Goran Miloš - dodatnim angažmanom doći će i bolji rezultati

4 i 5 6 12 14Korporativne sportske igre Podravke

Belupovih uspješnih 40 godina

Podravka u znanstveno - istraživačkom projektu Focus Balkan

Broj 1970GODINA L

Petak 30. rujna 2011.List dioničkog društva

“PODRAVKA” KOPRIVNICA

40 godina Belupa

CJENIK OGLASNOG PROSTORAU LISTU PODRAVKA

1/1oglasni prostor stranice

210x300 mm4.000 kn

1/2oglasni prostor stranice

210x150 mm2.000 kn

1/4oglasni prostor stranice

105x150 mm1.000 kn

1/8oglasni prostor stranice

105x75 mm500 kn

Piše: Dijana Jendrašinkin, glavna urednica v.d.

Uvodnik

Impressum

U godinama obilja mudar čovjek štedi, dok oni malo manje mu-driji i površni karakteri o štednji

uopće ne razmišljaju, misleći pritom kako im u budućnosti može biti samo ljepše, lagodnije, jednom riječju - bo-lje. No, život ipak pokazuje da tome nije tako i da onaj tko danas ne razmi-šlja o sutra, mogao bi prekosutra biti jako iznenađen. Sjetite se samo Po-dravkinih početaka, godina razvoja…nije se tada trošilo, već se ulagalo u budućnost. Razmišljalo se onda da je bolje stvoriti sve uvjete kako bi i djeca imala gdje raditi. Sve to, naučili smo i svi mi (mislim pritom na one koji su još 60-tih, 70-tih godina bili mali ili se uopće nisu rodili) nakon 2008. godine kada nam je kriza, ne samo pokucala na vrata, već pokazala ozbiljno zube. Postalo je tada svima jasno kako i u ze-mljama gdje je bio zajamčen gospo-darski rast i tako desetljećima, da kriza globaliziranome svijetu skida sve ma-ske, pokazuje i drugu stranu, suočava s nenadanim pojavama. Razotkrila je i probleme koje smo godinama prikri-vali, žarišta koja smo gasili, no izronila

NOVINE DIONIČKOGDRUŠTVA PODRAVKAPodravka, prehrambenaindustrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Korporativne komunikacije

Redakcija lista: Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Jadranka Lakuš, Ines Lukač, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn:Studio za dizajn, Podravka

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ante Starčevića 32,48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-505

e-mail: novine@podravka.hr

List “Podravka“ čitajte i nawww.podravka.com

Tisak: Koprivnička tiskarnicai slabosti onih koji su bili krhki, ali op-stajali. Podravka se othrvala velikim i snažnim rivalima jer ima jake temelje koji se ne mogu samo tako poljulja-ti. Sada nam se opet najavljuje nova svjetska kriza, novi problemi s eurom (švicarce smo barem za sada stavili na čekanje)…Trebamo li se bojati? Nor-malno je kako svako razumno ljudsko biće uvijek strahuje što će biti sutra. No, možemo li predvidjeti baš sve scenarije? Teško... Možemo imati alter-native, prilagoditi se raspoloživim mo-gućnostima, raspolagati empirijskim podacima i uvažavati strategiju koju smo napravili. Sve to trebalo bi pomo-ći. Iz prošlosti ili bolje rečeno povijesti se uči. Naučili smo, vjerujem svi, kako se treba ponašati u vremenima kada nam je najbolje, kako treba čvrsto stajati na zemlji i ne misliti kako smo zaslužili da nam bude još bolje. Samo pamet u glavi i racio u odlukama do-nosi stabilnost koju je teško poljuljati. Tako je s Podravkom, a vjerujem i s mnogima od vas…Inače, ništa nas ne bi smjelo iznenaditi...

4 RAZGOVOR

Goran Miloš, direktor Službe Prodaja mesa i mesnih proizvoda

Dodatnim angažmanom doći će i bolji rezultatiPiše: Boris FabijanecFoto: Berislav Godek

Po završetku Agronomskog fakul-teta u Zagrebu Goran Miloš se 2003. godine zapošljava u Mar-

ketingu Mesne industrije Danica, 2005. prelazi u Podravku u Prodaju tržišta RH, gdje radi do pred kraj 2008. godine na poslovima voditelja prodaje grupa proizvoda. U prosincu 2008. godine vraća se u Danicu gdje preuzima brigu o ključnim kupcima, a početkom kolo-voza ove godine postaje direktor Služ-be Prodaja mesa i mesnih proizvoda za hrvatsko tržište. O današnjem trenutku na hrvatskom tržištu i općenito mjestu Danice i njezinih proizvoda u Hrvatskoj Miloš kaže:- Situacija na hrvatskom tržištu je kom-pleksna i vrlo složena. Suočeni smo s vrlo žestokom konkurencijom, gdje ispred svih treba istaknuti vrbovečki PIK. Obzirom na uložena sredstva u proizvodnju, proizvodne kapacitete i marketing, PIK je u ovom trenutku ipak „priča“ za sebe, a ne treba posebno isticati da iza njih stoji i najveći trgovač-ki lanac Konzum. Od ostalih konkure-nata tu je uvijek sveprisutni Gavrilović koji iza sebe ima višestoljetnu tradici-

ju i vojsku vjernih potrošača, potom grupacija braće Pivac koja polako, ali sigurno ima sve značajniju ulogu na tržištu. Na tržištu imamo i brojne ma-nje proizvođače koji se volumenima i snagom branda ne mogu uspoređivati s najvećima, ali su tu i uzimaju dio trži-šta za sebe. Sve veća i jača konkuren-cija su nam i proizvođači koji se bave proizvodnjom proizvoda na bazi pera-darskog mesa, kojima unazad nekoliko godina na ruku idu i trendovi u prehra-ni. Tu je Vindija potom Perutnina Ptuj i drugi. U takvom okruženju svakod-nevno se borimo za naše mjesto pod suncem.Možemo napraviti mnogoKako se boriti protiv tolike konkurencije?- Iskreno rečeno, teško i sve teže, ali ne predajemo se, iza nas stoji brand Po-dravka, brand kojem potrošači vjeruju. Na terenu je situacija dinamična i nikad nije dosadno, metode koje se koriste različite su koliko je različit svaki od kupaca na tržištu. Negdje je dovoljna lijepa riječ i malo više pažnje, što osob-no najviše podržavam, jer lijepa riječ otvara mnoga vrata. No tu i tamo ipak treba malo glasnije pokucati i pokazati mišiće.Bez obzira na žestoku konkurenciju mislim da je Podravka prepoznala potencijal Danice jer priprema se i značajna investicija u proizvodnom dijelu naše mesne industrije.- Ruku na srce, htjeli mi to priznati ili ne, udjeli koje u ovom trenutku ima-mo na tržištu su relativno mali i ako mi nemamo prilike za rast, ne znam tko onda ima. Znači, uz dodatni angažman svih službi unutar Danice, a prije svih jačanjem sprege Marketinga i Prodaje, uz veća ulaganja i jače budžete koje bi uložili ciljano u potrošače i kupce, mi-slim da se mogu napraviti puno, puno bolji rezultati i da možemo postati je-dan od značajnijih igrača na tržištu. Ako se prisjetim 2003. godine kada sam došao u Danicu, slična situacija bila je i tada, govorilo se kako se malo toga može, konkurencija je prejaka, nije bilo

sredstava za ulaganja pa se ipak puno i odradilo. Pogledajte PIK koji je od tvrt-ke pred stečajem i likvidacijom 2005. godine ulaskom u Agrokor koncern izrastao u prvu mesnu industriju u Hr-vatskoj, a i šire. Možda PIK i nije najbolji i najsretniji primjer s obzirom na niz drugih činjenica koje se vrte oko nje-ga, ali bez obzira na sve mi možemo i moramo napraviti iskorak i dati sve od sebe da budemo, ako ne prva me-sna industrija u Hrvatskoj, onda barem druga ili možda bolje rečeno prva do prvog. Mogućnosti, prilike i šanse po-stoje, a uz malo više vjere i povjerenja te uz podršku od strane mjerodavnih osoba unutar Podravke smatram da je stvarno mnogo toga moguće i ostvari-ti. Ovaj program zaslužuje šansu jer on za Podravku nije mali po veličini pro-meta, a pritom mislim prvenstveno na tržište RH, već je uz sam bok najvećim kategorijama unutar kompanije.Pa upravo po ovom investicijskom ciklusu Uprava daje šansu vašem programu. Što još nedostaje za značajniji iskorak?- Prije svega smatram da je potrebno iznaći mogućnosti za veća marketinš-ka ulaganja, potrebno je potrošačima pokazati da smo tu, da nas ima. Uz ulaganja u promidžbu još jedna bitna stavka je i dio budžeta koji je predvi-

Proizvodnja Srijemske kobasice

5RAZGOVOR

đen za ulaganje u kupce ili tzv. trade marketing. Kupci imaju sve veće apeti-te i zahtjevi su im u posljednje vrijeme sve interesantniji. Da bi mi bili intere-santni njima potreban nam je i budžet koji bi nam pomogao da napravimo taj značajniji iskorak.Dalmatina nam je pokazala kako trebamo raditi u budućnostiBez obzira na ovo što je do sada rečeno smatram da ste optimist ve-zano za daljnji prosperitet programa pod vašom domenom.- Optimist? Naravno, da nisam opti-mist ne bih se ni prihvatio ovog posla. Smatram da imamo potencijala, struč-noga znanja nam ne nedostaje, radim i surađujem s ljudima koji posjeduju prije svega iznimne ljudske kvalitete, s ljudima iza kojih stoje godine iskustva i znanja i svi su spremni dati sve od sebe s ciljem daljnjeg unapređivanja prodaje. Inzistirat ću na dodatnom, maksimalnom angažmanu mojih lju-di, a samim time doći će i očekivani rezultati.Uz ljude, važan segment uspješnosti su kvalitetni i inovativni proizvodi. Jedan od njih je sigurno nedavno lansirana kobasica Dalmatina.- Tako je, Dalmatina je uspješna kom-binacija dviju tehnologija. Do sada nismo imali na tržištu proizvod ovog tipa i moram pohvaliti sve koji su svo-jim znanjem i predanim radom doveli proizvod do, usudio bih se reći, savr-šenstva. Projekt Dalmatine smo zai-sta odradili po svim pravilima struke,

ništa nije bilo prepušteno slučaju. Taj projekt zapravo je putokaz kako u bu-dućnosti treba odrađivati i provoditi potencijalne planove i ideje do realiza-cije i uspješnog proizvoda na tržištu. U planovima za iduću godinu imamo još nekih inovativnih rješenja, ali o tome je u ovom trenutku prerano za pričati. Danica na hrvatskom tržištu ima vlastitu prodajnu operativu?- Da, ukupno u Prodaji Danice imamo 90-tak zaposlenika od kojih najveći dio spada u prodajnu operativu. Prodajna operativa podijeljena je u pet regi-ja, ostatak zaposlenika raspoređen je na poslovima unutar same centrale. Ovom prilikom ne bih želio posebno isticati nijednu regiju niti joj pridavati

veću ili manju važnost za ukupan re-zultat koji ostvarujemo. Svaka regija ima svojih specifičnosti, svojih pred-nosti i nedostataka i upravo na njima ćemo u predstojećem razdoblju in-tenzivnije poraditi.Čime se Goran bavi u slobodnom vremenu?- Činjenica je da ovaj posao zahtijeva puno vremena i odricanja, a ono malo slobodnog vremena, ako se to tako može nazvati, nastojim posvetiti pr-venstveno klincima, odnosno obitelji. Ne prakticiram nikakav sport već godi-nama, što se i vidi po meni budući da me ima. Možda uskoro ne bude tako, ostaje da pričekamo i vidimo – rekao je na kraju razgovora Goran Miloš.

