Podsjetnik za državnu maturu iz fizike

8/3/2019 Podsjetnik za državnu maturu iz fizike

http://slidepdf.com/reader/full/podsjetnik-za-drzavnu-maturu-iz-fizike 1/25

1

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike – značenje formula

ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit

[u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice]

Kinetika

v = brzina ( = prosječna, srednja brzina) [m/s]

s = put ili pomak [m]

t = vrijeme [s]

(Δ u svim formulama ovdje označava promjenu, znači npr. Δt je promjena vremena tj. konačno

vrijeme minus početno vrijeme)

a = akceleracija, ubrzanje ( = prosječna, srednja akceleracija) [m/s2]

v = brzina [m/s]

t = vrijeme [s]


v0 = početna brzina [m/s]

t = vrijeme [s]

a = akceleracija [m/s2]

(+ ako v0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju)



2

v = brzina [m/s]




v = brzina [m/s]





acp = centripetalna akceleracija [m/s2]

v = brzina (obodna) [m/s]

r = polumjer, radijus putanje [m]

f = frekvencija [Hz = s-1

]

T = period [s]



3

Dinamika

F = (rezultantna, ukupna) sila [N]

m = masa [kg]


Ftr = sila trenja [N]

μ = faktor trenja [nema mjernu jedinicu]

Fp = pritisna sila (komponenta sile okomita na podlogu odnosno smjer gibanja) [N]

Felas = elastična sila [N]

k = koeficijent elastičnosti [N/m]

x = veličina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotežnog položaja [m]

- znači da sila djeluje u suprotnoj orijentaciji od

elongacije

p = količina gibanja [kg m/s = N s ]

m = masa [kg]

v = brzina [m/s]



4

F = sila [N]

Δt = vrijeme [s]

FΔt = impuls sile [N s]

Δp = promjena količine gibanja [kg m/s]

W = rad [J]

ΔE = promjena energije [J]

W = rad [J]

F = sila [N]


α = kut između sile i puta

F s cosα = komponenta sile u smjeru puta (gibanja)

Ek = kinetička energija [J]

m = masa [kg]

v = brzina [m/s]



5

ΔEgp = promjena gravitacijske potencijalne energije [J]

m = masa [kg]

g = ubrzanje slobodnog pada pri površini Zemlje (piše u konstantama danim uz ispit)

Δh = promjena visine [m]

Eep = elastična potencijalna energija [J]

k = koeficijent elastičnosti [N/m]

x = veličina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotežnog položaja [m]

P = snaga [W]

W = rad [J]

t = vrijeme [s]

FG = gravitacijska sila [N]

G = gravitacijska konstanta (piše u konstantama danim uz ispit)

m1, m2 = masa prvog tijela, masa drugog tijela [kg]

r = udaljenost između središta dvaju tijela [m]



6

Hidromehanika

p = tlak [Pa] (hidraulički)

F = sila [N] (koja okomito pritišće površinu)

S = površina [m2]

p = tlak [Pa] (hidrostatski)

ρ = gustoća fluida [kg/m3]


h = visina stupca fluida iznad mjesta na kojem se mjeri [m]

Fu = uzgon, sila uzgona [N]



V = uronjeni volumen tijela = volumen istisnutog fluida [m3]

(jednadžba kontinuiteta, protok)

S1, S2 = površine poprečnih presjeka okomitih na gibanje fluida kroz koje fluid protječe [m2]



7

v1, v2 = brzine fluida pri protjecanju kroz odgovarajuće poprečne presjeke [m/s]

(Bernoulijeva jednadžba)

p1, p2 = vanjski, statički, hidraulički tlakovi (najčešće atmosferski tlak(ovi)) [Pa]


v1, v2 = brzine fluida [m/s]

(na obje strane jednadžbe može se javiti i hidrostatski tlak, ρgh)

Termodinamika

n = množina [mol]

N = broj čestica [nema mjernu jedinicu]

NA = Avogadrova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit)

= srednja kinetička energija jedne čestice plina [J]

k = Boltzmanova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit)

T = temperatura [K]



8

p = tlak [Pa]

