List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XXXIXBroj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

ISSN 1330 - 5204

Uvodnik

Na adresu redakcije stigle su prvereakcije na novu ureivaËku i grafi-Ëku koncepciju novina. Sa zadovolj-stvom istiËemo da su one pozitivnointonirane, odnosno da nas ugla-vnom hvalite. No, ne bojte se, neÊe-mo si umisliti zbog Ëestitaka, one sunam poticaj da nastavimo s poboljπa-vanjem lista koji ima vrlo πirokuËitalaËku publiku. Naπa naklada je8300 primjeraka, a zasigurno je damnogi primjerci imaju dva i viπeËitaËa. Osim zaposlenika Podravke injenih umirovljenika, list redovitoprimaju brojne novinarske redakci-je, razliËite institucije i ustanove, Po-dravkini poslovni partneri, znanstve-nici, politiËari, umjetnici, sportaπi.Novine se od proπlog tjedna mogu

Ëitati i na Internetu na adresi www.Podravka.hr πto znaËi da smo otvo-reni velikom broju ljudi. Naπ izlazakna Web stranicu Podravke posebnopozdravljaju u Podravkinim interna-cionalama koji su do sada list Ëitalirijetko ili sa zakaπnjenjem. Prisutnostna Internetu svakako je jedan odpovijesnih trenutaka za novine kojese mogu pohvaliti Ëak 39-godiπnjimneprekinutim izlaæenjem.Uz Ëestitke stigli su nam i neki vaπi

prijedlozi. One ”teπkog” sadræaja (pri-mjerice, na jednoj nepotpisanoj ce-duljici piπe: molim u svaki bilten 100kuna i πrumfirati ga da ne ispadne!)rjeπavat Êemo kada nabavimo strojza πrumfiranje, a onima ”lakπeg” veÊsmo prionuli. Naime, jedan Ëitateljzatraæio je da viπe piπemo o ekologi-ji, pa veÊ u ovom broju donosimonapis o toj temi, a umirovljenica M.P. zamolila je da u novinama prona-emo kutak i za one koji viπe ne radeu Podravki, ali su svim srcem uz nju.ObeÊajemo da Êemo obraivati te-me koje zanimaju umirovljenike, teda Êemo povremeno kroz susrete sbivπim Podravkaπima progovarati otome kako oni æive.Piπite nam i dalje, posebno Ëekamo

vaπa pitanja vezana uz problemekoje ne moæete ili ne znate samirijeπiti, zanimljiva i πirem krugu Ëita-telja, a na koje Êe vam odgovoritilijeËnici, pravnici, ekonomisti i drugistruËnjaci. Pisma moæete uputitidirektno na redakciju putem internepoπte ili u pripremljene sanduËiÊe.

Podravka je jedan od najve-Êih snabdjevaËa prehram-

benim proizvodima Ministar-stva obrane Republike Hrvatske.Kako unaprijediti suradnjuizmeu najznaËajnijeg hrvat-skog proizvoaËa hrane ihrvatske vojske bila je temarazgovora visoke delegacijeMORH-a, koju su Ëinili pomo-Ênik ministra obrane za finan-cije Josip Budimir, pomoÊnikministra obrane za obavjeπtaj-no sigurnosna pitanja MladenRuæman i obnaπatelj duænosti

pomoÊnika ministra obrane zanabavu i opremanje DraæenJakopec.Predstavnici MORH-a u ra-

zgovoru s predsjednikomUprave Podravke Darkom Ma-rincem i Ëlanovima Uprave Ne-venkom Cerovsky i DamiromPolanËecom, te direktoricomSluæbe za kulinarstvo VlatkomGrüngold i πefom odjela zaprodaju velikim potroπaËimaMarijanom Vargom pokuπali sunaÊi efikasna rjeπenja za una-preenje dugogodiπnje sura-dnje, te moguÊnosti bolje ibræe naplate. »injenica je da jenaplata u posljednjih nekoliko

mjeseci znatno poboljπana idugovanje MORH-a Podravkiviπestruko smanjeno.Posebna tema bila je kako u

ravnopravan poloæaj stavitidomaÊe proizvoaËe u odno-su na strane, a nakon ulaskaHrvatske u WTO. Obje stranesu se suglasile da je potrebnohitno pristupiti izmjenama Za-kona o nabavi roba i usluge iustupanju radova kako kori-snici proraËuna, a MORH jenajveÊi, ne bi bili prisiljenikupovati jeftinu, uvoznu hra-nu za hrvatsku vojsku. Priizradi prijedloga Podravka Êeimati inicijativu.

Visoka delegacija MORH-a u Podravki

Dogovor o unapreenju suradnje

Predstavnici MORH-a obiπli su mesnu industriju ”Danica” d.o.o., gdje su razgledali specijalni proizvodni program namijenjen Hrvatskoj vojsci

Piπe: Zvonimir MrπiÊSnimio: Nikola Wolf

S predstavnicimaMORH-arazgovarali suËlanoviUprave Podravke

Poπtovani Ëitatelji !

Piπe: Jadranka Lakuπ

Od predstavnika MORH-a jezatraæeno da se pokuπaju pro-naÊi kanali, modeli i naËini dase hrvatski proizvodi, a tako iPodravkini, nau na nabavnimlistama ostalih vojski ËlanicaNATO saveza, jer svi su sugla-sni da proizvodi koje Podravkanudi vojsci zadovoljavaju naj-viπe standarde.Predstavnici MORH-a obiπli

su i mesnu industriju ”Dani-ca” d.o.o., novu Tvornicu ”Ve-gete” te su razgledali specijal-ni proizvodni program nami-jenjen hrvatskoj vojsci, ali idrugim vojskama ËlanicamaNATO saveza.

”Danici” ponovno izvoznibroj, 2. str.

Preseljenja naπa svakidaπnja3. str.

Marija Zver treÊa na svijetu6. str.

2 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

Od svog osnutka do danas mesnaindustrija ”Danica” nikada nije izgubi-la svoj izvozni broj 139 bez kojeg jenemoguÊ izvoz mesa i mesnih prera-evina u zemlje Europske unije i πire.Potvrda je to kontinuirane brige okvaliteti cijelog proizvodnog procesaod ulaska sirovine do gotovogproizvoda i pridræavanja visokih stan-darda koje zahtijeva Europska komi-sija - Odjel za hranu i veterinarstvo(FVO). Inspektori ove komisije redo-vito (barem jednom godiπnje) oba-vljaju temeljiti nadzor, a on je za nekemesne industrije prava noÊna morajer poËesto zavrπava oduzimanjemizvoznog broja. Primjerice, lani su sveslovenske tvrtke ostale bez dozvoleza izvoz takozvanih crvenih mesa, aovogodiπnje oπtro inspektorsko okodalo je izvozni broj za pileÊi programsamo dvjema mesnim industrijama uHrvatskoj. Jedna od njih je Podravki-na ”Danica” u kojoj su ovih dana vrlotemeljiti nadzor obavili dr. VolkerThran (voditelj misije) i dr. JoseCarbajales. U poËetku su bili vrlosuzdræani, da bi na kraju nakon kon-trole najsitnijih detalja, od pregledadokumentacije, urednosti objekta,zdravstvene ispravnosti, poπtivanjaproizvodnih procedura, podijelili kom-plimente i πto je najvaænije dozvolilidaljnje koriπtenje izvoznog broja 139.Time su otvorena vrata Europske uni-je i dobivena jaka referenca za Sjedi-njene AmeriËke Dræave, Australiju i

druge zemlje ne samo za ”DaniËin”program preraevina od mesa peradi,nego svih Podravkinih proizvoda nabazi tog mesa, ukljuËujuÊi i juhe, πtoje u vrijeme zabrane izvoza mesazbog raznih zaraznih bolesti u nizuzemalja velika prednost za Podravkui Hrvatsku. Stoga i ne Ëudi zadovolj-stvo πto ga u razgovoru za naπe novi-ne naglaπava izvrπni direktor ”Dani-ce” Darko Mikulec.- Europska komisija utvrdila je vrlo

visoke standarde, a posljednji inspe-kcijski nalaz pokazuje da ih mi Ëaknadmaπujemo. Rezultat je to stalnebrige koju pridajemo porijeklu siro-vina, proceduri proizvodnje, kontro-li kvalitete u kojoj usko suraujemosa struËnjacima Veterinarske staniceKoprivnica te odgovornog rada svihzaposlenika. Zadræavanje izvoznogbroja dobra je referenca za Podravkuu cjelini, daje veÊe perspektive zaizvoz i donosi nam znaËajnu pre-dnost pri ulasku Hrvatske u WTO -istiËe Mikulec.Njegovo zadovoljstvo dijeli i

Zvonimir Cimerman koji je veÊ nizgodina na Ëelu ekipe od osam veteri-narskih inspektora koji kao vanjski,nepristrani struËnjaci obavljaju kon-trolu kvalitete od ulaza æive stoke iperadi do izlaza svih gotovihproizvoda.- Na ”Danici” se primjenjuju najstro-

æiji propisi ne samo Europske unijenego i Sjedinjenih AmeriËkih Dræava,a mi nastojimo pronaÊi zajedniËkijezik na poboljπanju kvalitete i zdrav-stveno- higijenske ispravnosti mesa i

mesnih preraevina. Da smo u tomeuspjeπni potvruje i ova posljednjainspekcija, ali i Ëinjenica da u 27godina koliko ja ovdje obavljam kon-trolu nikad nije doπlo do povrata robes terena, ni iz zemlje ni iz inozemstva- rekao nam je Cimerman.I Marija HorËiËka, proizvodni in-

spektor iz Veterinarske stanice uka-zuje na postojanost kvalitete. Premanjenim rijeËima, na ”Danicu” svako-dnevno mogu doÊi bilo koji inspekto-ri, jer stalna kontrola u kojoj se uskosurauje sa struËnjacima iz tvrtke ga-rantira visoku razinu pridræavanja svihpropisa. Procedura se provodi potakozvanom HACCP sistemu, a vodi-teljica tima Vlasta KolariÊ, te vodite-ljica odjela kontrole kvalitete MirjanaLejko ne dozvoljavaju bilo kakvoodstupanje od utvrenih standarda.- S obzirom na pojavu novih bolesti,

posebno zbog poznatih trovanja dio-ksinom u inozemstvu, veliku paænjupridajemo porijeklu sirovina i ne mo-æe nam se dogoditi ulazak neËega πto

nije posve ispitano i zdravo. Za svakukonzervu moæemo dokazati od kojegje mesa napravljena, kakve su biletemperature u tvornici kada se proiz-vodila, kako je obavljeno ËiπÊenjepogona, a to je sve kontrolirala inspe-kcija - rekla nam je Mirjana Lejko.Vaænu zadaÊu ima i sluæba odræava-

nja. Naime, objekti na ”Danici” izgra-eni su i opremljeni u vrijeme posvedrugaËijih propisa i treba uloæiti do-sta napora kako bi i graevinskiobjekti i instalacije zadovoljili visokekriterije. Prema rijeËima Mirka Zeto-viÊa, voditelja odræavanja, nikome usluæbi nije bilo teπko i pojaËano raditikako bi sve πtimalo. RijeËi pohvale zazaposlenike imaju i direktor proizvo-dnje Ivan ©imunoviÊ, te direktoricaTvornice mesnih konzervi MirjanaHorvat, koji istiËu njihovo zalaganjei odgovoran odnos prema radnimzadacima.Sve to ohrabruje uoËi dolaska ame-

riËke inspekcije najavljene za poËetakprosinca.