Vrijedni radnici Danice

6 DOGAĐANJA

Korporativne sportske igre Podravke

100 milijuna kuna ulaganja

Uprava Podravke donijela je od-luku o održavanju korporativnih sportskih igara u Tučepima od

20. - 23. listopada. Već tradicionalno, kao i na igrama koje su se dosad održa-vale (Zaton, Solaris), bit će to prilika za druženjem Podravkaša iz raznih radnih cjelina i iz cijele regije JIE. Dosadašnje korporativne sportske igre pamtimo po druženjima, zabavama i neizostavnom natjecateljskom duhu u kojem je u ko-načnici prevladalo zajedništvo, timski rad i želja za pobjedom. Nema razlo-ga da tako ne bude i na ovogodišnjim igrama kojima se mnogi Podravkaši iznimno vesele. Osim sportskih natjeca-nja, bit će organiziran i bogat zabavni program, a cilj je igara razvijanje korpo-rativnog duha među zaposlenicima jer oni su najvrjedniji dio kompanije. (D.J.)

Podravka je u 2011. pokrenula značajan investicijski ciklus vri-jedan oko 100 milijuna kuna. Ri-

ječ je o ulaganjima kojima je cilj veća efikasnost, modernizacija i povećanje proizvodnje istodobno poštujući na-čela održivog razvoja. Od predviđenih ulaganja valja svakako naglasiti grad-nju nove kobasičarnice u industrijskoj zoni Danica. Ono što je zanimljivo, novi pogon imao bi solarnu energiju, a Podravka bi time bila prva kompanija iz regije koja koristi obnovljive izvore

energije. Podravkina tvornica Povrća Umag uložila je ove godine 5,5 miliju-na kuna u modernizaciju proizvodnje te su automatizirani proizvodni proce-si. Uz to, automatizirani su i proizvodni procesi.Jedna pak, od najvećih investicija, poje-dinačno gledano je u tvornici “Kokteli” gdje se ulaže u nove tehnologije. Tako će već na proljeće iduće godine pro-izvodni pogoni „Koktela“ dobiti novu opremu vrijednosti 24 milijuna kuna. Proizvodne linije pospješit će produk-

tivnost te omogućiti tvornici iskorak u nove proizvode širenjem asortimana.Od svih investicija valja izdvojiti i mo-dernizaciju u Lipiku jer tvornica je do-bila liniju za proizvodnju sirupa „Lero“ vrijednu oko 2 milijuna kuna, a radovi će biti gotovi do veljače 2012. U Po-dravkinom srednjoročnom strateškom planu predviđena su daljnja ulaganja koja će kompaniji dati dodatni zamaš-njak kako bi bila inovativnija, konku-rentnija te tržišni lider u odabranim joj kategorijama. (D.J.)

Mnoštvo navijača bodrilo borce

Podravkina tvornica Juha i Vegete

7DOGAĐANJA

Počeo otkup kukuruza

Otkup rajčice nadmašio sve rekorde

Prijeđenih 43.630 kilometara koristeći se alternativnim mogućnostima putovanja na posao Posljednjeg tjedna u rujnu Podrav-

ka je krenula s otkupom kukuruza. Cijena će biti 1,25 kn/kg. Plaćanje

će pak, biti u roku od 10 dana. Jednako tako, zbog loših vremenskih uvjeta, vrlo je teško odrediti točne količine koje će Podravka otkupiti, no planirano je oko 3000 tona. Ono što je važno za napo-menuti jest i činjenica kako Podravka kukuruz neće uvoziti. (D.J.)

Čak 9.300 tona rajčice otkupila je i preradila ovog ljeta Podrav-kina tvornica u Umagu. To su

najveće količine koje su ikada pristi-gle u tvornicu. Rekord je nadmašio i sve, inače vrlo optimistične, procjene Podravkinih stručnjaka za poljoprivre-du koji su krajem srpnja najavljivali najbolju sezonu u posljednjih deset godina. Uporište za svoje pozitivne računice oni su imali u povećanom broju hektara pod ovom kulturom, te u rezultatima koje su počele dava-ti mjere za unapređenje proizvodnje rajčice i razvoj kooperantskih odnosa. Osim u Bujštini gdje se rajčica tradi-cionalno sadi godinama, ova važna kultura proširena je i na područje oko Pule. Proizvodnja rajčice pokrenuta je u kaznionici Valtura na čijih je 10 hek-tara rajčica zasijana po prvi puta, te u Ližnjanu gdje se u ovom projektu

U sklopu Europskog tjedna kre-tanja u Koprivnici i ove godine organizirano je natjecanje po-

duzeća i ustanova u korištenju alterna-tivnih mogućnosti putovanja na posao. U natjecanju su sudjelovale ustanove, tvornice, poduzeća i trgovine s naj-manje deset zaposlenika od kojih je najmanje pet njih trebalo sudjelovati u natjecanju, uz uvjet da je udaljenost do posla veća od 1,5 km. Natjecatelji su tako tijekom pet radnih dana mogli na posao putovati pješice, biciklom ili javnim prijevozom, tvorničkim autobu-som, gradskim autobusom ili vlakom. Cilj natjecanja je smanjiti korištenje automobila u svakodnevnom grad-skom prometu. Poznato je da koristeći automobil za putovanja kraća od tri kilometra, nepotrebno zagađujemo okoliš, trošimo skupa i štetna fosilna

goriva te nepotrebno ugrožavamo svo-je zdravlje i zdravlje i sigurnost drugih. U ovo natjecanje uključili su se i za-interesirani Podravkaši koji su koristili navedene načine prijevoza. Podravkaši su sami prijavljivali koliko su kilometa-ra prošli na svom putu svakog dana na oglasnim pločama. Prema obrađenim rezultatima dolazak na posao pješice prijavilo je tako 11 Podravkaša, a pritom je prevalilo 185 kilometara. Dolazak bi-ciklom prijavilo je 38 njih i prešlo 1430 kilometara. Autobusom su pak prijavi-li njih 427 i prešli 40.176 kilometara, a dvoje Podravkaša prijavili su dolazak vlakom i prijeđenih 1840 kilometara. Ukupno u Europskom tjednu kretanja u Podravki je sudjelovalo 478 Podravkaša koji su koristili alternativne mogućnosti putovanja na posao i tako prešli 43.630 kilometara. (V.I.)

okupilo nekoliko proizvođača koji su na korištenje dobili zapušteno vojno zemljište. Sa svih tih površina rajčica se u tvornicu počela dovoziti već krajem srpnja, a zbog povećanih količina zre-lih plodova otkup i prerada su trajali do sredine rujna. Kako bi se prihvatila i preradila rekordna količina rajčice u tvornici se radilo u četiri smjene, a an-gažirani su i sezonski radnici.Osim po rekordnim količinama prera-đene rajčice ova će sezona biti zapam-ćena i po odličnoj kvaliteti rajčice. Uz povoljne vremenske prilike tome su nesumnjivo doprinijeli i napori uloženi u unapređenje proizvodnje i zaštite bi-lja pri čemu je Podravka stalno pružala podršku svojim kooperantima. Tako je dobivena izuzetno kvalitetna sirovina za cijelu paletu proizvoda na bazi raj-čice, te druge proizvode kompanije u kojima se ona koristi. (J.L.)

Prije prerade rajčice se temeljito pregledavaju

8 PODRAVKINE REGIJE

Regija Sjeverno primorje

Ugodna iznenađenja ove sezone su Ajvar, Lino lada i Pikant paštetaPiše i foto: Vjekoslav Indir

Još jedna od regija koja vrlo uspješ-no posluje u Sektoru Tržište RH je regija Sjeverno primorje sa svojih

tridesetak zaposlenika. Broj ih se ti-jekom sezone zbog i do četiri puta povećanog opsega posla uveća za desetak. Osim njih, na ovom izuzetno zahtjevnom tržištu nalaze se i prodaja i logistika pića te Podravkin zamrznuti program. Što se tiče same pokriveno-sti ove regije prodajnom operativom egzistiraju dva kanala distribucije - Re-tail i Gastro. Regija se prostire od Učke, Skrada, Brinja, Opatije do Jablanca, te na otoke Rab, Cres, Lošinj i Krk. Ova regija je izuzetno sezonskog karaktera prodaje pa na njoj, osim izuzetne mo-tiviranosti zaposlenika, kvalitetne i pra-vovremene pripreme turističke sezo-ne (već sada počinje priprema 2012.) s osobitom pažnjom se prati i vremen-

ska prognoza. Inače, ovogodišnja se-zona je po broju dolazaka za cca. 4% bolja od prošlogodišnje a osim doma-ćih, na prvom mjestu su Slovenci i Tali-jani tako da smo već upoznali i ono što oni od naših proizvoda preferiraju i to im nastojimo učiniti dostupnim.Svako prodajno mjesto naš je centar Centar svih naših aktivnosti i zbivanja unutar regije je svako naše prodajno mjesto. Mi radimo takozvanu ambu-lantnu dostavu robe kupcima. Regija je specifična po tome što u Rijeci i oko-lici imamo puno slabiju kupovnu moć no što je ona primjerice u Crikvenici, Opatiji ili na otocima (stanovnici višeg životnog standarda, osjetljivi na kva-litetu proizvoda). Sve to od nas traži da i svoje aktivnosti shodno tome pri-lagođavamo kupcu kao i da budemo

ekspeditivni u dostavi robe jer otočni kupci gotovo da i nemaju skladišta pa trgovački predstavnik treba biti virtu-oz u zaključivanju robe vodeći brigu o prelaznim zalihama. Okrupnjavanjem trgovine i dolaskom velikih trgovačkih lanaca prodaja mijenja svoj karakter te je u posljednje vrijeme sve manji broj malih samostalnih trgovačkih radnji dok se većina kupovine odvija u veli-kim centrima. Također kao i u drugim našim regijama i ovdje sve veći broj naših kupaca prelazi na isporučivanje robe sa vlastitih centralnih skladišta, a naš zadatak ostaje briga o pozicio-niranosti, dovoljnim zalihama i dogo-vorenoj cijeni. – ističe Denis Starčević, direktor regije Sjeverno primorje Denis Starčević u regiji Sjeverno pri-morje je punih sedamnaest godina, a zadnjih je desetak na rukovodećem mjestu. Obavljao je različite poslove tako da itekako dobro poznaje proble-me i poslovanje regije. Kupovna moć i ovdje kao i općenito gledano je na niskoj razini što se na drugoj strani oči-tuje kroz preferiranje proizvoda niže cjenovne pozicije. U zadnje vrijeme

Denis Starčević u regiji Sjeverno primorje je punih sedamnaest godina a zadnjih je desetak na rukovodećem mjestu. Obavljao je različite poslove tako da itekako dobro poznaje probleme i poslovanje regije. Kupovna moć i ovdje kao i općenito gledano je na niskoj razini što se na drugoj strani očituje kroz preferiranje proizvoda niže cjenovne pozicije. U zadnje vrijeme tako se ovdje sve više Podravka mora boriti s privatnim markama trgovačkih lanaca kao i vlastitom proizvodnjom domicilnih, lokalnih konkurenata.

Pregledavanje otpremnice

9PODRAVKINE REGIJE

tako se ovdje sve više Podravka mora boriti s privatnim markama trgovačkih lanaca kao i vlastitom proizvodnjom domicilnih, lokalnih konkurenata. -Unatoč svoj toj problematici koja nas pritišće u ovoj sezoni na regiji Sjever-no primorje prebačene su sve plan-ske veličine i to u lijepim postocima. To je posebice važno kada se uzme u obzir da sezona ovdje nosi trideset i pet postotno ostvarenje godišnjeg plana prodaje uz udjel Gastro kanala

od čak 30%. Znači, ako je sezona pozi-tivna i cjelokupna godišnja realizacija će biti u plusu. Zasluga je to i poveća-nih napora svih zaposlenika koji da bi ostvarili tu realizaciju rade i u preras-podijeljenom radnom vremenu, često i na temperaturama i do četrdesetak stupnjeva, sve kako bi naši proizvodi na vrijeme stigli do kupaca i potrošaču bili dostupni. Naravno kao i svi u ovo današnje vrijeme osim na ostvarenje prodajnih ciljeva usredotočeni smo i na aktivnosti na smanjenju troškova. Uz to i naplata također je jedan od značajnijih poslova kojim se s velikom

ozbiljnošću bavi rukovodstvo regije i prodajna operativa, napominje nam Denis Starčević.

Ugodno iznenađenje Ajvar i Lino ladaPodravkaši na Kvarneru i Gorskom kotaru sve takve situacije sa svojim specifičnostima shvaćaju kao izazov i još veći poticaj za građenje uspjeha. I ovdje je Podravka poznata po kvali-teti svojih proizvoda, a i tu se također

prilikom kupnje prije odlučuju za već dobro poznate lidere. No, usprkos sve većoj konkurenciji Vegeta i Čokolino i dalje su među najprodavanijim pro-izvodima. Ugodno iznenađenje na regiji ove sezone su Ajvar i Lino lada, kaže Denis, ne možeš napraviti vrhun-ski proizvod bez skupih i vrhunskih sastojaka. Od noviteta istaknuli su se Pikant pašteta, Uprženi ajvar i Senf koji pokazuju tendencije sve većeg rasta prodaje.-Podravka je na ovoj regiji definitiv-no prepoznata i poznata po kvaliteti svojih proizvoda. Dobro je također da

je ta kvaliteta konstantna tako da sve distinkcije u cijeni ne utječu bitno na prodaju. Svaka kvaliteta ima svoju ci-jenu, a sva prodaja je popraćena aktiv-nostima koje Podravka kontinuirano i ciljano provodi kod kupaca. Akcijama u konzultaciji sa službama marketinga i ključnih kupaca. U ovo vrijeme koje nam sad predstoji mi ćemo započeti pripremati već prodaju za iduću turi-stičku sezonu. Svaka aktivnost tako će se dobro analizirati prije nego što se

donese konačna odluka da li u nju ići ili ne - od praćenja cijena konkurent-skih proizvoda do prodajnih ciljeva koje njome želimo postići. Uglavnom, aktivnosti na prodajnim mjestima ima dovoljno na kompletnom asortimanu Podravke, zaključuje Denis Taj posao ne bi bilo moguće odradi-ti, istaknuo nam je na kraju posjete regiji direktor, bez suradnika za koje kaže da ima pravu ekipu. Podravka je kompanija koja je i ovdje u Sjevernom primorju prihvaćena, sinonim je vr-hunske kvalitete, a svojim rezultatima poslovanja to i potvrđuje.

10 LJUDSKI POTENCIJALI - RAZVOJ KARIJERE

Podravka je internacionalna kom-panija koja unutar svoje kuće govori puno jezika. Većina za-

poslenika se barem jednom susrela sa situacijom u kojoj je morala poslovno komunicirati na stranom jeziku ili razu-mjeti strani jezik. Ipak nekim zaposleni-cima je znanje stranog jezika važno za uspješno obavljanje radnih zadataka. Podravka brine da zaposlenicima ko-jima je strani jezik bitan za obavljanje posla bude i dostupan. Uz već uočene vrijednosti e-obrazovanja druga gene-racija polaznika je završila e-tečaj stra-nih jezika, a od ove godine prvi puta su organizirane i interne radionice engle-skog jezika.Potvrde za drugu generaciju e-učenja stranih jezikaSredinom rujna dodijeljene su potvr-de o završenom e-tečaju engleskog i francuskog jezika za drugu generaciju polaznika koji uče strane jezike putem e-obrazovanja. Ovakav način učenja prije svega pokazuje veliku samostal-nost u radu i samodisciplinu u učenju polaznika kao i njihovu otvorenost za nove tipove učenja sadašnjice. Druga generacija polaznika je samodisciplinu pokazala i većim brojem sati provede-nih na e-tečaju; većim od ugovorom propisane satnice. Pedeset uspješnih polaznika je tako provelo godinu dana

s dostupnom licencom stranog jezika kojoj su mogli pristupati koliko su si sami odredili od kuće ili s posla (što je u praksi bilo većinom prije ili poslije po-sla), te su pokazali da su vrlo uspješno prihvatili i nove načine učenja u današ-njem sve brže mijenjajućem tehnološ-kom vremenu. Također je zanimljivo napomenuti da je e-učenje vrlo tran-sparentan način učenja gdje polaznik uvijek otvoreno može vidjeti koliko je njegovo znanje i da li je napravio na-

znanje, a zatim odabrati program koji je za njih najprikladniji. U Podravki prvi puta krenule i interne radionice engleskog jezikaPodravka je osigurala svojim zaposleni-cima kojima je engleski jezik potreban na radnom mjestu interne engleske radionice koje se održavaju na recepciji upravne zgrade u trajanju od dva mje-seca. Polaznici engleskih radionica su prijavljeni godinu dana prije putem pla-na obrazovanja, testirani su i određen im je stupanj znanja i njihove potrebe za engleskim jezikom u okviru svog radnog mjesta. Tako je fokus radionica na poslovnom jeziku financija, tehno-logije, nabave, marketinga i prodaje, te tema i događanja iz stvarnog poslov-nog svijeta.Istraživanja u području razvoja ljudskih potencijala pokazuju da su ljudi željni znanja. Oko 90 posto ljudi je uključeno u neki vid obrazovanja ili samoobrazo-vanja. Većina tog učenja je vezana uz poboljšanje određene vještine ili znanja o nekom području (Hargreaves Jarvis, 2000). Organizacija ovakvih radionica predstavlja primjer internog prijenosa znanja, u ovom slučaju stranog jezika, koja bi se mogla organizirati u sličnom obliku i za ostale edukacije unutar kuće. (V.Č.)

predak pomoću klasifikacijskog testa, testa napretka i završnog testa koji piše u toku godine dana kada mu je otvore-na licenca.

Kreće treća generacijaOvaj tjedan je krenula i treća generacija e-učenja stranih jezika sa 56 polaznika. Polaznici će najprije napisati klasifikacij-ski test da vide koje je njihovo trenutno

Dodijeljene potvrde o uspješno završenom E-tečaju engleskog i francuskog jezika

“Welcome to“ Podravka

11NOVOSTI

Novi Lino kalendar

Studena partner projekta namijenjenog novorođenčadi

Medvjedić Lino i ove je godi-ne pripremio Lino kalendar za svoje prijatelje. Kroz priče

vezane uz mjesece u godini Lino po-kazuje kako je lijepo i lako biti prijatelj prirode, čuvati je od onečišćenja i do-bro se zabaviti uz puno iznenađenja. Tako Lino nastavlja 31 godinu dugu tradiciju darivanja djece koja je od dav-ne 1979. godine, kada je svjetlo dana ugledao prvi Lino kalendar stvorila neraskidivu vezu između generacija i generacija mališana i Lino medvjedića. Zapravo Lino kalendar se u tri protekla desetljeća pretvorio u pravi fenomen koji se iz Hrvatske proširio i u susjedne zemlje. Od 2004. Podravka priprema Lino kalendare i na jezicima zemalja jugoistočne Europe, a te godine u do-življajima Lino medvjedića uživalo je više od 100.000 mališana. Godinama su se izmjenjivale teme i priče, pa je tako Lino putovao svijetom, bavio se raznim sportovima, svirao mnoge glazbene instrumente, radio seoske poslove, sklapao neobična prijateljstva, pričao bajke, učio djecu lijepom ponašanju, dijelio s njima osjećaje. Lino je bio vje-ran partner u igri, učenju, odrastanju, a to veliko uzajamno povjerenje i ljubav namjerava i dalje graditi. Trideset i drugi

MOJA MALA SOVICA naziv je edukativno-darivateljskog projekta pokrenutog radi

pružanja podrške i pomoći roditeljima novorođene djece. Projekt je osmislila agencija Albatros media u suradnji s Hrvatskom Udrugom patronažnih se-stara (HUPS), a uz odobrenje Ministar-stva zdravstva i socijalne skrbi. Među partnerima ovog značajnog projekta je i Podravka, koja i na ovaj način potvrđu-je svoju društvenu odgovornost. Stoga će se u «poklon ruksaku» kojeg će pa-tronažne sestre uručivati obiteljima novorođenčadi zajedno s edukativnim materijalima i korisnim predmetima za majku i dijete ( kao što su pelene, šam-pon, ulošci, krema) naći i Studena. Uz bočicu Studene bit će priložen letak na kojem pedijatrica dr. Zorka Valentić objašnjava važnost upotrebe vode kod dojilja, te nužnost uvođenja vode u do-hranu beba nakon šest mjeseci staro-sti. Uz praktične savjete o sprečavanju

po redu Lino kalendar donijet će mno-go veselja djeci, ali i njihovim roditelji-ma jer uz zabavu omogućava kvalitet-nije provođenje zajedničkog vremena i predstavlja poticajni element u razvoju dječje mašte i stvaralaštva. Lino kalen-dar je lako osvojiti. Dovoljno je sakupiti Lino medvjediće s ambalaže proizvoda

dehidracije kod dojilja i beba na letku je objavljen i kalendar dohrane koji će roditeljima pomoći u pravilnom uvo-đenju različitih namirnica u jelovnike njihove djece. Poklon ruksaci u kojima će biti i bočica Studene kreću na teren krajem rujna, a predviđeno je da ih u narednih godinu dana primi 40.000 no-vorođenčadi širom Hrvatske. Uz taj vri-jedni poklon patronažne sestre će pri-likom kućnih posjeta roditeljima pružiti i niz korisnih savjeta vezanih za njegu i

u ukupnoj vrijednosti 2 kg i s popunje-nim kuponom poslati na adresu LINO p.p. 160, 48.000 Koprivnica. Kupon mo-žete pronaći na kutijama Lino proizvo-da ili ispisati sa www.lino.eu. A onda će jednog dana poštar pokucati na vaša vrata i razveseliti vaše dijete novim Lino kalendarom. (J.L.)

hranu bebe. Osim edukativne podrške roditeljima projekt Moja mala sovica ima za cilj i širenje svijesti o pravima i potrebama djeteta od njegovog rođe-nja, a o svemu tome korisne informacije objavljivat će se i na web stranici www.mojamalasovica.hr. Tu će roditeljima biti na raspolaganju i forum za među-sobnu komunikaciju, te interakciju s patronažom. Informacije o ovom hvale vrijednom projektu objavljivat će se i na www.studena.com.hr (J.L.)

12 REPORTAŽA

Belupovih uspješnih 40 godinaPiše: Dijana Jendrašinkin, Foto: Mirko Lukavski

Lijepo je o budućnosti sanjati, no još ju je ljepše graditi“ poručio je svojim Belupovcima predsjednik

Uprave koprivničke farmaceutske kom-panije Stanislav Biondić prilikom pro-slave 40–og rođendana Belupa. Bila je to prilika za okupiti zaposlenike iz goto-vo svih zemalja u kojima Belupo danas radi, a mnogima i više nego ugodno iznenađenje susresti draga lica koja se nemaju prilike vidjeti često u opušte-noj, slavljeničkoj atmosferi. Gotovo 850 Belupovih djelatnika proslavilo je veliki jubilej, a ono što je posebno zanimljivo, slavljeničko okupljanje uveličali su i biv-ši zaposlenici, predsjednici Uprava te nekolicina koja je u kompaniji punih 40 godina. Svima njima zajedničko je jed-no, uvijek i u svemu s Belupom, pa nije

niti čudno što jednako kompaniju da-nas doživljavaju i oni koji su je stvarali od početaka, ali i oni koji u njoj tek rade prve korake budućeg profesionalnog života. Čestitavši im svima rođendan Belupa, predsjednik Uprave Stanislav Biondić najprije je naglasio kako nije teško biti na čelu uspješne kompanije jer Belupo ima vrijedne, educirane lju-de koji znaju voditi poslovne procese. Osim kratkog osvrta prošlosti u koju su se svi mogli uvjeriti i u premijerno pri-kazanom filmu o Belupu kroz povijest, čelni čovjek kompanije najavio je s po-nosom i blisku Belupovu budućnost:-Očekuje nas investicijski ciklus i mo-ram reći kako u skorije vrijeme vidim jednu novu halu na Danici budući da do 2015. ćemo sigurno maksimalno

iskoristiti sve kapacitete koje imamo. Uz to, već iduće godine dogradit ćemo skladište s kapacitetom od dodatnih 1400 paleta. No, Belupova budućnost je regija u kojoj smo već i danas važan farmaceutski igrač jer rejting koji ima-mo daje nam za pravo već sada znati kako ćemo naš imidž još bolje iskoristiti u vremenima koja su pred nama– po-ručio je Stanislav Biondić.Događaj za pamćenjeKako bi proslava ostala za pamćenje, ovjekovječena je i milenijskom foto-grafijom Šime Strikomana na kojoj su Belupovci pozirali u bijelim majicama. Uz to, nekolicina ih je rođena točno u godini kada je kompanija nastaja-la, prije 40 godina pa su i oni bili pri-godno nagrađeni. Pozitivnoj atmosferi

Belupo je ime dobio od kratice Bednja-Ludbreg-Podravka. Prvi pogon sagrađen je 1971. godine u Ludbregu, a prvi direktor proizvodnje bio je Latif Bajrović. U Belupu je danas 1250 zaposlenih. Više od polovice prodaje kompanija ostvaruje na inozemnim tržištima. Po broju prodanih pakiranja Belupo je vodeći na hrvatskom tržištu, a financijski lider po prodaji bezreceptnih lijekova.

13REPORTAŽA

doprinijeli su i Novi fosili koji su, baš i kao farmaceutski slavljenik ove godine napunili četiri desetljeća rada. Pozna-ti hitovi digli su na noge gotovo sve, a moglo se čuti kako samo Belupo za svoje zaposlenike može prirediti doga-đaj za pamćenje. Vrlo impresivan, do-slovce vatren nastup imali su žongleri.

Inače, vatrenu atmosferu dodatno su zagrijali nastupom s vatrom. Sve je bilo u znaku broja 40, a rečeno je kako su to najbolje čovjekove godine, kada u pu-noj snazi i s mnogo znanja gradi čvrsto budućnost, plodove koje će ubirati u starosti. Belupova budućnost već je počela.

Priprema hrane za Belupov rođendanVrijedni Podravkini djelatnici svih službi ugostiteljstva doprinijeli su kako bi hrana bila ukusna, maštovito prezentirana, odnosno baš onakva kakva i priliči kad je o Podravki riječ - sa srcem. Inače, u pripremi hrane za Belupov rođendan bili su angažirani Catering, Podravsko ugostiteljstvo i Kulinarstvo, uz nezanemarivu pomoć učenika Ugostiteljske škole koji su u Podravkinim ugostiteljskim objektima na praktičnoj nastavi.

Belupovci su se zabavljali uz Nove fosile

Predsjednik Uprave Belupa Stanislav Biondić sa svojim prethodnicima

14 DOGAĐANJA

U Bruxellesu je krajem rujna završio Focus-Balkans projekt koji je trajao tri godine, a cilj mu je bio razviti

mrežu, ojačati istraživačke kapacitete i pru-žiti podatke o znanosti o potrošnji hrane na području zemalja Zapadnog Balkana. Ekipu iz Hrvatske su činile prof.dr.sc. Nata-ša Renko i dr.sc. Ružica Butigan iz katedre za Marketing Ekonomskog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu (partner projekta), podu-zetnica godine i direktorica Biovege gđa Jadranka Boban Pejić i direktorica službe Kontrola kvalitete Podravke dr.sc. Jasmina Ranilović. Dr.sc. Jasmina Ranilović sudjelo-vala je u projektu i kao član Savjetodavnog vijeća projekta i predstavnik industrije, te je održala i nekoliko usmenih prezentaci-ja vezanih za znanstvene rezultate studija koje je provodila. Koordinator i nositelj vi-zije projekta Focus-Balkans bio je Švicarski državni institut za tehnologiju iz Züricha. Istraživački projekt okupio je 15 partnera iz različitih sveučilišta, javno-zdravstvenih ustanova i udruženja potrošača iz šest ze-malja regije (Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije).- Istraživačka metodologija projekta Focus-Balkans bila je usmjerena na kvalitativna i kvantitativna istraživanja stavova potro-šača u vezi konzumacije voća, proizvoda sa zdravstvenim tvrdnjama (funkcionalna hrana), organskih proizvoda i tradicionalne hrane. Prema završnom, kvantitativnom istraživanju koje je provedeno na repre-zentativnom uzorku od 3085 ispitanika (oko 500 ispitanika po svakoj od 6 zema-lja), konzumacija hrane je općenito, najviše povezana s okusom, cijenom, zdravljem i prirodnim sastavom hrane. Voće je hrana koje se najviše konzumira na dnevnoj bazi, iza čega slijedi tradicionalna hrana (jela), organska hrana i hrana sa zdravstvenim

Podravku u znanstveno-istraživačkom projektu Focus-Balkan predstavljala dr.sc. Jasmina Ranilović

tvrdnjama – istaknula je dr.sc. Jasmina Ra-nilović.Najviše polemike oko definiranja tradicionalne hraneIako je terminološki utvrđivanje defini-cije tradicionalne hrane izazvalo najviše kontroverzi (osim Slovenije, ostale zemlje uglavnom nemaju proizvode sa oznaka-ma poput TSG (Traditional Speciality Gu-aranteed), PDO (Protected Designation of Origin), PGI (Protected Geographical Indication) čime je EU htjela zaštititi regio-nalnu, autentičnu hranu), konsenzusom je za istraživanje prihvaćen koncept kojim se tradicionalna hrana definirala potrošačima kao tradicionalno jelo poput sarme, graha, gibanice, svježeg kravljeg sira itd. Utvrđe-no je kako su starije osobe, niže obrazovne razine, koje žive od poljoprivrede sklonije konzumaciji tradicionalne hrane, dok su žene, visokog obrazovanja sklonije češće konzumirati organsku i hranu sa zdrav-stvenim tvrdnjama, a glavni motiv im je uravnotežena i zdrava prehrana. Za Podravku bi možda mogao biti interesantan podatak, kako bi potro-šači vrlo dobro prihvatili inovacije u tradicional-noj hrani (smanjenje soli, šećera, masnoća, inovativno pakiranje) čime bi se mogli razviti luksuzni brandovi, viso-ke kvalitete i cjenovnog ranga, što bi se moglo dobro promovirati na prostorima bivše drža-ve, a osobito u turizmu. Također, trenutno ne to-liko tržišno jak segment organske hrane, ali pre-ma mišljenju eksperata izuzetnog potencijala u idućih pet godina, indu-striju bi trebalo ohrabriti da se preko strateških saveza vertikalno po-vezuje s poljoprivred-nicima i distributerima, te prenosi svoja znanja i iskustva pridonoseći razvoju organskih proi-zvoda i educirajući po-trošače u vezi oznaka na deklaraciji – napominje

dr.sc. Jasmina Ranilović.Zaključak sastanka u Bruxellesu je bio, kako je i unatoč određenim preprekama koje su onemogućile generalizaciju osobito u dijelu konzumacije tradicionalne hrane, projekt u svojoj originalnosti dao značajan doprinos razumijevanju percepcije i pona-šanja potrošača u vezi konzumiranja odre-đene hrane na prostorima šest zemalja. Upravo su prepreke mogući pokretač ne-kih budućih projekata, poput istraživanja o percepciji stranih turista u vezi sa tradici-onalnom hranom iz regije, zatim ulogom tradicionalne hrane u ‘’zdravoj’’ i uravnote-ženoj prehrani, ekonomskoj dobrobiti od zaštite tradicionalne hrane ili zemljopisno zaštićene hrane itd. Osim partnera projekta, na spomenutom sastanku su bili nazočni i predstavnici EU institucija (DG Sanco, DG Research, DG Agri, DG, Enlarg, Europska agencija za hranu), istraživači s područja znanosti o potrošnji hrane, predstavnici Ministarstva i industrije. (D.J.)

J. Ranilović, R. Butigan, N.Renko, J.P. Boban

15OBAVIJESTI, OGLASI

PODRAVKINRESTORAN

JELOVNIK ZALISTOPAD

03.10.2011. ponedjeljakVarivo grah s tijestom, kobasica, salata

04.10.2011. utorakUmak bologneze, tijesto špageti, salata

05.10.2011. srijedaPohana puretina, pirjano povrće, salata

06.10.2011. četvrtakSvinjetina u grašku, pirjana riža, salata

07.10.2011. petakŠpek fileki, krumpir pire, salata

10.10.2011. ponedjeljakVarivo grah s kis. kupusom, rolana lopatica

11.10.2011. utorakJunetina u saftu, tijesto, salata

12.10.2011. srijedaPečena piletina, hajdinska kaša, salata

13.10.2011. četvrtakKupus u rajčici, kobasica, kolač

14.10.2011. petakJuha, prženi oslić, krumpir salata

Obavijest o prodaji pekarskih proizvodaOdjel PRIGODNE PRODAJE organizira prodaju pekarskih proizvoda proizvođača Podravkine pekarnice, uz mogućnost plaćanja na tri rate. Na ponudi su sljedeći proizvodi:A) Domaći slani klipići 50 g ,(polupečen), 40 komada u kartonu– 66,40 kn/pak.B) Pizza miješana200 g ,(polupečena), 16 komada u kartonu– 147,52 kn/pakiranjeC) Kukuruzno pecivo100 g (polupečeno) , 30 komada u kartonu – 73,50 kn/pak.D) Torbica sa višnjama 100 g (nepečena), 40 komada u kartonu– 142,00 kn/pak.E) Torbica sa višnjama 45 g (nepečena), 80 komada u kartonu– 142,40 kn/pak.F) Torbica sa sirom 100 g (nepečena), 40 komada u kartonu– 141,60 kn/pakiranjeG) Torbica sa šunkom 100 g (nepečena), 50 komada u kartonu– 178,00 kn/pak.H) Roščić s marmeladom 80 g (nepečen), 40 komada u kartonu– 141,60 kn/pak.I) Roščić s lino ladom 80 g (nepečen), 45 komada u kartonu– 159,75 kn/pakiranjeJ) Croissant 35 g (nepečen), 100 komada u kartonu– 94,00 kn/pakiranjeK) Hrenovka u tijestu 110 g (nepečena), 40 komada u kartonu– 217,60 kn/pak.Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 6. 10. na tel 651 781 ili 651 954 i na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hrNapomena: Podjela pekarskih proizvoda vršiti će se 13. 10. od 14.00 do 15. 30 sati ispred skladišta 163, Kolodvorska (preko puta dvorišta Galantpleta).

Obavijest o prodaji jabukaOdjel PRIGODNE PRODAJE obavještava radnike Podravke da organizira prodaju JABUKA iz vlastite proizvodnje trgovačkog obrta JARA Novigrad Podravski. Na ponudi su sljedeće sorte jabuka:- Elstar, lagana, reska, žuto-crvena- Gala, lagana, slatka, crvena- Ajdared, reska, crvena- Zlatni delišes, slatka, zeleno-žuta- Mutsu, slatka, sočna, zelena- Chrips pink, jabuka najboljeg omjera šećera i kiselina, s puno suhe tvariJabuke su pakirane u drvenim sanducima od 15 kg. Cijena jabuka je 4,92 kn za kilogram prve klase, plativo u tri rate. Isporuka sorte Chrips pink zbog kasne berbe biti će u studenom 2011. Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 6. 10. na tel 651 781 ili 651 954 i na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hrNapomena: Podjela jabuka vršiti će se od 14. 10. od 14.00 do 15. 30 sati u dvorištu Gantpleta, Kolodvorska 1.

Obavijest o prodaji pilećeg i purećeg mesaOdjel PRIGODNE PRODAJE organizira prodaju pilećeg i purećeg mesa proizvođača Vindije d.d.uz mogućnost plaćanja na tri rate. Na ponudi su slijedeći proizvodi od pilećeg mesaa) Pilići spremni za roštilj, pakiranje 12 kg – 251,64 kn/pakiranjeb) Pileći batak sa zabatkom, pakiranje 6 kg – 157,92 kn/pakiranjec) Krila, pakiranje 6 kg- 195,60 kn/pakiranjed) Prsa, pakiranje 6 kg- 224,34 kn/pakiranjee) File od prsiju, pakiranje 6 kg – 294,12 kn/pakiranjef) Želuci, pakiranje 6 kg – 121,02 kn/pakiranjeg) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg – 99,66 kn/pakiranjeh) Mlade kokoši – rasjek (smrz.), pakiranje 6 kg – 15,74 kn/kgi) Usitnjeno meso na podlošku, (smrz.) pakiranje 5 kg – 107,00 kn/pakiranjej) Panirani pileći medaljoni 4 x1 rinfuza (smrz.), pakiranje 4 kg – 179,08 kn/pakiranjek) Panirani pileći odresci 4 x1 rinfuza (smrz.), pakiranje 4 kg – 228,28 kn/pakiranjel) Pileći cordon bleu 4 x1 rinfuza (smrz.), pakiranje 4 kg – 243,04 kn/pakiranjete purećeg mesa:a) Pureća krila cijela, pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranjeb) Pureći krilni batak, pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranjec) Pureći file prsiju, pakiranje 5 kg – 307,50 kn/pakiranjed) Pureći odresci prsiju, pakiranje 5 kg – 319,80 kn/pakiranjee) Pureći file zabatka, pakiranje 5 kg – 215,25 kn/pakiranjef) Pureći batak, pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranjeg) Pureća zabatak, pakiranje 5 kg – 190,65 kn/pakiranjeh) Pureće meso filea zabat. za paprikaš (rezano kockice), pakiranje 5 kg – 202,95 kn/pak.i) Pureći kotlet, pakiranje 5 kg – 227,55 kn/pakiranjej) Pureće mljeveno meso, pakiranje 5 kg – 116,85 kn/pakiranjek) Pureća roštilj kobasica , pakiranje 3 kg – 110,70 kn/pakiranjel) Purica cijela (smrz.), komad 3 – 4 kg – 29,95 kn/kgZainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 6. 10. na tel 651 781 ili 651 954 i na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hrNapomena: Podjela pilećeg mesa vršiti će se 11. 10. , a purećeg mesa 12. 10. od 13.30 do 15. 30 sati ispred skladišta 163, Kolodvorska (preko puta dvorišta Galantpleta).

16

Palenta, pura ili kako to već zovete....Prava kukuruzna krupica zahtijeva dugotrajno kuhanje uz stalno miješanje. Tradicionalisti i njegovatelji kulta prošlih vremena bi dodali – na otvorenoj vatri u bakrenom loncu.

Anasazi, izumrli narod koji je nase-ljavao područja Sjeverne Amerike prije dolaska indijanskih plemena

iz Azije preko Beringovog prolaza, stolje-ćima se prehranjivao bundevama, gra-hom i kukuruzom. Istovremeno, na drugim kontinentima, pa i u Europi, živjelo se od nekih drugih žitarica. Zlatno-žute klipove i zrnja na Stari kontinent donio je Kolumbo.Jednostavna proizvodnja, zasitnost, slatkast i nježan okus, ubrzo je od ku-kuruza učinio omiljenu žitaricu i među našim europskim precima. I to naročito u južnijim dijelovima, gdje ima dovoljno sunca, ali i vode. Sjevernim, hladnijim di-jelovima ostajala je heljda, ječam i zob. Kukuruzna krupica je čovjeku s naših po-dručja doslovce “u venama”. Priče baka i roditelja kako se odrastalo na njenoj kaši dio su svačijeg djetinjstva. O tome koliko je kukuruzna krupica raširena svjedoče i broja imena, kojim ih se naziva u različi-tim dijelovima. Od palente i polente, do žganaca i pure. Kao i brojne poštapali-ce, anegdote i opisi prošlih vremena u kojima se veličaju njene “čudotvorne” vrline. Uglavnom u smislu da se od nje raste velik i pametan. “Još moraš jesti pa-lente, da bi nešto shvatio ili dostigao...” Mali čovjek, uglavnom seljak iz prošlih stoljeća, vjerojatno se nije mogao naču-diti kako se od tako jednostavne hrane može preživjeti, pa dapače, još rasti, mi-sliti i raditi.Kukuruzna krupica je vrlo zasitna te je u određenim područjima i povijesnim razdobljima predstavljala osnovnu hra-

nu koja se jela svaki dan. Njen neutralni okus odlično se spaja s raznim dodaci-ma, koji su kroz vremena više ovisili o ne-čijem materijalnom stanju, nego tradiciji ili spretnosti u pripremi. Od zagorske ku-ruze i žganaca s vrhnjem do modernije verzije instant palente s mlijekom ili jo-gurtom za doručak ili večeru. Od dalma-tinskog brodeta s palentom, do istarske polente s bakalarom in bjanko i divljom cikorijom. Preko najrazličitijih umaka od divljači, mahunarki, morskih plodova, povrća, gljiva. Jedna od najneobičnijih je “polenta con gli ossei”, koja se priprema u talijanskim pokrajinama Friuli i Veneto. Umak osim pasirane rajčice, mrkve, celera, peršina i drugih mirisa, podrazumijeva i prepelice ili neku drugu vrstu malih ptica. Prava kukuruzna krupica zahtijeva du-gotrajno kuhanje uz stalno miješanje. Tradicionalisti i njegovatelji kulta prošlih vremena bi dodali – na otvorenoj vatri u bakrenom loncu. Ali i bez takvih pretje-rivanja, rezultat je neusporedivo bolji od instant varijante. Godinama sam kuhala onu “u tri minute”, ali sam prije nekog vremena prešla u grupu tzv. tradicio-nalista. Danas je kuham u slanoj vodi s nekoliko kapi maslinovog ulja te listom ili dva lovora.Netko vodi za kuhanje zna dodati žličicu ili dvije soja umaka ili dio vode zamijeniti mlijekom, a maslinovo ulje maslacem. Pouzdano znam da je palenta dobra i ako je ne okrećete svih pedesetak mi-nuta. Treba samo koristiti dobar lonac s debelim dnom te krupicu usuti istovre-

meno energično miješajući pjenjačom, jer čini mi se da je taj prvi dodir s vodom najvažniji. Nakon toga, kada ponovo za-kuha, dovoljno je svako toliko promije-šati kako se ne bi stvorila kožica i kasnije grumeni. Tek kuhana palenta može se izliti u vatrostalnu zdjelu u kojoj će se lakše rezati na kriške ili na široki, plitki ta-njur (najbolje drveni), u kojem će zadrža-ti polukružni oblik. U ovoj drugoj verziji možete gostima ili ukućanima pokazati uvijek spektakularni “trik” – rezanje pa-lente koncem! Konac treba namotati na dva kažiprsta i čvrsto napeti, pa energič-no prijeći po ohlađenoj palenti, nakon čega konac treba izvući s donje strane. Palenta se danas prodaje i već skuhana u obliku malih valjčića ili cigli. Ona se reže na kriške, pa grije u običnoj ili mi-krovalnoj pećnici ili na grill tavi (po mom mišljenju najbolje rješenje). Odlična je i samo s nekoliko kapi maslinovog ulja. Kukuruzna krupica se može pripremati i “na slatko”. Prekrasna je zlevanka sa svje-žim sirom, vrhnjem, jajima i šećerom. Nedavno sam u jednoj američkoj kuha-rici otkrila odličnu, jednostavnu tortu, napravljenu od palente koja se kuha u mlijeku, uz dodatak šećera, maslaca, na-rančine korice i par jaja. Vruća se istrese iz kalupa za torte i izbode čačkalicama, pa prelije sirupom od šećera i naranči-nog soka. I na Coolinarici ima brojnih slatkih i slanih recepata s kukuruznom krupicom. Sad mi padaju napamet sve one prekrasne zelenkaste i roza palente pripremljene za najmlađe uz dodatak povrća poput špinata i cikle.

