Upload
podravka-dd
View
248
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Razgovor s predsjednikom Uprave Podravke Zdravkom Šestakom; Zaposlenici Podravke International iz Slovačke posjetili Podravku u Koprivnici
Citation preview
www.podravka.com
Godina XLVII • Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008.ISSN - 1330-5204
Drage Podravkašice i Podravkaši,
Prije svega hvala vam na podršci koju nam pružate posljednjih mjeseci i zahvaljujući kojoj ćemo u Novu 2009. godinu krenuti s mnogo volje, optimizma, požrtvovnosti i htijenja da nam svima bude bolje, te se uspješno nosimo s nimalo lakim izazovima.
Podravkaše je oduvijek krasila odanost kompaniji u kojoj rade, a takvi su vidim ostali i danas, ističući srce kao važan simbol onoga što osjećaju i u što vjeruju. Upravo su radnici oni po kojoj se mnoge tvrtke razlikuju jedna od druge, a naša je Podravka prepoznata kao kompanija sa srcem koje je veliko, toplo i želi snažno kucati još mnogo godina.
Očekujem da ćete svi vi, baš kao i dosad u tome nam pomagati, te ćemo zajedno i iduće godine pokazati kako se zajedništvom, skromnošću, te radom može postići mnogo. Raditi će trebati više nego dosad, iste ili druge poslove, na jednakim ili pak, drugačijim radnim mjestima. Trebamo najprije ostvariti traženo, stvoriti više, a onda tražiti jer sve obrnuto pogrešan je put. Uprava na čelu sa mnom vodit će Podravku na način da vratimo izgubljene vrijednosti, poput skromnosti, zapostavljene vrijednosti poput odgovornosti za preuzeto ili učinjeno, a želimo donijeti i nove vrijednosti poput iskrenosti i transparentnosti. Lako biti neće, ali zajedništvom i teškim radom ćemo uspjeti.
Vašim obiteljima, najbližima, te svima vama želim blagoslovljen Božić i sretnu, uspješnu i radnu Novu 2009. godinu.
Vaš Zdravko Šestak
� Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008. �Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008.
Zaposlenici Podravke International iz Slovačke posjetili Podravku u Koprivnici Susret zaposlenika s najdužim radnim stažom u Podravki s predsjednikom Uprave Podravke Zdravkom Šestakom
Prisjećanja na 60-eu uredu predsjednika
Uprave Podravke
Piše: Ines BanjaninSnimio: B. Godek
Među zaposlenicima s najdužim radnim stažom u Podravki s kojima se predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak susreo ovog utorka su Branko Đudajek, Ivan Brodarić, Valent Stubičar i Zvonimir Lukša. Bila je to prigoda u opuštenoj atmosferi uz jutarnji čaj prisjetiti se razdoblja od prije 40ak godina, koliko dugo već i rade u Podravki.
Osim toga, predsjednik Uprave želio je izravno od najstarijih zaposlenika doznati kakva je Podravka bila šezdesetih godina, kako su je zaposlenici doživljavali tada i kakva je danas u odnosu spram svojih zaposlenika i njihovih radnih uvjeta.
Odgovarajući na ta pitanja, dvojica radnika zaposlenih 1965. i dvojica zaposlenih 1968. godine, složili su se kako je tehnologija daleko napredovala, jer na početku njihovog staža, vrećice juhe su se, primjerice, punile žlicom, kao i većina poslova koje su obavljali ručno. Prisjetili su se vremena kada je u Podravki radilo tek nekoliko stotina ljudi.
Bilo je zadovoljstvo raditi i međusobno smo se svi slagali. Nije nam bilo teško, premda smo nekad znali raditi po 14, a ponekad i po 18 sati, kaže Zvonimir Lukša koji je od prvog radnog dana u Pekari.
Ivan Brodarić u svojem radnom stažu promijenio je više radnih mjesta od poslova u Mlinu, Uljari, Mješaoni stočne hrane, Silosu, Juhama, a čak četvrt stoljeća na Okruglicama. Danas je zaposlen u Centralnom skladištu Vegete, a tijekom svojeg četrdesetogodišnjeg radnog staža nikada nije bio na bolovanju.
Organizator održavanja Branko Đudajek kaže kako nema dijela Podravke koji mu je nepoznat i to ne samo u Koprivnici, nego u svim drugim gradovima u kojima je trebalo obaviti poslove kao monter. Prisjeća se kako je znalo proći i po 30 radnih sati bez prekida, a najteže godine bile su od 1965. do 1970. kada se provodila privredna reforma i cijela je zemlja bila zahvaćena krizom.
Zaposlenici su se na kraju susreta usuglasili da podržavaju pozitivne promjene u kompaniji u kojoj su proveli cijeli svoj radni vijek, a Valent Stubičar koji je do sredine mjeseca još radio u Informatici, posljednji dan proveden u Podravki pamtit će po ugodnom druženju s predsjednikom Uprave.
Uređuje se sindikalno učilište na Šoderici
Sindikat PPDIVa Podravke završio je prvu fazu uređenja svojeg budućeg sindikalnog učilišta na Šoderici. Izvršeni su unutarnji i vanjski radovi na uređenju objekta, te su popravljene i obnovljene sve električne instalacije. Obnovljena je i fasada na kojoj svoje mjesto ima i prepoznatljivi logo Sindikata. U PPDIVu Podravke izvijestili su nas kako će se radovi nastaviti, odnosno slijedi i djelomično proširenje objekta, te uređenje i opremanje prostorija za učenje i smještaj polaznika. V. I. Predstavnici kompanije El
kos Group Kosovo Latif Resyli, Kushtrim Mu
jaj, Yll Beqiri, Yll Dermaku, Uran Thaçi i Bujar Avdyli posjetili su prošle srijede Podravku, gdje je održan sastanak i organiziran posjet tvornicama Vegete i Dječje hrane. Goste su u Podravki dočekali direktor Sektora za tržište jugoistočne Europe Robert Fodor i njegov pomoćnik Milan Šarlija, a sastanku su prisustvovali i za
poslenici predstavništva Podravke na tržištu Kosova, Aleksa Gorgioski, Ilir Kosova, David Habijan i Arjeta Ibishi. Koliko je važan posjet Podravki, najbolje je objasnio direktor prodaje u Elkosu Latif Resyli:
Ovoj mladoj ekipi, koja se maksimalno trudi u prodaji Podravkinih proizvoda na tržištu Kosova, pružena je prilika da posjeti objekte najvećeg proizvođača prehrambenih proizvoda u ovom dijelu Europe.
Najviše nas se dojmila Tvornica dječje hrane, u kojoj se vidi da su kvaliteta proizvoda i visoki standardi primarmi cilj koji Podravka želi pružiti svojim najmlađim potrošačima. Posjetom Tvornici Vegete, imali smo priliku vidjeti kako se i gdje proizvodi ovaj jedinstveni dodatak jelima, koji je našim potrošačima vrlo poznat. Ovaj posjet pružit će našim ljudima dodatnu motivaciju da kvalitetu Podravkinih proizvoda pre
nesemo ne samo ostalim kolegama u našoj kompaniji, nego i kupcima i potrošačima na Kosovu.
Na tržištu Kosova Elkos Group djeluje od 1990. godine, kada ju je osnovao njezin današnji vlasnik Ramiz Kelmendi, te je danas vodeća kompanija s preko 300 zaposlenih, koja uvozi robu iz preko 20 zemalja, ne samo iz Europe nego iz cijelog svijeta. Elkos Group danas posjeduje lanac maloprodaje pod nazivom ETC, distributivnu mrežu koja pokriva cijelo Kosovo, te skladišta i veleprodaje u ključnim gradovima.
Podravka je na tržištu Kosova prisutna dugi niz godina, a ekskluzivni ugovor o distribuciji na Kosovu potpisan je 2004. godine. Zahvaljujući dobroj prihvaćenosti Podravkinih proizvoda od strane potrošača i kvalitetnom obradom tržišta od strane našeg distributera, prodaja Podravkinih proizvoda na tržištu Kosova bilježi dvoznamenkasti rast iz godine u godinu. n
Posjet distributera Elkos Group Podravki
Zahvaljujući dobrim distributerima,prodaja Podravkinih proizvoda na Kosovu
u stalnom je porastu
Ovih dana Podravku je posjetila oveća grupa gostiju. To nisu bi
li obični znatiželjnici koji posjećuju Podravku, bili su to zaposlenici Podravke International s.r.o. iz Slovačke. Razlog dolaska je obilježavanje 15godišnjice postojanja slovačkog pouzeća Podravka International s.r.o. osnovana je 8. prosinca 1993. a danas ima 43 zaposlenika od kojih više od 60% radi preko 5 godina.
Glavni proizvod koji distribuira Podravka je svakako Vegeta, ovdje pod nazivom Podravka ochucovadlo (Podravka dodatak jelima). Potrošnja Vegete po glavi stanovnika u Slovačkoj jedna je od najviših iza Hrvatske. Budući da je 2002. god. Podravka akvirirala
tvrtku Lagris, drugi proizvod po važnosti su riža i grahorice. Od ostalih proizvoda tu su Podravka juhe (klasične i instant), te ajvar, a svakako vrlo perspektivna kategorija su Eva ribe. Podravka je 2006. god. na slovačkom tržištu osvojila priznanje Super brand i to za Podravka dodatak (Vegetu).
Inače, Slovaci vole Hrvatsku i naše more i to im je najdraža odrednica za godišnji odmor, a u ranijoj prošlosti redovito su iz Hrvatske donosili upravo Vegetu.
Posjet Koprivnici bila je nagrada svim zaposlenicima za višegodišnji predani rad. U poslovnoj sedmerokatnici cijelu grupu primili su član Uprave za inozemna tržišta Marin Pucar i direktor za Tržište cen
tralne Europe Milan Tadić.Obilazak novih pogona Vege
te i juha bio je najzanimljiviji. Vrlo pažljivo i detaljno gosti su pratili faze procesa proizvodnje, sve do visokoregalnog skladišta i ekspedita.