V = volumen [m3]

n = množina [mol]

R = opća plinska konstanta (piše u konstantama danim uz ispit)

T = temperatura [K]

(linearno toplinsko rastezanje tijela)

l = duljina pri konačnoj temperaturi [m]

l0 = duljina pri početnoj temperaturi [m]

α = termički koeficijent rastezanja [°C-1

ili K-1

]

Δt = promjena temperature (konačna temperatura minus početna temperatura) [°

C ili K]

Q = toplina [J]

m = masa [kg]

c = specifični toplinski kapacitet [J kg-1

°C-1

ili J kg-1

K-1

]

Δt = promjena temperature (konačna temperatura minus početna temperatura) [°C ili K]

Q t = latentna toplina taljenja [J]

m = masa [kg]

λ = specifična toplina taljenja [J kg-1

]



9

Q t = latentna toplina isparavanja [J]

m = masa [kg]

λ = specifična toplina isparavanja [J kg-1

]

ΔU = promjena unutrašnje energije [J]

Q = toplina [J]

W = rad [J]

W = rad [J]

p = tlak [Pa]

ΔV = promjena volumena plina [m3]

η = iskorištenje [nema mjernu jedinicu]

T2 = temperatura hladnijeg spremnika [K]

T1 = temperatura toplijeg spremnika [K]

(dakle uvijek je T1 > T2)



10

Elektricitet i magnetizam

F = sila (električna, Coulombova) [N]

q1, q2 = naboj prvog tijela, naboj drugog tijela [C]

ε0 = permitivnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit)

εr = relativna permitivnost sredstva (koliko je puta permitivnost sredstva veća od permitivnosti

vakuuma, nema mjernu jedinicu)

F = sila (električna) [N]

q = naboj [C]

E = jakost električnog polja [N/C = V/m]

W = rad [J]

q = naboj [C]

U = razlika (električnih) potencijala, napon [V]


E = jakost električnog polja [N/C = V/m]



11

d = udaljenost od izvora električnog polja do točke u kojoj se mjeri, ili udaljenost među paralelnim

pločama kondenzatora [m]

C = kapacitet [F]

Q = naboj [C]


C = kapacitet [F] pločastog ravnog kondenzatora [F]

ε0 = permitivnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit)

εr = relativna permitivnost sredstva kojim je posve ispunjen prostor između ploča kondenzatora

(koliko je puta permitivnost sredstva veća od permitivnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu)

S = površina paralelnog dijela ploča kondenzatora (NE treba množiti s 2 jer su dvije) [m2]

d = udaljenost među paralelnim pločama kondenzatora [m]

W = rad ili elektrostatska potencijalna energija u pločastom kondenzatoru [J]

C = kapacitet pločastog kondenzatora [F]




12

I = (električna) struja, jakost (električne) struje [A]

ΔQ = protekli naboj [C]

Δt = proteklo vrijeme [s]



R = (električni) otpor [Ω]

R = (električni) otpor [Ω]

ρ = (električna) otpornost [Ω m]

l = duljina vodiča [m]

S = površina poprečnog presjeka vodiča [m2]


E = elektromotorni napon (napon izvora) [V]

Ru = unutarnji otpor, otpor izvora [Ω]



13

Rv = vanjski otpor, otpor ostatka strujnog kruga [Ω]

P = snaga (električne struje) [W]

U = napon [V]


B = magnetsko polje ravnog vodiča [T]

μ0 = permeabilnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit)

μr = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva veća od

permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu)

r = najkraća udaljenost između vodiča i točke u kojoj se određuje magnetsko polje [m]

I = električna struja koja teče kroz vodič [A]

B = magnetsko polje zavojnice [T]

μ0 = permeabilnost vakuuma (piše u konstantama danim uz ispit)

μr = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva veća od

permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) koje je stavljeno u zavojnicu (ne sredstva od kojeg je

zavojnica napravljena)

N = broj namotaja (zavoja) zavojnice [nema mjernu jedinicu]

I = električna struja koja teče kroz zavojnicu [A]



14

l = duljina zavojnice [m]

