1www.mirakul.hr

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 51, godina VIII, studeni 2014.

tema brojaPoduzetničke zone

posebni prilozi

intervjuIvan Milčić

Event managementMobilno poslovanjeTransport i logistikaInovacije

issn

: 184

8-29

29

32 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Sadržaj

11 tema broja: Poduzetničke zone

Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture izvršena je ka-tegorizacija poduzetničkih zona, ustrojen je registar, tj. baza podata-ka. Također, definirani su sustavi potpora za unapređenje poslovnih aktivnosti zona. No statistička analiza postojećeg stanja u funkcioni-ranju poslovnih zona trebala bi biti uvod ka daljnjoj razradi poticaja s ciljem postizanja najboljih rezultata.

27 Inovacije

60 Transport i logistika

47 Mobilno poslovanje

53 Event management

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Ivan Milčić, direktor tvrtke Končar-Energetski transformatori d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Meksiko

Financiranje investicija Izazovna vremena za financiranja investicija

BankarstvoŠto je novo na domaćoj bankarskoj sceni

OsiguranjeJe li porast broja životnih osiguranja jedan od prvih signala izlaska iz recesije?

Zdravstveni turizamDobra resursna osnova za razvoj zdravstvenog turizma

Poslovni stil Umijeće modernog managementa

Poslovni pokloniPoklon kao obavezan dio poslovne kulture

Poslovni kalendar

43

70

74

79

86

5

6

8

24

34

38

54 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Uvodnik

Što je poduzetništvo i tko je poduzetnik? Jedna od definicija kaže da su poduzetnici preuzimatelji rizi-ka. Što apsolutno stoji, jer teško ćete naći, pogoto-vo u današnje vrijeme, osobu koja je spremna ući u poduzetništvo, a ima averziju prema riziku. Međutim, rekao bih da je još točnija definicija, a nedovoljno isti-cana, da su poduzetnici ljudi s idejama. Ne vizijom, nego idejama, što raditi, koje usluge nuditi. Već go-dinama, u razgovoru s prijateljima i poznanicima, zaposlenim u privatnim ili državnim tvrtkama, kada se dotaknemo teme o pokretanju vlastitog posla dobi-vam odgovor: „A čime se baviti?“. U početku nisam tome ni pridavao neku posebnu pažnju, jer sam to jednostavno shvaćao kao rezultat pomanjkanja in-teresa za poduzetništvo u njihovoj trenutnoj situa-ciji, u kojoj su poslovno situirani i relativno stabilni, pa je i za očekivati da nemaju konkretne ideje kada ih poduzetništvo ne privlači niti razmišljaju o tome. Međutim, u posljednje sam vrijeme često u kontaktu s nezadovoljnim ljudima, većinom na managerskim mjestima, a, nažalost, sve više i s nezaposlenima, koji također dolaze s managerskih pozicija i „oboružani“ su bogatim iskustvom, znanjem i poslovnim vještinama. To su, dakle, ljudi koji intenzivno razmišljaju o promjeni karijere, odnosno, promjeni radnog mjesta, ili rješavanju svog trenutnog statusa nezaposlenosti. Naravno da se u brojnim kombinacijama koje analizi-raju nađe i opcija vlastite tvrtke, ali je odgovor i dalje – čime da se bavim. S tim što je uz to sad odmah do-dano i konkretno opravdanje – niti jedan posao nije isplativ i svi su u problemima. Ja, naravno, na to imam odmah niz kontraargumenata, od nebrojeno mnogo

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir ŠimacIzvršni urednik Ante VekićSuradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar, mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan TerzićRedaktorica-lektorica Aleksandra ZrinušićGrafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafički urednik Antun DebakZamjenica grafičkog urednika Darija LalićFotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato ĆorićIzdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ŠimacMarketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

usluga i proizvoda koji trenutno postoje na tržištu i kojima se netko može baviti, koji su vrlo profitabilni, do toga da se u svakom poslu može uspjeti ako se radi ustrajno, kvalitetno i marljivo. Dajem tu odmah i svi-ma razumljive primjere, od restorana, distributerskih i trgovačkih tvrtaka, pa do IT tvrtaka i ostalih uslužnih djelatnosti. Mnoge tvrtke koje nabrojim posluju u dje-latnostima koje su pod velikim pritiskom krize, i gdje većina konkurenata posluje vrlo slabo, ali se one ipak uspijevaju izdvojiti i poslovati znatno bolje od prosje-ka branše. Međutim, i dalje na to slijedi odmahivanje glavom i nevjerica. I to me navodi da se zapitam, što je tome uzrok? Nemamo li doista ideja za poslovanje jer smo „nemaštoviti“, ili je glavni uzrok bezidejnosti strah od rizika i apatija? Spomenuti poslovnjaci su re-dom inteligentni, marljivi i sposobni, i siguran sam da bi uspjeli u poduzetništvu. Ali očigledno trebaju puno jači impuls da bi se odvažili, nego što trenutno postoji u njima samima i njihovoj okolini. To je, nažalost, jedan od ključnih problema razvoja našega gospo-darstva, jer naš ljudski kapital još nije u dovoljnoj mje-ri poduzetnički orijentiran. A to neće riješiti niti jedna Vlada, iako svakako mogu pripomoći i raditi na tome. To je prvenstveno u našim glavama, moramo slomi-ti strah od poduzetništva i punim plućima krenuti naprijed. Samo tako ćemo se nastaviti razvijati kao društvo, politici usprkos.

Zašto se manageri boje poduzetništva

76 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Poslovni uzlet kontinentalne Hrvatske

Besplatne edukacije dolaze i u Vaš grad!

Pod visokim pokroviteljstvom

Partner - suorganizator

skažupanija

GradJastrebarsko

GradPula

Grad Velika Gorica

GradLudbreg

GradSisak

GradZadar

GradKoprivnica

Ličkosenjskažupanija

GradGrubišno

polje

GradGospić

Primorskogoranskažupanija

Grad Vinkovci

Krapinskozagorskažupanija

Grad Rijeka

GradCres

Koprivničko križevačkažupanija

INFO: Više informacija o programu i predavačima saznajte na www.poslovni.hr/osijekPrijavite se na www.poslovni.hr/osijek-prijava ili na e-mail: poslovni-uzlet@poslovni.hr, tel. +385 1 63 26 021, +385 1 63 26 000

Prilike za malo i srednje poduzetništvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, poticanje osnivanja poduzeća i mikro-poduzetništva

PANEL DISKUSIJA

Osijek 12.11.2014.Poljoprivredni fakultet, Ulica Kralja Petra Svačića 1dEDUKACIJECEPOR Prijenos poslovanja – kako prebroditi kritičnu fazu razvoja obiteljskih poduzeća?CROWE HORWATH Doznajte više o odgovornosti direktora i članova Uprave ALGEBRA EU fondovi - velika prilika za financiranje malog i srednjeg poduzetništvaHRVATSKI TELEKOM Jeftinije, sigurnije, dostupnije – Cloud usluge za vaše poslovanjeALGEBRA Kako povećati produktivnost korištenjem IT tehnologija?ALTIUS SAVJETOVANJE Postanite upravljači, a ne “rezači” troškova – naučite pravilno upravljati troškovimaMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Investicijski zamah sredstvima za ruralni razvoj EU (predstavljanje mjera za ruralni razvoj)ALGEBRA Što internet marketing može učiniti za vaše poslovanje?FZOEU Mogućnosti financiranja projekata energetske učinkovitosti

Partner - domaćin

Grad Osijek

4 STRUČNE RADIONICE

POTENCIJAL SLAVONSKE SVINJE ♦ RASTU LI U HRVATSKOJ VOĆNI PLODOVI USPJEHA? KUDA IDU HRVATSKI POVRTLARI? ♦ IMA LI SVJETLA NA KRAJU TUNELA ZA GOVEDARE I MLJEKARE?

uz vodstvo renomiranih stručnjaka

Više informacija o konferenciji na: www.poslovni.hr/shh

Cijena kotizacije

400 kn + PDV

Govornici Nikolaus Berlakovich, bivši ministar poljoprivrede Republike Austrije

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede Darko Znaor, neovisni konzultant, gostujući predavač na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj

Vlasta Piližota, akademkinja (HAZU) i prof. na Prehrambenom fakultetu Osijek

CENTRALNA PANEL DISKUSIJA

Osijek, 11. studeni 2014., Poljoprivredni fakultet

U organizaciji

Uz podršku Pokrovitelj

Grad Osijek

Prijave na: pretplata@poslovni.hr, www.poslovni.hr/shh-prijava, + 385 1 6326 021

KONFERENCIJA

Stručni partner Partneri

HRVATSKA POLJOPRIVREDA 2030. GODINE

BIZ vijesti BIZ vijesti

Dan velikih planova - Lideri iz gospodarstva i politike o poslovnoj 2015.

Cemexu nagrada za odgovorno upravljanje zaposlenicima

U organizaciji Lidera i Hrvatske udruge poslodavaca u Hypo centru je 26. rujna održana konferencija na temu Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2015. godini, pod nazivom Dan velikih planova. Cilj je bio podijeliti konkretna i precizna predviđanja i podatke koji će biti od izuzetne pomoći pri planiranju vrlo izazovne poslovne 2015. Konferencija je okupila 350 sudionika poduzetnika, ali i političara. Suorganizator je bio HUP.

Od sponzorskih predavanja najviše pažnje je plijenio Michael Müller, predsjednik uprave RBA, koji je na tečnom hrvatskom održao atipično financijski otvore-no i tržišno orijentirano predavanje. S druge strane, Klemen Dragar iz IBM-a je u svom izlaganju o Co-stumer analyticsu spomenuo da prikupljene povrat-ne informacije o klijentima treba staviti u funkciju i na temelju njih ponuditi klijentu ono što mu treba, proizvod ili uslugu, i da je ono što nam konkurencija ne može uzeti upravo poznavanje kupca.

U drugom dijelu su tražene šanse u pokretačima ra-sta: investicijama, izvozu, osobnoj i državnoj potrošnji i poslovnom sektoru. Svoje viđenje, poslovne

CEMEX Hrvatska sedmu godinu za redom potvrđuje da upravlja zaposlenicima u skladu s najvišim svjetskim praksama te je stoga i ove godine nagrađen certifikatom Poslodavac Partner. Priznanje je Ivanu Bartuloviću, direktoru Sektora ljudskih resursa tvrtke CEMEX Hrvatska uručio Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke SELECTIO.

-Izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima pre-duvjet je i temeljni izvor konkurentske prednosti tvrtaka u današnjem poslovnom svijetu. Vodstvo vla-stitim primjerom, koje potičemo kroz našu organiza-cijsku kulturu, osigurava našim zaposlenicima izvrsne uvjete rada, zavidne razine očuvanja zdravlja te kon-stantne prilike za profesionalni razvoj, kriznim vre-menima unatoč! Posebno me veseli da smo i u vre-menima najteže gospodarske krize, koja je potresla našu industriju, uspjeli biti oni koji podižu standarde unaprijedivši našu ukupnu ocjenu u usporedbi sa 2007. godinom za čak 10% - izjavio je Ivan Bartulović.

mogućnosti i opasnosti na tri okrugla stola (Strategije koje pobjeđuju, Prilike za rast te Što nakon akvizicije) predstavili su predsjednici uprava vodećih kompanija.

Hrvatska udruga poslodavca dodijelila nagrade za društveno odgovorno poslovanje

U sklopu projekta „CSR for ALL“ („Društveno odgo-vorno poslovanje za sve“) kojeg sufinancira Europska unija, a provodi Međunarodna organizacija poslodava-ca (IOE) i organizacije poslodavaca iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Rumunjske i Turske, dodijeljene su Nagrade za primjere dobre prakse DOP-a u Hrvatskoj.

U prisustvu predsjednika Republike Hrvatske, gospodi-na Ive Josipovića, dodijeljene su nagrade za društveno odgovorne prakse u područjima brige za zaposleni-ke, zajednicu i okoliš u kategorijama malih, velikih i srednjih tvrtaka te velika nagrada za tvrtku koja, slije-dom prijavljenih projekata, najbolje primjenjuje DOP načela u sva tri područja.

Dobitnik Velike nagrade za najbolju primjenu načela DOP-a u sve tri kategorije (briga o zaposlenicima, okolišu i zajednici) dobila je tvrtka Cemex.

Dobitnici nagrada Hrvatske udruge poslodavaca za DOP:Briga za okoliš: u kategoriji malih tvrtaka: Next bike za projekt sustav javnih bicikala, u kategoriji srednjih tvrtki: MGK Pack s projektom „Smanjenja otpadnog lima u in-dustriji“, u kategoriji velikih tvrtaka: Cemex „Lintar-nasad

maslina na rekultiviranom rudniku. Briga za zaposlenike: u kategoriji malih tvrtaka: Specijalna bolnica Sveta Kata-rina, s projektom „Usklađivanje rada i privatnog života zaposlenika“, u kategoriji srednjih tvrtaka: Biovega; za projekt „Procjena organizacijske kulture i revizija temeljnih vrijednosti zaposlenika“, u kategoriji velikih tvrtaka: Erics-son Nikola Tesla za projekt „Zaposlenici – ključ poslovnog uspjeha“.

Briga za zajednicu: u kategoriji malih tvrtaka: Plavi radio za projekt „Kvartoteka“, u kategoriji srednjih tvrtaka: MGK Pack; za projekt „Vodom protiv vode“, u kategoriji velikih tvrtaka dobitnici su Siemens i Allianz.

Uskoro 3. Međunarodni sajam investicijskih projekata

3. Međunarodni sajam investicijskih projekata REXPO 2014 održat će se 11. i 12. studenoga u HYPO EXPO XXI u Zagrebu. Treći REXPO 2014, najveći i sadržajno najbogatiji dosad, i ove će godine ponovno okupiti sve relevantne sudionike tržišta investicijskih projekata, na-stavit će promovirati nove projekte, uspješne tvrtke i in-vesticijske potencijale te inicirati nove poslovne kontakte. Uz izlagački i prezentacijski prostor, na konferencijskom dijelu REXPO foruma održat će se brojne panel diskusije o aktualnim temama.

98 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Dvadeset godina uspješne borbe na globalnom tržištuHrvatska mora stvoriti i definirati transparentne i trajno održive uvjete privređivanja te optimi-ziranjem državnog aparata smanjiti opterećenje privrede. Česte promjene zakonodavstva kod poduzetnika i investitora generiraju nepovjerenje u sustav i nesigurnost. Država mora odrediti osnovne ciljeve i strategiju razvoja zemlje.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Uspješno poslovanje, a posebice izvoz, rijedak je primjer u hrvatskom gospodarstvu, utoliko više što kontinu-irano traje već dvadeset godina. O borbi za opstanak, ostvarenim rezultatima i dugoročnim planovima razgo-varali smo s Ivanom Milčićem, direktorom tvrtke Kon-čar-Energetski transformatori.

Kako je tekao Vaš profesionalni put do dolaska na mje-sto direktora novoosnovanog poduzeća Končar - Ener-getski transformatori d.o.o. 1991. godine?Kao vrlo dobar učenik Politehničke škole Rade Končar dobio sam Končarevu stipendiju odmah po upisu na Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, danas FER, čime je

nastavljena moja veza s tadašnjim sustavom Rade Kon-čar. Samim ugovorom o stipendiranju bilo je definirano da ću se zaposliti na području energetskih transformato-ra po završetku studija. Končar je i tada bio vrlo organi-zirani sustav.