Potom su obišli i neke koprivničke prodajne centre kako bi mogli usporediti pozicije naših proizvoda u Slovačkoj s ovima u Koprivnici i pritom ustanovili da se za Vegetu ne moraju sramiti, jer su njene pozicije i u Slovačkoj vrlo dobre.
U Štaglju su Podravkini promotori kulinarstva pripremili atraktivnu prezentaciju jela i to s Podravkinim proizvodima, čime su svi bili oduševljeni.
Bio bi to prelijepi izlet, pun
dojmova, da nam susjedi Mađari nisu pripremili još jedno ”ugodno” iznenađenje. Zbog nekakvog papira koji je trebao imati vozač sa sobom (imao ga je ali u Slovačkoj), bili smo zadržani na granici preko 4,5 sata, sve dok vozač nije isplatio visoku kaznu, a kako smo uspjeli sakupiti novac to je za neku drugu priču. Stigli smo kasno u noći, ali naši dečki iz ekspedita nisu ni išli doma nego su ostali u skladištu kako bi mogli do jutra pripremiti kamione za otpremu robe do trgovačkih lanaca...
Bilo je lijepo, baš lijepo, komentirali su svi drugi dan, pa i ono s granicom jer i to ne doživi baš svaki sretnik.
Pripremio: Tomislav Horvat
Posjet Koprivnici bila je nagradaslovačkim Podravkašima
Skupu radnika Podravke d.d. održanom ovoga utorka prisustvovali su,
uz radnike okupljene u restoranu prehrane, predstavnici sindikata koji djeluju u Podravki, predstavnici Radničkog vijeća te predsjednik i članovi Uprave Podravke. Nakon što je predsjednik Radničkog vijeća Marijan Lisjak izvijestio o radu Radničkog vijeća u proteklom periodu, direktorica sektora Računovodstvo Draga Celiščak govorila je o rezultatima prodaje i poslovanja Grupe Podravka za prvih devet mjeseci, utjecaju prodaje na financijske rezultate, kretanju cijene i prometa Podravkine dionice te ostalim financijskim pokazateljima.
Predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak govorio je o razvojnim planovima i utjecaju na gospodarsko socijalni po
ložaj radnika, istaknuvši kako se racionalnijim upravljanjem neki troškovi i aktivnosti mogu eliminirati.
Imamo najbolji rast prihoda u odnosu na zadnjih desetak godina, čemu pridonosi rast prihoda od prodaje vlastite robe, međutim zaostajemo za planiranim ciljevima. Veseli nas
što smo uspjeli postići rast prihoda zato što je to izuzetno teško u ovim vremenima. Međutim, za ostvarenje profitabilnosti potrebno je mijenjati se i više pažnje posvetiti upravljanju troškovima. To će bitno karakterizirati već započete napore Uprave i u idućoj poslovnoj godini. Dakle, naredna poslovna
godina bit će određena time da pokušamo i dalje održati maksimalno visok rast prihoda te se fokusirati na troškove. To je potrebno zbog stabilizacije novčanog toka, uzrokovanog vlastitim neracionalnostima s jedne strane i zbog toga što se naglašavaju uvjeti poslovanja na našim najvećim sredstvima s dru
ge strane. Siguran sam da se svi možemo složiti da svaki saziv Uprave Podravke vodi maksimalno moguću brigu o socijalnom položaju radnika pa će jednako tako i ova Uprava. Svi smo svjesni teškoće vremena u kojem živimo i bit ćemo usmjereni da se naprave uštede u poslovanju, a da ne utječu na primanja zaposlenih rekao je Zdravko Šestak.
Promjene iz okruženja utječu na naše poslovanje, a što će nam donijeti te promjene, vidjet će se u idućem razdoblju. Vjerujte u kompaniju u kojoj radite i ovoj upravi i menadžmentu, kao što vjeruje i Uprava Podravke, jer nema razloga ne vjerovati poručio je Zdravko Šestak, dodavši kako će Uprava raditi na tome da se kompanija razvija i ponovo bude najbolja u Hrvatskoj, a problemi koji
su nastali, bilo vanjskim utjecajem ili smo ih sami izazvali, bit će ispravljeni.
Dosadašnje su promjene, nadam se, dobro prihvaćene, a mi ćemo učiniti sve da kada se govori o našoj firmi, to bude o našim poslovnim uspjesima. Zajedništvom sve to možemo postići rekao je predsjednik Uprave Podravke, koji je odgovarajući na pitanja radnika posebno naglasio kako ne radimo u pojedinim tvornicama, nego radimo u Podravki i tako treba promišljati i odnositi se prema poslu. Čestitajući božićne i novogodišnje blagdane, Zdravko Šestak još je jednom podsjetio kako su vrata predsjednika Uprave Podravke otvorena svim Podravkinim zaposlenicima.
Ines BanjaninSnimio B. Godek
U utorak održan Skup radnika Podravke d.d.
Za ostvarenje profitabilnosti potrebno se mijenjati i više pažnje posvetiti upravljanju troškovima
Podravka je i dalje kompanija sa srcem,a snažni otkucaji njenog srca mogu se
daleko čuti
Razgovor s predsjednikom Uprave Podravke Zdravkom Šestakom
Razgovarala: Dijana JendrašinkinSnimio: Berislav Godek
Podravka završava poslovnu godinu u kojoj se mnogo toga promijenilo. Imenova
na je nova Uprava, odvažnije su se počele donositi odluke, te je nakana ka optimiziranju proizvodnih procesa počela uštedama na svim razinama. Stoga su s pravom sve oči Podravkaša uprte u 2009. godinu te očekivanja što će donijeti, hoće li se ostvariti zacrtani planovi, te kakva su promišljanja prvog menadžera kompanije, predsjednika Uprave Zdravka Šestaka.
• Hoće li godina na izmaku završiti onako kako ste priželjkivali?
S jedne strane da, no s druge strane ne. Zadovoljan sam rastom prihoda koji su, kad se osvrnem nekoliko godina unatrag, mnogo viši, usudim se reći, najviši dosad. Riječ je, prije svega, o organskom rastu. Dvoznamenkasti rast Podravka je ostvarila u ribljem programu Eva, te asortimanu povrća, a značajne rezultate imale su i druge marke, čak i Vegeta. Izuzetak su, pak, pića jer nesporno je kako je to trenutačno naš najproblematičniji sektor. Treba ipak naglasiti kako je kampanja Studene, posebice nakon rebrandinga dala dobre rezultate, ali ne stojimo dobro sa Studencem. Preuzimanje branda Lero pokazuje se opravdanim, ali je tu problem punionica u Rijeci, pa nema racionalizacije troškova. Zato ćemo punjenje Lera prebaciti u Lipik, gdje su za to minimalna ulaganja, a ostvarit će se veća efikasnost. Istaknuti valja
kako su sva pića od 1. rujna povezana u jednu poslovnu cjelinu i da imaju vlastitu prodaju i marketing. Unatoč trenutačnim problemima, program pića i dalje će se razvijati i nema govora o njegovoj prodaji. Kad je pak o profitabilnosti Podravkina poslovanja riječ, ne mogu kriti nezadovoljstvo. Ove će godine biti iskazana druga najmanja dobit u posljednjem desetljeću. Niža je jedino bila ona za prošlu kalendarsku godinu. To znači da na profitabilnosti, koja se već poduže iskazuje kao najozbiljniji problem, treba još ozbiljno poraditi.
• Mnogi se pitaju kako će se najavljena kriza odraziti na poslovanje Podravke?
Nova Uprava Podravke s troškovima, odnosno štednjom, počela se suočavati nakon godišnjih odmora, dakle još u kolovozu. Nismo čekali kraj godine da nam netko drugi kaže kako je situacija ozbiljna, da moramo početi štedjeti, odnosno da recesija već kuca na naša vrata. Bili smo svjesni kako se situacija razvija i tako smo se odmah počeli ponašati. U međuvremenu su krizni trendovi zahvatili i pojedine proizvodne sektore, ponajprije drvni i građevinski. Prehrambena je industrija, srećom, među onima koje će kriza zahvatiti među posljednjima, a možda i ne većim intenzitetom. U toj će domeni lošije proći oni koji su podložni impulsnoj kupnji, odnosno proizvodi koji nisu važni za prehranu jedne obitelji u onom užem smislu, poput slatkiša, grickalica i sl. U prehrambenoj će industriji biti najugroženije male i srednje tvrtke, jer zbog nedostatka bankovnih kredita često neće imati
ni za obrtna sredstva, a kamoli za financiranje razvoja.
Podravku najviše brine ono što će se događati oko hrvatskog turizma, koji je također ugrožen. Ako će hoteli u sezoni biti poluprazni, dovodi se u pitanje realizacija našeg gastro programa. Mi ćemo i u tome poduzeti neke korake, no velike turističke podbačaje, pogotovo vezane uz masovni nedolazak stranih turista, nije moguće nadoknaditi. Vjerujemo, ipak, da ćemo kriznu 2009. uspješno prebroditi.
• Imaju li Podravkaši razloga za zabrinutost kad je o otpuštanjima riječ?
Ovom prilikom mogu svima potvrditi da sustavnog otpuštanja radnika u 2009. godini neće biti. Odlazit će samo oni za koje se optimalizacijom proizvodnje pokaže da su nepotrebni u pojedinim pogonima ili službama, ili da određene poslove ne mogu obavljati, a kompanija će ih zbrinuti na primjereni način. Da potkrijepim to i konkretnim
primjerom, upravo je u prosincu 55 radnika sa smanjenim radnim sposobnostima napustilo kompaniju, i to sa stimulativnim otpremninama. Istodobno je 61 donedavni rukovoditelj ili stručnjak napustio kompaniju zbog racionalizacije upravljačkog sustava i nekih zajedničkih službi, a od toga je s polovicom sklopljen sporazumni raskid radnog odnosa, dok su ostali dobili otpremnine.