F = sila (magnetska, Amperova) [N]

B = magnetsko polje [T]

I = električna struja koja teče kroz zavojnicu [A]


α = kut od smjera toka električne struje (smjera vodiča) do smjera magnetskog polja

FL = Lorentzova sila [N]

q = naboj čestice [q]

v = brzina čestice [v]

B = magnetsko polje u kojem se čestica giba [T]

α = kut od smjera gibanja čestice (v) do smjera magnetskog polja (B)

Φ = magnetski tok [Wb]


S = površina kroz koju prolaze silnice magnetskog polja [m2]

α = kut od smjera magnetskog polja B do smjera vektora okomitog na površinu S



15

(Faradayev zakon elektromagnetske indukcije)

Ui = inducirani elektromotorni napon [V]

N = broj namotaja (zavoja) zavojnice (N = 1 za ravni vodič ili strujnu petlju) [nema mjernu jedinicu]

Δφ = promjena magnetskog toka [Wb]

Δt = vrijeme [s]

- zbog Lenzovog pravila (inducirani elektromotorni napon ima takvu orijentaciju da nastoji poništiti

promjenu magnetskog toka zbog koje je nastao)

(inducirani napon na krajevima ravnog vodiča koji se giba u magnetskom polju)

Ui = inducirani elektromotorni napon [V]



v = brzina gibanja vodiča [m/s]

α = kut od smjera gibanja vodiča (v) do smjera magnetskog polja (B)

- zbog Lenzovog pravila


U = napon [V]



16

Z = ukupni otpor u strujnom krugu, u krugu izmjenične struje impedancija [R]

RL = induktivni otpor (promjenjivi otpor u zavojnici u krugu izmjenične struje) [Ω]

L = induktivitet zavojnice [H]

ω = ("kružna") frekvencija izmjenične struje [rad/s]

RC = kapacitativni otpor (promjenjivi otpor na kondenzatoru u krugu izmjenične struje) [Ω]

C = kapacitet kondenzatora [H]

ω = ("kružna") frekvencija izmjenične struje [rad/s]

Z = impedancija (ukupni otpor u krugu izmjenične struje) [Ω]

R = ohmski otpor (nepromjenjivi) [Ω]

RL = induktivni otpor [Ω]

RC = kapacitativni otpor [Ω]

Titranje i valovi



17

T = period [s]

m = masa (tijela na oprugi) [kg]

k = koeficijent elastičnosti (opruge) [N/m]

T = period [s]

l = duljina niti (jednostavnog (matematičkog) njihala) [m]


T = period [s]

L = induktivitet zavojnice [H]

C = kapacitet kondenzatora [F]

ω = kružna frekvencija [rad/s]

T = period [s]



18

x = elongacija [m]

A = amplituda (maksimalna elongacija) [m]


t = vrijeme [s]

φ0 = početna faza [rad]

v = brzina titranja čestice [m/s]

v0 = maksimalna brzina titranja čestice [m/s]


t = vrijeme [s]


v0 = maksimalna brzina titranja čestice [m/s]


T = period [T]

v = brzina [m/s] (brzina vala)

λ = valna duljina [m]

T = period [s]



19

a = akceleracija titranja čestice [m/s2]

a0 = maksimalna akceleracija titranja čestice [m/s2]


t = vrijeme [s]


a0 = maksimalna akceleracija titranja čestice [m/s2]


T = period [s]

(jednadžba ravnog sinusnog vala)

y = elongacija (pomak čestice od ravnotežnog položaja) [m]



t = vrijeme [s]

x = udaljenost valne fronte od izvora vala [m]




20

Optika

(jednadžba leće)

f = žarišna duljina [m]

a = udaljenost predmeta od leće [m]

b = udaljenost slike od leće [m]

a je pozitivno ako se predmet nalazi s iste strane leće kao upadno svjetlo, inače negativno

b je pozitivno ako se slika nalazi s iste strane leće kao izlazeće svjetlo, inače negativno

f je pozitivno za konvergentne, a negativno za divergentne leće

n = indeks loma sredstva [nema mjernu jedinicu]

c = brzina svjetlosti u vakuumu (piše u konstantama danim uz ispit)

v = brzina svjetlosti u sredstvu [m/s]