17KUHAR I RECEPT

Ivan Kelek-kontrolor ugostiteljstva KTC-a

Sastojci za 10 osoba Veprovog buta 2,0 kg

špek 10 dkg

krastavci kiseli 20 dkg

sir podravec 10 dkg

luk bijeli 0,10 dkg

vino crno 0,5dcl

brašno glatko 10dkg

rajčice koncentrata 0,5dcl

ulje 2dcl

maslac 10 dkg

Vegeta 1 žlica

prstohvat soli

malo mljevenog papra

brusnice suhe 0,50dkg

jabuke 10 dkg

lovorov list

luk crveni 20 dkg.

Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo u kuhanju i po čemu ga najviše pamtite¨?

Prvo radno iskustvo bilo mi je u Izoli, hotel”Belvedere” 1988. godine. Moram istaknuti kako sam kuhao po raznim receptima i novitetima ,uz vrhunskog šefa kuhinje koji mi je dopustio da ra-dim na a la carte.Koje je vaše najveće dosadašnje priznanje, uspjeh?Sudjelovanje na raznim natjecanjima, manifestacijama, šef kuhinje hotela “Zum Holender” u Lindlaru u Njemač-koj , glavni kuhar restorana KTC-a, i sa-dašnje radno mjesto kontrolor ugosti-teljstva KTC-a.Koja jela najviše volite pripremati i za koga?Volim pripremati uglavnom sva jela, no

preferiram više divljač i ribu, za zado-voljne goste.Bez kojih namirnica /začina ne možete zamisliti dan u kuhinji?Vegeta je nezaobilazna, te razni začini, sol, itd.Preferirate li modernu ili tradicion-alnu kuhinju… zašto?Više volim tradicionalnu kuhinju, jer se polako zaboravlja naša domaća kuhi-nja. Koju svjetsku kuhinju smatrate naj-zanimljivijom...zašto?Francuska kuhinja, jer posvećuje dosta pažnje tradiciji, te samo nadograđuje

modernu kuhinju.Vaš idealan ručak ili večera…od predjela do deserta?Juha od vrganjaObložene rolice od smuđa, slani krum-pir na maslacu, povrće sa žarasezonska salata, kukuruzni kruh iz kruš-ne peći Kukuruzna zlevanka sa šljivama i borovnicama.Vaš savjet početnicima u kuhinji?Moj savjet mladim kuharima početnici-ma je neka svoj posao rade iz ljubavi, a sva jela koja će tako nastati bit će savr-šena. U njima će biti dio samog kuhara, što i je bit kuhanja.

Priprema:Veprov but staviti u ulje, češnjak, lovorov list i ostaviti minimalno 72 h da odstoji. Veprovinu zatim potući, začiniti, posložiti na njega špek narezan na listiće, kisele krastavce, sir podravec narezan na štapiće i zarolati. Roladu omotati u alufoliju i do-bro sa svake strane zategnuti kako bi do-bili kompaktnu roladu. Staviti u nauljenii pekač i u vruću pećnicu da se zapeče. S opečene rolade maknemo foliju i na temeljcu od rolada napravimo umak. Na ulju od buta popečemo sitno sjeckani luk. Temeljac dodamo luku i dinstamo, da se voda ispari , dodamo rajčicu koncentrat , popržimo rajčicu, pobrašnimo i zalijemo s hladnom vodom i razmutimo da dobi-jemo glatki umak. U umak dodamo crno vino, brusnice, začinimo i na kraju dodamo naribane jabuke. Stavimo roladu u proku-hani umak da se dinsta dok nije mekana. Roladu tik prije posluživanja prerežemo u koso po sredini i stavljamo na umak ,kako bi gost vidio mozaik punjenja rolade.

Veprova rolada

18 ZAPOSLENICI

U Podravku je došao početkom sedamdesetih godina na mjesto trgovačkog predstavnika u regiji

Dalmacija. Simpatični nadimak „Galeba iz Dalmacije“ zaradio je od svojih kolega zbog bijelog mercedesa s kojim je dola-zio na sastanke u Koprivnicu, u vrijeme kada je takav auto rijetko tko posjedo-vao, a njime je plijenio pažnju ljepšeg spola. -Bio sam mlad i bilo je jako lijepo raditi, prisjeća se svojih početaka Šime Maši-na, pomoćnik direktora regije Dalmaci-ja gdje danas radi s velikim regionalnim kupcima - te nastavlja -moj prvi teren je obuhvaćao Zadar, Šibenik i Knin s okolicom. Tada smo radili kao timovi u kojima je uz trgovačkog predstavnika, kao što sam bio ja iz Zadra, išao i una-pređivač prodaje kolega iz Šibenika. Tada su se obrađivale komercijale ve-likih trgovačkih kuća poput Zadranke, Dalme, Plodina, Šibenke. Obilazilo ih

Šime Mašina

Učili smo kupce kako upotrebljavati naše proizvodePiše i foto: Vjekoslav Indir se po utvrđenim hodogramima prema

kojima su kupci mogli slobodno navi-jati satove, u šali komentira Šime preci-znost i pravovremenost dolaska naših predstavnika na teren kod kupaca. Šime se danas pomalo sa sjetom prisje-ća kako je to bilo nekad raditi na terenu.-Bilo je mnogo malih trgovina. Svaka od matičnih kuća znala je imati i do tristotinjak prodajnih mjesta. Roba se nabavljala izravno tako da je trgovački predstavnik dolazio u komercijalu i pra-vio narudžbu. Nisu se obilazila prodajna mjesta koliko se to danas čini. Trgovački predstavnik nije imao prijenosno raču-nalo sa sobom, zaključnice i narudžbe pisale su se ručno, a sva ta dokumenta-cija, u centralu u Koprivnicu temeljem koje se dopremala naručena roba, išla je poštom. Tek kasnije s razvojem elektro-nike zaključnice su se počele slati i fak-som. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih počeli smo se obučavati raditi na računalima bez kojih je danas rad trgovačkog predstavnika gotovo nezamisliv. U tim vremenima trgovački predstavnik je kreirao i pisao narudžbu, radio zaključnicu, bio njezin kreator, a često je kod malih kupaca radio i ugo-vore. Danas je nezamislivo da predstav-nik nema službeni automobil, tada ga nije posjedovao već je za odlazak na teren koristio javna prijevozna sredsta-va, a ponekad i vlastita, sve kako bi na vrijeme realizirao zacrtani hodogram i ostvario plan realizacije. Nova trgovina danas traži nešto sasvim drugo. Ona je došla izvana i nametnula nove mode-le rada u prodaji. S njima je trgovački predstavnik postao svojevrsna potpora trgovačkom mjestu govori nam Šime.Uz svu tu tehnologiju koju danas trgo-vački predstavnici imaju na raspolaga-nju Šime nas upozorava na činjenicu da se ljudi na terenu puno manje druže u odnosu na prije kada svega toga nije bilo. -Mi smo između sebe imali natjecanja u prodaji, a za najbolje rezultate odla-zili smo na nagradna putovanja. Tako sam ja bio i u Danskoj, Engleskoj, Italiji,

a na putovanja smo išli sa svojim obi-teljima. Nekada smo se uz naše radne sastanke i puno više družili. Naš neka-dašnji rukovoditelj i moj mentor Slavko Tošić uvijek je poslije radnog sastanka upriličio igru na buće u Splitu na izvoru Jadra. Tako sve što nije bilo usuglašeno na sastanku na izvoru Jadra je zatim de-finirano, govori nam Šime.Svjedok je svih promjena koje su se do-gađale u radu trgovačkih predstavnika. Duži period preuzima i rukovođenje cijelom regijom Dalmacija u Splitu. U njegovo vrijeme započinje i gradnja distributivnog centara u Dugopolju.-Ja sam kao mlad zavolio Podravku i to sam nastojao na najbolji način joj i vra-titi. Imao sam priliku da sam kroz svoj radni vijek mogao raditi i na razvoju regije. Mi smo praktično kupce učili ku-povati i upotrebljavati naše proizvode. Našu ljestvicu u prodaji postavili smo visoko i na to smo naučili i naše potro-šače. Učili smo tako ljude kako se pravi dobar puding, upoznali smo ih s čita-vom paletom naših proizvoda, prisjeća se Šime svih aktivnosti koje su kroz go-dine prošle kroz prodajnu mrežu.- Najveći izazov za trgovačkog pred-stavnika bila je prodaja i plasman pića na teren. Tako nam je prodaja naše vode bila veliki adrenalin kako uopće to učiniti, staviti je na policu, i naučiti kup-ca konzumirati je. Moram istaknuti da je od nekad pa i danas Podravka uvijek održala danu riječ. Kad je bilo rečeno da će roba biti u sedam sati na određenom mjestu to se i dogodilo kaže Šime. Za svoj uspjeh u radu kaže duguje zahvalnost i supruzi i dvojici sinova koji su mu bili uvijek potpora. U slobod-no vrijeme najviše voli baciti na buće, briškulu i trešete. Veliki je zaljubljenik u masline, ima dva maslinika s oko šez-desetak stupova od kojih dobije i do stotinu i pedeset litara maslinovog ulja godišnje. Kako je nekad imao brod, želja mu je kupiti ga ponovno. -Podravka može jako puno, trebao bi joj još jedan od strateških brandova. Naše vjerovanje u Podravku i njezine proizvode itekako prepoznaju i naši po-trošači i upravo tako trebamo nastaviti i dalje zaključuje Šime.