Iduće godine također slijedi optimalizacija radnih mjesta i to na način ako se u jednoj tvornici pokaže višak nekoliko radnih mjesta, a u drugoj uvidi potreba za novim zaposlenicima, napravit ćemo preraspodjelu. Bit će, stoga, češći ti prelasci stalno zaposlenih s jednog na drugo radno mjesto, a manje će se koristiti sezonska radna snaga koja dolazi preko agencija za zapošljavanje. Fluktuacija radne snage, dakle, iz jednog pogona u drugi, posve je uobičajena i to je ono što radnici Podravke mogu očekivati. Smanjivat će se i nemati
čno poslovanje, opet preko stimulativnih otpremnina ili promjenama radnih mjesta, ali izdvajanja nekih novih cjelina do daljnjega neće biti. Sve se to može shvatiti kao i stalni proces restrukturiranja, gdje se promjene događaju u hodu i prilagođavaju potrebama.
• Vrlo brzo nakon dolaska na čelno mjesto kompanije, ostvarili ste i prvu akviziciju, kupnju brandova Čoko i Čokolešnik. Hoće li Podravka iduće godine pokušati nešto takvo ostvariti i na inozemnim tržištima?
Što se akvizicija na drugim tržištima tiče, u pregovorima smo oko dvije mete, no o imenima nije nimalo mudro unaprijed govoriti. Želio bih naglasiti da će ova kriza otvoriti i nove prilike za akvizicije, jer će se već za koji mjesec pojaviti problemi u nizu manjih tvrtki, o kojima danas još nitko ne razmišlja. Mi ćemo pratiti razvoj situacije i možda se usmjerimo na neku dosad neočekivanu metu, koja će u kriznoj okolnosti i stajati puno manje nego u prosperitetnom razdoblju.
• Zašto Podravka nije kupila pazinski Puris?
Išli smo do kraja nadmetanja za tu kompaniju, ali činjenica jest kako je cijena bila daleko viša od realne, čak i ako bi se računala određena sinergija Purisova i Podravkina mesnog asortimana. Uz to, neke od deset Purisovh farmi nemaju riješene ”papire”, ili neke proizvodne i ekološke standarde, tako da bi i u tim segmentima trebala velika financijska ulaganja. Bilo je,
dakle,vrlo uvjerljivih razloga zašto smo tu akviziciju prepustili Gavriloviću.
No, ima i drugih tvrtki, što znači da i u mesnoj industriji namjeravamo nešto kupiti, kako bismo zaokružili Daničin asortiman, a i smanjivali troškove. Za jednu mesnu industriju trenutno, naime, radimo “due dilligance”, dakle cjelovito ispitivanje njenog tržišnog položaja i perspektivu. Možda ubrzo uslijedi ta kupnja. Podsjetit ću još jednom da će kriza i u mesnoj industriji ubrzo otvarati nove prilike, jer je mesni biznis najmanje profitabilan i na taj način izložen opasnosti od nedobivanja kredita. Posljedica će biti nagla prodaja tih tvrtki.
• Može li se očekivati kako će se u 2009. rješavati pitanja dionica u državnom vlasništvu?
Načitao sam se i naslušao raznih kombinacija, koje su išle iz jedne krajnosti u drugu. Moram napomenuti da otkad sam predsjednik Uprave sa mnom nitko iz državnih fondova o mogućoj prodaji dionica koje su u državnome vlasništvu nije razgovarao. Vjerojatno je istina kako država ne razmišlja o prodaji Podravkinih dionica i nema mjesta raznim špekulacijama. Radnici Podravke imaju Upravu koja vodi kompaniju koju voli, kojoj je odana i koja će učiniti sve da vrati Podravkašima povjerenje koje su nekad imali. Ističem kako ćemo čvrsto, s mnogo volje i optimizma čuvati ono što se godinama gradilo kako bi Podravka i dalje bila ”kompanija sa srcem”, a naša je zadaća učiniti sve da se primijeti kako nam je bilo toliko snažno da se otkucaji srca mogu daleko čuti. n
� Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008. �Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008.
Ivan Haramija - Hans, Podravkin umirovljenik i stalni suradnik lista Podravka kao karikaturist∆ moj hobi
Vjerniku pomaže vjera, a Hansu karikatura, humor i ironijaPiše: Slavko PetrićSnimio: Berislav Godek
Prije olovke u ruci najvažniji je kod malog Ivana Haramije bio ribički
štap. Bicik, blinker i kilometri od Oporovca do Podbresta i poznavanje svakog dravskog trčka ispod kojeg se riba krila bili su prvo Hansovo, pod kojim nadimkom ga svi znaju, bježanje od ”grubijanstva” u rodnom Prelogu, a prve naznake karikature spoznavao je u knjižicama o Bobiju i Rudiju za putovanja s majkom vlakom put Čakovca. Pamti prvi postavljen školski pano slika samo njemu posvećen koji je otkrio njegove crtačke i karikaturne sklonosti. Osnovnu školu završio je u Prelogu, gimnaziju u Čakovcu, gdje je u karikaturalnom tonu naslikao svoje profesore, na Pedagoškoj akademiji bio je na studiju likovnog odgoja, a kao nastavnik to je umijeće prenosio djeci u Prelogu i Donjoj Dubravi. Išlo mu je pisanje, volio je hrvatski, a posebno povijest, ali je prevladala karikatura, jer se zgotavlja prije od drugog i
donosi brže rezultate. Notu žaoke odavao je Ivo za studentskih dana, ali svoje radove nije objavljivao.
Iz škole je ”pobjegao” u kulturu preloške mjesne zajednice, a tada počinje i prva suradnja koju je Haramija ostvario s Podravkinim novinama. Njegove karikature ugledale su svijetlo dana u tada ljutom ”Feferonu” za Čičinovo vrijeme. Ivan HaramijaHans stječe kroz Podravkine novine i reputaciju jednog od naših najboljih karikaturista. U ”Feferonu”, kaže, objavljena su mu
i neka od najboljih ostvarenja Međimurec s podravskom ”putovnicom” koju je koristio i za mnogih izložbi u inozemstvu gdje je primio više priznanja i nagrada nego doma. A osim u Podravki, gdje i danas surađuje, objavljivao je u ljubljanskoj Pavlihi, Večernjem, Glasu Podravine, Međimurju...
Karikatura je za Ivana ”gemišt” između umjetnosti i novinarstva, a uvijek na nešto ukazuje i to na smiješan, ironičan, satiričan pa čak i na zločest način. Iako je Hans po prirodi optimist i sve okreće na zafrkanciju, smatra da karikatura nije neozbiljna stvar. Najviše mu leže one sa satiričkim štihom i koje nisu crtani vicevi. Reći puno sa što manje detalja, to je umijeće.
Iza njega četiri su knjige karikatura, ali ne razmišlja o njima, već što može još uraditi. A sigurno može premda je još od 1995. narušenog zdravlja (moždani udar) nakon čega je kao Podravkaš (referent za kulturu) otišao u mirovinu. Tu je počela njegova ozbiljna borba za život koju je Hans dobio. Zahvaljujući tjelesnom vježbanju, koje i da
nas svakodnevno primjenjuje, prohodao je u toplicama. Kada mu je bilo u životu najteže Ivan je sve to okrenuo na smiješnu stranu pa je takav i rado viđen gost za pregleda u Vinogradskoj u Zagrebu.
Od krikaturista u Hrvatskoj izdvaja Ota Reisingera, u novije vrijeme Srećka Puntarića, odličan mu je i Splićanin Luetić, dok kod koprivničkih cijeni Branka Doleneca kao što je i Boršu prije.
U mirovini radi nejednakim ritmom zahvaljujući i tome što svi od karikature bježe, što karikature nisu baš na cijeni. Iako zna biti i politički ”in”, stranački je nesvrstan, a takvi su po njemu uvijek goli i bosi. Prati događanja da bi mogao biti aktualan s perom i tušem, odnosno flomasterom, poštuje pametne ljude. Supruga, odgajateljica Vera, u umirovljeničkim danima Hansova je potpora životu i u djelatnosti koja mu čini smisao života. Nije mu više korektiv, odustala je od savjeta, ali gleda, prati i napominje ”Vjerniku pomaže vjera, a Hansu humor i ironija”. n
Anketa među zaposlenicima Podravke
U ovoj anketi provedenoj među zaposlenicima Podravke željeli smo doznati što biste voljeli čitati u listu “Podravka”, odnosno kakve vas teme i sadržaji zanimaju, kako bismo u tom smjeru obogatili i osuvremenili naš list koji izlazi već punih 46 godina. Pred vama je 1908. broj lista “Podravka”, a sljedeći broj novina, vodeći se prema vašim željama i prijedlozima, izlazi 16. siječnja u novom dizajnu, formatu, znatno proširen brojem stranica, novim sadržajima i temama.Do tada, ugodne blagdane i sretnu Novu godinu želi vam redakcija lista “Podravka”.
Što bi zaposlenici voljeli čitati u listu “Podravka”
Piše: Ines BanjaninSnimio: Berislav Godek
Nada Zlatar Lukavski, viši referent,
Podravka ugostiteljstvo:
Naše su novine pomalo stereotipne, zatvorene i zato izgledaju nekako previše “tvorničke”, a njihov se izgled već dugo vremena nije mijenjao. Što se tiče sadržaja, smatram da bi trebalo više mjesta posvetiti aktualnim temama, ali i otvoriti se prema događajima i ljudima izvan kompanije. Kvaliteta papira, kao i format samih novina odudara od ostalih novina kakve viđamo na kioscima. Novine bi, prema mojem mišljenju, trebale biti modernije, revijalnog tipa i manjeg formata, ali da ne ispadne da samo kritiziram, pohvalila bih jasne i izoštrene boje u tiskanom obliku.
Božidar Belec radnik u proizvodnji:
Ono što bih osobno volio doznati iz naših novinama su informacije o sindikalnim akcijama, odnosno informacije o mjestima gdje se mogu kupiti Podravkini proizvodi na akciji. Smatram da je u listu previše pohvala, a nedovoljno se piše o samim radnicima. Zanimaju nas sve teme koje se tiču pitanja radnika, ali i druga zbivanja koja se odvijaju u gradu. Radnici vole biti informirani, ali i čuti istinu. Također mi nedostaje križaljka u novinama, ali i nagradna igra za Podravkaše. Primjerice, zašto ne or
ganizirati nagradnu igru u kojoj bi nagrađeni dobili Podravkine proizvode ili ulaznice za utakmice, jer i malo već znači puno. Više kratkih informacija sadržajno bi obogatilo list. Korisni su savjeti liječnika, a zanimljivi su i recepti, ali s namirnicama koje su nam svima dostupne.