α = upadni kut

β = kut loma

n1 = indeks loma prvog sredstva (iz kojeg svjetlost dolazi)

n2 = indeks loma drugog sredstva (u koje svjetlost upada)



21

(interferencija svjetlosti iz dvije pukotine)

λ = valna duljina svjetlosti [m]

s = razmak između susjednih pruga (maksimuma) na interferentnoj slici [m]

d = međusobni razmak pukotina [m]

a = udaljenost pukotina od zastora [m]

(jednadžba optičke rešetke)

d = razmak između dvije susjedne pukotine = konstanta rešetke [m]

αk = kut otklona k-tog ogibnog maksimuma za svjetlost te valne duljine [m]

k = redni broj ogibnog maksimuma = "red maksimuma" (prirodni broj, nema mjernu jedinicu)




22

(Brewsterov zakon)

uB = Brewsterov upadni kut (upadni kut za koji je reflektirana svjetlost potpuno polarizirana)

n = indeks loma sredstva (ako svjetlost upada iz vakuuma i zraka) odnosno relativni indeks loma

sredstva tj. omjer indeksa loma sredstva u koje svjetlost upada i sredstva iz kojeg svjetlost dolazi

(n2/n1)

Moderna fizika

(kontrakcija duljine)

L0 = vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom v kao i mjereni predmet dakle

predmet promatran iz tog sustava miruje) [m]

L = relativna duljina = duljina mjerena iz sustava koji miruje (dakle predmet promatran iz tog sustava

giba se brzinom v) [m]

v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s]


(dilatacija vremena)

T0 = vlastito vrijeme (vrijeme u sustavu koji se giba brzinom v kao i predmet)

T = relativno vrijeme = vrijeme u sustavu koji miruje (predmet promatran iz tog sustava giba sebrzinom v)



23

v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s]


(Stefan-Boltzmannov zakon)

P = snaga zračenja crnog tijela površine S okomite na smjer širenja zračenja

σ = Stefan-Boltzmannova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit)

S = površina crnog tijela okomita na smjer širenja njegovog zračenja (sva njegova površina ako je

tijelo kuglastog oblika i zračenje se iz njega širi u svim smjerovima, što se pretpostavlja ako ništa

drugo nije zadano, ili ako je tijelo ravna ploha iz koje se zračenje širi samo u jednom smjeru)

T = temperatura [K]

(Wienov zakon)

λmax = valna duljina za koju je intenzitet zračenja maksimalan pri temperaturi T

T = temperatura [K]

b = Wienova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit)

E = energija [J]

h = Planckova konstanta (piše u konstantama danim uz ispit)

f = frekvencija [Hz = s-1

]



24

me = masa elektrona (piše u konstantama danim uz ispit)

vmax = maksimalna brzina elektrona pri izlazu iz materijala (metala) [m/s]


f = frekvencija upadnog zračenja (fotona) [Hz = s-1

]

Wi = izlazni rad [J]



p = količina gibanja [kg m/s]

EV = energija vezanja (energija potrebna za razbijanje jezgre na nukleone) [J]

Δm = defekt mase (zbroj masa onoliko protona i neutrona od koliko se jezgra sastoji minus masa

jezgre) [kg]




(zakon radioaktivnog raspada)

N = broj neraspadnutih čestica [nema mjernu jedinicu]

N0 = početni broj neraspadnutih čestica [nema mjernu jedinicu]

T = vrijeme poluraspada [s, ali često je u godinama, a]

t = proteklo vrijeme [s, ali često je u godinama, a]

λ = konstanta raspada [s-1

, odnosno a-1

i sl.]

e je ono e iz kalkulatora, baza prirodnog logaritma (2,718...)

λ = konstanta raspada [s-1

, odnosno a-1

i sl.]

T = vrijeme poluraspada [s, ali često je u godinama, a]

ln je prirodni logaritam (tipka ln na kalkulatoru)

autorica: Kristina Kučanda

e-mail autorice: [email protected]

Documents

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike