UniCredit Bank d.d.

Kardinala Stepinca b.b, 88000 Mostar, Bosna i

Hercegovina

UniCredit Bank Srbija a.d. Rajićeva 27-29, 11000 Beograd, Srbija

UniCredit Banka Slovenija d.d. Šmartinska cesta 140, 1000 Ljubljana, Slovenija

State Street Bank GmbH Brienner Strasse 59, 80333 Munchen, Njemačka

Societe Generale Securities Services S.p.A. Via Benigno Crespi, 19/A, 20159 Milano, Italija

28

Clearstream Banking SA, Luxembourg 42 Avenue J.F.Kennedy, L-1855 Luksemburg

Sustav zaštite ulagatelja Tražbine klijenata prema Banci osigurane su i kroz Fond za zaštitu ulagatelja, čije osnivanje i upravljanje je propisano odredbama čl.222.-246. Zakona o tržištu kapitala. Fond za zaštitu ulagatelja osigurava tražbine Klijenata Banke – uglavnom malih ulagača - u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad Bankom ili ako Agencija utvrdi da je kod Banke nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema Klijentima na način da ne može izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente koje je držala, administrirala i kojima je upravljala za račun Klijenta, a malo je vjerojatno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti. Sukladno odredbama ZTK-a, sljedeće tražbine Klijenta, fizičke ili pravne osobe u svezi s investicijskom uslugom i uslugom pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun Klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge koje su ugovorene s Klijentom, osigurane su do vrijednosti od najviše 150.000,00 kuna po Klijentu Banke: · novčane tražbine u kunama i u valutama država članica koje Banka duguje Klijentu ili koje pripadaju Klijentu, a koje Banka drži za predmetnog Klijenta · financijski instrumenti koji pripadaju Klijentu Banke, a koje Banka drži, administrira ili s njima upravlja za račun Klijenta. Iznos zaštićenih tražbina Klijenta Banke obračunava se kao ukupan iznos potraživanja Klijenta, bilo da ih Banka drži na jednom ili više računa, po jednoj ili više ugovornih osnova ili u svezi s jednom ili više investicijskih usluga, u kunama i/ili valuti države članice, do visine zakonski osiguranog iznosa u koji su uključene i kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Bankom ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranoga slučaja. Iz zaštićenih tražbina izuzimaju se: · tražbine Klijenata Banke koje su osigurane zakonom koji uređuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama radi zaštite deponenata u slučaju nedostupnosti depozita · tražbine klijenata Banke proizašle iz transakcije za koju je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je povezana s pranjem novca. Klijentom Banke kao obveznikom članstva u Fondu čije su tražbine zaštićene navedenim sustavom zaštite ulagača temeljem ZTK-a neće se - bez obzira na državu sjedišta - smatrati: 1. pojedini profesionalni ulagači (kreditne institucije, investicijska društva, financijske institucije, društva za osiguranje, subjekti za zajednička ulaganja, društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi), 2. društva koja su dio Grupe članice Fonda koja nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze, 3. pravna ili fizička osoba koja sudjeluje s više od 5% udjela s pravom glasa u temeljnom kapitalu članice Fonda koja nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze, 4. matično ili ovisno društvo članice Fonda koja nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze, 5. članovi uprave i nadzornog odbora odnosno upravnog odbora članice Fonda koja nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze, ako su te osobe na navedenim položajima ili su zaposlene u članici Fonda na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad članicom Fonda ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranoga slučaja ili su na tim položajima bile zaposlene tijekom tekuće ili prethodne financijske godine, 6. vezani zastupnici investicijskog društva koji nisu u mogućnosti ispunjavati svoje obveze, a koji su u tom svojstvu na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad investicijskim društvom ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranoga slučaja ili su u tom svojstvu djelovali tijekom tekuće ili prethodne financijske godine, 7. osobe odgovorne za reviziju financijskih izvješća članice Fonda te osobe odgovorne za pripremu i pohranu računovodstvene dokumentacije članice Fonda i izradu financijskih izvješća, 8. članovi uprave, nadzornog odbora odnosno upravnog odbora te osobe koje u vlasništvu imaju 5 ili više posto udjela u matičnom ili ovisnom društvu članice Fonda te osobe koje su odgovorne za reviziju financijskih izvješća tog društva,

29

9. bračni ili izvanbračni drugovi te srodnici do drugog stupnja u ravnoj liniji i drugog stupnja u pobočnoj liniji osoba iz točaka 5. do 8. ovoga stavka, 10. klijenti članice Fonda čije je neispunjenje obveze prema članici Fonda pridonijelo nastupanju osiguranoga slučaja.

X. DOKUMENTACIJA ZA OTVARANJE SKRBNIČKOG RAČUNA Klijentu malom ulagatelju otvara se skrbnički račun temeljem potpisanog Ugovora o skrbništvu nad financijskim instrumentima . Klijenti mali ulagatelji koji nemaju otvoren poslovni odnos sa Zagrebačkom bankom da bi otvorili skrbnički račun osim Ugovora o skrbništvu nad financijskim instrumentima moraju dostaviti odnosno popuniti i slijedeću dokumentaciju:

1. Fizičke osobe

- Osobna iskaznica

- Pristupnica podaci o klijentu

- Upitnik za klijente – fizičke osobe

- Upitnik za politički izložene osobe

2. Pravne osobe

- Rješenje o upisu u sudski registar odnosno u registar nadležnog tijela ako je upis u registar

propisan / akt nadležnog tijela o osnivanju, ako se poslovni subjekt ne upisuje u registar i nije

osnovan na temelju zakona / izvod iz zakona odnosno drugog propisa ako je poslovni

osnovan na temelju zakona odnosno drugog propisa

- Obavijest o razvrstavanju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti od Državnog zavoda za

statistiku koja sadrži MB i OIB poslovnog subjekta

- Potvrde o OIB-u i preslike identifikacijske isprave (osobne iskaznice, odnosno putovnice ili

EU ID kartice ako je zastupnik strani državljanin) osoba ovlaštenih za zastupanje

- Potpisni karton

- Prijava osoba ovlaštenih za zastupanje

- Upitnik za klijente - poslovne subjekte

- Podaci o beneficijarnim/stvarnim vlasnicima klijenta

- Tablica vlasničke strukture

- Upitnik za politički izložene osobe (popunjavaju ga samo zakonski zastupnici,

opunomoćenici, prokuristi, vlasnici obrta - nerezidenti)

30

XI. CIJENE I IZDACI NAKNADE ZA USLUGE IZVRŠENJA NALOGA, ODNOSNO ZAPRIMANJA I PRIJENOSA NALOGA ZA RAČUN KLIJENTA Klijenti brokera Banke za domaće i strano trgovanje dijele se u sljedeće razrede:

Razred 1:

- nalogodavci koji su ostvarili manje od 1.000.000,00 kn prometa unutar godinu dana ili koji su ostvarili ukupni promet manji od 1.000.000,00 kn

Razred 2:

- nalogodavci koji su ostvarili više od 1.000.000,00 kn prometa unutar godinu dana ili koji su ostvarili ukupni promet veći od 1.000.000,00 kn

- nalogodavci kojima takav status dodjeli voditelj Brokerskih poslova

Razred 3:

- nalogodavci koji su ostvarili više od 10.000.000,00 Kn prometa unutar godinu dana

- nalogodavci kojima takav status dodjeli direktor voditelj Brokerskih poslova

Razred 4:

- nalogodavci koji su ostvarili više od 25.000.000,00 Kn prometa unutar godinu dana

- nalogodavci kojima takav status dodjeli voditelj Brokerskih poslova

Klijenti brokera Banke za domaće trgovanje putem ZB Trader HR dijele se u sljedeće razrede:

Razred 1:

- nalogodavci koji su ostvarili manje od 10.000.000,00 kn prometa unutar godinu dana ili koji su ostvarili ukupni promet manji od 10.000.000,00 kn

Razred 2:

- nalogodavci koji su ostvarili više od 10.000.000,00 kn prometa unutar godinu dana ili koji su ostvarili ukupni promet veći od 10.000.000,00 kn

- nalogodavci kojima takav status dodjeli voditelj Brokerskih poslova

Razred 3:

- nalogodavci koji su ostvarili više od 20.000.000,00 Kn prometa unutar godinu dana - nalogodavci kojima takav status dodjeli direktor voditelj Brokerskih poslova

Klijenti brokera Banke za domaće trgovanje putem ZB Trader Global dijele se u sljedeće razrede:

Razred 1:

- nalogodavci koji su ostvarili manje od 1.000.000,00 EUR prometa unutar pola godine dana ili koji su ostvarili ukupni promet manji od 1.000.000,00 EUR.