19UMIROVLJENICI

Zaposlila sam se u Podravki se-damdeset i druge godine, vjero-vali ili ne, došla sam pitati za po-

sao i odmah sam ga dobila, prisjeća se svog dolaska u našu kompaniju Željka Zetović. Njezin tadašnji prvi posao u Po-dravki bilo je računovodstvo nekadaš-nje poljoprivrede. Prvo sam knjižila i to na jednoj poluautomatskoj mašini, dok se većina financijskih dokumenata tada još uvijek unosila ručno na karticama. Temeljnice za knjiženje su radili bilanci-sti, a knjiženja i odlaganja dokumenata su uvijek radili početnici u knjigovod-stvu. Knjižilo se na kontografu, bila je to jedna tabla s mehanizmom na koju se stavio dnevnik knjiženja, indigo i karti-ca za knjiženje. Kartice su bile za finan-

Željka Zetović

Razvoj informatike, uvođenje SAP-a i mnogo planovaPiše: Vjekoslav IndirFoto: Berislav Godek

cijsko poslovanje, salda konti kupaca i dobavljača, osnovna sredstva i troškove gdje su se knjižili samo financijski iznosi, i materijalne kartice na koje su se knji-žile i količine. Uz to se upisivao datum dokumenta, broj i opis dokumenta. Kartice su se držale u drvenim kutija-ma takozvanim kartotekama. U rad su se postepeno počeli uvoditi strojeve za knjiženje koji su nam olakšavali po-sao govori nam Željka. - Obračune smo radili svaka tri mjeseca, a ne kao danas kad se to čini svakog mjeseca. U to vrije-me počeo je nagli razvoj informatike u svijetu, kao i kod nas, a Podravka je bila jedna od prvih koja je uvela informatički sustav u poslovanje, tako da se i dosta naših poslova radilo u ERC-u koji nam je

tada listao glavnu knjigu i sve ono što smo do tada vodili ručno na karticama prisjeća se Željka. Sve se to danas vodi u elektroničkom obliku na računalima i teško je i zamisliti neki ručni rad i bezbroj izlistanih stranica glavne knjige i ostalih dokumenata. Uz rad Željka je upisala i završila tadašnju Višu ekonomsku školu u Varaždinu, komercijalni smjer što je i željela raditi, ali je ipak do kraja radnog vijeka ostala u računovodstvu. Željka je bila u ekipi Podravkaša koji su radili sa konzultantima SAP-a i našim informati-čarima na uvođenju SAP-a u Podravku.-To je bilo vrijeme kada smo započeli kompletno poslovanje raditi u elektro-ničkom obliku. Kada su nam pričali kako će to sve izgledati mi si jednostavno to nismo mogli predočiti. Prelazak na SAP bio je 31.08.1999. godine. Prije toga od subote do nedjelje navečer morao se napraviti kompletan obračun po-slovanja, da bi se u noći s nedjelje na ponedjeljak ti podaci prebacili na SAP poslovanje. U ponedjeljak su gotovo svi poslovi krenuli u elektroničkom obliku. Nešto sasvim novo. Uz to radila sam uputstva i protokole prema kojima su informatičari radili programe u cilju unapređenja poslovnih procesa unutar SAP-a. Tako smo pojednostavili knjiže-nja u maloprodaji i društvenoj prehra-ni, a počeli smo raditi i na skeniranju faktura, što je bio novi i veliki posao i za čiji početak su jako zaslužne i moje cure iz službe. Bilo je i još planova, ali evo nisam ih uspjela ostvariti, no bude netko drugi - govori nam Željka. Željka je umirovljenica čiji je nemirni duh i da-nas tjera na stalnu aktivnost. Danas se više aktivno ne bavi računovodstvom, ali je društveno vrlo angažirana. Tajnica je udruge pčelara „Lipa“ Koprivnice te predsjednica foruma žena u Hrvatskoj narodnoj stranci. U slobodno vrijeme peče kolače, čita i uzgaja cvijeće. Puno putuje Hrvatskom i šire, a velika još ne-ostvarena želja joj je otići u Jeruzalem. Vjerujem u Podravku kao dobru kom-paniju i u kvalitetu proizvoda koju su prepoznali kupci diljem svijeta što i dokazuju svakodnevna priznanja i zato sam uvjerena kako Podravka ima bu-dućnost.

20 FEFERON

Sestre

Dvije krave

Dvije sestre su izašle u prirodu i šetale jedno poslijepodne. Jed-na se zvala Sestra Matematika, zbog svog izoštrenog smisla za matematiku, druga Sestra Logika, zato što je bila jako logična. Počelo se smračivati, a one su bile daleko od samostana.SM: Jesi li primijetila ovog muškarca iza nas, izgleda da nas prati ... Bog zna što hoće od nas ...SL: Eh, to je logično - hoće da nas siluje!SM: O, ne - na ovoj udaljenosti će nas stići za nešto manje od petnaest minuta! Što da radimo?SL: Jedino logično - idemo brže.SM: Ali to ne pomaže!SL: Naravno da ne pomaže! On će učiniti jedinu logičnu stvar - i on će ići brže.SM: Oh, što da radimo? Na ovoj udaljenosti će nas stići za manje od deset minuta! SL: Jedino logično što možemo učiniti je da se razdvojimo. Ne može nas obadvije pratiti.Muškarac je odlučio pratiti Sestru Logiku.Sestra Matematika je sretno stigla u samostan, ali se silno živci-rala što se dogodilo sa Sestrom Logikom ....Ubrzo se i ova pojavila u samostanu.SM: Sestro Logiko, hvala dragom Bogu! Pričaj - što se dogodilo!SL: Pa dogodilo se jedino logično, nije mogao da prati obadvije i izabrao je mene.SM: Ma, to znam (pomalo ljubomorno), ali što se dogodilo na-kon toga?SL: Pa, jedino logično - stigao me je!SM: O, ne! Što si uradila?SL: Jedino logično - podigla sam haljinu!SM: O, ne, sestro! Što je on uradio?SL: Jedino logično: Spustio je hlače.SM: O, ne! Što se onda dogodilo???SL: Pa to je valjda logično! Jedna časna sestra s podignutom ha-ljinom trči brže od jednog muškarca kojem su hlače spuštene ispod koljena!

Socijalizam: Imaš dvije krave i jednu daš susjedu.Komunizam: Imaš dvije krave. Država ti uzme obje i da ti malo mlijeka.Fašizam: Imaš dvije krave. Država ti uzme obje i proda ti malo mlijeka.Nacizam: Imaš dvije krave. Država ti uzme obje i strijelja te.

Karikatura: Ivan Haramija-Hans

Birokratizam: Imaš dvije krave. Vlada ti uzme obje, strijelja jed-nu, pomuze drugu i baci mlijeko.Tradicionalni kapitalizam: Imaš dvije krave. Prodaš jednu i kupiš bika. Tvoje stado se množi i prihodi rastu. Prodaš ih sve i odeš u mirovinu s velikom lovom.Američka korporacija: Imaš dvije krave. Prodaš jednu i tjeraš drugu da proizvodi mlijeko kao četiri druge. Kasnije zaposliš eksperta da ispita zašto je krava crkla.Francuska korporacija: Imaš dvije krave. Stupaš u štrajk zato što želiš 3 krave.Japanska korporacija: Imaš dvije krave. Redizajniraš ih da budu veličine desetine obične krave i da daju 20 puta više mlijeka. Onda napraviš pametan crtani koji nazoveš Kravamon i rekla-miraš ih po cijelom svijetu.Njemačka korporacija: Imaš dvije krave. Podesiš ih da žive 100 godina, jedu jednom mjesečno i same sebe muzu.Britanska korporacija: Imaš dvije krave. Obje su lude. Talijanska korporacija: Imaš dvije krave ali ne znaš gde su. Odeš na pauzu za ručak.Ruska korporacija: Imaš dvije krave, prebrojiš ih i shvatiš da ima 5 krava. Ponovo ih prebrojiš i shvatiš da ima 5 krava. Ponovo ih prebrojiš i shvatiš da ima 42 krave. Ponovo ih prebrojiš i shvatiš da imaš 2 krave. Prestaneš brojati i otvoriš novu bocu votke. Kineska korporacija: Imaš dvije krave. Zapovjediš 300 ljudi da ih muzu. Tvrdiš da je zaposlenost 100 %, visok prinos mlijeka i uhapsiš novinara koji je objavio brojke.Indijska korporacija: Imaš dvije krave. Obožavaš ih dok ne cr-knu.Srpska korporacija: Imaš dvije krave. Država proda tvoje krave na tenderu a tebe proglasi tehnološkim viškom.Hrvatska korporacija: Imaš dvije krave. Država ti oduzme krave jer su državno vlasništvo a tebe pošalje u mirovinu. Prepusti krave tajkunu koji jednu proda državi za mirovinski fond a dru-gu proda strancu od kojeg kupuješ namirnice. Tajkun završi na Havajima a ti kraj lonca pučke kuhinje.Kupite krave dok ih još ima na tržištu i počnite svoj biznis.

21KULTURA

Izložba ispred restorana prehrane Podravke

Podravkini kulturnjaci ponovno među izabranima

Balerine, svirači, kako to vidi Vesna Auer Gregor preneseni na platno, izloženi su ovih dana u vitrinama

ispred restorana prehrane Podravke u Koprivnici. Vesna Auer Gregor po struci je prof. psihologije, a ozbiljnije se bavi slikarstvom unatrag osam godina, od pohađanja učenja crtanja u likovnom klubu „Paleta“ Koprivnica. Članica je Po-dravkine likovne sekcije, a ilustrirala je nekoliko publikacija namijenjenih lak-šem uključivanju romske djece u školu. Sudjelovala je na više skupnih izložbi te se uključila u nekoliko humanitarnih projekata. Izložba se može razgledati naredna dva tjedna. (A.V.)

U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike

Hrvatske i Grada Križevca u subotu, 1. listopada održat će se 30. jubilarni su-sret hrvatskih neprofesionalnih pisaca i 27. susret neprofesionalnih likovnih stvaratelja Hrvatske. Ovogodišnji susre-ti održavat će se u Gradskom muzeju Križevci (likovni) i u dvorani Hrvatskog doma (Glazbena škola Alberta Štrige). U konkurenciji neprofesionalnih likovnih Udruga iz cijele Hrvatske, prosudbeno

povjerenstvo u sastavu ravnatelj i viši kustos Gradskog muzeja u Križevcima Zoran Homen , stručni suradnik u HSK-u za kazalište, književnost i likovnost Mir-ko Kovačević, viši kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu Stanko Špoljarić, odabralo je dvoje autora iz Podravkine likovne sekcije, čije će slike biti izvješene i uvrštene u katalog za tu prigodu. Iza-brane su slike „Brod sreće“ Brankice Rad-manić i „Strašilo“ od Slave Blažeković. Što se tiče poezije, Pohvalnicu HSK za pisanje na štokavskom narječju izabra-

na je pjesma Ivke Kovačić – Mjehurići od sapunice. Pohvalnicu HSK za pjesništvo na kajkavskom narječju od Podravkinih pjesnika izabrane su pjesme Marije He-gedušić (Zorja na Dravi , Sanje Damjan (Raspela), Katice Rajić Popijač (Prijateljici i Tereza Salajpal (Vu starosti). Prosudbe-na komisija u sastavu književnice Božice Jelušić, teatrologinje Sanje Nikčević , teatrologinje i književnika Borbena Vla-dovića, od 84 autora izabralo je ukupno 43 pjesme koje će se i čitati na dodjeli nagrada. (A.V.)