Natalija Milošević, financijski referent, Riznica:
Informacije koje pročitam u petak u novinama nisu mi novost, jer se svakodnevno informiram putem Podravkinog intraneta. Međutim, uvijek rado pročitam razgovore s vodećim ljudima naše kompanije. Htjela bih da se u novinama zaposlenicima pruži mogućnost objavljivanja vlastitog teksta, ako su sudjelovali na seminarima, edukacijama i slično. Jedan od mojih prijedloga bio bi da se u svakom broju novina predstavi služba ili sektor unutar kompanije pa da na taj način svi mogu upoznati odgovornosti i zaduženja ljudi iz pojedine cjeline. Također bi bilo zanimljivo doznati mišljenja novih zaposlenika ili Podravkinih stipendista. To bi obogatilo sadržaj naših novina, kao i informacije o Podravkinim internacionalima i predstavništvima, ali i o poslovanju konkurentskih kompanija. Voljela bih pročitati preporuke stručne literature, savjete o poslovnom odijevanju, bontonu, komunikaciji... te informacije gdje se na primjer mogu kupiti Podravkini proizvodi na akcijama i, naravno, recepti poznatih kuhara, koje inače pročitam na portalu Coolinarike.
Robert Rac, voditelj poslova, Informatika:
Podravkine su mi novine izvor informacija o događajima u kompaniji. Dosta sadržaja objavljenog u novinama doznam i ranije putem intraneta, ali naše novine čitaju i bivši Podravkini zaposlenici, umirovljenici i drugi kojima intranet nije dostupan, tako da su mnogima te informacije nove. Me
ni je osobno najzanimljivije u novinama pročitati razgovore s ljudima iz Podravke, a naročito s onima s kojima surađujem. Budući da ne pratim sport, ta mi stranica nije naročito zanimljiva, ali volio bih da se više piše o Podravkinim zaposlenicima, a predložio bih i manji format od postojećeg, na primjer poput “24 sata”.
Vjekoslav Lukanec, voditelj izvoznih poslova, Danica:
Redovito čitam svaki broj Podravkinih novina i najzanimljivije su mi prva i druga stranica, ali čitam i druge sadržaje ako mi naslovi privuku pozornost. Od sadržaja postojećih novina ništa ne bih oduzeo, jer su obuhvaćene različite teme, od poslovanja, preko kulture do sporta, ali bih nešto i dodao, na primjer tko je djelatnik mjeseca i u razgovoru otkriti zašto je baš on izabran. Također bi bilo zanimljivo pročitati kronološki pregled najvažnijih događaja u kompaniji, ali i drugih zbivanja izvan kompanije, poput onih objavljenih na Bintranetu. Volio bih i da se radnicima omogući da sami sudjeluju u kreiranju novina ili da barem daju svoje prijedloge uredništvu. Novine su tiskane na visoko kvalitetnom papiru pa bi se možda nauštrb te kvalitete mogao povećati broj stranica kako bi bilo više razgovora sa zaposlenicima, koji su sada zastupljeni uglavnom u rubrici “Moj hobi”.
Marcel Janeković, direktor marketinga Dodaci
jelima:
Imao sam prilike vidjeti nekoliko internih glasila pojedinih hrvatskih kompanija i moram priznati da ih list Podravka svojom kvalitetom daleko nadmašuje. Iako smatram da interne novine uspješno ispunjavaju svoju primarnu funkciju, prostora za napredak vjerojatno uvijek ima. Svaki tjedan volim ih prolistati i saznati što ima novo u kompaniji. No, volio bih da se časopis u budućnosti malo modernizira u grafičkom dizajnu i temama. Bilo bi zanimljivo kada bi tekstovi postali angažiraniji, kada bi se, na primjer, uvela tema broja koja bi bila obrađena ili komentirana s nekoliko različitih perspektiva…
Davor Rajšel, voditelj proizvodnje, Mlin:
List “Podravka” ima svoju tradiciju i kontinuitet izlaženja i jedna smo od rijetkih kompanija, koja se time može pohvaliti. Tijekom godina novine su se razvijale, međutim još je uvijek prostora za njihovo obogaćivanje. Budući da su namijenjene radnicima, trebale bi biti više usmjerene na pitanja radnika i sindikalne aktivnosti. Primjerice, razgovori s radnicima po pojedinim tvornicama, ali i zanimljivosti iz okruženja. Ne treba se “začahuriti” nego dati prostora zanimljivim temama i izvan kompanije i doznati kako “dišu” druge firme.
Ksenija Horvat, samostalni referent prodaje, glavna povjerenica Sindikata
PPDIVa Podravka:
Promjene su uvijek dobro došle, a željela bih da u njima ima više prostora za naše radnike. No najprije bi trebalo definirati tko doista jest u ciljanoj skupini čitača, odnosno kome se kroz Podravkine novine želimo obratiti. Ako to doista jesu naši radnici prije ostalih, predlažem da se kroz novine promiču tradicionalne, bezvremenske ljudske vrijednosti kako ih je po dolasku na mjesto predsjednika Uprave naglasio i Zdravko Šestak, a koje naši radnici posjeduju i u skladu s njima se ponašaju i na svojim radnim mjestima. Značajnu ulogu tvorničkih novina vidim i u tome da svima nama kojima su sudbine povezane kroz kompaniju kvalitetnim i pravovremenim informacijama pomognu da bolje razumijemo i lakše prihvatimo promjene koje se sve češće događaju u samom poduzeću ili njegovom okruženju. Bilo da se radi o promjenama u načinu rada, ponašanja ili pak cjelokupnog poslova
nja. Ljudski je osjećati oprez ili neizvjesnost kod promjena, međutim ako se radnike informira na vrijeme i istinito o ciljevima i pozitivnim učincima koje će te promjene donijeti, tada ćemo ih svi mi lakše i prihvaćati, a samim tim i provoditi.
Petar Kopornić, vozač motornog vozila,
Logistika
Mislim da bi u internim novinama trebalo biti više tema koje se bave pitanjima radnika i njihovim socijalnim statusom. Također bi me zanimale informacije iz poslovanja, ali i okruženja, odnosno usporedba s drugim, konkurentskim proizvodima, te problemima s kojima se susrećemo na tržištu. Svakoga petka pročitam list Podravka i smatram da ima dovoljan broj stranica, ali naravno, još bi se sadržajno mogao nadopuniti, primjerice o aktivnostima udruga, sindikata ili kulturnoumjetničkog društva koje djeluju unutar firme. Također, radnike zanimaju njihova prava pa bi im bilo korisno dati i takve informacije.
Piše: Željko Krušelj
Ovih je dana, zasićenih pesimističnim izjavama o onome što slije
di u 2009., netko dobro uočio da gospodarske krize ne moraju nužno imati samo negativne posljedice. Činjenica je da je hrvatsko gospodarstvo već podulje išlo u krivom pravcu. Ponajbolje se to vidjelo po tome što je uvoz opet puno brže rastao od izvoza, tako da se ubrzano povećavao vanjskotrgovinski deficit. Možda je najtragičnije da se nekontrolirani uvoz odnosio i na hranu, za što Hrvatska ima ogromne resurse i iznimno kvalitetne proizvođače, ali je prevagu dobila nekvalitetna ali i nešto jeftinija roba iz uvoza.
Kreditno je, pak, zaduženje u inozemstvu preraslo sve razumske okvi
re i postalo ozbiljno opterećenje za funkcioniranje središnje vlasti. Godina koja dolazi, poznato je, bit će zapamćena i po rekordnoj otplati prispjelih deviznih obveza. Možda i one same po sebi ne bi trebale biti nerješivi problem, ukoliko pretjerano ne podbaci turističke sezona, ali tu je i sve veće zaduživanje na domaćem tržištu. Nije, stoga, čudno da je oko prijedloga za zamrzavanje plaća državnim službenicima bilo toliko buke, jer će se i 0,88 posto proračunskog deficita teško pokriti. Ukratko, ovako više nije išlo. Sada je pravo vrijeme za cjelovita preispitivanja i prestanak trošenja iznad realnih mogućnosti. Promotre li se analize i komentari vodećih hrvatskih gospodarstvenika, izvjesno je da će se ključna bitka narednih mjeseci voditi oko kreditiranja proizvodnje, pogotovo one vezane uz izvoz. HBOR, primjera radi, traži sredstva kod domaćih banaka i europskih investicijskih banaka, budući da ih nije mogao osigurati iz državnog proračuna, gdje za iduću godinu dobiva 490 milijuna kuna, što je za 30 milijuna manje nego u tekućoj godini. HBOR na taj posredni način navodno namjerava prikupiti dodatnih 200 milijuna eura. Ta bi sredstva trebala predstavljati onu slamku spasa za ionako uzdrmane izvoznike. U tom se kontekstu zanimljiva ideja pojavila na sjednici Ekonomskog vijeća, savjetodavnog Vladinog tijela.
Ono se ne može pomiriti s činjenicom da bi 1,7 milijardi kuna išlo za povećanje plaća javnom sektoru, što je i razlog napuštanja prvotnog koncepta nultog deficita. Najnoviji je prijedlog premijeru Sanaderu da za rast tih plaća iskoristi 700 milijuna, dok bi milijarda ostala za očuvanje radnih mjesta. Obrazloženje bi bilo da se ipak pokazuje kako će ono što slijedi biti bitka za očuvanje radnih mjesta, a ne za rast standarda zaposlenika, kako to vjeruju hrvatski sindikalisti. Tim bi se novcem spašavale, dakle, tvrtke koje imaju razvojni potencijal, ali ih nedostatak obrtnih sredstava, odnosno novca potrebnog za pripremu izvoznih programa, sputava u poslovanju.
S druge strane, upravo je krizno razdoblje pogodno da se i tu napravi re
da. Višegodišnji gubitaši, koji i nadalje nemaju jasnih projekata razvoja, morali bi napokon u stečaj, jer je socijalno zbrinjavanje njihovih radnika osjetno manji trošak nego uzaludno trošenje novca za oporavak. Mnogo je pametnije taj novac “upumpavati” u izvoznike, jer na taj način ne samo da se podstiču oni najbolji za još veću proizvodnju i zapošljavanje, nego se vraćaju i devize za otplate nagomilanih kredita. S takvim se selektivnim pristupom slaže i Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Još je određeniji Darinko Bago, predsjednik udruge koja okuplja hrvatske izvoznike. On drži da bi najbolji potez za rast izvoza bilo donošenje zakona o subvencioniranju kamata izvoznicima, kako na sve skupljim kreditima i tečajnim razlikama ne bi bili u izravnim gubicima. Takva bi sustavna mjera zasigurno pomagala i Podravki i drugim velikim izvoznicima, jer bi im povećavala kunkurentnost na inozemnim tržištima. Štoviše, zbog visokih kamata na domaćem tržištu kapitala izvoz bi postao puno zanimljiviji i onima koji su dosad bili čvrsto usmjereni samo na hrvatsko tržište.
Razmišljajući o mogućim rješenjima za rast proizvodnje i izvoza u
recesivnim okolnostima, sve više gospodarstvenika upozorava da i zemlje EUa posežu za suspenzijama svojih agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi i na taj način štitile vlastito gospodarstvo. Hrvatska ne bi trebala, kažu, biti otvorenija za uvoz od drugih, koji raznim pravilnicima o kvaliteti, od hrane do tekstila, obuće i tehničke robe, onemogućavaju da se određeni proizvodi pojavljuju na njihovim policama. Naš je problem, međutim, u tome što se ne primjenjuju ni propisi koji postoje, a već bi to mnogim proizvođačima pomoglo da lakše prebrode krizno razdoblje. n
NAŠA POSLA
Poziv na subvencioniranje kamata izvoznicima
∆
Ekonomsko vijeće predlaže da milijarda kuna umjesto u planirane plaće javnom sektoru ode u krizni fond za očuvanje radnih mjesta
Piše: Matija Hlebar
Vodeći se načelima društveno odgovornog poslovanja Podravka redo
vito izvještava javnost i sve interesnoutjecajne skupine (dionike) o svojim postignućima u smjeru održivog razvoja. Zato je Izvješće o održivom razvoju Grupe Podravka za 2007. godinu rezultat integriranog koncepta društveno odgovornog poslovanja (DOPa) prema kojem Podravka u svoje poslovne aktivnosti i odnose, na dobrovoljnoj osnovi, uključuje brigu za društvenu zajednicu i zaštitu okoliša. Ovaj poslovni koncept, koji se već desetljećima razvija i unapređuje u Podravki, potiče donošenje poslovnih odluka uzimajući u obzir ne samo profit, već i okolišne i društvene utjecaje gospodarskih aktivnosti.
Podravkina praksa izvještavanja o održivom razvoju datira iz 2003. godine, kada je prema vlastitom konceptu napravljeno prvo Izvješće. Za razliku od tadašnjeg pristupa, danas se Podravkina izvješća o održivom razvoju rade sukladno najnovijim Smjernicama Globalne inicijative za izvještava
nje (Global Reporting Initiative GRI). To znači da Podravkini stručnjaci u praksi, već treću godinu za redom, potpuno samostalno primjenjuju metodologiju koja trenutno predstavlja najbolji i najprihvaćeniji svjetski standard za izvještavanje o održivom razvoju. Upravo iz tih razloga je prošlogodišnje Podravkino Izvješće uvršteno među prvih 10 na svijetu, prema istraživanju o primjeni najnovijih Smjernica koje je GRI proveo na uzorku svjetskih prehrambenih kompanija.
Pet najvećih dobiti za Podravku od novog Izvješća o održivom razvoju jesu:
• sustavno praćenje i cjelovito sagledavanje ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka u poslovanju,
• prepoznavanje novih prilika i mogućnosti za daljnji razvoj kompanije,
• doprinos organizacijskom učenju kroz komunikaciju i timski rad više od pedeset stručnjaka iz prehrane i farmaceutike,
• prepoznavanje mogućih doprinosa pojedinih sektora i zaposlenika održivom razvoju cijele kompanije,
• cjelovita slika uloge kompanije u društvenoj zajednici u kojoj posluje.
Vodstvo Podravke podržava ideju izvještavanja o održivom razvoju radi daljnjeg razvoja principa DOPa u kompaniji i povećanja transparentnosti poslovanja putem redovitog informiranja javnosti o okolišnim i društvenim učincima poslovanja. Smjernice GRIa koriste se u tom procesu jer predstavljaju objektivne indikatore za praćenje trendova u razvoju kompanije te omogućuju usporedbu vlastite uspješnosti s konkurencijom.
Temeljem navedenog, i predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak u svojoj izjavi na početku Izvješća o održivom razvoju za 2007. godinu ističe:
”Kroz integraciju načela društveno odgovornog poslovanja u strategiju, kompanija ima mogućnost steći veliku konkurentsku prednost pred ostalima. To znači unaprijed razmišljati o održivom razvoju, odnosno o usmjeravanju dijela sredstava u investicije za budućnost kako kompanije tako i lokalne zajednice i društva u cjelini.
Zaposlenici su vrlo važan, ako ne i najvažniji dionik kada razmišljamo o društveno odgovornom poslovanju kao o strateškom opredjeljenju jedne kompanije. Oni su nosioci upravljačke i izvršne funkcije te će o njihovoj predanosti radu i težnji da se poslovanje vodi načelima održivog razvoja ovisiti i daljnji razvoj u društveno odgovornom smjeru. Ulaganjem u znanje zaposlenika, motiviranjem zaposlenika i stvaranjem takvog sustava u kojem će svaki zaposlenik prepoznati i dati svoj doprinos društvu i održivom razvoju kompanija osigurava svoju budućnost.
Podravka je kroz sve godine svoga djelovanja nastojala unapređivati ideju društveno odgovornog poslovanja u lokalnoj zajednici i šire kroz razvijanje i poticanje niza gospodarstvenih i socijalnih programa, kulturnih i sportskih aktivnosti te pružanjem pomoći uvijek kada je to bilo potrebno. Tek u nekoliko proteklih godina ta dodatna vrijednost kompanija počela se prepoznavati kao konkurentska prednost.” n
Objavljeno novo Izvješće o održivom razvoju Grupe Podravka
Druženje novinara u ”Štaglju”
Domjenak za koprivničke novinare, kojemu su prisustvovali i
predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak te član Uprave Josip Pavlović, održan je u ponedjeljak u ”Štaglju”.
Uz druženje i ugodnu atmosferu, kojoj su doprinijele gastronomske majstorije Podravkinih promotora kulinarstva, posebno iznenađenje bio je somelijerski tečaj Darka Pernja
ka, poznavatelja vrhunskih vina. U ovoj kratkoj, ali poučnoj edukaciji mogli su naučiti razlikovati kvalitetu bijelih i crnih vina sudeći prema boji, gustoći, mirisu i okusu.
Možda zbog izvrsnih vina, ali i zbog želje za zajedničkim okupljanjem i prisjećanjem nekih proteklih novinarskih dana, ovo je ugodno druženje potrajalo do kasnih večernjih sati. n
� Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008. �Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008.
Smijeh je toliko često ljudsko iskustvo da zaboravljamo koliko je taj smi
jeh u biti čudan i neobičan. Opće je poznata stvar da smijeh ima medicinske koristi. U zadnjih nekoliko godina grupa znanstvenika pokušava otkriti fiziologiju smijeha i prirodu tih dokazivih koristi. Razumije se, još dosta posla na tom području treba obaviti. Međutim, početni rezultati su ohrabrujući. Sve ukazuje da je smijeh zaista dobar za nas.
Smijeh je duboko usađen u našu evoluciju, javljajući se prije jezika. Smijeh zahvaća čitavo tijelo. Ako je to vic koji čujemo, fenomen započinje u slušnim živcima u ušima. Ako je to neka duhovita karikatura, program bude aktivan očima. Ako škakljanje, živci u koži šalju električne impulse u kičmenu moždinu i dalje prema mozgu. Bez obzira na uzrok smijeha, nitko ne zna u potpunosti što se događa za vrijeme smijeha. Istraživanja su u toku. Ona ukazuju da se u to vrijeme u mozgu događaju kemijski procesi koji stimuliraju one dijelove mozga koji čine da se čovjek osjeća dobro. Nešto slično onome što se događa kada jedemo čokoladu ili kad vodimo ljubav.
Kad se smijemo, povećava se krvna cirkulacija u licu koja mu daje lagano rumenilo i sretan izgled. Ako je smijeh snažan, mogu se pojaviti i suze. A
suze, bez obzira jesu li potekle od sreće ili tuge, mogu smanjiti simptome stresa. Nakon epizoda smijeha, slina sadrži veću razinu kemijskih tvari koje povećavaju obrambene, imunološke funkcije organizma. Grohotom se smijati odlična je vježba za dijafragmu. Tada pluća izmjenjuju mnogo više zraka nego obično i tako obogaćuju krv s kisikom.
Za vrijeme dobrog smijeha krvne se žile šire, što ima povoljan učinak na cirkulaciju i smanjuju se šanse za nastanak krvnog ugruška.
Sve upućuje na to da smijeh ima i određeni analgetski učinak, to jest povećava toleranciju na bol. Osim toga, srdačan smijeh izaziva kontrakciju glavnih mišićnih grupa u tijelu, što znači da je smijeh i tjelovježba. Kad se čovjek smije, ubrzava se ritam srčanih otkucaja i krvni tlak raste, da bi nakon toga te vrijednosti pale ispod
temeljnih, početnih vrijednosti. Isto kao i kod tjelovježbe. Dakle, moglo bi se kazati da smijeh može biti važna i korisna tjelovježba za starije i bolesne osobe koji ne mogu izaći van i vježbati na otvorenom.