Nakon detaljnog pregleda ”Danica” je zadræala svoj izvozni broj

”Dolcela - put slatkih æelja”, naziv jepromotivno-nagradne akcije koja jepoËela 6. studenoga ove godine itrajat Êe do 5. sijeËnja iduÊe godine.Svi potroπaËi koji iz Hrvatske poπalju7 prednjih stranica razliËitih proizvoda”Dolcele” do 5. sijeËnja iduÊe godinena adresu ”Dolcela - Podravka” moguosvojiti 2001 nagradu. Spomenut Êe-mo samo glavne: 7 osobnih automo-bila marke ”Renault Twingo”, zatimhladnjaci, perilice posua, πtednjaci,mobilni telefoni itd. Sretni dobitnicibit Êe izvuËeni u Koprivnici 10. sije-Ënja 2001. godine, a rezultati izvlaËe-nja, osim u naπim novinama, bit Êeobjavljeni u ”VeËernjem listu” 19. i 26.sijeËnja iduÊe godine. BuduÊi da je toprva nagradna igra ”Dolcele” za po-troπaËe i to s vrlo velikim fondomnagrada, razgovarali smo s brand-ma-nagerom ”Dolcele” Viπnjom Vosak.- Prije svega, recite kada se ”Dolce-

la” pojavljuje na hrvatskom træiπtu?- Nakon dugogodiπnje suradnje i

licencnog odnosa s ”Dr. Oetkerom”te nakon prijelaznog razdoblja odgodinu dana, 1998. godine slatki ipraπkasti program ”Podravke” izlazina træiπte pod nazivom ”Dolcela” i toparalelno na maarskom i hrvatskomtræiπtu. Nakon pomnog ispitivanja tr-æiπta, program ”Dolcela” je promovi-ran po svim marketinπkim pravilimana træiπte. U poËetku smo krenuli snekoliko proizvoda te smo s vreme-nom πirili paletu i sada imamonekoliko grupa proizvoda - programslastica gdje su razne kreme za kolaËei pudinzi, zatim πlag proizvodi i maliproizvodi koje mi inaËe zovemopomoÊ pri peËenju kolaËa vanilin-πeÊer, praπak za pecivo itd.- Zbog Ëega do sada ”Dolcela” nije

imala niti jednu nagradnu igru?- »injenica je da mi do sada nismo

imali niti jednu nagradnu igru jer mismo iπli postupno u redizajn i upo-znavanje træiπta s tim novim progra-mom i smatrali smo da ne treba iÊi unagradnu igru dok se taj cijeli pro-gram ne zaokruæi, dakle dok se pro-gram s marke ”Podravka” ne dovedena marku ”Dolcela”. Sada kada smozaokruæili taj program, a ne namjera-vamo stati na do sada uraenom,smatrali smo da moramo iskoristiti tuπiroku paletu za jednu igru, bez obzi-ra na to πto ima puno nagradnih igaraza potroπaËe i πto se misli da je to veÊmalo isprofanirano. No, potroπaËi sevole igrati, a posebno onda kada imapuno vrijednih nagrada. A ova ”Dol-

celina” nagradna igra jedna je odnajbogatijih u Hrvatskoj.- Nagradna igra je tempirana u bla-

gdansko vrijeme?- Normalno, to je vrijeme kada se

najviπe peku kolaËi, kada naπi potro-πaËi najviπe misle na nas, toËnije kadasu najviπe motivirani za kupnju slasti-ca. A prema dosadaπnjim pokazatelji-ma, od svake grupe proizvoda ”Dol-cele” postoje lideri koji se najviπekupuju. Pudinzi su klasiËni proizvodikoji su izuzetno dobro prihvaÊeni natræiπtu, potom od πlag-proizvoda (njihπest) πlag-pjene dræe primat, a od njihtri - mogu vam reÊi da se potroπaËi sveteæe odluËuju koja je bolja. No, premapokazateljima, u porastu je prodajaπlag-hita jer on ima jednu prednost -moæe se pripremati i na vodi i mlijeku,dakle jedan vrlo praktiËan proizvodza svaku domaÊicu u svakoj prilici.Potom, iz programa kolaËa vrlo jetraæen ”Tiramisu”, potom se traæe par-fe-kreme, posebice kremπnite i to jevrlo indikativno da sve viπe domaÊicasa sela kupuje tu kremu πto prije nijebilo karakteristiËno. Naime, ta kremaza kremπnite πtiti potroπaËa, nemaopasnosti od salmonele koja se moæeprenijeti putem jaja, a i priprema jebrza i praktiËna te domaÊice sa selamogu upotrijebiti i svoju maπtu zapripremu slastica. Osim toga, ta jekrema naπla svoje mjesto i kod velikihpotroπaËa, u ugostiteljstvu i turizmu.- Nagradna igra je krenula. Kakvi su

prvi rezultati?- Mi veÊ dobivamo priliËno omotni-

ca sa 7 razliËitih ”Dolcela” proizvoda,

ima jako puno pitanja na naπ bespla-tni info-telefon 0800 0808, a inaËenagradna igra je osmiπljena tako da jevrlo jednostavna. Naime, sve se bazi-ralo na sretnom broju 7, Ëak je ipoπtanski pretinac 777, a 2001 nagra-da najavljuje novi milenij, a i slogan”Put slatkih æelja” nagovjeπÊuje daidemo na put s novim autom. Pose-bno je stimulativno to πto ima 7 auto-mobila za glavnu nagradu, jer kadapotroπaË vidi da je jedna glavna na-grada, pomisli: to ja sigurno neÊudobiti. A zaπto ”Renault-Twingo”, pato je kao viπe ”æenski auto” - zgodan,mali, praktiËan i za jednu zaposlenuæenu vrlo funkcionalan, a mi zapravonagraujemo s novim tipom tog”Twinga” koji joπ nije u prodaji.- U sklopu nagradne igre zasigur-

no Êe se provoditi i akcije prodaje uzprim?- Apsolutno, posebice u prosincu bit

Êe πirom Hrvatske primamljive proda-je uz prim za potroπaËe. Uz to organi-zirat Êemo akcije u veleprodajama zaone, uvjetno reËeno, male potroπaËe -trgovce u maloprodajama - koji su uprincipu jedni od naπih najveÊih ku-paca. Mi u ”Dolceli” oËekujemo velikiodaziv potroπaËa, jer smo se zaistapotrudili da pokrijemo sve segmente,a posebice æelim naglasiti da smopokrili i one koji su naπi najvjernijipotroπaËi - ”Podravkaπe”, pa tako unaπem tjedniku ide ”paralelna” nagra-dna igra za radnike ”Podravke” - ipaksu naπi ljudi naπi najveÊi potroπaËi -rekla je na kraju razgovora brand-manager ”Dolcele” Viπnja Vosak.

Razgovor: Viπnja Vosak, brand-manager ”Dolcele”

PoËela bogata nagradna igra”Dolcela - put slatkih æelja”

Viπnja Vosak

Inspektori Europske komisije na ”Danici”

Zadræan izvozni broj

VeÊ dugo vremena nije bilo ta-kve i tolike æivosti na burzi kad seradi o dionicama Podravke. Na-kon πto je cijena stagnirala ili pa-dala, volumen trgovanja bio malii nezanimljiv, a trgovanje naπimdionicama nelikvidno, odjednomproπlog Ëetvrtka doπlo je do naglepromjene. Cijena dionice “skoËi-la“ je s ispod 130 na preko 140kuna, a broj trgovanih dionica smanje od 1000 popeo se na 5.000.PoËetkom ovog tjedna cijena sepopela do 150 kuna, a dnevnivolumen na Ëak 17.000 trgovanihdionica. Viπe je prodano u jednomdanu nego u cijelom prethodnomtjednu. Kulminacija se dogodilaove srijede, kad je cijena dionice ujednom trenutku bila Ëak 160 ku-na, da bi se na kraju dana stabili-zirala na 140 kuna.©to se zapravo dogaa? Ili bolje je

moæda pitanje: zaπto se to dogaa?Pitanje koje su proteklih dana mno-gi analitiËari uputili sebi i Podravki.Iako je teπko donositi zakljuËke

na temelju jednog tjedna trgova-nja, oËito je da Podravka i njenedionice postaju sve interesantnije,kako domaÊim tako i inozemnimulagaËima.Poslijednjih mjeseci iz Podravke

stiæu samo pozitivni signali. Objav-ljeni su, vrlo transparentno, polu-godiπnji rezultati poslovanja, kojiviπe od iskazanih brojki govore otrendu poslovanja. A trend je po-veÊanje dobiti, poveÊanje efika-snosti, poveÊanje prodaje... Prviput odræan je i sastanak s financij-skim analitiËarima, na kojem jeosim rezultata prikazan i velikipotencijal Podravke na meuna-rodnom træiπtu.Otvorena je nova tvornica Vege-

te, juha i praπkastih proizvoda uPoljskoj. Svi nas pitaju kako smouspjeli da dvojica dræavnika, MesiÊi Kwasniewski, presijeku vrpcu?Hrvatska Vlada oËekuje od Po-

dravke da postane predvodnikomnovog razvojnog ciklusa u dræavi,vjerujuÊi kako je Podravka dobarmodel, ali i da ima snage, sposob-nosti i znanja biti liderom.Moæda najvaænije, nova Uprava

Podravke zadobila je naklonost ipovjerenje financijskih analitiËara,a time i ulagaËa, da ima jasnustrategiju, odluËnost da provederestrukturiranje, pripremi za izla-zak i izvede Podravku na meuna-rodnu burzu.O tome svjedoËe izvjeπÊa analiti-

Ëara, koji svojim investitorima pred-laæu da kupe Podravkine dionice ipredviaju da Êe cijena dionice unarednih 12 mjeseci biti izmeu185 i 224 kune.Podravka se iz tjedna u tjedan

nalazi u æiæi interesa javnosti zbogpozitivnih pomaka koje Ëini. Onajdio javnosti - financijska javnost, tojoj honorira interesom za dionice,porastom cijene i preporukom dase dionice kupe.

Ipak sekreÊe

Osvrt

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Piπe: Boris Fabijanec

Piπe: Zvonimir MrπiÊ

3Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

”Kaj su se pak preselile!!!?”, pitaoËovjek i otiπao, a mi s drugog kataPodravkine zgrade u Kolodvorskojb.b. (sasvim friπki tamo, na drugomkatu) znali smo i bez njegovog maha-nja doznakama tko se to i kamopreselio, jer ako igdje drugdje nije, utoj zgradi zaista ”samo mijena stalnajest”. Taj je Ëovjek, naime, traæio slu-æbenice za obraËun bolovanja, koje suneslavne rekorderke uredske selidbeu Podravki: u zadnje tri godine selilesu se 6 (πest) puta!, u prosjeku svakihπest mjeseci, a zadnji put proπlogtjedna, kada je zbog iseljavanja zgradebivπeg ”Galantpleta” doπlo do turbu-lencija u Podravkinoj zgradi u Kolo-dvorskoj ulici.Teoretska tvrdnja da mahanje lepti-

rovim krilcima u Tokiju ima veze spotresom u Londonu doæivjela je da-kle ove kasne jeseni ostvarenje uPodravkinim uredskim prostorima sdviju strana Kolodvorske ulice. U tomkonkretnom sluËaju leptir je pedesetgodina star parni kotao, koji je uzroksvemu, Tokio je zgrada koju je joπuvijek najlakπe objasniti sintagmom”bivπi Galantplet”, a London je bivπe”Izvorovo” skladiπte u Kolodvorskojulici, preureeno 1996. godine u kan-celarije za Podravkine namjeπtenike.U zgradi bivπeg ”Galantpleta” smjeπte-ni su sindikati, socijalna sluæba, admi-nistracija i Ëelniπtvo ”Podravskih mli-nova”, tamo su prostorije Podravkineudruge branitelja, a na katu svojeprobe odræava pjevaËki zbor KUD-a”Podravka”. Tako ili sliËno veÊ je tkozna koliko godina i usprkos takoerviπegodiπnjoj priËi o ruπenju ”Galant-pleta”, tako je bilo i ovog ljeta, a takobi i dalje bilo da radne prostore zimine treba grijati. A te prostorije veÊpedeset godina grije jedan parni ko-tao, loæen prvo plinom, pa zatim uglje-nom, pa opet plinom. Taj kotao nijeproveden kroz ”papire”, nema atestniti dozvolu za rad, πto bi svaki pristo-jan kotao trebao imati. Ove je godineπibica dogorjela do prstiju, tj. gradskiinspektor zaπtite na radu upozorio jePodravku neka niti ne pokuπava palititaj kotao jer Êe momentalno stiÊi za-brana, a bogme i kazna.