Razred 2:

- nalogodavci koji su ostvarili više od 1.000.000,00 EUR prometa unutar pola godine dana ili koji su ostvarili ukupni promet veći od 1.000.000,00 EUR

- nalogodavci kojima takav status dodjeli voditelj Brokerskih poslova

Razred 3:

- nalogodavci koji su ostvarili više od 5.000.000,00 EUR prometa unutar pola godine.

- nalogodavci kojima takav status dodjeli voditelj Brokerskih poslova :

31

I. Naknade za trgovanje domaćim vrijednosnim papirima – za zadavanje naloga osobno, telefonom ili e-mailom

DIONICE I PRAVA Razred 1

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja/prodaja

Do 50.000,00 1,20%

Do 100.000,00 1,00%

Do 500.000,00 0,90%

Iznad 500.000,00 0,70%

Minimalna naknada kod kupnje i prodaje: 150,00 KN

Razred 2

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja/prodaja

Do 50.000,00 0,90%

Do 100.000,00 0,80%

Iznad 100.000,00 0,70%

Minimalna naknada kod kupnje i prodaje: 100,00 KN

Razred 3

Vrijednost transakcije(KN)

kupnja/prodaja

Do 100.000,00 0,60%

Iznad 100.000,00 0,50%

Minimalna naknada kod kupnje i prodaje: 50,00 KN

Razred 4:

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja/prodaja

- 0,30%

Minimalna naknada kod kupnje i prodaje: 25,00 KN

Margin nalogodavci:

Razred 2, odnosno Razred koji vrijedi za redovnu uslugu ukoliko je veći OBVEZNICE

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja prodaja

Do 100.000,00 0,300% 0,400%

Do 500.000,00 0,250% 0,350%

Do 1.000.000,00 0,200% 0,300%

Iznad 1.000.000,00 0,175% 0,275%

Minimalna naknada: kod kupnje 100,00 KN, kod prodaje 120,00 KN

32

DRAŽBE

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja prodaja

Do 20.000,00 1,20% 1,60%

Do 100.000,00 1,00% 1,30%

Do 500.000,00 0,90% 1,10%

Do 1.000.000,00 0,80% 1,00%

Iznad 1.000.000,00 0,70% 0,90%

Minimalna naknada: za dražbe putem elektronskog sustava trgovanja: 500,00 KN za ostale dražbe 2.000,00 KN

II. Naknade za trgovanje domaćim vrijednosnim papirima – za zadavanje naloga putem ZB Trade HR

Razred 1:

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja/prodaja

- 0,50%

Minimalna naknada kod kupnje i prodaje: 50,00 KN

Razred 2:

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja/prodaja

- 0,40%

Minimalna naknada kod kupnje i prodaje: 25,00 KN

Razred 3:

Vrijednost transakcije (KN)

kupnja/prodaja

- 0,30%

Minimalna naknada kod kupnje i prodaje: 25,00 KN

III. Naknade za trgovanje inozemnim vrijednosnim papirima

DIONICE Razred 1

SAD (u USD) EU (u EUR) Švicarska (u CHF) Canada (u CAD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja

Do 50.000,00 1,00% 1,00% 1,00% 1,00%

Iznad 50.000,00 0,70% 0,70% 0,70% 0,70%

Minimalna naknada: 100,00 100,00 100,00 150,00

33

Japan (u JPY) Australia (u AUD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Vrijednost transakcije kupnja/prodaja

Do 5.000.000,00 1,00% Do 50.000,00 1,00%

Iznad 5.000.000,00 0,70% Iznad 50.000,00 0,70%

Minimalna naknada: 10.000,00 min. naknada 150,00

UK (u GBP)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Napomena:

Do 25.000,00 1,00% Prilikom kupnje se naknada za trgovanje na tržištu Velike Britanije uvećeva za trošak burze, tzv. Stamp duties, u iznosu od 0,5% od iznosa transakcije. Iznad 25.000,00 0,70%

Minimalna naknada: 75,00

Razred 2

SAD (u USD) EU (u EUR) Švicarska (u CHF) Canada (u CAD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja

Do 50.000,00 0,80% 0,80% 0,80% 0,80%

Iznad 50.000,00 0,50% 0,50% 0,50% 0,50%

Minimalna naknada: 100,00 100,00 100,00 150,00

Japan (u JPY) Australia (u AUD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Vrijednost transakcije kupnja/prodaja