Razumljivo, smijeh izgara i nešto kalorija (otprilike 1,3 kalorije na minutu). Što se više smijete, više kalorija izgarate (jogging izgara oko 10 kalorija na minutu). Svaka kalorija je važna. Smijati se 15 minuta dnevno, kroz godinu dana, može skinuti dva suvišna kilograma tjelesne težine i to nije nešto čemu bi se trebalo smijati!
Na kraju, evo i jednog vica. Možda se netko od vas i nasmije: Štefova žena rodila blizance. Nedugo iza toga posjetio ga prijatelj Joža i zapita ga:
Čuj, Štef, jesu li ti blizanci jednojajčani ili dvojajčani?
Štef mu odgovori: „Bogme, Joža, jedan je dvojajčan, a drugo je curica. n
KINOPREDSTAVE
18. - 21. 12. “WALL*E”, američka animirana obiteljska komedija, sinkroniziran na hrvatski - u 16 sati, a u nedjelju, 21. prosinca i - u 11 sati (matineja)18. - 24. 12. “SMRTONOSNA UTRKA”, američka SF akcijska avantura - u 18 sati18. - 24. 12. “TIJELO OD LAŽI”, američki akcijski triler/drama - u 20 sati25. - 30. 12. “96 SATI”, francuska akcijska krimi drama - u 18 sati25. - 27. 12. “PRAVEDNO UBOJSTVO”, američki krimi triler/drama - u 20 sati28. 12. “SLUČAJNI ŽIVOT”, hrvatska drama iz 1969. godine, redatelj Ante Peterlić, ulaz slobodan - u 20 sati: 29. - 30. 12. “PRAVEDNO UBOJSTVO”, američki krimi triler/drama - u 20 satiREVIJA ANIMIRANIH I IGRANIH FILMOVA ZA DJECU - ulaz slobodan22. i 23. 12. “DON QUIJOTE - MAGAREĆA POSLA”, animirani film, sinkroniziran na hrvatski - u 16 sati24. i 25. 12. “ČIČA MIČA, (NE)SRETNA JE PRIČA”, animirani film, sinkroniziran na hrvatski - u 16 sati26. i 27. 12. “RUŽNO PAČE I JA”, animirani film, sinkroniziran na hrvatski - u 16 sati28. i 29. 12. “PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE”, igrani avanturistički film - u 16 sati30. 12. “KUNG FU PANDA”, animirani film, sinkroniziran na hrvatski - u 16 sati
Kino Velebit u Koprivnici Kako smijeh utječe na svaki dio našeg tijela
SPORT
OBAVIJESTI∆
LIJEČNIK ZA VAS∆
Piše: dr. Ivo Belan
∆
Otvorena izložba ”Slastice u Koprivnici”Muzej grada Koprivnice
Obavijest o prodaji ribeOdjel prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da mogu
kupiti ribu u ribarnici ”More” na gradskoj tržnici uz mogućnost plaćanja na tri rate putem ustega na plaći. Prodaja će se odvijati 22. i 23. 12. od 14 do 17 sati.
Kupnja je moguća uz predoćenje radne iskaznice.
Mješoviti pjevački zbor Podravka
Pjesmom slave BožićMješoviti pjevački zbor Podravka u subotu 13. prosinca sudje
lovao je na koncertu u Virovitici pod nazivom Ususret Božiću a na poziv Hrvatskog pjevačkog društva ”Rodoljub”, jednog od najstarijih pjevačkih amaterskih zborova u ovom dijelu Hrvatske. Koncert je održan u tamošnjem Gradskom kazalištu pod geslom ”Rodoljub i prijatelji” jer već tradicionalno krajem godine ”Rodoljub” poziva u goste zborove s kojima njeguje dugogodišnju suradnju. Uz pjevače Podravkinog KUDa nastupili su i gosti iz mađarskog Barcsa i Karlovca. Poslije koncerta gostoljubivi domaćini priredili su večeru uz zajedničko druženje.
Već tradicionalno Mješoviti pjevački zbor Podravke održat će i cjelovečernji Božićni program u petak 26. prosinca, na blagdan Sv. Stjepana. Zbor će pjevati Svetu misu u crkvi Sv. Nikole s početkom u 18 sati. Osim pučkih popijevki, zbor će kao dodatak izvesti i nekoliko svjetovnih Božićnih pjesama, uz pratnju na orguljama profesorice Natalije Imbrišak. D. N.
Literati KUD-a Podravka gostovali u područnoj
školi BakovčiceČlanovi Literarne sekcije KUDa Podravka odazvali su se pozi
vu Radovana Kneževića, ravnatelja područne škole Bakovčice da nastupe sa svojim literarnim radovima.
Program je započeo prikazom božićnih običaja Radost Božića u Bakovčicama što su prezentirali učenici škole. Nastavljeno je otvorenjem izložbe radova slikarice Vlatke Forko, a članovi Podravkine literarne sekcije recitirali su prigodne božićne pjesme, a program je popraćen glazbenim točkama umjetnika. Na kraju manifestacije predsjednik Literarne sekcije Domagoj Švabek predao je prigodne božićne poklone KUDa Podravka učenicima područne škole Bakovčice. D. Š.
Izložba je postavljena uz 10. godišnjicu postojanja Podravkine marke Dolcela
Jučer, 18. prosinca 2008. godine, u Muzeju grada Koprivnice otvorena je izlož
ba „Slastice u Koprivnici“, četvrta po redu iz ciklusa ”Stara umijeća i znanja“. Izložba je postavljena uz 10. godišnjicu postojanja Podravkine marke Dolcela.
Izloženo posuđe i pribor, rukom pisane i tiskane kuharice, stručne knjige i alati za slasti
čarstvo, fotografije i dokumenti iz Muzeja grada Koprivnice, Muzeja prehrane Podravka, privatnih zbirki obitelji Švarc, Kovačić, Haberštok, Turković, zbirke Mare Bareza te iz obitelji koprivničkih majstora slastičara (Wener, Gregorić, Biškup, Nebi i Ristemi) uvode nas u ozračje zavidnog umijeća i kulturnog nivoa u kojem su se spravljale i posluživale
koprivničke slastice. Bogata pučka i građanska tra
dicija u pripremanju kolača, slatkiša i poslastica, upotpunjena i dugogodišnjom tradicijom Podravkinih proizvoda za pripremu slastica, njeguje se i danas. Pokazali su to učenici slastičarskog smjera koprivničke Obrtničke škole kao i gospođe iz Jagnjedovca, Bakovči
ca, Draganovca, Starigrada, Vinice, Reke i Koprivničkih Bregi, pripremivši za otvorenje izložbe dvadesetak vrsta probranih finih kolača, nositelja prehrambenog identiteta grada Koprivnice i koprivničke Podravine.
Izložba će biti otvorena do 18. veljače 2009. godine
Nada Matijaško
Izložba Krležinog naziva, u prepunoj galeriji, otvorena je u ponedjeljak u hlebin
skoj Galeriji. To je tradicionalna izložba koja se svake godine održava u Galeriji Hlebine. Važno je reći da su svi eksponati, prije nego što su se pojavili na zidovima galerijskog prostora prošli visoki kriterij stručnog odabira. Tematika ove izložbe je motiv i simbolika cvijeća u umjetnosti hlebinske škole. O izložbi je govorila ravnateljica Draženka Jalšić Ernečić, koja je napisala i sveobuhvatan predgovor o ovome događaju. Na ovoj izložbi sudjelovalo je sa 50 djela ukupno 27 slikara Likovne sekcije Po
dravke koji su prošli odabir, a to su: Slava Blažeković, Zvonimir Dangubić, Vladimir Dolenec, Alen i Stanko Gjerek, Josip Gregurić, Radovan Grgec, Vladimir Ivančan, Marica Jal
šovec, Đuro Jaković, Željko Kolarek, Zlatko i Radmila Kolarek, Vlatka Kordina, Branko Matina, Nada Pakasin Petrić, Petar Petrović, Zvonko Sigetić, Zvonimir Sigetić, Krešimir
Šafar, Zlatko Štrfiček, Denis i Mato Toth, Nikola Večenaj, Vjekoslav Viker i Nada Zlatar. Izložbu je otvorila Enerika Bijač, predsjednica Upravnog vijeća Muzeja. N. Z. L.
Izložba u Galeriji Hlebine
”Ni med cvetjem ni pravice” - motivi i simbolika cvijeća u umjetnosti hlebinske škole
Posuđe za posluživanje slastica iz zbirke Muzeja prehrane Podravke (snimio V. Kostjuk)
Seminar za povjerenike
zaštite na raduNezavisni sindikat Po
dravke i Sindikat radnika koncerna Podravka u suradnji s Visokom školom za sigurnost iz Zagreba i IPROZ d.o.o. Zagreb u Termama Jezerčica u Stubičkim toplicama organizirali su osposobljavanje povjerenika radnika iz zaštite na radu. Seminar je bio namijenjen povjerenicima radnika za zaštitu na radu i koordinatorima povjerenika radnika za zaštitu na radu kao i sindikalnim povjerenicima. Polaznicima seminara, među kojima je bilo petnaestak polaznika iz Nezavisnog sindikata Podravke te petero iz Sindikata radnika koncerna Podravka, na kraju ovog seminara dodijeljene su svjedodžbe odnosno certifikati kojim su polaznici stekli uvjerenje da su osposobljeni za zaštitu na radu. Polaznici, osim što su pratili teme koje su im prezentirali stručnjaci iz područja zaštite na radu, i sami su aktivno sudjelovali u raspravama, skupnom rješavanju zadataka kao i radu radionica. V. Indir
Razgovor s direktorom Slaven Belupa Robertom Markulinom
Slavenaši rezultatima na najbolji način prezentiraju Koprivnicu, Podravinu i
svoje sponzore
Streljaštvo
Prvi nastup Larise Musić u reprezentacijiU susretu streljačkih reprezentacija Hrvatske, Slovenije i Srbije, koji se odvijao u Zagrebu, za ju
niorsku reprezentaciju Hrvatske u disciplini standard zračna puška juniorke nastupila je i Larisa Musić iz SŠK Podravka .