Nadleæne u Podravki joπ je u lipnjuove godine na taj problem upozoriorukovoditelj Energetike Marinko Ba-gariÊ, a svoj je dopis zavrπio rijeËima:”Potrebno je πto prije snimiti stanjeprostora te napraviti projekt novogtoplovodnog grijanja s troπkovnikom,kako bismo mogli dovrπiti novu insta-laciju do poËetka sljedeÊe sezone gri-janja, jer u protivnom u ovom prosto-ru po zimi neÊe se moÊi boraviti.”Stanje je ubrzo snimljeno, a projektnove grijaÊe instalacije bio je dovrπenveÊ u srpnju ove godine. »itava stvarkoπtala bi, prema tom projektu, oko200.000 kuna. Kupila bi se naime dvakotla za toplovodno grijanje, promije-nila bi se cjevovodna instalacija i veÊidio radijatora.

Na pitanje zbog Ëega do realizacijetoga projekta nije doπlo ovog ljeta,BagariÊ ne zna odgovora. Tek, Ëekalesu se prve jesenske hladnoÊe da zapo-sleniËke kosti empirijski utvrde neugo-dnost boravka u negrijanim prostorija-ma, a tada je promptno reagirao inadleæan za rjeπenje uredskih pitanjaSektor za opÊe poslove, ad hoc jesklepao selidbeno rjeπenje i dokumentdao predsjedniku uprave na potpis.Nakon toga uslijedile su deloæacije.

Iseljeno je tako ovih dana prizemljezgrade u Kolodvorskoj ulici (dioni-Ëarski ured u sedmorokatnicu i reda-kcija lista ”Podravka” u potkrovlje)kako bi se u njihove prostore uselili”Podravski mlinovi”, a ”usput” je na-Ëinjeno i nekoliko roπada u ”kolo-dvorskoj” zgradi.

Kad se ide u takve zahvate, stvari bivaljalo dobro isplanirati, ali u ovom

sluËaju ispostavlja se da nekog velikogplana nije bilo, da su opet napravljenaprivremena rjeπenja koja ne zadovolja-vaju niti one koji su se iselili, a niti onekoji Êe se useliti. Naime, ”Galantplet”se u dogledno vrijeme ipak neÊe ispra-zniti, a ipak se krenulo i u djelomiËnu,reduciranu realizaciju projekta uvoe-nja novog grijanja. NeÊe se doduπepotroπiti 200.000 kuna, ali hoÊe oko120.000 kuna, neÊe se kupiti dva to-plovodna kotla nego Êe se upotrijebitijedan stari Podravkin i nabaviti jedanmanji novi, neÊe se promijeniti Ëitavacjevovodna mreæa i veÊina radijatoranego tek njihov dio.

Moæe se zato lako tvrditi da je niz uposljednje vrijeme naloæenih selidbi u”Galantpletu” i zelenoj zgradi u ”Kolo-dvorskoj ulici niz nepromiπljenih odlu-ka i privremenih rjeπenja. U satiriËkombi se, pak, tonu moglo reÊi da se radio drilu zaposlenika, o vjeæbi u stilu”NNNI”, a da se usput naπlo posla i zapostrojbu nosaËa iz OpÊih poslova,koji inaËe valjda ne bi imali posla.

©to se tiËe drila i spremnosti na sva-kovrsna iznenaenja, vratimo se malona poËetak priËe, zaposlenicama Se-ktora za upravljanje plaÊama, Podrav-kinim selidbenim rekorderkama. Onesu, prema vlastitim rijeËima, zaista uvje-æbale seljenje, i to mogu u veomakratkom roku uËiniti kad god stignenalog. I bez trunkice ojaenosti, jervaljda su se na selidbe veÊ navikle,kaæu kako Êe ih ljudi koji morajupredati doznake za bolovanje ili æelepodiÊi obraËunski platni listiÊ ionakopronaÊi. Ne otprve, doduπe, ali ustraj-nost je majka mudrosti...

- Zbog Ëega ovaj ciklus uredskihselidba?

- PoËetak Ëitavog ciklusa prese-ljenja uvjetovan je time πto je in-spekcija ustanovila da je kotao kojigrije ”Galantplet” toliko dotrajaoda predstavlja opasnost u upotre-bi, tako da su prostori u toj zgradiostali bez grijanja.

- Postoji li odluka o tome πto Êebiti s ”Galantpletom” u doglednojbuduÊnosti?

- Grijanje Êe se osposobiti u neka-kvom minimalnom obujmu. Uovom trenutku zapravo smo otpo-Ëeli s praænjenjem tog objekta, kojizapravo ne sluæi pravoj namjeni, asmatramo da u Podravkinim po-slovnim prostorima ima dovoljnomjesta za sve sluæbe koje sada radeu ”Galantpletu”. U svakom sluËa-ju, u drugom koraku, dakle, ”Ga-lantplet” Êe ostati prazan, i on Êese zajedno s tzv. rudniËkom zgra-dom ponuditi na prodaju.

- Svojedobno je postojala ideja oruπenju tih zgrada i izgradnji no-vih Podravkinih poslovnih prosto-ra na toj lokaciji. Postoji li joπ?

- Ne, postojeÊi Podravkini poslo-vni prostori zadovoljavaju potre-be. S obzirom na to da je dio ljudiiz administracije, iz sedmero-

Preseljenja naπa svakidaπnjaPiπe i snima: Hrvoje ©labek

Sluæbenice Sektora za upravljanje plaÊa selile su se 6 puta u zadnje tri godine

©to kaæunadleæni?

Tema tjedna: uredske selidbe

Zvonko MikotiÊ direktor OpÊih poslova

Za sve je kriv kotao: demontaæa je poËela

katnice, otiπao iz Podravke, vjero-jatno Êe biti joπ osipanja, a nakontoga nas oËekuje temeljita reor-ganizacija. Sektor za opÊe poslovepriprema se zato za detaljnu ana-lizu racionalnosti koriπtenjasedmerokatnice i ostalih poslovnihprostora.

- Moæete li dati rok u kojem Êe se”Galantplet” isprazniti?

- Taj rok ovisi o definiranju noveorganizacije Podravke u cjelini.Spojit Êemo cjeline koje su organi-zacijski vezane, moæda razdvojitione koje to nisu itd.

- Nudi li ovaj ciklus preseljenjakonaËno rjeπenje?

- Ovo je ”vatrogasno” rjeπenje zasmanjenje velike investicije koja jebila potrebna u ”Galantpletu”. Tusmo investiciju sveli u minimalneokvire da se ”preæivi” zima.

- Zaπto su se Ëekale prve hladnoÊeda krenu selidbe?

- Problemi su vezani uz prihvaÊa-nje odnosno neprihvaÊanje odre-enih rjeπenja jer nitko ne æeli na-pustiti svoj prostor, osim ako neide u ”Hilton”. S obzirom na to da”Hilton” ne moæemo ponuditi, mo-ramo nuditi privremena rjeπenja,za neke rjeπenja koja im daju ma-nje prostora, manje komocije i ma-nji ”standard”. Zbog dugotrajnihdogovora i nagovaranja selidbe sukrenule tek u ovo doba. Takoer, uPodravki nije toËno definirano tkoupravlja prostorima i ta je proble-matika vrlo komplicirana. Za svakopreseljenje moramo iÊi do uprave,a i zato je dogovaranje o preselje-nju dugo trajalo.

Sustizanje neæeljene proπlostinaπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Prastari vic, vezan uz totalitarnesustave, govori kako buduÊnost ni-kad nije problem. Ona je uvijeklijepa i poæeljna, baπ kakva i trebabiti. No, zato je nerjeπiva dilemaslavna proπlost, koja se stalno mije-nja. Svakome tko se njome bavi prijetiopasnost da i sam bude ærtvovan.Moæda bi se u toj stalnoj bojazni od

okretanja unazad mogao saæeti od-nos izmeu “Podravke” i njenog du-gogodiπnjeg glavnog direktora PavlaGaæija. Kao πto je poznato, Gaæi je 4.studenoga dobio nagradu grada Ko-privnice za æivotno djelo. U obrazlo-æenju, koje je indikativno po tome πtomu je æivotna priËa svedena iskljuËi-vo na gospodarske zasluge, zapravoje saæeta i kratka povijest “Podravke”.ZahvaljujuÊi se na tom okaπnjelompriznanju, 73-godiπnji Gaæi nije uspioprikriti uzbuenje Ëinjenicom da jeipak izvuËen iz prisilnog zaborava,

iako su se neki zaklinjali da mu se zaæivota to neÊe dogoditi.U najveÊoj koprivniËkoj tvrtki ima,

dakle, i onih koji bi razdoblje odsredine pedesetih pa do kraja se-damdesetih godina, kad je Koprivni-ca postala sinonim kulinarstva, æelje-li naprasno zaboraviti. O Gaæiju se utim krugovima ne moæe razgovaratibez strasti i uvijek prisutnih osobnihfrustracija. Onome tko ga spomene,pogotovo u pozitivnom kontekstu,joπ i danas prijeti opasnost da navuËeneku nevolju na vrat, jer je etiketa“gaæijevca” u proteklih dvadesetakgodina bila i idealna preporuka zapolitiËki odstrel, kao i zamrzavanjeposlovne karijere. Zato su se najgrla-tijim borcima protiv toga “zla” otva-

rale moguÊnosti za uspjeπno uspi-njanje na hijerarhijskoj ljestvici. Vri-jeme je, meutim, neumoljivo poka-zalo koliki su Ëiji realni dosezi, notakva je negativna selekcija u razvoj-nom i konceptualnom smislu ponaj-viπe stajala samu “Podravku”.Velika bi greπka bila amnestirati i

samoga Gaæija od onoga πto ga jezadesilo poËetkom osamdesetih go-dina, otkada je i umirovljen. Nevje-rojatno je koliko je on toga Ëinio ukorist vlastite πtete. Zacijelo je naj-problematiËniji bio njegov odnos pre-ma bliskim suradnicima. Iz poslo-vodne garniture koju je sam stvoriokasnije su se regrutirali i njegovinajzagriæeniji protivnici. Neki su toËinili zato da bi pokazali kako viπe

vrijede od onoga πto je o njimaironiËno govorio “neprikosnoveni ga-zda”, a neki jer su odavno uhvaÊeniu “nestaπlucima”. Vaæan je u svemutome bio i sudar nezajaæljivih taπtina.Gaæi nikada nije bio spreman s dru-gima ravnomjernije podijeliti poslov-ne zasluge.Ipak, najveÊi je debakl predstavlja-

lo Gaæijevo pretvaranje u politiËara-profesionalca, za πto nije imao talen-ta. On to, dakako, nikada nije priznao.Upustio se u razne politiËke intrige,i na jugoslavenskoj i na hrvatskojrazini, da bi naposljetku bio zapam-Êen po brojnim uhiÊenjima. Moædaje u pozadini svega toga doista biogospodarski kriminal, kako je tvrdio,no politiËki je odjek svega toga bio

poraæavajuÊi. Zacijelo bi se i to zabo-ravilo da nije strpao u “bajbok” inekolicinu svojih “Podravkaπa”. Ota-da je Gaæi tabu-tema, kako u komu-nistiËkom, tako i u HDZ-ovu razdob-lju. Iako mu je u meuvremenunueno i politiËko reaktiviranje,uglavnom je odabirao πutnju. Kad jepovremeno ipak progovorio, iz nje-ga je izbijala gorËina, pa i neprihva-Êanje politiËkih realnosti.Sadaπnje “Podravkino” poslovods-

tvo, ujedno i prvo koje se nije regru-tiralo na opreci “za” ili “protiv” kari-zmatskog direktora, ima πansu danapokon okonËa tu paranoidnu pri-Ëu o neæeljenoj proπlosti.SvaËiju povijesnu ulogu treba realno

vrednovati, u Ëemu ni Gaæi ne smijebiti izuzetak. Isto se to odnosi nanjegove protivnike. Takav bi raspletpripomogao da Koprivnica postanenormalnijim gradom.

4 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

Feljton: Trideset godina informatike u Podravki (3. dio)

Od G-115 do SAP R/3Dvadeset godina nakon informa-

tiziranja Podravke njezin Elektron-ski raËunski centar u hrvatskim jerazmjerima veÊ cijenjena informati-Ëka sredina, πto je lako dokazatiukazujuÊi i samo na ”Plaketu infor-matika” πto je dodjeljuje ”HrvatskainformatiËka zajednica”, a koju jeERC primio 1986. godine kao cjeli-na, i jedan od njegovih bivπih dire-ktora, Branko Vuljak, 1990. godinekao pojedinac. Na ”skupnom por-tretu s Univacom 1100/60” - imagi-narnoj slici ”ERC-a” s poËetka za-dnjeg desetljeÊa ovog stoljeÊa - do-minirali bi veÊ ”kuhani” PodravkiniinformatiËari, prekaljeni programe-ri i vjeπti hardveraπi-serviseri ”kojisvakom Ëipu znaju popraviti kvar”,ali mjesta bi se naπlo i za sve broj-nije pripadnike neinformatiËarskepostrojbe korisnika raËunala: tajni-ce oboruæane Microsof tovim”Wordom”, trgovaËke putnike obo-ruæane lap-topima... Dotad samo ukompjutorskim Ëasopisima i na stru-Ënim informatiËarskim skupovimaistican a teoretska postavka da ”ko-mpjutori vladaju svijetom” dobiva,πto se Podravke tiËe, svoje sve izra-æenije stvarne obrise.

Iako novo Podravkino raËunalo,Unisys 2200/400 nabavljen 1991.godine, preskaËe stari Univac 1100/60 za Ëitavu kompjutorsku genera-ci ju, tehnoloπki skok koji jePodravka tada uËinila ne moæemomjeriti divovim Ëizmama od sedammilja iz bajke. BuduÊi da je zadræanpostojeÊi koncept razvoja Podrav-kinog informatiËkog sustava, πtoznaËi da nije u vodu baËeno prote-klo desetljeÊe njegova razvoja, ra-zinu tehnoloπkog unapreenje va-lja traæiti u ”profanijim” hardver-

skim razlozima: veÊem kapacitetu,moguÊnostima novoga stroja.- Po-stojeÊe kapacitete (oprema, soft-ware) jednostavno smo prerasli usvakom pogledu, a posebno u po-gledu potreba. To je posebno izra-æeno poËetkom godine kada u si-stemu mora biti prisutno i mnoπtvopodataka iz proπle godine pa jeteπko odræavati rokove Ëak i uz radsubotom i nedjeljom. U takvim uvje-tima svaki daljnji razvoj je proble-matiËan - na pitanje: ”Zaπto je, da-kle, Podravka 1991. godine inv esti-rala u novo glavno raËunalo?”, odgo-vara onodobni diretor ”ERC-a” Dra-giπa PopoviÊ u tekstu u novinamaiz veljaËe te godine. Odnos novogi starog Podravkinog srediπnjeg ra-Ëunala jednostavno se moæe prika-zati i formulom: viπestruko snaænijiprocesor + sedam puta manja po-troπnja energije + volumenskinekoliko puta manji hardver = de-set puta jeftiniji informatiËki po-gon. Na raËun toga veliËinu tehno-loπkog skoka proizvoljno Êemo od-mjeriti Ëizmama od tri milje, a one

od sedam milja rezervirati za pro-mjenu koja je nastupila uvoenjemSAP-a.

Nova kompjutorska oprema u Po-dravku je stigla potkraj 1991. godine,a njena instalacija odvijala se podratnim uzbunama. Dogaaji su setih godina odvijali ubrzanim tem-pom: samostalni politiËki statusHrvatske, tranzicija iz socijalistiËkogu træiπno gospodarstvo, pretvoba iprivatizacija... Zahtjevima vremena”ERC” je odgovarao bez veÊih te-πkoÊa: stavljanje Unisysa u rad pro-teklo je bez veÊih poteπkoÊa, odmahje podignuta razina operativnostiPodravkinog informacijskog susta-va, nova oprema pokazala se izni-mno pouzdanom u radu, zastojanije bilo - πto sve iz danaπnje per-spektive zasluæuje najviπu ocjenuako se ima na umu da je Podravkatada ogromna i kompleksna kom-panija, koja se iz godine u godinuπiri izvan Hrvatske. PoËinje, naime,osnivanje poduzeÊa-kÊeri: Ljublja-

novog poslovno-informacijskog su-stava.” Sasvim opÊenito, zar ne, alistrateπka odluka top-menadæmentaje donesena. ZnaËenje te odluke, ionoga πto je uslijedilo, najbolje suoslikali sadaπnji direktor Podravki-nog Sektora za informatiku NevenMagdiÊ i njegov zamjenik Zdravko©estak, ujedno i Ëlanovi vodstvaprojekta izgradnje i implementacijenovog sustava, u materijalu koji do-nosi teoretske postavke i opisujetijek realizacije toga projekta: - Izgra-dnja novog, integriranog i visokou-Ëinkovitog poslovno-informacijskogsustava temeljenog na najmoderni-joj tehnologiji graenje je novogæivËanog sustava grupe Podravka.To je iskorak Podravke prema no-vom tisuÊljeÊu, prema informacij-skom dobu, a izgradnjom ovakvogsustava znatno se poveÊava i intele-ktualni kapital Podravke. Uloga jeinformacijskog sustava da djelotvor-no i na najπiroj osnovi snaæno podr-æi poslovni sustav, i to ne samo takoda omoguÊi statistiËko praÊenje po-slovnih procesa, nego da bude iodluËujuÊom potporom pri cjelovi-tom, sveobuhvatnom upravljanju po-slovnim sustavom ËineÊi informacij-ski temelj za strateπko odluËivanje!”PreskoËit Êemo u ovom trenutkudetaljno opisivanje tijeka biranja”proizvoaËa” poslovno-informacij-skog sustava, analize, pregovore,premiπljanja i zadræati se na najva-ænijim Ëinjenicama: ugovori s oda-branom kuÊom ”SAP Hrvatska” zauvoenje sustava SAP R/3 skloplje-ni su 28. travnja 1998. godine, odre-eni su detalji projekta i poËeo jeveliki posao. ©to se roka za zavrπe-tak toga posla, nije se moglo punobirati, on je bio strogo odreen in-formatiËkim problemom 2000.godine, ”Y2K-om”, ”millenium bu-gom”. Sat je poËeo otkucavati...(U iduÊem broju: Informatika u Podravkidanas)

Susret s Blaæenkom BarËanec, zamjenicom poslovoe restorana ”©tagelj”

U ugostiteljstvu nikada nije monotonougostiteljstvo ima svojih predno-sti i mana:- Ugostiteljstvo je grana vezana

uz sve strukture. Kada se odluËitebaviti time, morate biti svjesni danema odreenog radnog vreme-na, izlazaka vikendom i da ste upotpunosti podreeni samo po-slu. U poËetku je teπko, ali sgodinama se naviknete. »injenicaje da se ovaj posao uspjeπno mo-æe obavljati 15 - 20 godina, a ondapoËinju zdravstveni problemi srukama, nogama i kraljeænicom.S druge je strane opet zanimljivoupoznati ljude, njihove obiËaje,navike, tradicije i proπiriti svojepoglede. Nikada nije monotono,stalno se neπto dogaa i puno jesituacija na koje morate biti spre-mni jer ih se ne moæe unaprijedpredvidjeti. Ukoliko imate potpo-ru drugih ljudi, do izraæaja moæedoÊi i vaπa kreativnost. Po rezul-tatima znate da ste cijenjeni i da

ste neπto postigli. Mogu reÊi davolim svoj posao i vjerujem dabih ga ponovno izabrala.Na pitanje kakav bi jelovnik pre-

poruËila svojim gostima, Blaæen-ka priznaje da je to uistinu teπko.- Sva je hrana vrlo ukusna, ali

gostima koji dolaze prvi put nudi-mo tradicionalni domaÊi jelovnikkoji se sastoji od goriËkog pla-dnja, goriËkog gulaπa i buncekasa svjeæim sirom i vrhnjem.U ovoj sezoni jesen/zima nudi-

mo krvavice, kobasece i kotlet sazeljem i grahom. Gostima kojipreferiraju laganiju hranu, nudise juha s vrganjima, kraljevskigulaπ ili kombinacija pureÊeg fi-lea u umaku od sira, prilog kroke-ti ili krumpir te salata i bregovskapita. Tradicionalna se kuhinja mo-æe kuπati u ”Podravskoj kleti”,npr. gulaπ, paprikaπ, buncek, ja-njetina ili teletina. Moram naglasiti da imamo kra-

ljevskog kuhara koji mnogo pri-donosi svojim idejama.Poπto se svakog gosta na odla-

sku pita da li je bio zadovoljanuslugom i pozove ga se na pono-vni posjet, usmenom se anketomna taj naËin dobiva povratna in-formacija o zadovoljstvu gostiju.Nedostatak je ipak manjak oso-blja koje bi radilo u ”Podravskojkleti” i ”©taglju”, ali za sada pri-marni je cilj joπ bolja promocijarestorana.- Ukoliko dobro napravite svoj

posao, bez obzira na strukturugostiju, oni Êe u razgovoru s pri-jateljima proπiriti to svoje isku-stvo. Za sada smo imali izuzetnouspjeπno realizirano ”Martinje” smaksimalnim odazivom. Trenu-tno nam je cilj ËeπÊe objavljivanjeu medijima, povezivanje s drugimkuÊama, agencijama i upriliËiva-nje druæenja rekla je na krajurazgovora Blaæenka BarËanec.

na 1. sijeËnja 1992. godine, ”Panon-ska pivovara”, ”Belupo”, ”Sana” idanas ne-Podravkino ”Podravsko go-spodarstvo” 1. svibnja 1992. godine,”Podravka-Internationali” u Maar-skoj, Bugarskoj, Australiji, SlovaËkoji Poljskoj u 1993. godini itd.

Rasla je u skladu time i Podravki-na informatika. Zbog sve veÊe di-slociranosti poslovanja posebno va-æna postaje komunikacijska mreæa,koja devedesetih omoguÊuje pove-zivanje nekoliko stotina radnih sta-nica, dakle terminala i osobnih ra-Ëunala. Gotovo sav korisniËki sof-tver sve su vrijeme pisali Podravki-ni struËnjaci, sami ili u suradnji saspecijaliziranim tvrtkama, informa-tiËki podsustavi (planiranja, naba-ve, proizvodnje, prodaje, transpor-ta itd., itd.) sve su podrobnije grae-ni, sve je viπe PC-ja - sve u svemuPodravka poËinje dobivati obriseonoga πto struËnjaci nazivaju korpo-racijskom informatikom, ne pomo-Êna sredstva za puku automatskuobradu podataka veÊ snaænu infor-macijsku tehnologiju koja podræavaposlovni sustav i podreena je nje-govom spiralnom rastu.

BuduÊi da su poslovanje i informa-tika sve interaktivnije povezani (do-duπe ne joπ u potpunosti onakokako je to teoretski poæeljeno ufamoznom ”Glavnom projektu iz1975. godine) Podravkin poslovnigubitak iz 95./96. godine i iniciranjeprocesa restrukturiranja do profita-bilnog rasta menadæment i informa-tiËko vodstvo stavljaju pred novudilemu daljnjeg razvoja informacij-skog sustava. ZakljuËak Podravkineuprave iz 1997. godine glasi: ”GrupaPodravka, æeli li ostvariti svoju misi-ju i viziju, mora krenuti u uzgradnju

Unisys 2200/400

Ljudi koji dolaze u ”©tagelj”, do-laze s odreenim ciljem - jedni jersu Ëuli za naπe restorane, a drugi

πto veÊ dobro znaju kakva je po-nuda jela, kakva je usluga i ambi-jent, kaæe Blaæenka BarËanec,zamjenica poslovoe restorana”©tagelj”.Njezin se posao sastoji od pri-

manja narudæbi, sastavljanja jelo-vnika prema potrebama gostiju,organizacije kompletnog osobljau kuhinji i sali te nabavke potre-bnih materijala. Potvruje da jezahtjevno raditi s ljudima, jer sva-tko ima svoje miπljenje, ali nastojipoπtivati tue stavove i iskustvastarijih kolega.Blaæenka BarËanec zavrπila je

srednju ugostiteljsku i turistiËkuπkolu u Izoli, te 5. stupanj u Ko-privnici za zanimanje konobar-specijalist, ali tu ambicijama nijekraj. Iako je zadovoljna svojimposlom, jer kako kaæe, posla imai plaÊa je redovita, æeljela bi na-staviti πkolovanje, pruæi li joj semoguÊnost. Kao svaki posao i

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Blaæenka BarËanec

»izmeod tri milje

Tranzicija

Na pragu modernoginformatiËkog doba

Odluka je pala: SAP

Piπe: Hrvoje ©labek

5Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

Ekologija

Piπe: mr. Ljiljana TinodiSluæba za zaπtitu okoliπa

Jeste li ikada razmiπljali o koliËina-ma otpadnog papira koji se svako-dnevno stvara u kancelarijama ibaca u koπeve za smeÊe, a zatimzavrπi kao tehnoloπki otpad na de-poniju? ZahvaljujuÊi sustavnom pri-kupljanju otpadnog kancelarijskogpapira, u naπoj tvrtki nije tako...Temeljem Pravilnika o postupanju

s ambalaænim otpadom (NN br. 53/95) te sa æeljom da se s ambalaænimotpadom postupa po gospodarskimnaËelima i naËelima zaπtite okoliπa,Podravka je u svojim sredinamaorganizirala odvojeno sakupljanjeotpadnog uredskog papira, i to takoda su za zbrinjavanje otpadnog kan-celarijskog papira predviene odgo-varajuÊe i posebno oznaËene kar-tonske kutije.Te kutije smjeπtene su na vidljivim

mjestima po svim katovima, u blizi-ni svih kancelarija, kako bi se πtolakπe odloæio otpadni papir. Kutijesu predviene za viπestruku upotre-bu i ne bacaju se ili na bilo kojinaËin uniπtavaju. Posebno se vodiloraËuna o tome da se u kutije na bacai ostalo smeÊe (npr. hrana, Ëikovi,najlon, limenke...).Sustav recikliranja otpadnog kan-

celarijskog papira je veoma dobroprihvaÊen od strane djelatnikaPodravke i dobiveni su dobri rezul-tati, Ëak i veÊi od oËekivanih. Svaka-ko valja pohvaliti i zaposlenice izOpÊih poslova, ËistaËice, zahvalju-juÊi kojima papir iz kutija dospijevau za to predviene kontejnere.Kada smo u Podravki d.d. krenuli

s akcijom skupljanja otpadnog pa-pira u kancelarijama, samo smo pre-tpostavljali o kojim se koliËinamaradi. Tek nakon nekoliko mjeseciprikupljanja i usporeivanja koliËi-na prikupljenog papira prije poËe-tka akcije s prikupljenim otpadnimkancelarijskim papirom nakonakcije, doπli smo do zakljuËka da sene radi o zanemarivim koliËinama.

Konkretno, koliËina prikupljenogotpadnog papira u prvih πest mjeseciove godine, dakle prije poËetka oveakcije, kretala se izmeu 33 i 45 tona.U srpnju, prvom mjesecu zaæivljava-nja sustavnog prikupljanja kancela-rijskog papira, to se poveÊalo na 56tona, a tako je bilo i u kolovozu, dokje u rujnu prikupljeno veÊ viπe od 60tona kancelarijskog papira.Sve u svemu, u prosjeku je mjese-

Ëno skupljeno 17 i pol tona otpa-dnog papira viπe, a da se takavkontinuitet zadræi, godiπnje bi biloskupljeno Ëak 213 tona papira viπe,πto nikako nije zanemariva koliËina.Sve izdvojene koliËine papirnog otpa-da u potpunosti su iskoriπtene teme-ljem dobre suradnje s poduzeÊem”Unijapapir” d.d.U buduÊnosti se planiraju joπ bolji

rezultati, jer Êemo viπe pozornosti po-svetiti edukaciji svih djelatnika, a ta-koer namjeravamo organizirano sku-pljati i papir koji se baca nakon brisa-nja ruku u sanitarnim prostorijama.Da zakljuËimo:1. S obzirom na to da nam je cilj bio

smanjenje tehnoloπkog otpada i po-veÊanje papira koji se moæe reciklira-ti, moæemo reÊi da je akcija uspjela.2. Recikliranjem papirnog otpada

postiæu se tehnoloπki, ekonomski iekoloπki uËinci te na taj naËin utro-πak primarnih sirovina i uπteda ener-gije doprinose smanjenju optereÊe-nja okoliπa.3. Recikliranjem papirnog otpada

smanjuje se optereÊenje deponija,πto znaËi smanjenje troπkova za samdeponij, te manje troπkove transpor-ta ostalog tehnoloπkog otpada.Na kraju, morate znati da se kori-

πtenjem starog papira za proizvo-dnju iste koliËine novog papira 15puta smanjuje oneËiπÊenost voda, 2puta potroπnja energije, a svakomtonom papira spaπavamo 7 stabalaod sjeËe, Ëime omoguÊujemooËuvanje dragocjenih πuma.

Sustav prikupljanjakancelarijskog papiradaje dobre rezultate

Æeljko Ipπa,radnik varaædinskog Kalnika:

teπka vremena otvara i nove tvor-nice. BuduÊi da sam stradalnikDomovinskog rata, predlaæem dase Podravka joπ viπe okrene pre-ma nama, obiËnim radnicima. Tre-balo bi razmotriti prijedlog da sejedan dio zaposlenika ponovnosvakog mjeseca upuÊuje na tzv.preventivne odmore, a takoer bitrebalo dobro razmisliti o otvore-nju odmaraliπta Pirovac. Radnikebi trebalo i na druge naËine stimu-lirati na bræi i kvalitetniji rad. Do-sta nam je priËa kako je ”teπko” ili”kako u cijeloj Hrvatskoj nije do-bra gospodarska situacija”. Naπatvrtka ima moguÊnost da budejedna od najboljih, ali ne samo poproizvodima veÊ i po skrbi zasvoje djelatnike!

U cilju πto boljeg pribliæavanja æe-ljama kupaca vrijedni marketinπki iprodajni djelatnici ”Studenca”, uzsuradnju kreativnog tima ”Podravke”,osmislili su novu ambalaæu mineral-ne vode ”Studenac”. NajveÊa novostna ambalaæi je twist-off zatvaraË,nova plastiËna varijanta zatvaraËakoji pruæa bolju zaπtitu gaziranostimineralne vode sve dok se voda nepotroπi iz boce. InaËe, takvu varijan-tu zatvaraËa nove generacije poËelisu prvi primjenjivati Slovenci, a to jesvjetski trend. Naravno, za takavoblik zatvaranja trebat Êe i nova

Nova ambalaæa mineralnevode ”Studenac”

Novo iz Tvornice ”Studenac”

boca, a kada govorimo o novoj boci,treba istaknuti i novu etiketu nakojoj jesu koriπteni elementi starije,ali veÊ je na prvi pogled svijetlija.Takoer, naglaπen je zaπtitni znakLipika - Kursalon, a i vidljiviji je logo”Podravke”. Prvi testovi nove amba-laæe obavit Êe se na nekoliko pro-dajnih mjesta u Meimurju i Kopriv-nici, s obzirom da Êe cijena tog”Studenca” biti skuplja zbog novihboca. No, bolja zaπtita gaziranostimineralne vode, atraktivnija amba-laæa i dugogodiπnje iskustvo, glavnisu aduti prodajnog tima ”Studenca”u kojemu - uskoro pripremaju joπneka iznenaenja za potroπaËe.

IstiËemo:

Posjet

Prije nekoliko dana u prvi posjet Kopri-vnici doπli su Ëlanovi Druπtva kemiËarai tehnologa BeliπÊe, na poziv DruπtvakemiËara i tehnologa Koprivnica. UpriliËno zgusnutom rasporedu BeliπÊa-ni su imali prilike vidjeti Muzej prehra-ne i suvenirnicu uz mali domjenak, tenovu Tvornicu ”Vegete” i novu Tvorni-cu ”Belupa”. U ”Belupu” smo imaliprlike vidjeti i kratak film o firmi, aljubazni domaÊini osigurali su za gosteiz BeliπÊa i prigodne poklone. Impresi-onirani vienim, BeliπÊani su bili ugo-dno iznenaeni i Ëitavim kompleksomDanice. Nakon ruËka u restoranu ”Bi-lokalnika”, razgledali su tvornicu kar-tonaæe ”Bilokalnika” i tvornicu ”Har-tmann Bilokalnik”. Na kraju dana,Ëlanovi obaju druπtava druæenje su za-vrπili u ”Podravkinom” rekreacionomcentru - ”©taglju”, uz domaÊe podrav-ske specijalitete i poklone ”Podravke”i ”Bilokalnika”. Bio je to nezaboravandan za goste iz BeliπÊa, a Druπtvo kemi-Ëara i tehnologa Koprivnica ovim pu-tem se zahvaljuje ”Podravki”, ”Belu-pu” i ”Bilokalniku” na svesrdnoj po-moÊi u organizaciji ove posjete.

Piπe: Boris Fabijanec

KemiËari iz BeliπÊa sa zanimanjem su razgledali novu Tvornicu ”Vegete”

- Mislim da je Podravka na do-brom putu prema Europi. Jednaje od rijetkih tvrtki koja u ova

Druπtvo kemiËara i tehnologa BeliπÊe u Koprivnici

Sluæba bezreceptnih lijekova ”Be-lupo” organizirala je niz edukativ-nih predavanja za lijeËnike i farma-ceute o lijeËenju biljnim lijekovimakoja dræe istaknuti hrvatski lijeËni-ci. Osim vaænog struËnog doprino-sa predavanja, znaËajno je spome-nuti hvalevrijednu ideju i akcijuSluæbe bezreceptnih lijekova da sesredstva koja bi bila namijenjena zaorganiziranje domjenka nazoËnimaupotrijebe radije za neku humani-tarnu svrhu. Nakon Zagreba i Za-dra, 6. studenoga 2000. godine odr-æano je struËno predavanje u Splituna temu primjene biljnih lijekova upsihijatriji.Predstavnici ”Belupa” su po zavr-

πetku predavanja donirali financij-ska sredstva Doma za ovisnike Za-jednica Susret namijenjena lijeËe-nju ovisnika o opojnim sredstvima.

Predstavnici Zajednice, meu nji-ma i sestra Bernardica, doπli su napredavanje osobno zahvaliti na ”Be-lupovoj” pomoÊi te su uruËili za-hvalnice za donaciju. Zajednica jeveÊ 1990. godine zapoËela s pro-gramom prevencije i tretmanomposljedica ovisnosti na izvanbolni-Ëki naËin. U sklopu programahumanitarne organizacije Zajedni-ca Susret danas rade tri savjetovali-πta za prevenciju i posljedice ovi-snosti i Ëetiri centra za tretmanovisnika o opojnim sredstvima. Tre-nutno je u terapijskim centrimaZajednice Susret smjeπteno viπe odstotinu osoba, od Ëega i dvoje dje-ce, a u njihovim savjetovaliπtimapomoÊ je do sada zatraæilo prekodvanaest tisuÊa osoba.U Zadru je ”Belupo” donirao fi-

nancijska sredstva Rotary clubu Za-

dar u svrhu deminiranja podruËjaBabindub u Bibinju. Korak je toprema omoguÊavanju bræeg proce-sa razminiravanja πireg podruËjaZadra kako bi se stanovniπtvo mo-glo πto prije slobodno i bez strahakretati.Donaciji je prethodilo predavanje

o lijeËenju difuznih bolesti jetre ikroniËne konstipacije biljnim lije-kovima koje je odræao prof. dr.Marko Duvnjak.U Zagrebu su donirana sredstva

Udruzi prijatelja hospicija za izgra-dnju regionalnog hospicijskog cen-tra Zagreb koji bi, kao centar po-moÊi, umiruÊima ublaæavao bol iosiguravao πto ugodniji i kvalitetni-ji ostatak æivota. Predavanje o lije-Ëenju psihijatrijskih bolesti biljnimlijekovima odræao je prof. dr. Mir-ko JakovljeviÊ.

”Belupove”humanitarne donacije Predlaæem

Piπe: Jasmina RaniloviÊ, predsjednica DKTK

6 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

Od petka 17. studenoga u dvorcuBeæanec svoje Êe radove izloæiti sli-karica Vanesa GrgiÊ. Otvorenje izlo-æbe je u 18,30 sati.Vanesa GrgiÊ slikarstvom se bavi

desetak godina, a najËeπÊe se izraæa-va u tehnici kontroliranog akvarelana svili. Od 1993. godine do danasizlagala je na deset skupnih izloæbi, aovo je njezina πesta samostalnaizloæba. Vanesa GrgiÊ je zaposlena jeu ”Podravki” u Odnosima s javnoπÊukao grafiËki dizajner. II.B.I

Izloæba slika Vanese GrgiÊ

Kultura

U Izloæbenom salonu ”Podravke” u petak 17. studenoga otvorit Êe se izloæbaDubravke BabiÊ, akademske slikarice iz Zagreba, ”grafiËke poetese”, kako juje u predgovoru u katalogu za ovu izloæbu nazvao Nedjeljko Fabrio. DubravkaBabiÊ svojevrsna je nasljednica i nastavljaË - obnovitelj najveÊih umjetnikanaπe tzv. klasiËne umjetniËke grafike: Menci Clementa CrnËiÊa, MiroslavaKraljeviÊa, Tomislava Krizmana, Ljube BabiÊa...Dubravka BabiÊ diplomirala je 1974. godine grafiku na Akademiji likovne

umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Alberta Kinera. Bila je na studijskimputovanjima u Italiji, Austriji, Engleskoj, Maarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj,GrËkoj, ©panjolskoj, Egiptu, Jordanu, Izraelu i Kini. Godine 1987. izlazinjezina monografija autora Vladimir MalekoviÊa u izdanju GrafiËkog zavodaHrvatske. Za svoj umjetniËki rad dobila je mnoge nagrade i priznanja.Pozivamo vas na otvorenje izloæbe u petak 17. studenoga u 13 sati. IA.V.I

U petak u ”Podravki”

Izloæba akademskeslikarice Dubravke BabiÊ

U posljednje vrijeme koprivni-Ëki kuglaËi nadmeÊu se u posta-vljanju rekorda kuglana, u Ko-privnici i na drugim stazama.Najistaknutiji u tome su MarijaZver, Podravkina kuglaËica kojase i svjetski proslavila, te Zdrav-ko VuËiÊ koji je ”sijevnuo” re-kordom koprivniËke kuglane.Marija je sigurno sada najboljakuglaËica Hrvatske. Dugo je Ëe-kala reprezentativni dres iopravdala povjerenje izborni-ka TonËija Mikca. Na Svjetskomprvenstvu, koje je odræano upoljskom Poznanu bila je ubronËanoj ekipi Hrvatske, bilaje dræavna prvakinja u pojedi-naËnoj konkurenciji, a na Svjet-skom kupu u Salzburgu, kaoprvakinja Hrvatske, bila je treÊasa 472 Ëunja, a u kombinaciji sBranislavom BogdanoviÊem,koji je sruπio 1090 Ëunjeva i po-stigao rekord prvenstva, osvoji-la je prvo mjesto na svjetskomnatjecanju. U Bolzanu na eki-pnom Svjetskom kupu Marija jebila u Podravkinoj ekipi koja jeosvojila sedmo mjesto. ©to setiËe rekorda, ona ih niæe kao natekuÊoj vrpci.

- Nikada bolje nisam igrala.Postavila sam rekord kuglane ususretu sa Zagrebom u gostimasa 494 Ëunja, kuglane Tekstilcasa 507 Ëunjeva, s Varteksom uKoprivnici 531 Ëunj i u Vrbov-skom sa 497 Ëunjeva. Veoma setrudim da igram πto bolje i tomi oËito uspijeva. Nisam od ku-

glaËica koje na velika zvona zvo-ne o svojim rezlultatima, cifrese ne mogu zaboraviti. Mogu jai bolje - rekla nam je Marija.

Djevojka koja je u Podravkudoπla 1993. godine Ëvrsto je uhrvatskom i svjetskom kugla-nju. To je i dobra prilika da jeMarija sve vienija i na meti jejakih klubova. Ona po tom pi-tanju ne æeli otvoriti duπu, alismo dobili naznaku da bi semoglo dogoditi da nupusti re-dove kluba u kojem se mladaLepoglavka afirmirala. Bio bi toveliki gubitak za dræavne prva-kinje koje, u posljednje vrijeme,ne igraju baπ najbolje, ali se vidii pomak na bolje. Marija nam jerekla da o uzrocima slabijihizdanja moraju reÊi oni koji suzaduæeni za to.

KuglaËica Maja Zver treÊa je na svijetuPiπe: Slavko PetriÊ

Proπlog ponedjeljka direktor ”Be-lupa” Stanislav BiondiÊ upriliËioje prijem za kuglaËicu PodravkeMariju Zver, koja je zaposlena u tojtvrtki. Razlog je bio πto je Marija,popularna Maja, osvojila na neda-vno odræanom Svjetskom kupu uSalzburgu bronËanu medalju sa472 sruπena Ëunja. Osim toga, onaje kao prvakinja Hrvatske u kom-binaciji s Branimirom Bogdanovi-Êem osvojila prvo mjestu na svije-tu, s tim da je BoganoviÊev udio utome bio 1090 Ëunjeva - πto je svjet-ski rekord. Direktor Belupa u Ëe-stitarskom raspoloæenju spome-nuo je da su sportski uspjesi Po-dravkinih sportaπa i prava propa-ganda za koncern. Osim usmenihËestitki, direktor je Maji predao ipoklon - zlatnu narukvicu.

Prijem za Mariju u ”Belupu”

Snimio: Nikola Wolf

Najbolja Podravkina kuglaËica dobila je na dar cvijeÊe i narukvicu

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

20. 11. ponedjeljak - Varivo vojniËki grah, salata

21. 11. utorak - Hrenovke, krumpir pire, πpinat, πtrukli s viπnjama

22. 11. srijeda - PeËeni pureÊi batak, mlinci, salata

23. 11. Ëetvrtak - Sarma, krumpir pire, voÊe

24. 11. petak - Svinjetina u graπku, rizi-bizi, salata

JelovnikDruπtvena prehrana

©timung Martinjske noÊi u velikojkristalnoj dvorani zagrebaËkog ho-tela Interkontinental dosegnuo jevrhunac dolaskom u goste pred-sjednika Stjepana MesiÊa i joπ ne-kih visokih dræavnih duænosnika,kao da su Ëuli popevku ”Dobro midoπel prijatel”.Naime, kada smo u proπlom bro-

ju naπeg lista dali podrπku ova-kvim druæenjima i sponzorstvimau cilju promocije Podravine i jaËa-nju podravskog lobija u metropo-li, nismo ni slutili da Êe se upravoto dogoditi na najljepπi moguÊinaËin dolaskom visokih uzvanika.Za stolom domaÊina znanih Po-

dravaca Martina ©pegelja, pred-sjednika druπtva ”Podravec” JoæeGaæija i podpredsjednika pozna-tog ”Podravkaπa” Draæena Berte,knjiæevnika Paje Kaniæaja te dire-ktora Pivovare Æeljka MarkoviÊa(ovog puta kao predstavnika gla-vnog sponzora) naπli su se uzpredsjednika MesiÊa, gradonaËel-nik grada Zagreba Milan BandiÊ,

Tekst i ilustracija: Zvonko SigetiÊ

Martinjska noÊ u Zagrebu

Predsjednik Stjepan MesiÊ udruπtvu Podravaca i ”Podravkaπa”

Dobro mi doπel prijatel...

DKTK prireuje zabavu za svoje ËlanoveDruπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica poziva svoje Ëlanove na druæenje

uoËi blagdana Sv. Nikole i ulaska u novi milenij, u restoranu ”Klas” Koprivnicau petak 1. prosinca. Tim povodom pripremamo prigodne poklone za svakogsudionika, tombolu iznenaenja, te veËeru uz glazbu. Glavna nagrada ovezabave je obiteljski ruËak u restoranu ”Klas”. Cijena ovog aranæmana za ËlanoveDKTK iznosi 40 kuna i uplaÊuje se kod blagajnika Sanje PavloviÊ (tel. 651-518)od 20. do 24. studenoga.

Sport

Izloæba nakitaU vitrinama kod restorana druπtvene prehrane ”Podravke” u vremenu od 20.

do 24. studenoga ove godine bit Êe izloæen nakit ruËne izrade zlatarske radnjeBiserke JakπiÊ Reif iz Zagreba. Namjera ove izloæbe je da predstavimozlatarsku tradiciju i pokaæe se nakit koji je, osim ljepote, ispravno izveden nanajviπoj tehniËkoj i estetskoj razini. Svi izloæeni eksponati su unikati i moÊi Êese kupiti po pristupaËnim cijenama.

Kod restorana prehrane ”Podravke”

Obavijesti

ministar Æeljko Pecek i joπ dostapoznatih lica.Treba reÊi da nakon viπe sluæbe-

nih posjeta predsjednika MesiÊa,vezanih uz ime ”Podravke” (otva-ranje nove tvornice Vegete u Ko-privnici, zatim u Poljskoj, posjet”Podravkinom” izloæbenom pro-storu na ZagrebaËkom velesajmu)raduje dolazak meu Podravce i”Podravkaπe” u ovako opuπtenojatmosferi. Samom posjetom iska-zano je poπtovanje prema gosto-ljubivom domaÊinu, podravskom

Ëovjeku. Bilo je pohvala za moπtiz bilogorskih podruma, a teknakon pola noÊi nakon πto je”biπkup” Martin Sagner s mini-πtrantima i pomoÊnicima prekr-stio moπt u vino, pili su se zasigur-no najbolji gemiπti u metropoli.A najbolji gemiπt dobije se je-

dnostavnim postupkom kada sedobrom vinu dodaje najbolja mi-neralna voda lipiËki ”Studenac. SËaπom ”Studenca” u ruci rado suviene dame koje su odræavaleravnoteæu u koliËini ispijenog vi-na i mineralne vode. Dakako dasu mnogi bili veseli i æivi i uz pivo”Panonske pivovare”.Aukcija slika koju vodi Mladen

Stubljar i ovaj puta je ispunila svaoËekivanja. Mnoge kuÊne zbirkeumjetnina postale su bogatije zajoπ jedno djelo.Zanjihala se je kristalna dvorana

u taktu polke podravske, do du-boko u noÊ redale su se popevkeispod kristalnih lustera. I tako etoveÊ trinajsto leto Podravci punejednu od najveÊih dvorana uHrvatskoj.

7Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

SportDrugo pretkolo Lige prvakinja

Drugi poraz od RumunjkiOlchim - Podravka Vegeta21:19 (11:7)

Sve πto se dogodilo u dvije utakmice2. pretkola za ulazak u Ligu prvakinjaizmeu Podravke Vegete i rumunjskihrukometnih prvakinja Oltchima imaloje svoj poËetak i kraj u Koprivniciproπle nedjelje. Poraz od jedan razlikebio je ipak odluËujuÊi. Izgubiti u Vilceis dva razlike je ”luk i voda” kako inaËetamo prolaze i jaËi klubovi od PodravkeVegete, barem oni na papiru. PodravkaVegeta izgubila je sa 21-19 (11-7), ali uigri koja je oduπevila i povremeno”smrzla” 3000 super-korektnih gleda-telja. Kad smo veÊ kod gledatelja, Ru-munji su nas nauËili kako treba po-zdraviti gostujuÊi sastav. Tako kako jeu Rumunjskoj, diljem je Europe, jedinokod nas se svakoj igraËici nemilicezviædi li zviædi. Neki put bi Ëovjeknajradije preskoËio koprivniËko pred-stavljanje. Ako se i zazviædalo, ustao jedugogodiπnji predsjednik kluba g. Ga-vrilesku i oπtro pogledao svoje izuze-tne i vjerne navijaËe. Sve je bilo jasno.Kad smo veÊ kod navijaËa, jedan odnajvatrenijih na novinarov upit o preËi-ci prema hotelu i telefonu, doslovce gaje uzeo za ruku i doveo do hotela (gradima 115.000 stanovnika). Nije htio po-piti Ëak ni sok za πankom. Eto, darazbijemo jednu famu koja se s pravomπirila nakon prve Podravkine utakmice1993. godine, kada je bilo grozno, nadrugoj je bilo veÊ puno ljepπe, a ovajput Rumunjska nam je ostala, osimporaza i ispadanja, u lijepom sjeÊanju.Ne smijemo zaboraviti da se u Bukure-

Piπe i snima:Ivo »iËin-Maπansker

Poraz usprkos dobroj igri

πtu i lijepoj Vilcei od 8. do 13. prosincaodræava Europsko rukometno prven-stvo (bez Hrvatske, naæalost).

Drugi lijepi trenutak u Vilcei bio jedolazak cijele obitelji Tirca na veËernjitrening Podravke Vegete u petak. Nemoramo ni reÊi da su skoro pale suze.Marijana Tirca radi u klubu, i prije iposlije podne prve rukometne korakeuvjeæbava s djecom u starosti od osamdo 10 godina. KÊerkica Sorina od 17mjeseci stalno je s njom u dvorani.Direktor Podravke Vegete Berislav Slu-kiÊ poæurio se i ponudio maloj Soriniugovor s Podravkom. Za vrijeme uta-kmice Tirca je sjedila zajedno s Podrav-kinim priËuvama StanËin, ©ariÊ i JuriÊte koprivniËkim gradonaËelnikom i

klupskim lijeËnikom Draæenom SaËe-rom, tajnicom Anom MatiπiÊ te Ëlanovi-ma Uprave kluba Dragicom ©alamon iIvicom BenotiÊem. BuduÊi da su sviuvijek radoznali i pitaju tko je joπputovao, reÊi Êemo da su bila i Ëetirinovinara: Ognjen NagliÊ iz Hrvatskogradija, Draæen Mrvec iz VeËernjeg lista,Renata Beluhan iz Sportskih novosti ivaπ suradnik, najstariji Ëlan ekspedici-je, koji je opsluæio Vjesnik, Jutarnji list,Glas Podravine i Podravku. Kad smoveÊ kod tih podataka, jedini koji su uVilcei boravili dosad sva tri puta bile suMihoci, PalËiÊ, MatiπiÊ i potpisnik.

O utakmici samo moæemo reÊi da jesve toËno πto je napisano u dnevnimnovinama, a to je da je Podravka Vege-

ta odigrala jednu od najboljih utakmicau Europi, da nam je sluæila na Ëast iponos, da smo istodobno nas nekolici-na nezavisno utvrdili da ta momËadima karakter. Spletom okolnosti, u ko-jima su dobar udio imali makedonskisuci Acev i Nikolovski, Podravka Vege-ta doπla je Ëak na minus sedam golova- 9:16. Bilo je to u 38. minuti, kada seulaskom Marije »uljak dogodilo Ëudo.Moæda se trebala dogoditi Rumunjskada nam se dogodi »uljak. Uz njuposebno istiËemo Hrg, za koju smoËesto puta strpljivo Ëekali da shodnosvojem iskustvu i potencijalu iskaæeono rukometno neπto. Ona je to uVilcei uËinila. Dala je πest golova, jedanzanimljiviji od drugog, manje-viπe sve

su bili njeni poznati niski udarci. »uljaks dva skok πuta, potom PerËulija izkontre, dovele su Podravku Vegetu u42. minuti na 12:16, da bi Ëak i Mihociiz skok πuta (!) smanjila na 13:16. Ondaje Maljko skinula 7 m Luci, a Hrg jedovela stanje na 14:16 u 46. minuti. Uistoj je Bora dala gol za Oltchim, ali jeMihoci u 47. sa 7 m smanjila na 15:17.Zadnja nada u uspjeh bio je pogodak»uljak iz protunapada u 53. minuti za18:19, nakon Ëega je pogodila stativu,a odbijenu loptu prihvatila je Vresk,kojoj je Kerekes obranila, a Bora uprotupanadu dala gol za 18:20. Zadnjipogodak »uljak za 19:20 malo je togamogao promijeniti, jer je Bora povisilana dva razlike. Moglo je biti i samojedan, ali je Kerekes u zadnjoj minutiobranila udarac Marije »uljak. Tako jeOltchim sa πest rumunjskih i dvije ukra-jinske reprezentativke otiπao u Ligu pr-vakinja, a Podravka Vegeta u Kup EHF-a. IzvlaËenje parova je 21. studenoga uBeËu, prvu utakmica igra se 6/7. sijeËnja,a uzvrat 13/14. sijeËnja iduÊe godine.

Zlato i bronca za Maju

Od 4. do 5. listopada u gradiÊuHalleinu nedaleko Mozartovog gradaSalzburga odræan je pojedinaËni Svjet-ski kup za kuglaËice i kuglaËe. Nanjemu se natjeËu samo pojedinaËniprvaci dræava, a ove godine Hrvatskuje zastupala Marija Zver, kuglaËicaPodravke i Branislav BogdanoviÊ, ËlanKandit-Premijera iz Osijeka. Naπa Ma-ja nije iznevjerila naπa oËekivanja: usubotu je izmeu 13 prvakinja πestimrezultatom (460 Ëunjeva) ”uhvatila”finale, dok je u nedjelju bila joπ bolja,sruπila je 472 Ëunja i osvojila sjajnotreÊe mjesto i bronËanu medalju. Umuπkoj konkurenciji Branislav Bogda-noviÊ, inaËe svjetski rekorder, bio jenenad-maπan: u kvalifikacijama pr-vog dana sruπio je fantastiËnih 1090, au nedjeljnom finalu 1040 Ëunjeva, πtoje bilo dovoljno za zlatnu medalju.Kako se rezultati finala u æenskoj imuπkoj konkurenciji zbrajaju za eki-pni poredak, naπ sjajan dvojac osvojio

je prvo mjesto i zlatnu medalju. Takoje hrvatsko kuglanje, naπ najtrofejnijisport na svjetskoj sceni, osvojilo joπ trimedalje: dva zlata i broncu. Nakonpovratka iz Austrije Marija Zver, po-pularna Maja, izjavila je :

- Jako sam sretna nakon ovog joπjednog naπeg svjetskog uspjeha, kakonas dvoje pojedinaËno, tako i hrvat-skog kuglanja. Nemam rijeËi da opi-πem taj osjeÊaj sreÊe, kad stojiπ napobjedniËkom postolju, sluπaπ hrvat-sku himnu, a ona se u nedjelju izvo-dila Ëak dvaput. Nisam se nadalamedalji u takvoj straπnoj svjetskoj kon-kurenciji, a bilo je neizvjesno do sa-mog kraja. Od Ëuvene Ëeπke kuglaËi-ce Dobeπove, svjetske rekorderke, bilasam bolja za samo Ëetiri Ëunja, Ëaksam mislila da Êu biti Ëetvrta, alibronca je na kraju ipak bila moja. Svepohvale, uz naπu dobru igru, pripada-ju naπim sjajnim navijaËima, naπimbrojnim radnicima u Austriji, koji subili oduπevljeni naπom igrom i pla-smanom, a mi njihovim navijanjem.

Pobjeda u PetrinjiNajave Podravkinog menadæmenta da Êe na poraz u malonogometnoj utakmici

od poslovnih partnera iz GavriloviÊa u uzvratnom susretu odgovoriti pobjedom,obistinile su se. U utakmici odigranoj u petak 3. studenoga ”Podravkaπi” supostigli dva pogotka, a primili jedan, pa su uzdignutih ruku napustili parketsportske dvorane u Petrinji. DomaÊini su poveli u prvom poluvremenu, i kad suveÊ pomiπljali da Êe kao i prije dva tjedna u Koprivnici ostvariti pobjedu, proradilisu Podravkini strijelci Ranko Tuπek i Miroslav Puæ. Donijeli su veselje svojojmomËadi, u kojoj su igrali Dejan SlukiÊ, Æeljko LjubiÊ, Milan ©arlija, ZlatkoPaveπiÊ, Damir Perlok, Tomislav Novoselec, Marin ZeËeviÊ, Stjepan Belko,Kreπimir TodoriÊ i Stjepan CirkoviÊ. Selektor je bio Dragan Habdija. Postigli sui dogovor o tome da sportski susreti postanu tradicionalni, uz moguÊnost da imse prikljuËe i menadæeri iz drugih hrvatskih prehrambenih tvrtki.