Pred prepunom koprivničkom Sportskom dvoranom održan je dobrotvorni koncert “Svi za jednog,

jedan za sve”, kojeg su organizirali Udru-ga branitelja, invalida i udovica Domovin-skog rata Podravke i Koordinacija Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Grada Ko-privnice. Predstavili su se brojni pjevači i glazbeni sastavi među kojima su bili: Dra-žen Zečić, Mate Bulić, Gazde, Ivica Pepel-ko, Zdravko Škender, Ivana Kovač, Darko Domijan, Kostadinka Velkovska, Prva liga, Cure iz centra, Mirko Švenda Žiga, Franjo Barić i Podravci, Mily i El Combo, Praline, klapa “Koprivnica” i drugi. Drago mi je što sam mogla dati mali doprinos ovom glazbenom spektaklu. Često nastupam i vodim priredbe, ali ovo je uistinu bilo ne-što posebno- rekla nam je Vlatka Pokos, koja je ovog puta bila u ulozi voditeljice. Koncertu je bila nazočna i obitelj general pukovnika Mladena Markača. Naime, pri-hod od koncerta bio je namijenjen ovoj obitelji. Supruga generala Mirjana nije krila zadovoljstvo:- Ovo nisam mogla ni sanjati. Odušev-

ljena sam i iznimno zahvalna – kazala je. Brojne posjetitelje osobito je oduševio početak koncerta, kada su hrvatski brani-telji izašli na pozornicu s velikom hrvat-skom zastavom. Mnogi su rekli da nešto takvoga dugo nisu doživjeli, a sve to moći će se uskoro vidjeti i na Varaždinskoj te-leviziji koja je snimila čitav koncert. Pro-dane su 1672 ulaznice, tako da je obitelji Markač uplaćeno 51.600 kuna. Sama obi-telj Markač nije željela da ulaznice budu skupe, već naprotiv da što više ljudi dođe, što se i dogodilo.- Zahvaljujemo svima koji su pomogli u ovoj projektu, u kojem je sudjelovalo od izvođača do branitelja koji su bili redari i štošta drugo više od stotinjak ljudi. Pri-mili smo i jako puno pisama, emailova i drugih zahvala. Branitelji su još jednom pokazali da kad su složni onda se može i puno toga odraditi, a posebice nas ra-duje da je koncert prošao bez ijednog incidenta – riječi su organizatora i pred-sjednika Udruge branitelja Podravke Mla-dena Pavkovića, bez kojeg sigurno ne bi bilo ni ovog koncerta ni mnogih drugih akcija vezanih uz hrvatske branitelje i Do-movinski rat. (V.I.)

Uspješan dobrotvorni koncert u Koprivnici

22 SPORT

Počinje Liga prvakinja

Koprivnica je ponovno uvrštena na listu europskih gradova u ko-jima će se igrati rukometna Liga

prvakinja. Rukometašice Podravka-Ve-gete, koje suvereno vladaju domaćim prvenstvom, ugostit će vrhunske ekipe starog kontinenta i nastojati izboriti što

bolji rezultat u ovom najelitnijem klup-skom natjecanju. Prva utakmica Lige prvakinja na rasporedu je u nedjelju 2. listopada u 15 sati, a u goste dolazi slovenski Krim. Nakon najbolje ekipe iz susjedne države, u Koprivnicu će 29. listopada doći aktualni prvak Europe,

norveški Larvik, da bi 13. studenoga u dvorani Gim-nazije zaigrao i ponajbolji danski klub Viborg. Uzvratni susreti u ovoj izuzetno teškoj grupi planirani su za 8. listopada- Larvik, 15. listopada Vi-borg i 5. studenoga Krim. Podravkašice priželjkuju treće mjesto u skupini i svje-sne su da će bodove morati skupljati prvenstveno na domaćem terenu. Pri tome je neobično važna podrška s tri-bina, onakva po kojoj je svojevremeno Koprivnica bila poznata, pa rukometa-šice i Uprava kluba pozivaju sve ljubite-lje sporta da im se pridruže na utakmi-cama. Ulaznice su besplatne, a pored toga Uprava kluba poduzela je niz aktivnosti kako bi se u dvorani stvorilo pravo rukometno ozračje. Pružena je podrška aktiviranju navijačke skupine Kronikus, dogovoren je after party u ka-fiću Marinela, osiguran nastup plesnih skupina Jump i Ola, la u poluvremenu, predviđene nagradne igre za gledate-lje. Ovi dodatni sadržaji zasigurno će obogatiti sportsko događanje kakvog nema ni jedan grad u Hrvatskoj, a uz potporu navijača domaće rukometaši-ce mogle bi pobijediti uvijek neugodni Krim. (J.L.)

Da nas ništa više ne može izne-naditi u hrvatskom nogometu dokazuje i utakmica između Sla-

ven Belupa i Lučkog kada već u drugoj minuti suci čine katastrofalnu grešku. Priznaju nepostojeći pogodak gostu-jućeg igrača Raka, čiji je udarac završio u gredi i lopta se odbila u igralište. Na intervenciju pomoćnog suca Mladena Rajka koji je jedini na stadionu vidio da je lopta bila iza gol-linije, glavni sudac Marin Vidulin priznao je pogodak Luč-kog za vodstvo – 0:1. Iako je priznat nepostojeći pogodak gostiju, Slavenaši su silovito krenuli prema vratima Luč-kog, redale su se prigode, ali bez prave završnice. Nekoliko greda i stativa, par stopostotnih prigoda, ali lopta nikako neće u mrežu, sve do 70. minute kada je Vojnović u kaznenom prostoru pro-našao Benka, koji je kraj vratara Kovači-

1. HNL – 8. i 9. kolo

Vrijeme je za pobjeduSLAVEN BELUPO - LUČKO 1:1HAJDUK – SLAVEN BELUPO 4:1

ća loptu poslao iza njegovih leđa za 1:1. I do kraja susreta domaćini su imali još nekoliko prigoda, ali sve je na kraju za-vršilo podjelom bodova.Uprava Slaven Belupa uputila je povje-reniku za natjecanje pismenu žalbu i zatražili ponavljanje utakmice. U klubu su vjerovali da bi žalba mogla biti uva-žena, jer je lopta nakon udarca igrača Lučkog udarila u gredu i odbila se skoro dva metra od linije vrata u teren, što se lijepo moglo vidjeti na video-snimkama spomenute utakmice. No, povjerenik za natjecanje Prve lige Josip Brezni odbio je žalbu NK Slaven Belupo u kojoj se tra-žilo poništenje utakmice 8. kola Slaven Belupo-Lučko (1:1). U pismenom oči-tovanju Komisije nogometnih sudaca HNS-a koje potpisuje Povjerenik za su-đenje Ivan Peraić piše:“Ovime Vas izvješćujemo da se na gore navedenoj odigranoj prvenstvenoj nogometnoj utakmici 08. kola Prve HNL-e između SLAVEN BELUPA - LUČ-

KOG, koja je odigrana 16. rujna 2011.god. u Koprivnici suci nisu primijenili ili pogrešno primijenili neku od odredbi članka 77. i 78. Pravilnika o nogomet-nim natjecanjima HNS-a. Suci utakmice nisu napravili bitnu materijalnu povre-du Pravila nogometne igre, a sve ostale Odluke primijenjene su u duhu PNI i u domeni su slobodnog sudačkog uvje-renja PRAVILA 5 - SUDAC.”I sada ti budi pametan. Bez obzira na sve Slaven je oštećen u toj utakmici, ali što reći nakon gostovanja u Splitu? Naime, Slavenaši su čak poveli protiv Hajduka pogotkom Glavice, a onda pravi potop. Izjednačio je Tomasov, potom pogotke postižu Sharbini, Lendrić i Vukušić. Če-tiri komada domaćina u mreži Rodića koji je čak bio izuzetno raspoložen pa branio i nemoguće. Između ostaloga, i jedanaesterac.Nakon neslavnog gostovanja u Splitu krajnje je vrijeme za pobjede. Naime, u subotu na koprivnički Gradski stadion dolazi ekipa Varaždina koja je u velikim financijskim i organizacijskim problemi-ma. Ne sumnjamo da će Roy Ferenčina i njegovi dečki naći najbolji recept za pobjedu te osvojiti tri nasušno potreb-na prvenstvena boda. (B.F.)

Podravkini promotori kulinarstva bili su dio uspješne i uigrane ekipe koja je u Varaždinu pripremala sarmu,

bolje rečeno mega sarmu od čak 1003 metra. Riječ je naime, o tradicionalnoj „Zeljarijadi“ koja se ove godine održavala po 14. put. Priprema sarme trajala je tri dana, a Podravkini promotori kažu kako je u nju utrošeno 1000 glavica kiselog zelja, oko 700 kg mesa, 50 kg suhe slanine, 70 kg kobasica, čak 14 kg Vegete itd…Uglav-nom brojni kušači kažu kako je sarma bila odlična. (D.J.)

U organizaciji Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, bio-tehnologa i nutricionista i Pre-

hrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Opatiji je održan 7. međunarodni kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, na kojem se okupilo oko 300 sudionika. Pod glavnim motom Kongresa ‘’Hrana – izazov i potreba’’, kongresni program sa-stojao se od plenarnih predavanja, poster sekcija i usmenih izlaganja na teme: pre-hrambeno inženjerstvo, kvaliteta hrane, sigurnost i regulativa, zdravlje i prehrana, hrana i potrošači, kemija hrane: prirodni antioksidansi, sastojci hrane i funkcional-na hrana, biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo te klinička prehrana. Od za-nimljivosti valja istaknuti da su se za vri-jeme trajanja Kongresa, odražavali razni

14 kg Vegete u najdužoj sarmi

Podravka na 7. međunarodnom kongresu prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista

sastanci vezani uz EU projekte pa je tako primjerice održan trening za prehrambe-ne znanstvenike i nutricioniste u okviru FP7 programa pod nazivom MAITRE koji je imao za cilj polaznike pobliže upoznati sa postupkom stvaranja vijesti u štampa-nim ili on-line medijima. Održan je i 2. sa-stanak Znanstveno-gospodarskog vijeća TEMPUS projekta koji je usmjeren na stva-ranje čvršćih veza (mreža) između aka-demske zajednice i industrije u području sigurnosti i kvalitete hrane zemalja iz re-gije, čiji je član dr.sc. Jasmina Ranilović iz Podravke. U okviru programa Kongresa, dr.sc. Ranilović je održala usmeno izlaga-nje pod nazivom ‘’Perceived barriers and motives to reading nutrition label among label ‘non-users’ in Croatia’’, u kojem je prikazala rezultate studije o barijerama i motivima u vezi čitanja nutri-tivnih podataka na deklara-ciji proizvoda, onih potroša-ča koji uglavnom nikad ne čitaju te podatke prilikom kupovine zapakirane hrane. Budući da su i njezina pret-hodna ispitivanja pokazala kako je praksa čitanja nutri-tivne deklaracije u Hrvata na vrlo niskoj razini (samo ih jedna trećina redovito čita), onda glavni razlog koji navo-di većina potrošača koji ne čitaju nutritivnu deklaraciju - manjak interesa, zapravo

ne iznenađuje. Na žalost, za većinu tih po-trošača, a to su potrošači mlađe životne dobi (ispod 35 godine), tek bi zdravstve-ni problemi bili dovoljno jak ‘’poticaj’’ da počnu čitati podatke sa nutritivne dekla-racije. Rezultati ukazuju na to kako će biti potrebno dosta napora da se potrošača educira u smislu razumijevanja i praktične upotrebe podataka sa nutritivne dekla-racije u svakodnevnoj praksi, a na korist zdravlja. Podravka je prepoznala napore organizatora, ali i aktualnost tema pa je upriličila svečanu večeru za sve sudionike Kongresa. Podravkini promotori kulinar-stva Mišel Tokić, Zlatko Sedlanić, Marko Peras sa svojim voditeljem odjela kuli-narstva Podravke Draženom Đuriševićem predstavili su podravsku kuhinju za sve sudionike kongresa te prikazali uspješnu implementaciju Podravkinih proizvoda u jela Podravine. (D.J.)

Podravkini kuhari najdužu sarmu obogatili Vegetom

Promotori kulinarstva predstavili Podravsku kuhinju