Zaposlio sam se u Končarevom Elektrotehničkom Insti-tutu u Zavodu za transformatore, u grupi za razvoj veli-kih transformatora. U to vrijeme, u bivšoj državi bila su u realizaciji dva velika projekta - izgradnja 420 kV pri-jenosne mreže, tzv. prsten ‘Nikola Tesla’ i izgradnja NE Krško. Bili su to prvi Končarevi transformatori 420 kV proizvedeni na osnovi vlastitog razvoja. U Institutu sam puno naučio i stručno napredovao te sam nakon šest go-dina otišao u Tvornicu Velikih transformatora i naredne dvije godine vodio Odjel projektiranja velikih transfor-matora. Posao je bio zanimljiv, dinamičan i izazovan, ali s plaćom nisam bio zadovoljan, što je bio razlog odlaska iz Končara. Zaposlio sam se u Elektri Zagreb, Distribu-cija Zaprešić, kao inženjer pogona, gdje sam imao dosta široko područje djelovanja i odgovornosti. Vodio sam, između ostaloga, izgradnju trafostanice 110 kV, prve s direktnom transformacijom na 20 kV. Končar je ugovo-rio isporuku opreme, montažu i puštanje u pogon tra-fostanice po principu ‘ključ u ruke’. S pozicije kupca i korisnika uočio sam puno nedostataka kojih nikada ne bih bio svjestan da nisam izašao iz Končara. Iskustvo stečeno u Elektri bilo je presudno u mom daljnjem ra-zvoju, posebno u razumijevanju međuljudskih odnosa, kupca i tržišta, ali i financija, pravne regulative, zaštite na radu te u vođenju investicijskih projekata.

Povratkom u Končar preuzeo sam odgovornost za tehniku i tehnologiju izrade velikih transformatora. Bilo je to vri-jeme stagnacije i velikog pada tadašnjeg domaćeg tržišta zbog ekonomskih razloga, a tradicionalna izvozna tržišta Končara nisu bila dostatna da osiguraju stabilnost. Te go-dine bile su posebno teške i za Velike transformatore, ali i za cijeli sustav Končar, tako da su početkom 1991. godine mnoga poduzeća sustava otišla u stečaj. Novi manage-ment Končara odlučio je osnovati nove poslovne subjekte, među ostalim i društvo Končar-Energetski transformatori d.o.o., a mene su imenovali za direktora. Rat je kucao na vrata, a time i sve ekonomske nedaće vezane za razdruži-vanje od ekonomskog i financijskog sustava bivše države.

Tijekom 1992. godine ostvarili ste suradnju s tvrtkom Siemens, za koju ste isporučivali dijelove transforma-tora, što je uz ostale izvozne poslove omogućilo pove-ćanje broja zaposlenih za 100 radnika. Siemens je sre-dinom 1994. godine ponudio Končar Elektroindustriji novi vid suradnje, u obliku zajedničke tvrtke. Koje su prednosti joint ventura?Po osnivanju poduzeća Končar-Energetski transforma-tori d.o.o. (KPT), brzo smo shvatili da nam je djelovanje na svjetskom tržištu vrlo limitirano ili čak onemoguće-no. Analizirali smo situaciju i bilo je vidljivo da samo izvozom možemo razvijati tvrtku, u suprotnom mo-žemo u najboljem slučaju ostati na tridesetak zaposle-nih i vegetirati ili propasti. Kontaktirali smo i posjetili nekoliko inženjering kuća koje izvode složene projek-te, tražeći od njih da u svojim projektima koriste naše transformatore. Neke od njih su pozitivno reagirale, uvidjevši da mogu povoljno dobiti kvalitetan proizvod. Bili su to na početku projekti u koje su ugrađivani tran-sformatori manjih snaga, čime su i vrijednosti narudžbi bile male. Znali smo da nećemo dobiti drugu priliku pa smo se posebno trudili da sve isporučimo kvalitetno i na vrijeme. To je osiguralo nove narudžbe, a s nekim od tih kuća surađujemo i danas.

Paralelno smo posjetili nekoliko svjetski poznatih pro-izvođača transformatora u okruženju, između ostalih i Siemens Nürnberg, nudeći im svoje usluge, uglavnom isporuku dijelova transformatora, ne isključujući i kom-pletne proizvode. Već na prvom sastanku Siemens je pokazao interes i obećao poslati eksperta za proizvodnju da vidi našu tvornicu i da se uvjeri u naše mogućno-sti. Tvornica nije bila toliko stara (25 godina), ali nije bila održavana, što je bilo jako vidljivo. Znali smo što treba napraviti za poboljšanje uvjeta jer smo to vidjeli za vrijeme posjete velikim tvornicama i u tom smislu imali smo planove. Siemensov ekspert došao je prema dogovoru i kada je prošao tvornicom rekao je otvoreno:

‘Vi za nas ne možete ništa raditi, za to nemate uvjete’. Bilo nam je teško prihvatiti takvu ocjenu, iako nas ista nije iznenadila. Napisao sam pismo zahvale za posjet tada prvom čovjeku odgovornom za Siemensov global-ni transformatorski business te priložio naš plan inve-stiranja u poboljšanje uvjeta s planiranim vremenom izvršenja. Mjesec dana kasnije stigla je prva narudžba od Siemensa za isporuku namota transformatora. Znali smo da nam je to prilika koju ne smijemo propustiti. Isporuka je bila kvalitetna i na vrijeme. Nakon toga na-rudžbe su dolazile redovno, a mi smo sve uredno izvr-šavali i paralelno radili na realizaciji plana poboljšanja.U drugom kvartalu 1994. svoju je posjetu tvornici na-javio prvi čovjek odgovoran za Siemensov globalni transformatorski business. Odmah po dolasku izrazio je zadovoljstvo našim isporukama te izvadio pismo koje sam mu bio poslao prije gotovo dvije godine i rekao ot-prilike: ‘Hajde da vidimo što ste od planiranog napravi-

li’. Bilo je veliko zadovoljstvo provesti ga tvornicom i pokazati da smo sve planirano i napravili. Čestitao mi je i rekao: ‘Vi ste od riječi, imate li interes za drugi oblik suradnje, osnivanje zajedničke tvrtke?’. Do sastanka s tadašnjim predsjednikom Končar Elektroindustrije doš-lo je već sljedećeg dana i dogovoreni su osnovni prin-cipi. Počeli smo raditi zajedno sa Siemensom na studiji isplativosti, kasnije i na ugovoru koji je potpisan krajem kolovoza 1994., sa stupanjem na snagu 1. siječnja 1995. Tako je rođeno poduzeće Končar-Energetski transfor-matori d.o.o., zajedničko društvo Siemens AG i Končar Elektroindustrije d.d. Ove godine obilježavamo 20 go-dišnjicu uspješnog djelovanja KPT-a.

Što ste njime dobili?Ulazak u globalnu grupu Siemens transformatori nije sam po sebi garantirao uspjeh. Tada je Siemens imao ukupno 11 tvornica transformatora smještenih na če-tiri kontinenta i za posao se trebalo izboriti. Međutim, Siemens nam je otvorio vrata svjetskog tržišta. Siemens ima regionalne kompanije praktički u svim zemljama svijeta i tu infrastrukturu mi smo imali pravo i mo-gućnost koristiti. Isto koristimo i danas. Također nam je omogućeno korištenje Siemensovog know-how-a na području transformatora, čime smo nadopunili postoje-će znanje i neka od rješenja uključili u naš proizvod. Sve tadašnje tvornice unutar Siemens grupe transformatori bile su tehnički potpuno naslonjene na tvornicu u Nür-nbergu i o njoj vrlo ovisne. Bio je plan da i KPT bude u istom statusu, ali mi se s time nismo složili, uzeli smo samo ono što smo prepoznali kao tehničko poboljšanje. Trebalo je više od deset godina da se to shvati i danas smo jedna od tvornica koja svoju tehnologiju prenosi drugim tvornicama u grupi.