Nakon serije od tri poraza kuglaËicePodravke zaigrale su odliËno i na doma-Êim stazama pobjedile ekipu iz Vrbov-skog rezultatom 7:1. Podravkaπice su uovu utakmicu uπle vrlo motivirano, saæeljom da se iskupe za crnu seriju koja jebila posljedica teπkog rasporeda, kad sutriput zaredom gostovale protiv jakihekipa. Ivka RoguljiÊ, trenerica Podravke,krenula je na startu s ”teπkim figurama”(Zver - Æunek), s namjerom da veÊ uotvaranju razbije ambicije goπÊi. Tako suu prvom bloku odliËno odigrale MarijaZver i Vesna Æunek, dovele Podravku uvodstvo od 2:0, s prednosti od nedosti-ænog 151 Ëunja. U drugom bloku najviπeπto goπÊe uspijevaju, to je osvajanjepoËasnog poena i smanjenje rezultata na3:1. Verica VuËiÊ u vrlo dobrom izdanjuuvjerljivo je bolja od bivπe reprezentativ-ke NeraliÊ. U zadnjem bloku ipak malorezultatske neizvjesnosti, jer se odigralarijetko zanimljiva zavrπnica: Vesna Paπicai Ljiljana Picer protiv najboljeg gostujuÊegtandema, svaka je sruπila po 445 Ëunjeva,dok su njihove protivnice bile slabije zapo jedan Ëunj. Na kraju Podravkaπice sodliËnim prosjekom od 452 Ëunja osvaja-ju dva boda i vraÊaju se na pobjedniËkustazu. Na pitanje onih koji samo povrπnoprate kuglanje ”©to se to dogaa s kugla-Ëicama Podravke?”, treba dati odgovor:dosadaπnji rezultati su pokazali da Êe ovoprvenstvo biti izuzetno zanimljivo i neiz-vjesno do kraja. Za titulu prvakinjaHrvatske borit Êe se Ëetiri-pet ekipa, prijesvih pojaËani Zagreb i Osijek, tu je opetjako Jedinstvo, Rijeka je ostala u istomsastavu, dok je Podravka (bez BuniÊ i

Povratakpobjedama

Prva A liga kuglaËica

Podravka - Vrbovsko 7:1(2712:2544)

Susret s Marianom Tirca

Malonogometni susret Podravke i GavriloviÊa

Svjetski kup u kuglanju - pojedinaËno Orehovec) najviπe oslabljena. U sljede-Êem kolu u subotu Podravka gostuje uSplitu na kuglani stadiona u Poljuduprotiv ekipe Splita.

Rezultati: Æunek - Karas 1:0 (462:394),Zver - BokuliÊ 1:0 (497:414), VuËiÊ- NeraliÊ1:0 (447:413), Horvat-BoæiËiÊ 0:1(416:4359), V.Paπica-Hajdin 1:0 (445:444),Picer-RebroviÊ 1:0 (445:444).

Mlade kuglaËice Belme postigle su sjaj-nu pobjedu u rijetko dramatiËnoj zavrπni-ci. Sa 6:2 pobijedile su zagrebaËku L. B.Elektroniku, ekipu iz gornjeg dijela lje-stvice. Nakon dva bloka Belma je povelasa 4:0 i nedostiænih 84 Ëunja prednosti, aodliËno je opet odigrala dvojno registrira-na Vesna Paπica, s 455 sruπenih ËunjevaigraËica utakmice. Ali u zadnjem blokugoπÊe se nisu predavale, te pokuπavajunemoguÊe, velika prednost Belme od 84Ëunja topila se poput sladoleda na ljet-nom suncu. Na kraju prava drama, goπÊesu nadomak boda, odluËuju zadnje ku-gle, a sreÊa je na strani Belme: bolja je zasamo jedan Ëunj, ali ipak dovoljno daosvoji dva vrijedna boda.

Rezultati: Tuba 402, Milas 394, V.Paπica455, Æ.Paπica 387, DuπiÊ 405, HirjaniÊ 383.

”Razmontirale”ElektronikuBelma - L.B.Elektronika 6:2(2426:2425)

KuglaËi Podravke zabiljeæili su u 7.kolu i sedmu pobjedu. Na gostovanju u»akovcu visoko su porazili domaÊegZanatliju rezultatom 7:1. Nije to bila utak-mica za pamÊenje, u Ëunjevima razlika je

MaksimalanuËinak

Zanatlija - Podravka 1:7(4924:4946)

Druga liga sjever kuglaËa

Ohrabreni pobjedom u Zagrebu nogo-metaπi domaÊe Marsonije æustro su kre-nuli da Ëim prije daju gol, ali su ihSlavenaπi vrlo brzo primirili i uspostaviliterensku ravnoteæu. Bilo je prigoda zapostizanje golova i s jedne i s drugestrane, ali mreæe se u prvom dijeli nisutresle. No, zato su domaÊi gledatelji do-æivjeli neugodu kada je Dodik u 60.minuti ”preletio” obranu domaÊih, nakonneuspjelog postavljanja zalea, i rutiner-ski doveo Slaven u vodsto. Marsonia,predvoena trenerom Zlatkom KranjËa-rom, koji je imao kratku trenersku epizo-du i u Slavenu, krenula je tada na sve iliniπta. VeÊ brzo dolazi do poravnanja, i tonakon osam minuta, kada je BrnjiÊ izblizine matirao Solomuna. DomaÊima setrud isplatio kada je AliÊ, koji je uπao uigru u drugom dijelu, sa 16 metara jakimudarcem uspio svladati koprivniËkog vra-tara. Po obiËaju, trener Slavena MladenFranËiÊ ne osporava pobjedu Marsonia,ali je rekao i to da bi nerijeπen rezultat biopravilan odraz onoga πto se na terenudogaalo. Slaven Belupo je na ovoj utak-mici igrao u sastavu: Solomun, FerenËi-na, Crnac, KaciÊ, Brgles, Meimorec,Posavec, (HavaiÊ), Muæek, AmiæiÊ, Jur-Ëec (Gerπak), Dodik.

Marsonia - Slaven Belupo 2:1(0:0)

Bod bio blizu

Prva B liga kuglaËica

samo 22 Ëunja u korist Podravkaπa, jer suimali dva izrazito slaba rezultata. IgraËutakmice bio je Marijan ©tefoiÊ sa 891Ëunjem. Na vrhu ljestvice prva je Podravkas maksimalnim brojem bodova, 14 izsedam utakmica. U subotu (10 sati) uKoprivnicu stiæe ÆeljezniËar iz Bjelovara.

Rezultati: BakaË 829, VuËiÊ 857, GroπaniÊ798, Troπelj 721, ©tefoiÊ 891, Betlehem 850.

Prva liga nogometaπa:

Piπe: Æeljko ©emper

Piπe: Æeljko ©emper

Piπe: Slavko PetriÊ

8 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Pilav od janjetineGastro-promotori savjetuju:

Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ

U Kriæevcima je od 9. do 12. studenoga odræan 3. æupanijski obrtniËki i gospodarski sajam

Uspjeπan i zapaæen nastup “Studenca”

Janjetinu izreæite na komade paje skuhajte skoro do kraja zajednos oËiπÊenim i izrezanim povrÊemza juhu i malo soli.

(za 4 osobe)1 kg janjetine, 30 dag riæe,1 sveæanj povrÊa za juhu,papar, sol, 4 lice ulja, kosa-ni perπin, 1 ælica Vegete

NaËin pripreme:

Posebno na ulju kratko popræiteriæu, pospite je paprom i Vegetom,promijeπajte pa stavite u vatrostal-nu posudu ili tepsiju. Na riæu slo-æite komade kuhane janjetine iizrezano povrÊe za juhu. Sve zalij-te juhom u kojoj se kuhala janjeti-na, pa stavite u peÊnicu i peciteoko 20 minuta na temperaturi od200 stupnjeva.Uz ovo jelo obiËno se posluæuje

jogurt, ali Êe prijati i neka svjeæasalata. Dobar tek!

Sastojci:

Marketinπka akcija

“Danica” u zagrebaËkomKaptol centru

Dobra vijest iz Dolcela tima!Usporedo s nagradnom igrom "Dolcela - put slatkihæelja" koja zapoËinje ovaj mjesec, a u kojoj zaposleniciPodravke ne mogu sudjelovati, Dolcela organiziraposebnu nagradnu igru za Podravkaπe. Slanjem prednjestranice svog najomiljenijeg Dolcela proizvoda uomotnici na koju treba zalijepiti kupon iz novinazaposlenici Podravke stjeËu moguÊnost dobivanjavrijednih tjednih nagrada te super nagrade na krajuakcije.Omotnice sa zalijepljenim kuponom i prednjomstranicom najdraæeg Dolcela proizvoda moæete ubacitiu posebne kutije s naznakom za nagradnu igru "Slatkidodir fantazije " ispred restorana druπtvene prehraneu poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, zatim na Tin-baru i na porti Belupa ili ih moæete poslati poπtom.Svakog Ëetvrtka komisija sastavljena od predstavnikaDolcela tima i Odnosa s javnoπÊu izvlaËit Êe nagrade,a imena dobitnika bit Êe objavljena u novinamaPodravka.

SUPER NAGRADADolcafe servis za cappucino, BoæiÊni set

TJEDNE NAGRADE1. NAGRADA

poklon paket (Tupperware posuda, zidni sat, kist,pregaËa, krpa)

2. NAGRADApoklon - paket proizvoda Dolcela

3. NAGRADApoklon - paket proizvoda Dolcela

Podravka d.d.A. StarËeviÊa 3248000 Koprivnica

Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica

Nagradna igra !

Nagradna igra !

3

Dobitnici nagrada Dolcela

Komisija u sastavu:

Slavko SiË, Viπnja Vosak,Emilija SaËer i KatarinaSitariÊ izvukla je dobitnike.

To su :

1. nagrada

Marijan Gal,informatika

2. nagrada

Boæica PetriËeviÊ,

druπtvena prehrana

3. nagrada

Anica Ledinski,

istraæivanje i razvoj

Nagrade se mogu podiÊi uDolcela timu, 1. katposlovne sedmorokatnice.

U kriæevaËkoj Sportskoj dvoranikoprivniËko-kriæevaËki æupan Ni-kola Gregur sveËano je 9. studeno-ga otvorio 3. æupanijski obrtniËki igospodarski sajam. Na sajmu sepredstavilo viπe od 60 tvrtki iznaπe, potom VirovitiËko-podrav-ske, OsjeËko-baranjske, Primorsko-goranske, Bjelovarsko-bilogorske,Meimurske i ZagrebaËke æupani-je, a internacionalni “πtih” sajmudali su gospodarstvenici iz maar-ske æupanije Somogy. U Ëetiri da-na sajmovanja nekoliko tisuÊa po-sjetitelja obiπlo je izloæbene pro-store.Jedan od njih posebno je bio

zapaæen - izloæbeni prostor “Stu-denca”. Naime, ljubazne hostesena malom, ali vrlo atraktivno ure-enom izloæbenom prostoru sva-kodnevno su dijelile prigodne mar-ketinπke materijale, a nekoliko pu-ta na dan organizirale su se bes-platne degustacije svih vrsta i oku-sa “Deita”, te mineralne, negazira-ne i izvorske vode “Studenac” i“Studena”. Sve u svemu, potroπaËiiz Kriæevaca i okolice imali su pri-godu joπ jednom se uvjeriti u stan-dardno dobru kvalitetu piÊa “Stu-denac” koja je sve ËeπÊe na stolo-vima obitelji i ugostiteljskih radnji.

piπe Boris Fabijanec

ZagrebaËki Kaptol centar bio je domaÊin vrlo uspjeπne akcije unapreenjaprodaje mesne industrije “Danica”. Brojni posjetitelji nestrpljivo su Ëekali nared za okretanje ruleta - Podravkinog kola Danica kako bi osvojili nagrade -slasne paπtete, a maliπani su se kroz igru zabavljali s laviÊem Leom. Akcija jeposluæila i za testiranje nove ambalaæe za Podravka paπtetu. Sve reakcije supokazale da se potroπaËima dopada crvena boja limenki, te da im sama markaPodravka ulijeva povjerenje u visoku kvalitetu proizvoda.Akcija u Kaptol centru zapravo je poËetak nove marketinπke kampanje koja

Êe se u narednom razdoblju odvijati na Ëak 200 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.