Do 5.000.000,00 0,80% Do 50.000,00 0,80%

Iznad 5.000.000,00 0,50% Iznad 50.000,00 0,50%

Minimalna naknada: 10.000,00 min. naknada 150,00

UK (u GBP)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Napomena:

Do 25.000,00 0,80% Prilikom kupnje se naknada za trgovanje na tržištu Velike Britanije uvećeva za trošak burze, tzv. Stamp duties, u iznosu od 0,5% od iznosa transakcije. Iznad 25.000,00 0,50%

Minimalna naknada: 50,00

Razred 3

SAD (u USD) EU (u EUR) Švicarska (u CHF) Canada (u CAD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja

- 0,50% 0,50% 0,50% 0,50%

Minimalna naknada: 100,00 100,00 100,00 150,00

Japan (u JPY) Australia (u AUD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Vrijednost transakcije kupnja/prodaja

- 0,50% - 0,50%

Minimalna naknada: 10.000,00 min. naknada 150,00

UK (u GBP)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Napomena:

- 0,50% Prilikom kupnje se naknada za trgovanje na tržištu Velike Britanije uvećeva za trošak burze, tzv. Stamp duties, u iznosu od 0,5% od iznosa transakcije. Minimalna naknada: 50,00

34

Razred 4

SAD (u USD) EU (u EUR) Švicarska (u CHF) Canada (u CAD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja kupnja/prodaja

- 0,30% 0,30% 0,30% 0,30%

Minimalna naknada: 75,00 75,00 75,00 100,00

Japan (u JPY) Australia (u AUD)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Vrijednost transakcije kupnja/prodaja

- 0,40% - 0,30%

Minimalna naknada: 10.000,00 min. naknada 100,00

UK (u GBP)

Vrijednost transakcije kupnja/prodaja Napomena:

- 0,30% Prilikom kupnje se naknada za trgovanje na tržištu Velike Britanije uvećeva za trošak burze, tzv. Stamp duties, u iznosu od 0,5% od iznosa transakcije. Minimalna naknada: 50,00

Kupnja i prodaja dionica UCG IM Razred 2, odnosno Razred koji vrijedi za stranu uslugu ukoliko je veći

IV. Naknade za trgovanje inozemnim vrijednosnim papirima putem ZB Trader Global

DIONICE I ETF:

Razred 1:

Naziv tržišta

Veličina

transkacije Cijena Provizija

Minimalna

provizija

AMEX NYSE MKT (American Stock Exchange) Sve Sve USD 0,05 po dionici USD 30

AMS Euronext Amsterdam Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

ASX Australian Securities Exchange Sve Sve 0,3% iznosa transakcije AUD 25

BRU Euronext Brussels Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

CSE NASDAQ OMX Copenhagen Sve Sve 0,3% iznosa transakcije DKK 40

CSE_FN-DK NASDAQ OMX Copenhagen (First North) Sve Sve 0,3% iznosa transakcije DKK 40

FSE Deutsche Börse (XETRA) Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

HSE NASDAQ OMX Helsinki Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

LISB Euronext Lisbon Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

LSE_INTL London Stock Exchange (IOB) Sve Sve 0,3% iznosa transakcije USD 25

35

Naziv tržišta

Veličina

transkacije Cijena Provizija

Minimalna

provizija

LSE_SETS London Stock Exchange Sve Sve 0,3% iznosa transakcije GBP 12

MIL Borsa Italiana/Milan Stock Exchange Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

NASDAQ NASDAQ Sve Sve USD 0,05 po dionici USD 30

NSC NASDAQ (Small cap) Sve Sve USD 0,05 po dionici USD 30

NYSE New York Stock Exchange Sve Sve USD 0,05 po dionici USD 30

OOTC OTC Markets Group (Pink Sheets) Ispod USD 50.000 Sve USD 35

OOTC OTC Markets Group (Pink Sheets) Iznad USD 50.000 Sve 0,3% iznosa transakcije

OSE Oslo Børs/Oslo Stock Exchange Sve Sve 0,3% iznosa transakcije NOK 80

OTCBB OTC Bulletin Board Ispod USD 50.000 Sve USD 35

OTCBB OTC Bulletin Board Iznad USD 50.000 Sve 0,3% iznosa transakcije

PAR Euronext Paris Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

PRA Prague Stock Exchange Sve Sve 0,4% iznosa transakcije CZK 600

SIBE BME Spanish Exchanges Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

SSE NASDAQ OMX Stockholm Sve Sve 0,3% iznosa transakcije SEK 80

SSE_FN-SE NASDAQ OMX Stockholm (First North) Sve Sve 0,3% iznosa transakcije SEK 80