Pod Vašim vodstvom tvrtka je postala jedan od vode-ćih proizvođača energetskih transformatora u grupi Siemens i jedan od vodećih izvoznika Republike Hr-vatske, koji izvozi u više od 85 zemalja svijeta. Koja su vaša najveća izvozna tržišta?U svakoj zemlji i kod svakog kupca gdje dobijemo prili-ku nastojimo ju iskoristiti na način da se kupac ponovno vrati. Takvim pristupom kontinuirano povećavamo broj zemalja u koje izvozimo i broj naših kupaca. Situacija na tržištu je promjenjiva iz godine u godinu, tako da je i naš izvoz u pojedine zemlje promjenjiv. Međutim, mo-žemo reći da smo kontinuirano već godinama prisutni u Češkoj, Norveškoj, Kataru, Južnoafričkoj Republici, Filipinima, Alžiru i u Francuskoj.

Posljednjih šest godina ste unutar Siemensa najpro-fitabilnija tvrtka. Od 2005. godine do danas ukupan prihod povećan je 2,5 puta, investirano je 45,2 milijuna eura i trajno otvoreno više od 150 radnih mjesta. Koli-ko ste zadovoljni proteklom poslovnom godinom?Financijska 2014. kod nas završava krajem rujna te sada mogu govoriti o preliminarnim rezultatima prije revi-

Tvrtka izvozi u više od 85 zemalja svijeta i u zadnjih 10 godina od

izvoza je ostvarila 97,2% svog ukupnog prihoda.

Poslove dobivamo na otvorenim natječajima, ali i u takvim okolno-stima ostvarujemo profitabilnost iznad konkurenata u svojoj branši, iz čega se može zaključiti o globalnoj konkurentnosti tvrtke.

Ivan Milčić, Končar - Energetski transformatori d.o.o., direktor

1110 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

zije. Ovo je bila jedna od najizazovnijih unazad deset godina. Naime, u doba velikih investicija na globalnom tržištu u nacionalne elektroenergetske sustave mnogi proizvođači izgradili su dodatne proizvodne kapacitete koje sada, kada se tržište vratilo u normalu, žele pod sva-ku cijenu napuniti, čime su srušili cijene proizvoda na tržištu i do 30%. Takav pad cijena pokušavamo kompen-zirati povećanjem produktivnosti i smanjenjem troško-va. Došlo je vrijeme kada naš rad na tržištu vrijedi oko 20% manje nego prije 2-3 godine. Ukupan prihod ostva-ren u 2014. u odnosu na 2013. bio je za oko 20% veći. Međutim, ulaz novih ugovora ostvaren je ispod plani-rane vrijednosti za oko 15%, što ćemo nastojati ugovo-riti u tekućem kvartalu, kako bismo osigurali dovoljnu zaposlenost i ukupni prihod na planiranoj razini u 2015.

Gdje Hrvatska treba tražiti svoju konkurentnost, na europskom tržištu, kao i na svjetskim tržištima?Hrvatska mora stvoriti i definirati transparentne i traj-no održive uvjete privređivanja te optimiziranjem dr-žavnog aparata smanjiti opterećenje privrede. Česte promjene zakonodavstva kod poduzetnika i investitora generiraju nepovjerenje u sustav i nesigurnost. Država mora odrediti osnovne ciljeve i strategiju razvoja ze-mlje, uzimajući u obzir da to treba biti u djelatnosti-ma koje stvaraju nove vrijednosti za globalno tržište, te proizvodnja hrane u količinama dostatnim za vlastite potrebe i potrebe turizma. Na poduzetnicima i mana-gerima je da u tako stabilnim i definiranim uvjetima prepoznaju svoje područje interesa i djelovanja. Kod toga država ne bi trebala nikoga posebno stimulirati, osim proizvodnju hrane po modelu kako je to riješeno u EU. Školstvo bi trebalo prilagoditi potrebama, strate-giji razvoja zemlje. Također, kao preduvjet razvoju treba osposobiti željezničku infrastrukturu, posebno prema lukama Rijeci, Vukovaru, Splitu.

Gotovo cijeli svoj radni vijek posvetili ste tvrtki u kojoj ste i započeli s radom. Na koji način motivirate svoje suradnike?Tvrtku čine njezini radnici. Sve što je investirano u stro-jeve, opremu i zgrade bez tih radnika ne vrijedi puno, ali ako su radnici stručno osposobljeni, dobro vođeni i moti-virani, onda tvornica može postati zlatni rudnik. Vrlo je važno da se uspostavi sustav komuniciranja u kojem će radnik u svakom trenutku imati relevantne informacije o planovima i rezultatima poslovanja, dugoročnim planovi-ma razvoja, stanja kvalitete proizvoda i procesa, dodatnim troškovima vezanim za kvalitetu, stanju zaštite na radu, stanju konkurentnosti tvrtke na tržištu... Također, radnik treba biti upoznat sa svojim statusom i mogućnostima osobnog usavršavanja i napredovanja. Da bi se to posti-glo treba stvoriti sustav vrednovanja koji motivira radnika za prijedloge poboljšanja, ušteda i inovacija u procesima, proizvodima i sustavu zaštite na radu. Potrebno je osmi-sliti i motivacijski sustav nagrađivanja koji uzima u obzir osobni doprinos radnika, ali i rezultate poslovanja tvrtke.

U kojoj mjeri stručna edukacija i usavršavanje zaposle-nika utječe na globalnu konkurentnost tvrtke? Imate li povratne informacije vezane uz učinkovitost i primje-njivost edukacija svojih djelatnika?Za svakog radnika postoji matrica njegove osposoblje-nosti i plan daljnjeg školovanja, odnosno usavršavanja koja se ažurira na godišnjoj razini. U tvrtki se redovno održavaju različite radionice, izmjenjuju se iskustva, uče strani jezici. Tvrtka ima uređena dva training centra za školovanje naših radnika, ali i naših dobavljača, kupa-ca, studenata, praktikanata... Ostvarili smo suradnju s visokoškolskim ustanovama (uglavnom FER i FSB) na kojima školujemo naše radnike, a zajednički radimo i na razvojnim projektima. Također aktivno podržavamo i zajednički kreiramo poslijediplomski studij Transfor-matori, organiziran na FER-u. Koristimo te implemen-tiramo svjetski poznate i dokazane metode kao kaizen, lean i green organizacija te poznati alati 3i, 5S, 5 zašto, Ishikawa dijagram... Sve u svrhu povećanja kvalitete proizvoda i procesa, a time i smanjenja troškova, uklju-čujući i optimiziranje potrošnje energenata.

Što je ključno kako bi se poduzetništvo dovelo do že-ljene razine razvoja? Koji je Vaš savjet poduzetnicima-početnicima, kao i onima koji razmišljaju o ulasku u surov, ali izazovan svijet poduzetništva?Za oživljavanje i stabilnost poduzetništva nužno je traj-no definirati i osigurati stabilne uvjete poslovanja, do-nijeti strategiju razvoja, smanjiti opterećenje privredi, pojednostavniti procedure i skratiti vrijeme za ishođe-nje suglasnosti i dozvola za gradnju. Vlasnici i manageri tvrtaka moraju shvatiti da su radnici najveća vrijednost koju tvrtka ima i u tom smislu trebaju s njima usposta-viti komunikaciju i partnerske odnose. Nikada ne treba obećavati ono što ne možete ispuniti, radnik se ne smije osjećati prevarenim. Prigovorite ukoliko je napravljena pogreška, ali i pohvalite ako je posao dobro napravljen. Pitajte radnika za mišljenje, time možete dobiti besplat-no niz ideja kojima možete poboljšati uvjete rada, ali i povećati kvalitetu i time smanjiti troškove.