Reprezentacija juniorki Hrvatske nastupila je u sastavu Tanja Perec (392), Larisa Musić (389) i Ana Kobilšek (392) otpucana kruga, te je sa ukupno 1173 postignuta kruga zauzela drugo mjesto iza prvoplasirane reprezentacije Slovenije koja je postigla 1176 krugova. Treće mjesto osvojile su juniorke Srbije sa 1166 otpucanih krugova. R. K.
Nakon dva tjedna prvenstvene stanke zbog priprema reprezentati
vnih kandidatkinja, prvenstvo je nastavljeno utakmicom ”proljetnog” dijela prvenstva. Kako bi reprezentacija imala više termina za pripreme za Svjetsko prvenstvo u svibnju 2009. godine, kuglačice će ove godine odigrati još jedno kolo. Na gostovanju u Đakovu kuglačice Podravke su tek u završnici slomile otpor mlade ekipe domaćih kuglačica.
U prvoj seriji opet paradoks novih pravila: Ljiljana Picer ukupno ruši šest čunjeva manje, ali osvaja vrlo važan poen jer je bolja za jedan set. Iskusna Osječanka Getoš u redovi
ma Đakova bolja je za 20 čunjeva od Željke Široki, koja joj je ipak ”otkinula” dva seta. U drugoj seriji Lukač s odličnim rezultatom donosi drugi poen za Podravku s 33 čunja razlike, dok povratnica u prvi sastav Ljiljana Zorec sa solidnih 546 čunjeva ipak gubi uvjerljivo od najbolje domaće igračice, bivše juniorske reprezentativke Rukavine. Prije same završnice rezultat je 2:2, a domaće imaju prednost od 14 čunjeva.
U završnici utakmice tandem Podravke Orehovec Vuka ruši svaku nadu domaćih kuglačica u moguće iznenađenje. Naše kuglačice odličnom igrom i rezultatima ”lome” otpor kuglačica Đakova. Željka
je sa 597 čunjeva podijelila titulu igračice utakmice s Đurđicom Lukač, dok Ines Vuka pobjedom donosi veliku prednost od 45 čunjeva.
Plasman: 1. Zagreb 18, 2. Mlaka 14, 3. SlobodaTVIN 14, 4. Podravka 13, 5. Rijeka 12 itd. Slijedeću utakmicu Podravka igra u Koprivnici ove subote (15 sati) s ekipom INE iz Siska. Očekuje se uzvrat za neugodan jesenski poraz (1:7) u Sisku.
Rezultati: Peršun Picer 0:1 (1,5:2,5) 522:516, Getoš Široki 1:0 (2:2) 556:536, Kulaš Lukač 0:1 (1:3) 549:597, Rukavina Zorec 1:0 (4:0) 582:546, Nikolić Orehovec 0:1 (2:2) 564:597, Mezak Vuka 0:1 (1:3) 532:577.
Ž. Šemper
Đakovo - Podravka 2:6 11,5:12,5) 3305:3369
Prva hrvatska liga - 10. kolo kuglačica
Sigurna pobjeda Podravke u Đakovu
Nakon jesenskog dijela prvenstvene sezone Slaven Belupo je sa
28 osvojenih bodova završio na četvrtom mjestu na tablici. Isto toliko bodova ima trećeplasirani Šibenik, ali Šibenčani imaju bolju golrazliku. Koprivnički nogometaši ostvarili su osam pobjeda, četiri remija i šest poraza. Puno ili malo, bilo je prvo pitanje za direktora Slaven Belupa Roberta Marklina.
Više smo nego zadovoljni s proteklom polusezonom. Imali smo sjajnih šest europskih utakmica u kojima smo, između ostaloga, pobijedili jedan puno bogatiji Aris iz Soluna. Nažalost, u prvom kolu Kupa UEFE naišli smo na jedan CSKA koji je trenutno jedan od boljih europskih klubova i protiv njih smo se u jednoj dobroj i dostojanstvenoj igri oprostili od europskog Kupa. U domaćem prvenstvu ostali smo u vrhu tablice i vjerujem da ovo četvrto mjesto naznačuje da ćemo i nakon proljetnog dijela prvenstva izboriti plasman za Kup UEFA, treću godinu za redom. Vjerujem da i za klub i za grad i za sponzore je to vrlo važno, jer protekle sezone Slaven Belupo je bio u jedanaest direktnih televizijskih prijenosa, puno je spominjan u inozemstvu i u Hrvatskoj te mislim da naš klub na najbolji način prezentira grad, Podravinu i sve sponzore.
Kakva je situacija s daljnjom izgradnjom stadiona?
Evo, bila je inicijativa grada, išli smo pogledati stadion u Insbrucku, gdje se demontira dio stadiona tribina sa Eura 2008. Međutim, konzultirajući se s ljudima iz struke, građevincima i statičarima, zaključili smo da to ne bi bilo lako prilagoditi na koprivnički stadion te uz to, upitna bi bila financijska konstrukcija s obzirom na velike troškove prijevoza. Nadam se da ćemo u suradnji s gradom naći neko optimalnije rješenje u realizaciji izgradnje stadiona do faze uvjeta potrebnih za licenciranje.
S obzirom na brojne medijske napise o odlasku Bojana Vručine, kakva je zapravo situacija s njim, te općenito tko odlazi, a tko dolazi u Slaven?
Osim brojnih upita od raznih menadžera, konkretnih ponuda iz klubova za Bojana Vručinu nema. Točnije, jedini klub koji se službeno javio je Hajduk, ali s njima još nismo sjeli kako bi pregovarali o Bojanu. Što se tiče ostalih igrača, njihove prodaje i dovođenja nekih novih pojačanja, konkretno će ovisiti o visini proračuna za iduću godinu jer se najavljuju restrikcije, smanjena davanja određenih sponzora za funkcioniranje kluba. Možda ćemo morati biti primorani prodati neke igrače, ali na taj način ćemo smanjiti neke naše sportske ambicije što mislim
da nije dobro. No, u idućih petnaestak dana imat ćemo konkretnija stajališta vezana i za godišnji proračun, a i za daljnji nastavak izgradnje stadiona. U svakom slučaju bila bi velika šteta da postignuti sportski nivo rasprodajemo.
Bez obzira na brojne poteškoće kojih će sigurno biti, vi ste i dalje optimista.
Bez obzira na situaciju oko kupnje ili prodaje igrača, nadam se da ćemo pojačanim i intenzivnijim radom te kvalitetom koju ima sadašnji trener Slaven Belupa Mile Petković, koji je i inače poznat po velikom radu, uspjeti izboriti poziciju koja će nas odvesti u Europu, a to znači jedna od prve četiri pozicije na prvenstvenoj tablici rekao je na kraju razgovora Robert Markulin.
B. Fabijanec
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke poslala je hrvatskim braniteljima grada Vukovara 20 metarsku (20 X 1,5 metara) božičnu i novogodišnju čestitku. To je najveća čestitka koju je netko izradio za grad junaka, ali i jedna od najvećih na svijetu. Branitelji Podravke željeli su i na ovaj način skrenuti pozornost
na one koji su uistinu bili prvi kad je trebalo, odnosno one koji su podnijeli najveću žrtvu za slobodnu Hrvatsku. n
UBIUDR Podravke
Dvadeset metarska čestitka braniteljima Vukovara
Čokolino višebojac u OŠ Ludbreg
Rekord u centru svijeta!Ludbrežani, koji u svakoj
prilici ističu da se u njihovom mjestu nalazi
centar svijeta, odnedavno ponosno govore i o novom sportskom rekorderu. To je Karlo Čić koji je u Čokolino višebojcu osvojio čak 170 bodova, najviše u dosadašnjim natjecanjima. Karlek, kako od milja zovu ovog učenika sedmog razreda, nije promašio ni jedan udarac na gol, najdalje je skakao, a njegova ekipa nadmašila je protivnike u grupnim igrama. Zanimljivo je da se Karlo aktivno ne bavi ni jednim sportom, ali će ga, kako je rekao primajući pehar, možda ovaj uspjeh potaći na ulazak u sportske vode. Za razliku od njega, pobjednica kod djevojčica Nikolina Crkvenčić trenira odbojku i mašta o sportskoj karijeri. Obožava sportaše pa joj je bilo drago što se na Čokolino višebojcu mogla družiti s Bojanom Vručinom, nogometašem Slaven Belupa, koji je ponikao u ludbreškoj Podravini, i Svitlanom
Pasičnik, jednom od ponajboljih hrvatskih rukometašica. Igračica Podravke Vegete razveselila je i ostale djevojčice škole u kojoj je rukomet omi
ljeni sport, a posebno Ivanu Jagić koja je zahvaljujući boljem izvođenju sedmeraca pobijedila legendarnu Cvitu i domogla se omiljenog Čokolina. Paket slatkih proizvoda Podravkin predstavnik Velimir Briški uručio je i najbolje maskiranim navijačima Marini Bulf i Peri Pavalu, te Marku Grgacu koji je odličnim obranama zaustavio udarce prvog strijelca hrvatske nogometne lige Bojana Vručine. Slatku nagradu osvojila je i Laura Kordeš koja je poželjela da u njenom svijetu postoji škola prijateljstva.
Osim po odličnim sportskim rezultatima i vatrenom navijanju posljednji ovogodišnji Čokolino višebojac bit će zapamćen i po odličnom nastupu tvirlingaša Roberte Kovačić i Tihomira Bendelja koji su istakli ozbiljnu kandidaturu za finalno natjecanje. Čokolino višebojac se nastavlja nakon školskih praznika, a prvi domaćin u 2009. godini je OŠ Brezovica. n
Rekorder Čokolina s osvojenim pokalom
� Broj 1908 • Petak, 19. prosinca 2008.
Svečanost božićnog stola upotpunite tortom od čokolade i višanja kojoj je teško odoljeti. Tortu prije posluživanja dobro ohladite i efekt oduševljenja zasigurno neće izostati!