SWX SIX Swiss Exchange Sve Sve 0,3% iznosa transakcije CHF 25

TSE Toronto Stock Exchange Sve Ispod 1 CAD 35

TSE Toronto Stock Exchange Sve Iznad 1 CAD 0,06 po dionici CAD 35

TSX TSX Venture Exchange Sve Ispod 1 CAD 35

TSX TSX Venture Exchange Sve Iznad 1 CAD 0,05 po dionici CAD 35

VIE Wiener Börse/Vienna Stock Exchange Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

WSE Warsaw Stock Exchange Sve Sve 0,35% iznosa transakcije PLN 85

XETR_STARS Deutsche Börse (XETRA Stars) Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

VX SIX Swiss Exchange (Blue-Chip) Sve Sve 0,3% iznosa transakcije CHF 25

WSE Warsaw Stock Exchange Sve Sve 0,4% iznosa transakcije PLN 90

XETR_STARS Deutsche Börse (XETRA Stars) Sve Sve 0,3% iznosa transakcije EUR 15

36

Razred 2:

AMEX NYSE MKT (American Stock Exchange) Sve Sve USD 0,04 po dionici USD 25

AMS Euronext Amsterdam Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

ASX Australian Securities Exchange Sve Sve 0,2% iznosa transakcije AUD 20

BRU Euronext Brussels Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

CSE NASDAQ OMX Copenhagen Sve Sve 0,2% iznosa transakcije DKK 35

CSE_FN-DK NASDAQ OMX Copenhagen (First North) Sve Sve 0,2% iznosa transakcije DKK 35

FSE Deutsche Börse (XETRA) Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

HSE NASDAQ OMX Helsinki Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

LISB Euronext Lisbon Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

LSE_INTL London Stock Exchange (IOB) Sve Sve 0,2% iznosa transakcije USD 25

LSE_SETS London Stock Exchange Sve Sve 0,2% iznosa transakcije GBP 12

MIL Borsa Italiana/Milan Stock Exchange Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

NASDAQ NASDAQ Sve Sve USD 0,04 po dionici USD 25

NSC NASDAQ (Small cap) Sve Sve USD 0,04 po dionici USD 25

NYSE New York Stock Exchange Sve Sve USD 0,04 po dionici USD 25

OOTC OTC Markets Group (Pink Sheets) Ispod USD 50.000 Sve USD 30

OOTC OTC Markets Group (Pink Sheets) Iznad USD 50.000 Sve 0,25% iznosa transakcije

OSE Oslo Børs/Oslo Stock Exchange Sve Sve 0,2% iznosa transakcije NOK 75

OTCBB OTC Bulletin Board Ispod USD 50.000 Sve USD 30

OTCBB OTC Bulletin Board Iznad USD 50.000 Sve 0,25% iznosa transakcije

PAR Euronext Paris Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

PRA Prague Stock Exchange Sve Sve 0,35% iznosa transakcije CZK 600

SIBE BME Spanish Exchanges Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

SSE NASDAQ OMX Stockholm Sve Sve 0,2% iznosa transakcije SEK 75

SSE_FN-SE NASDAQ OMX Stockholm (First North) Sve Sve 0,2% iznosa transakcije SEK 75

SWX SIX Swiss Exchange Sve Sve 0,2% iznosa transakcije CHF 25

TSE Toronto Stock Exchange Sve Ispod 1 CAD 30

TSE Toronto Stock Exchange Sve Iznad 1 CAD 0,05 po dionici CAD 30

37

TSX TSX Venture Exchange Sve Ispod 1 CAD 30

TSX TSX Venture Exchange Sve Iznad 1 CAD 0,04 po dionici CAD 30

VIE Wiener Börse/Vienna Stock Exchange Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

VX SIX Swiss Exchange (Blue-Chip) Sve Sve 0,2% iznosa transakcije CHF 25

WSE Warsaw Stock Exchange Sve Sve 0,35% iznosa transakcije PLN 85

XETR_STARS Deutsche Börse (XETRA Stars) Sve Sve 0,2% iznosa transakcije EUR 15

Razred 3:

Naziv tržišta Veličina transkacije Cijena Provizija Minimalna provizija

AMEX NYSE MKT (American Stock Exchange) Sve Sve USD 0,03 po dionici USD 20

AMS Euronext Amsterdam Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

ASX Australian Securities Exchange Sve Sve 0,15% iznosa transakcije AUD 15

BRU Euronext Brussels Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

CSE NASDAQ OMX Copenhagen Sve Sve 0,12% iznosa transakcije DKK 30

CSE_FN-DK NASDAQ OMX Copenhagen (First North) Sve Sve 0,12% iznosa transakcije DKK 30

FSE Deutsche Börse (XETRA) Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

HSE NASDAQ OMX Helsinki Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

LISB Euronext Lisbon Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

LSE_INTL London Stock Exchange (IOB) Sve Sve 0,12% iznosa transakcije USD 20

LSE_SETS London Stock Exchange Sve Sve 0,12% iznosa transakcije GBP 8

MIL Borsa Italiana/Milan Stock Exchange Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

NASDAQ NASDAQ Sve Sve USD 0,03 po dionici USD 20

NSC NASDAQ (Small cap) Sve Sve USD 0,03 po dionici USD 20

NYSE New York Stock Exchange Sve Sve USD 0,03 po dionici USD 20

OOTC OTC Markets Group (Pink Sheets) Ispod USD 50.000 Sve USD 25

OOTC OTC Markets Group (Pink Sheets) Iznad USD 50.000 Sve 0,2% iznosa transakcije

OSE Oslo Børs/Oslo Stock Exchange Sve Sve 0,12% iznosa transakcije NOK 70

OTCBB OTC Bulletin Board Ispod USD 50.000 Sve USD 25

OTCBB OTC Bulletin Board Iznad USD 50.000 Sve 0,2% iznosa transakcije

PAR Euronext Paris Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

38

PRA Prague Stock Exchange Sve Sve 0,3% iznosa transakcije CZK 500

SIBE BME Spanish Exchanges Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

SSE NASDAQ OMX Stockholm Sve Sve 0,12% iznosa transakcije SEK 70

SSE_FN-SE NASDAQ OMX Stockholm (First North) Sve Sve 0,12% iznosa transakcije SEK 70

SWX SIX Swiss Exchange Sve Sve 0,12% iznosa transakcije CHF 20

TSE Toronto Stock Exchange Sve Ispod 1 CAD 25

TSE Toronto Stock Exchange Sve Iznad 1 CAD 0,04 po dionici CAD 25

TSX TSX Venture Exchange Sve Ispod 1 CAD 25

TSX TSX Venture Exchange Sve Iznad 1 CAD 0,03 po dionici CAD 25

VIE Wiener Börse/Vienna Stock Exchange Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

VX SIX Swiss Exchange (Blue-Chip) Sve Sve 0,12% iznosa transakcije CHF 20

WSE Warsaw Stock Exchange Sve Sve 0,3% iznosa transakcije PLN 80

XETR_STARS Deutsche Börse (XETRA Stars) Sve Sve 0,12% iznosa transakcije EUR 12

39

XII. NAKNADA ZA SKRBNIŠTVO NAD FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA Otvaranje računa skrbi nad financijskim instrumentima: bez naknade

I. NAKNADA ZA POHRANU Naknada za pohranu1

Dionice 0,25 (uvećano za PDV)

Dužnički financijski instrumenti 0,12 (uvećano za PDV)

1 Godišnja stopa (%) za financijske instrumente kojima se trguje, te čija namira se obavlja na tržištima Australije, Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Hrvatske, Kanade, Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske, Švicarske, Velike Britanije, SAD-a te međunarodnim depozitorijima Euroclear i Clearstream, osim za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.

Naknada za pohranu za tržišta Bosne i Hercegovine i Srbije

Dionice 0,40 (uvećano za PDV)

Dužnički financijski instrumenti 0,40 (uvećano za PDV)

Godišnja stopa (%)

Naknada za pohranu za tržište Slovenije

Dionice 0,25 (uvećano za PDV)

Dužnički financijski instrumenti 0,25 (uvećano za PDV)

Godišnja stopa (%)