Što podrazumijevaju dugoročni poslovni planovi Kon-čar - Energetskih transformatora? U kojim smjerovima planirate nastaviti uspješan rast i razvoj?Svake godine detaljno planiramo za narednu, po po-jedinim parametrima, ali i za naredne četiri godine. Ti planovi pokazuju da će KPT nastojati zadržati postoje-ća tržišta, ući na neka nova, s obzirom na planove ra-zvoja nacionalnih elektroprivreda, za što se intenzivno pripremamo u smislu pretkvalificiranja kod pojedinih kupaca. Planiramo prosječni rast od oko šest do sedam posto godišnje i kod toga zadržati postojeći broj radni-ka. Također i dodatno investirati u obnovu proizvodne i ispitne opreme, kako bi mogli udovoljiti i najoštrijim zahtjevima tržišta. Planiramo i iskorak u proizvodnom programu, u područje transformatora snage 1000 MVA, što bi se trebalo dogoditi već početkom 2016.

Ove godine obilje-žavamo dvadesetu

godišnjicu uspješnog djelovanja KPT-a.

Tema broja

Poduzetničke zone

Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture izvršena je kategorizacija poduzetničkih zona, ustrojen je registar, tj. baza podataka. Također, definirani su sustavi potpora za unapređenje poslovnih aktivnosti zona. No statistička analiza postojećeg stanja u funkcioniranju poslovnih zona trebala bi biti uvod ka daljnjoj razradi poticaja s ciljem postizanja najboljih rezultata.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

1312 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture, objavljenom u srpnju prošle godine, ministar Maras najavio je kako će se uvesti red u poduzetničku infra-strukturu, odnosno poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije. Unutar razdoblja 2004.-2012. godine sufinancirana je izgradnja 346 poduzetničkih zona u kojima je aktivno 2.870 poduzetnika, koji zapošljavaju 47 tisuća djelatnika.

Vlada Republike Hrvatske sufinancirala je izgrad-nju poduzetničkih zona u ukupnom iznosu od 687.936.352,00 kuna. Ministar poduzetništva i obrta istaknuo je kako je aktivno samo 196 zona, u još 27 u tijeku je gradnja objekata ili ishođenje dokumen-tacije za gradnju poslovnih objekata, a u preostale 123 nema poduzetničkih aktivnosti. Maras je ocije-nio da ulaganja u poduzetničke zone te potporne in-stitucije nisu bila praćena dovoljnom strategijskom pripremom te je za iduće razdoblje najavio ‘više strategije i transparentnosti’, što bi trebalo donijeti i više gospodarskih aktivnosti i profita.

To je bitno i zbog ulaska Hrvatske u EU, jer će mnoge poduzetničke zone, posebno u sjevernoj Hr-vatskoj, postati atraktivne za ulagače iz EU-a. Ma-ras je tada najavio i kako će se narednih godina još više ulagati u poduzetničke potporne institucije koje čine poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi i razvojne agencije koji su nam po-trebni jer će apsorbirati veliki novac iz Europske unije.

Tema brojaTema broja

Da je poduzetništvo u zaletu, pokazuje i

činjenica da je samo ove godine otvoreno 16 tisuća novih tvrta-

ka i obrta.

P O D U Z E T N I Č K E Z O N E

www. .hr

9.000 €DRŽAVNIH POTICAJAPO NOVOOTVORENOMRADNOM MJESTUkn/m2

Do 27. listopada trajalo je revidiranje Operativnog programa ‘Konkurent-nost i kohezija 2014.-2020.’, dokumenta koji obuhvaća ulaganja Repu-blike Hrvatske iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u sedmogodišnjem razdoblju od 2014. do 2020. Financijska alokacija iz ESI fondova za navedeni Operativni program iznosi 6,881 milijardi, a obuhvaća sljedeće prioritetne osi:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

3. Poslovna konkurentnost

4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

7. Povezanost i mobilnost

8. Socijalno uključivanje i zdravlje

9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10. Tehnička pomoć

Tekst dokumenta izrađen je u suradnji tijela državne uprave, predstavni-ka jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i ci-vilnog društva. Tijekom izrade ovog dokumenta održano je i nekoliko savjetovanja s javnošću o prioritetnim područjima ulaganja obuhvaćenih ovim programom. Cjelokupni proces koordiniralo je Ministarstvo regio-nalnoga razvoja i fondova Europske unije.

U izradi dokumenta bitno je naglasiti i kontinuiranu suradnju sa službama Europske komisije, koja po završetku procesa usvaja opera-tivne programe, odnosno formalno odobrava korištenje ESI fondova kako je opisano u tim programima.

Završene web konzultacije o nacrtu Operativnog

programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.'

70 milijuna eura za poduzetničke zoneU 2015. godini Ministarstvo poduzetništva i obrta uložit će 70 milijuna eura u poduzetničke zone, na-javio je ministar Gordan Maras na manifestaciji Po-slovni uzlet Pregrade koja se održala 19. rujna.

-Osigurano je ukupno 180 milijuna eura za poduzetništvo, od čega 130 milijuna za proizvođače i 50 milijuna za turizam. Uz to, planiramo i tri miliju-na eura za potpore informatizaciji tvrtaka i obrta - ka-zao je Maras. Da je poduzetništvo u zaletu, pokazuje i činjenica da je samo ove godine otvoreno 16 tisuća novih tvrtaka i obrta, a dodaje da je posebno bitno poduzetnike na terenu upoznavati s mogućnostima dobivanja sredstava iz europskih fondova.

Što je donijela nova kategorizacija poduzetničkih zonaZakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture definirane su vrste, odnosno, izvršena je kategoriza-cija poduzetničkih zona, ustrojen je registar, tj. baza podataka. Također, definirani su sustavi potpora za unapređenje poslovnih aktivnosti zona.

-Kako do sada nije postojao jedinstveni registar i po-pis zona, učinjeno je svakako za pohvalu. Ipak, sma-tramo da je to tek početak, odnosno da bi statistička analiza postojećeg stanja u funkcioniranju poslovnih zona trebala biti uvod ka daljnjoj razradi poticaja s ciljem postizanja najboljih rezultata – smatra mr.sc. Ivan Biskupić, dipl.ing.građ, Industrijska zona d.o.o.,

voditelj razvoja i marketinga poslovne zone u Bakru.-Nova kategorizacija poduzetničkih zona donije-la je kvalitetniju poslovnu podršku unutar samih zona. Podjelom poduzetničke zone prema namjeni omogućen je prihvat poduzetnika određenih djelat-nosti u za to predviđen prostor – kaže Nikolina Nežić, pročelnica Upravnog odjela za poduzetništvo, investi-cije i fondove EU, Grad Velika Gorica.

Velika Gorica sa svojom okolicom i povoljnim geostrateškim položajem atraktivno je područje za razvoj gospodarstva te kontinuirano prima upite zain-teresiranih stranih i domaćih investitora. Naročito se to odnosi na aktivne radne zone koje se nalaze u ne-posrednoj blizini međunarodne zračne luke i sjecišta cestovnih i željezničkih pravaca.

Radna zona Rakitovec zauzima površinu od 53 ha. Smještena je 8 km od centra grada, tik uz državnu cestu Zagreb - Velika Gorica - Sisak. JLS u svom vlasništvu posjeduje 2,18 ha zemljišta slobodnog za investiranje. Zona je po veličini klasificirana kao srednje velika, prema tipu aktivnosti kao proizvodno-prerađivačka, a prema intenzitetu aktivacije kao srednje aktivna. Poslovna zona Vukovinsko polje zau-zima površinu od 105 ha i smještena je 3 km od centra grada. Zona je infrastrukturno opremljena i od 23. listopada ove godine službeno je otvorena te spremna za prihvat investitora. Namjena je proizvodna, indu-strijska i uslužno-trgovačka, a zona je u većinskom stranom privatnom vlasništvu.

-Grad Velika Gorica svim potencijalnim investitorima dodjeljuje ‘osobnog investicijskog pratitelja’. Njegova zadaća je pomaganje poduzetniku u ishođenju po-trebne dokumentacije, kao i u nizu drugih aktivno-sti koje bi dovele do ostvarenja planirane investicije

1514 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Grafikon: Prikaz investicijskih projekata iz portfelja AIK-a po sektorima

Tema brojaTema broja

Ministarstvo poduzetništva i obrta je početkom listopada predstavilo elektroničku apli-kaciju kroz koju će poduzetnike uključiti u proces izrade novih ili izmjena postojećih za-kona i propisa. Izrada elektroničke aplikacije jedan od načina izravne pomoći MINPO-a poduzetnicima putem koje će oni moći pratiti zakonodavne promjene, iznositi svoje stavove i komentare te predlagati zakone s područja poduzetništva i obrta.

Aplikacija će omogućiti interakciju između ministarstva i poduzetnika, unapređenje komunikacije, upoznavanje ministarstva s ključnim problemima u poslovanju poduzet-nika, generiranje mogućnosti za njihovo smanjenje, a samim time i bolje zakone. Cilj aplikacije je uključiti poslovne organizacije i poduzetnike u izradu propisa u njihovoj inicijalnoj fazi, prikupiti njihove stavove, posebice u segmentu procjene ekonomskih učinaka propisa na njihovo poslovanje te ih uključiti pri donošenju propisa.

MINPO predstavio 'društvenu mrežu' za donošenje zakona

Realizacijom dviju velikih investicija ove godine, Atlantic grupe d.d. u tvornicu za proizvodnju energetskih pločica i Klimaoprema d.d. u tvornicu za proizvodnju opreme za ventilaciju, klimatizaciju i čiste prostore, Industrijski park Nova Gradiška se potvrđuje kao jedna od najkvalitetnijih i najkonkurentnijih ulagačkih destinacija u Hrvatskoj i Regiji.

Izvanredna lokacija uz međunarodnu autocestu (142 ha), izgrađena kvalitetna infrastruktu-ra, cijena infrastrukturno opremljenog zemljišta od 25 kn/m2 uz izuzetno konkurentan pa-ket lokalnih poticaja i olakšica za ulaganje, razumijevanje potreba ulagača i sposobnost kratkog roka odgovora na zahtjeve investitora, čine Industrijski park jednom od najkva-litetnijih i najkonkurentnijih ulagačkih destinacija u Hrvatskoj i Regiji. U okviru vrhunski opremljenog Poslovno inovacijskog centra provode se visoko kvalitetni trening programi za CNC tehnologiju čime se, uz standardnu ponudu ulagačima, u ponudu može uključiti i osi-guranje kvalificirane radne snage u području CNC obrade metala, što predstavlja izuzetnu vrijednost za privlačenje ulagača u navedeni sektor. Ishođenjem građevinske dozvole u najkraćim rokovima i potpisom Glavnog ugovora stvorene su pretpostavke za početak ulaganja tvrtke Klimaoprema d.d. U navedenoj tvornici će u prvoj godini proizvodnje biti otvoreno oko 50 novih radnih mjesta, a uz planirani rast proizvodnje u konačnici će biti otvoreno 150-200 novih radnih mjesta. Za navedeni projekt odobreno je sufinanciranje iz sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ulaganje Atlantic grupe d.d. - u svibnju je započela izgradnja tvornice za proizvodnju ener-getskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane pod brandom Multipower. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna koji će u prvoj godini proizvodnje otvo-riti 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta.

Navedeno potvrđuje i izjava Emila Tedeschija, predsjednika Uprave Atlantic grupe: „U Novoj Gradiški smo naišli na iznimno razumijevanje i susretljivost predstavnika lokalne zajednice i veliko nam je zadovoljstvo što smo u prilici kroz razvoj vlasti-tog poslovanja pridonijeti razvoju ove poslovne zone“, kao i izjava Branka Duvnja-ka, predsjednika uprave Klimaoprema d.d.: „I u ovim pripremnim radovima uvjerili smo se da je odabir Industrijskog parka Nova Gradiška bila odlična odluka i prilika za dugoročni razvoj našeg poslovanja. Također ističem vrhunsku profesionalnost i susretljivost predstavnika Grada i Industrijskog parka, te izvanredno funkcioniranje svih uključenih službi, što je najbolja preporuka svim investitorima za odabir ove lokacije. Izgradnjom dijela Južne obilaznice Grada u dužini 2 km u narednih nekoliko mjeseci Industrijski park dobiva direktan izlaz na autocestu.

u najkraćem mogućem roku. Investicijski pratitelj redovno i aktivno sudjeluje u realizaciji investicije pružajući investitoru svu potrebnu i moguću pomoć pri ishođenju dokumentacije za gradnju odnosno svla-davanju administrativnih prepreka, ali i u snalaženju u novoj okolini, ukoliko se radi o stranom investitoru – navodi Nikolina Nežić.

Suradnja MINPO-a i lokalnih vlasti - ima li prostora za napredak -Industrijska zona Bakar (Kukuljanovo) egzistira već gotovo 30 godina, dakle, nije novoosnovana. Kontinu-iranim razvojem zone došli smo do toga da se po broju poslovnih subjekata (cca 150) i zaposlenika (3.000-3.500) te po izgrađenoj kompletnoj infrastrukturi, slobodno možemo smatrati najvećom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj. Nažalost, zbog poznate gospo-darske situacije u našoj zemlji, usporene su investicije i kod nas. Stoga je izuzetno bitna što bolja suradnja, kako s lokalnim i regionalnim institucijama, tako i s nadležnim ministarstvima, gdje uvijek ima prostora za napredak. Dobro bi bilo razmisliti o odražavanju radnih sastanaka na kojima bi se rješavali tekući problemi u poslovanju zona (imovinsko-pravna pro-blematika, infrastruktura…), kao i konkretna proble-matika svakog potencijalnog investitora -mišljenja je Biskupić.

Aktivnosti u privlačenju ulagača iz Europske unijePrema riječima Nikoline Nežić, aktivnosti koje Grad Velika Gorica provodi vezano uz privlačenje potenci-jalnih ulagača obuhvaća kontinuirano kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima, organizaciju be-splatnih javnih tribina i info-dana za malo i srednje poduzetništvo, a s ciljem edukacije poduzetnika o aktualnim natječajima. U svrhu promidžbe izrađen je Vodič za investitore, kao pomoć potencijalnim ulagačima u realizaciji njihove investicije. U tijeku je izrada Vodiča za investitore na engleskom jeziku, koji će biti dostupan na službenim stranicama Grada Velike Gorice.

Osim toga, prošlogodišnjom izmjenom Odluke o ko-munalnom doprinosu znatno je smanjen komunalni doprinos za proizvodne, industrijske djelatnosti i time omogućena brža izgradnja objekata. -U prilog konti-nuiranim naporima Grada da privuče investitore go-vori i činjenica kako je Grad Velika Gorica u proteklih nekoliko mjeseci bio u službenim posjetima, te ugo-stio delegacije NR Kine, Turske i Poljske, s kojima smo ostvarili te namjeravamo i dalje produbiti suradnju - zaključuje Nikolina Nežić.

-Ulagači iz jednog dijela EU (Italija, Austrija, Njemačka) već su prepoznali našu zonu putem vele-poslanstava, konzulata, ministarstava, raznih agencija za prodaju nekretnina, putem web stranica…

Daljnje aktivnosti u privlačenju investitora iz EU na-stavit će se na identičan način, uz eventualno sudje-lovanje na pojedinim inozemnim konferencijama na-mijenjenih ulagačima, uz napomenu kako navedene aktivnosti iziskuju znatna financijska sredstva - napo-minje Biskupić, te dodaje: -Kada govorimo o sredstvi-ma iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, mišljenja smo da je najvažnije imati kvalitetan projekt kojeg će se aplicirati na adekvatan natječaj. Naravno da i pri-prema, odnosno kompletna dokumentacija koju treba priložiti u prijavi mora biti dobro odrađena od oso-be specijalizirane za pripremu dokumentacije. Naše društvo u tom smislu usko surađuje i s Regionalnom razvojnom agencijom PORIN.

Kako je jedna od osnovnih zadaća Agencije za investi-cije i konkurentnost, uz aktivno privlačenje i pružanje podrške pri realizaciji investicijskih projekata i unaprjeđenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, upravo promicanje Hrvatske kao poželjne investicij-ske destinacije, Agencija aktivno provodi aktivnosti usmjerene na privlačenje novih investitora.-Iz Europske unije nam i dolazi najveći broj investito-ra, stoga je i Agencija svoj plan privlačenja investitora temeljila na privlačenju upravo onih investitora koji su već tradicionalno prisutni na hrvatskom tržištu. To su, prije svega, zemlje poput Austrije, Njemačke, Italije i Francuske, iako bilježimo znatan porast inte-resa i investitora iz novih zemalja EU, poput Poljske i Slovačke - kaže Željka Krhač, Koordinator specijalist u Agenciji za investicije i konkurentnost.

Vezano za aktivnosti privlačenja ulagača, Agenci-ja za investicije i konkurentnost iste sistematizi-ra kroz aktivnosti povećanja interesa kvalificira-nih investitora i aktivnosti jačanja RH na ciljanom (međunarodnom) tržištu. Pod aktivnostima povećanja interesa kvalificiranih investitora podrazumijevaju investicijske forume, ciljane prezentacije odabranim investitorima (road show) te jačanje sustava gospo-darske diplomacije.

-Investicijskim forumima na odabranim tržištima omogućava se direktan kontakt sa samim investitorima kojima se prezentiraju sve relevantne informacije o tre-nutnom investicijskom okruženju Republike Hrvatske, zakonodavnom okviru te pružaju precizne informacije o mogućnostima za investiranje. Ciljane prezentacije odabranim investitorima podrazumijevaju individualni pristup pojedinom investitoru i koje se temelje isključivo na potrebama i interesima svakog pojedinog investitora. To se, prije svega, odnosi na investitore za koje smo una-prijed identificirali da planiraju širenje svojeg poslovanja i našu regiju - naglašava Željka Krhač.

Dosadašnja iskustva Agencije pokazala su da navede-ni alati predstavljanja Republike Hrvatske na ciljanim

tržištima uvelike doprinose atraktivnosti naše zemlje kao investicijske destinacije, a krajnji cilj je vidljiv kroz povećani interes investitora koji razmatraju Hr-vatsku kao svoju novu investicijsku destinaciju. Uz već prepoznate sektore od strane investitora, a koji tradicionalno zauzimaju važno mjesto u hrvatskom gospodarstvu s obzirom na dugogodišnju tradiciju i značajan broj zaposlenih poput turizma, tekstilne i metalo prerađivačke industrije, bilježi se znatan inte-res investitora i u sektore visoke dodane vrijednosti, poput farmacije.

Rezultati ‘Poduzetničkog impulsa’ 2014.Svečanim potpisivanjem ugovora Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je 14. listopada bespo-vratne potpore u okviru Poduzetničkog impulsa 2014. za Mjere A1: Mikropoduzetništvo i obrt, B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt te Mjeru A2: Zadružno poduzetništvo i A3: Poduzetništvo klastera. Navedene mjere time su zatvorene, a ukupno je dodijeljeno 185 potpora u vrijednosti 71,4 milijuna kuna. Rezultate Poduzetničkog impulsa predstavio je ministar Maras, koji je istaknuo kako je zadovoljan brojem prijavljenih projekata te njihovom kvalitetom, ali i brzinom obra-de prijava, s obzirom na to da ih je pristiglo gotovo dvije tisuće.-Dodijeljene potpore generirat će preko 143 miliju-

Industrijski park Nova Gradiška - jedna od najkonkurentnijih ulagačkih destinacija

Radovi na izgradnji Atlanticove tvornice za

proizvodnju energetskih pločica Multipower

1716 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Grad Virovitica središte je Virovitičko-podravske županije i grad koji ima ogroman i ne-dovoljno iskorišteni potencijal – prirodna bogatstva, zemljište i radnu snagu. Upravo iz tog razlo-ga, u Virovitici je osnovano šest poduzetničkih zona (na ukupno 164 ha zemljišta) opremljenih komunalnom infrastrukturom i spremnih za nova ulaganja, površinom prilagođenih potrebama za male i velike ulagače, te certificiranih pre-ma Naprednom programu certifikacije za ulaganja (ICPR), koji jamče stranim i domaćim ulagačima definiranje ponuda lokacija i objekata koji zadovoljavaju međunarodne standarde kvalitete.

Pogodnosti koje Grad Virovitica nudi investitorima navedene su u Programu olakšica i poticaja razvoja gospodarstva, a omogućuju prodaju ili zakup zemljišta u svojim poduzetničkim zonama kompletno opremljenim infrastrukturom po vrlo poticajnoj cijeni, odnosno za kupnju građevinskog zemljišta već od 1 kn/m2 za proizvodne djelatnosti; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalne nakna-de u prve dvije godine; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa ili plaćanje po povlaštenim cijenama; podršku stručnih službi Grada Virovitice u rješavanju eventualnih poteškoća u iznalaženju potrebne dokumentacije.

Od travnja 2011. godine, kada je usvojen spomenuti Program olakšica, u virovitičke poduzetničke zone ušla su 23 nova investitora, otvoreno je 985 radnih mjesta, a potpisanim kupoprodajnim ugovorima stvoreni su uvjeti i obaveze otvaranja još 697 novih radnih mjesta kroz naredne dvije godine.

Grad Virovitica – prilika za nova ulaganjana kuna investicija te stvoriti oko 800 novih radnih mjesta, a značajno će biti povećan izvoz poduzetni-ka te njihovi ukupni prihodi i dobit - poručio je Ma-ras, dodajući kako je izrazito značajno da je od 169 projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika i obrt-nika čak 80-tak posto iz prerađivačke industrije. Tako veliki broj potpora poduzetnicima iz prerađivačke in-dustrije govori da se Vlada RH orijentirala na one koji proizvode i koji izvoze.

Stoga nije čudno kada čujemo da su danas upravo mali i srednji poduzetnici generatori izvoza. To je, veli-kim dijelom, rezultat mjera koje smo primjenjivali i usmjeravali prema malim i srednjim proizvođačima koji izvoze i stvaraju veliku dodanu vrijednost. Zbog toga je izvoz malih i srednjih poduzetnika zadnjih nekoliko godina povećan za gotovo osam milijardi kuna.

-Sljedeće godine imat ćemo još više sredstava na ra-spolaganju, s obzirom na to da ćemo koristiti sredstva iz EU fondova. Ove smo godine već proveli jedan natječaj iz EU fondova u kojem je 28 poduzetnika ostvarilo 250 milijuna kuna bespovratnih sredsta-va, a uskoro krećemo i s novim programima potpora kroz koje će poduzetnicima i obrtnicima, u narednom razdoblju, na raspolaganju biti 250 milijuna eura - ka-zao je Maras, napominjući kako je bitno subvencio-nirati poduzetnike, što Ministarstvo poduzetništva i obrta kontinuirano radi, kako bi im se olakšalo postojeće poslovanje ili pomoglo da započnu s novim poslom. Kroz Poduzetnički impuls 2014. za mjeru A1

Novi program mikrokreditiranja sa

subvencioniranim ka-matama 'Kreditom do uspjeha 2014' trebao

bi malim i srednjim poduzetnicima te

obrtima biti dostupan već od studenog.