Sastojci:Za biskvit:4 jaja 100 g šećera 200 g čokolade100 g mljevenih oraha30 g krušnih mrvica Po
dravka Za nadjev:1 kompot od višanja light
Podravka 200 g čokolade500 ml vrhnja za šlag1 šlagfix Dolcela
Priprema:
Žumanjke pjenasto izmiješajte sa šećerom. Dodajte otopljenu čokoladu, mljevene orahe pomiješane s krušnim mrvicama te čvrsto tučene bjelanjke. Smjesu lagano promiješajte i izlijte u namašćen i pobrašnjen kalup za torte (ø 26 cm). Tortu pecite u pećnici zagrijanoj na 170°C 3040 minuta. Za nadjev: višnje ocijedite i rasporedite preko ohlađenog biskvita. Čokoladu otopite u 150 ml zagrijanog vrhnja za šlag pa ohladite. Preostalom vrhnju dodajte šlagfix, istucite čvrsti šlag te postupno umiješajte pripremljenu čokoladu.
Posluživanje:Kremu premažite preko viša
nja pa tortu ostavite u hladnjaku da se dobro ohladi, a zatim poslužite.
Savjet:Biskvit možete pokapati so
kom iz kompota da vam bude sočniji.
Vrijeme pripreme: 1 sat i 10 minuta.
NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica
Za izdavača: Dijana Jendrašinkin • Urednik: Branko Peroš • Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec,Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković, Branko Peroš, Slavko Petrić, Nikola Wolf
Grafička priprema i dizajn: Robert Studeni • Naklada: 8.000 primjeraka Adresa: Ulica Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica • Telefoni: 048/651-505 (urednik) 048/651-503 (novinari)
Faks: 048/621-061 • e-mail:novine@podravka.hr • Tisak: Koprivnička tiskarnica, Koprivnica
blagdanski stol s podravkom∆
Juha od cvjetače dobit će poseban francuski “štih” dodate li malo dijon senfa i plemenitog sira camembert. A želite li još više istaknuti posebnost ove juhe, pospite je mljevenim ili grubo nasjeckanim lješnjacima.
Sastojci za 4 do 6 osoba:800 g cvjetače500 ml mlijeka 500 ml vode1 žlica dijon senfa1 žlica Vegetesol papar100150 ml vrhnja s 20%
m.m.12 žlice maslinova ulja 225 g sira camembertPriprema:U posudu za kuhanje stavite
cvjetiće cvjetače, mlijeko, vodu, senf i Vegetu. Kuhajte na laganoj vatri oko 20 minuta dok cvjetača ne omekša. Malo posolite, popaprite i još kratko prokuhajte. Kratko ohladite pa sve sastojke usitnite. Juhu vratite na vatru, umiješajte vrhnje i kratko prokuhajte. Dodajte maslinovo ulje i sir camembert narezan na manje dijelove.
Posluživanje:Poslužite ukrašeno cvjetići
ma cvjetače, a možete posuti i svježe mljevenim ili grubo sjeckanim lješnjacima.
Savjet:Prije posluživanja u juhu mo
žete dodati 23 žlice limunova soka.
Vrijeme pripreme: 35 minuta
Bez kuhane je šunke Uskrs nezamisliv, a želite li je poslužiti u svečanijem izdanju, glazirajte je mješavinom meda i muštarde, a umjesto s hrenom poslužite je s pireom od celera i umakom od senfa i bijelog vina.
Sastojci za 6-8 osoba1 šunka (malo posušena),
oko 4 kg100 g luka 160 g mrkve1 list lovora nekoliko zrna crnog papraZa glaziranje:100 g cvjetnog vrcanog me
da Podravka 50 g muštardeZa umak: 50 g maslaca 40 g sitno nasjeckanog luka1 žlica pšeničnog oštrog bra
šna tip 400 Podravka50 ml bijelog vina2 žličice muštarde2 žličice dijon senfapola žlice dvostrukog kon
centrata rajčice Podravka1 žličica Vegete, 300 ml vodeZa pire od celera:1 kg oguljenog celera50 g maslaca50 ml kiselog vrhnjasol
Priprema:Šunku prelijte vodom, dodaj
te luk, mrkvu, lovor, papar u zrnu i zakuhajte. Kad počne kuhati smanjite vatru i šunku kuhajte nekoliko sati dok se ne skuha. Provjerite štapićem da li prolazi lagano kroz šunku. Kuhanoj šunki skinite kožu i masni dio te površinu narežite u obliku mreže. Šunku premažite mješavinom meda i muštarde te pecite u pećnici zagrijanoj na 200°C oko 45 minuta uz podlijevanje. Za to vrijeme pripremite umak tako da na maslacu popečete sitno nasjeckani luk, dodate brašno i zalite vinom. Dodajte muštardu, dijon senf, koncentrat rajčica, Vegetu i vodu te uz miješanje kuhajte oko 10 minuta. Celer narežite na ploške, prelijte ga vodom i skuhajte. Ocijeđenom celeru dodajte maslac, vrhnje, sol i usitnite u pire.
Posluživanje:Šunku narežite na ploške i
poslužite uz pire od celera i umak.
Savjet:Šunku možete pripremiti i
dan ranije te poslužiti toplu ili hladnu.
Vrijeme pripreme: 4 sata.
Juha od cvjetače i camemberta
Pečena šunka
Božićna torta s višnjama
Norveški božićni kruhBožićni kruh sa suhim i kan
diranim voćem dio je norveške božićne tradicije. Kruh će dobiti na sočnosti dodatkom maslaca, a kardamon će mu dati posebnu aromu. Poželjna je i osobna nota koju će kruh dobiti improvizacijom.
Sastojci:60 ml tople vode1 žlica šećera1 vrećica suhog instant kva
sca280 ml mlijeka80 g maslaca1 jaje60 g šećera pola žličice soli pola žličice kardamona 500 g pšeničnog oštrog bra
šna tip 400 Podravka70 g svijetlih grožđica60 g ušećerenih korica na
ranče80 g kandiranih trešanjaPriprema:
U toploj vodi umiješajte šećer i kvasac. U vrućem mlijeku otopite maslac i malo ohladite. U mlaku smjesu mlijeka i maslaca dodajte razmućeno jaje, rastopljenu mješavinu s kvascem i dobro promiješajte. Dodajte šećer, sol, kardamon, brašno, grožđice, narezane ušećerene korice naranče, kandirane trešnje, pa sve dobro izmiješajte. Smjesu stavite u namašćen i brašnom posipan kalup za pečenje kruha promjera 30x10 cm. Pokriveno ostavite dizati na toplom mjestu oko 20 minuta. Pecite u pećnici zagrijanoj na 200°C 40 minuta.
Posluživanje:Ukrasite šećerom u prahu i
poslužite.Savjet:Želite li da kolač bude sočni
ji, povećajte količinu maslaca.Vrijeme pripreme: 1 sat i 30
minuta.
Guska nadjevena pireom od krumpiraUmjesto da gusku jednosta
vno ispečete, u svečanim prigodama napunite je začinjenim pireom od krumpira i poslužite uz slatko slani umak i aromatičan crveni kupus.
Sastojci za 4 do 6 osoba:1 guskasol Za pire:1 kg krumpira50 g maslaca200 g luka2 češnja češnjaka1 žličica nasjeckane kadulje1 žličica naribane korice li
munapapar sol Za umak: 4 tanke kriške slanine25 g maslaca1 mrkva1 luk2 stabljike celera 2 žlice voćnog likera (Cal
vados) 100 ml desertnog vina (mar
sale)1 žličica Vegete300 ml vode 1 žlica džema od brusnice
extra Podravka1 žličica gussnela Dolcela Za prilog:1 glavica crvenog kupusa25 g maslaca100 g sitno nasjeckanog luka1 žličica naribane naranči
ne korice 1 štapić cimeta100 ml porta 12 žličice Vegetesok 1 narančePriprema:Gusku pripremite tako da
uklonite vrat i višak masnoće te na nekoliko mjesta probodete kožu štapićem za ražnjiće.
Cijelu gusku prelijte kipućom vodom, a zatim je dobro posušite upijajućim papirom.
Posušenu gusku izvana dobro natrljajte solju.
Oguljeni i narezani krumpir skuhajte, ocijedite i zgnječite da dobijete grubi pire.
Na zagrijanom maslacu popecite nasjeckani luk do zlatnožute boje, a zatim dodajte protisnuti češnjak. Tada umiješajte pire, kadulju, limunovu koricu, papar i malo soli.
Gusku napunite pripremljenim pireom, stavite na rešetku u kalup za pečenje i pecite u pećnici zagrijanoj na 220°C oko 30 minuta, a zatim smanji
te temperaturu na 180°C i pecite još oko 2,5 sata dok nije pečena. Za to vrijeme nije ju potrebno zalijevati da se istopi što više masnoće.
U međuvremenu pripremite umak tako da popečete slaninu na maslacu, a zatim dodajte nasjeckanu mrkvu, luk i celer te pirjajte oko 10 minuta.
Dodajte voćni liker, desertno vino, Vegetu, vodu, džem i kuhajte na laganoj vatri oko 30 minuta.
Umak procijedite, maknite suvišnu masnoću i po potrebi zgusnite razmućenim Gussnelom u malo vode.
Kupus narežite na tanke rezance.
Na rastopljenom maslacu u velikoj tavi dodajte sitno nasje
ckani luk i lagano ga popecite da omekša (oko 5 minuta). Dodajte koricu naranče i štapić cimeta pa kuhajte još oko 1 minutu.
Zatim dodajte narezani crveni kupus, porto, Vegetu, sok naranče i po potrebi vodu. Kada zakipi, smanjite vatru na najmanje, pokrijte poklopcem i kuhajte oko 30 minuta dok zelje ne omekša.
Posluživanje:Pečenu gusku pustite da od
stoji oko 15 minuta, zatim je narežite i poslužite uz umak i crveni kupus.
Savjet:Crveni kupus možete zamije
niti i nekim drugim povrtnim prilogom.
Vrijeme pripreme: 4 sata.