Naknada za pohranu se obračunava prema prosječnom dnevnom stanju vrijednosti financijskih instrumenata u mjesečnom razdoblju, pomnoženom stvarnim brojem dana u istom razdoblju na koji se naknada odnosi, te podijeljenim s 360. Dnevno stanje temelji se na nominalnoj vrijednosti dužničkih financijskih instrumenata, odnosno na tržišnoj vrijednosti vlasničkih financijskih instrumenata. Odgovarajuća godišnja stopa primjenjuje se posebno na prosječno stanje vlasničkih te posebno na prosječno stanje dužničkih financijskih instrumenata. Tržišna vrijednost vlasničkih financijskih instrumenata određena je zadnjom cijenom dionica na uređenom tržištu. Minimalna naknada za pohranu u iznosu od 70,00 kuna (uvećano za PDV) naplaćuje se po svakom računu klijenta, osim po računu na kojem su pohranjeni certifikati, ukoliko naknada za pohranu vrijednosnih papira u datom mjesecu ne prelazi iznos od 70,00 kuna.

II. NAKNADA PO TRANSAKCIJAMA

Naknada po transakcijama2

Po transakciji uz plaćanje HRK 150,00

Po transakciji bez plaćanja HRK 150,00

Porez na dodanu vrijednost ne zaračunava se sukladno čl. 11.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost. 2 Za financijske instrumente kojima se trguje, te čija namira se obavlja na tržištima Australije, Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Hrvatske, Kanade, Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske, Švicarske, Velike Britanije, SAD-a te međunarodnim depozitorijima Euroclear i Clearstream, osim za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.

Naknada po transakcijama za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije3

Po transakciji HRK 100,00

Porez na dodanu vrijednost ne zaračunava se sukladno čl. 11.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost. 3 Naknade i troškovi koji proizlaze iz transakcija, a odnose se na troškove podskrbnika, te ostalih depozitnih i klirinških institucija za usluge depozitorija, prijeboja i namire te ostali troškovi nisu uključeni u naknadu već se dodatno naplaćuju prema stvarnim troškovima transakcija koji su zaračunati od strane podskrbnika prema niže navedenoj specifikaciji (Dodatni troškovi transakcija po tržištima).

40

Dodatni troškovi transakcija po tržištima4

Bosna i Hercegovina EUR 15,00

Srbija EUR 20,00

Slovenija EUR 20,00

4 Uvećano za eventualne troškove CSD-a. Troškovi se obračunavaju i naplaćuju u HRK prema srednjem tečaju HNB-a na dan namire.

III. IZVJEŠTAJI

Mjesečni izvještaj o promjenama i stanju računa financijskih instrumenata

bez naknade

Izvještaj o promjenama i stanju računa financijskih instrumenata (češće od mjesečnog izvještavanja)

HRK 100,00

Izvještaj na zahtjev klijenta HRK 50,00 (uvećano za PDV)

IV. OSTALE NAKNADE

Naknada po transakcijama sa opcionalnim dividendama

HRK 200,00

Naknada po transakcijama po dobrovoljnim korporativnim aktivnostima

HRK 100,00

Naknada za izradu i dostavu dokumentacije za skupštine izdavatelja na kojima klijent sudjeluje osobno ili putem trećih osoba5

HRK 100,00 (uvećano za PDV)

Zastupanje na skupštini dioničara + opravdani troškovi (prijevoz, smještaj)5

HRK 250,00 (uvećano za PDV)

Naknada za usluge vezane uz porez na prihod iz financijskih instrumenata

HRK 1.000,00 (uvećano za PDV)

5 Naknade i troškovi na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, koji se odnose na troškove podskrbnika, nisu uključeni u naknadu već se dodatno naplaćuju prema stvarnim troškovima koji su zaračunati od strane podskrbnika.

Naknade, troškovi i porezi (ako postoje) vezani uz zastupanje na skupštini dioničara, naplatu prihoda, prijenos vlasništva, konverziju i druge funkcije Skrbništva, koje je Banka dužna platiti trećim osobama, zaračunat će se klijentu uvećano za iznos PDV-a.

Detalji uz naknadu

Sve naknade obračunavaju se unazad za prethodni mjesec i izražene su u kunama. Naknada se naplaćuje terećenjem kunskog računa za klijente koji imaju otvoren račun u Banci, a klijenti koji nemaju temeljem dostavljenog im računa izvršavaju svoju obvezu Račun se šalje u prvih 10 dana u mjesecu koji slijedi mjesec za koji se obračunava naknada, a dospijeva na naplatu prema datumu iskazanom na računu. Za kašnjenja u plaćanju zaračunava se zatezna kamata.