- mikropoduzetništvo i obrt dodijeljene su ukupno 102 potpore u vrijednosti 19,4 milijuna kuna, dok je za mjeru B1 - malo poduzetništvo i obrt dodijeljeno preko 47,8 milijuna kuna. Za mjeru A2 - Zadružno poduzetništvo potporu je dobilo 9 zadruga i to u izno-su od 1,4 milijuna kuna, dok je sedam klastera kroz mjeru A3: Poduzetništvo klastera ostvarilo potporu od 2,7 milijuna kuna.

Poduzetnički impuls projekt je kojemu je glavni pri-oritet jačanje konkurentnosti malog gospodarstva te unapređenje poduzetničkog okruženja, promocija i učenje za poduzetništvo i obrt te lakši pristup finan-ciranju. Javni pozivi poduzetnicima za Poduzetnički impuls objavljen je u veljači ove godine, dok je za-primanje prijama započelo 31. ožujka. Svim je po-duzetnicima omogućen jednak pristup informa-cijama, a program potpora predstavljen je u svih dvadeset županija i Gradu Zagrebu. Uz Ministarstvo poduzetništva i obrta, mjere iz Poduzetničkog impul-sa provela je i Hrvatska agencija za malo gospodarst-vo, inovacije i investicije - HAMAG-BICRO.

U Poduzetničku zonu Pisarovina stiže i MercedesU Poduzetničkoj zoni Pisarovina sredinom listopa-da počela je s radom tvornica za proizvodnju lime-nih dijelova za europsku autoindustriju tvrtke Kralj metala kovnica. Kako prenosi ZG magazin, tvornica koja je započela s radom šest mjeseci nakon pola-ganja temeljna kamena krajem prošlog tjedna s radom članica je njemačke poslovne grupe König metall iz Gagenaua. Razloge dolaska ove poslovne grupe u Pi-

Investicijskim foru-mima na odabranim tržištima omogućava se direktan kontakt sa samim investitorima kojima se prezenti-raju sve relevantne informacije o trenut-nom investicijskom okruženju Republike Hrvatske.

Tema brojaTema broja

sarovinu, za svečanosti otvorenja tvornice, sažeo je generalni direktor König metalla, Hans Jörg Leuze, rekavši da za to postoje tri razloga – kvalificirana radna snaga u okolici Zagreba, manja izdvajanja za plaće, što tvrtki daje prednost pred konkurencijom, i treći, najvažniji, dugogodišnje partnerstvo s Končar alatima, tvrtkom koju je König metall grupa preuzela početkom ove godine. -Prvotna je zamisao bila uzeti prostor u najam, no nismo našli adekvatan koji bi mogao zadovoljiti naše zahtjeve. Načelnik Pisarovine pričao nam je o plano-vima u ovoj poduzetničkoj zoni, te smo dogovorili gradnju tvornice - rekao je Leuze. Investicija ima tri faze – u prvoj, koja je završena, sagrađena je tvornica za prešanje metala, do kraja 2015. planira se, pored nje, sagraditi alatnica – investi-tor će biti tvrtka Kralj metala alati, a nakon toga, ovi-sno o ekonomskim uvjetima, planirano je proširenje pogona za prešanje metala.

U konačnici, rekao je Danijel Martinko, direktor komercijalno-tehničkog odjela obiju tvrtaka, zapo-sleno će biti 180 radnika, od čega šezdesetak već radi u pogonu alatnice u Zagrebu, trenutno u prostoru bivših Končar alata. Ukupna investicija cijeni se na oko 22 milijuna eura.

Prokurist tvrtke Klaus Seibicke rekao je da je prvi ko-rak najteži, no on je uspješno svladan. Posao je tako ugovoren za narednih 12 godina, a najznačajniji part-ner je kompanija DaimlerAG, koja proizvodi kamione, autobuse i osobne automobile marke Mercedes.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, iskazao je zadovoljstvo što se na prostoru Županije otva-ra još jedna proizvodna investicija, koja otvara i nova radna mjesta. Naglasio je da je tome prido-nijelo sustavno stvaranje infrastrukturnih uvjeta u poduzetničkim zonama, odnosno njihovo komunal-no opremanje. Svečanosti je prisustvovao i zamjenik ministra rada i poduzetništva Dražen Pros, rekavši da je prva faza ove investicije ostvarena zahvaljujući i poticajnim mjerama Vlade RH, te dodao da je svaka, dosad uložena kuna u Poduzetničku zonu Pisarovina – opravdana. Zemljište su u ovoj zoni kupila 52 po-duzetnika, a dosad je otvoreno pet pogona. Desetak novih investicija kreće u proljeće iduće godine.

Otvoren prvi poduzetnički inkubator u Splitsko-dal-matinskoj županijiMinistar Gordan Maras 22. listopada otvorio je Poduzetnički inkubator Klis, ujedno i prvi poduzetnički inkubator u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

-Oko 17.000 obrta i trgovačkih društava koji su osno-vani ove godine trebaju naći što bolju infrastrukturu. Ovdje se otvara mogućnost da oni koji u prvim godi-nama neće imati velike prihode imaju veću šansu za preživjeti. Nakon faze inkubiranja poduzetnici mogu lakše izaći na tržište i zbog toga je potrebno dalje razvijati ovakve projekte - poručio je Maras prilikom otvaranja Poduzetničkog inkubatora, koji je osnovan sredstvima Ministarstva poduzetništva i obrta. Inkubator se nalazi u obnovljenom dijelu zgrade Općine i ima 13 radnih jedinica. Za sada ga koristi sedam poduzetnika koji su u prvoj godini poslovanja oslobođeni plaćanja naknade, a tek će u petoj godini plaćati puni iznos naknade. U Poduzetnički inkubator na Klisu uloženo je 600 tisuća kuna, od čega je Mi-nistarstvo, kroz Poduzetnički impuls, dalo potporu od 450.000 kuna. Osim potpore poduzetnicima, inkubator će biti usmjeren na apliciranje i povlačenje sredstava iz EU, edukaciju i izradu dokumentacije za Općinu Klis, ali i za sve druge korisnike. Uz radnu jedini-cu, poduzetnici će u inkubatoru moći dobiti savjete, administrativno-logističku podršku, a moći će izraditi i poslovni plan.

1918 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Poduzetnička zona Novska

Ukupna površina: 85 ha s mogućnošću proširenja, slobodno formi-ranje parceleInfrastruktura: industrijski željeznički kolosijek, DTK mreža, struja, voda, plin, komunalnaPočetna cijena zemljišta: 30,00 kn/m²Ostale pogodnosti za investitore: potpora na prodajnu cijenu zemljišta do 25,00 kn/m² i na naknadu za pravo građenja do 50% za 100 i više zaposlenih; oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa; u prve dvije godine - oslobođenje plaćanja komunalne naknade i po-reza na tvrtku; odličan geoprometni položaj - izlaz na autocestu A3 / položaj uz željeznički kolodvor - X. paneuropski koridor; Zagreb 95 km / riječna luka Sisak 67 km / morska luka Rijeka 260 km / granica s BiH, Jasenovac 12 km; pogodnosti na temelju Zakona o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja.

Trg dr. Franje Tuđmana 244330 NovskaTel: +385 44 691 527Fax: +385 44 691 518E-mail: gospodarstvo@novska.hrWeb: www.pznovska.com; www.novska.hr

Tema broja

Industrijski park Nova gradiška Trg kralja Tomislava 135400 Nova GradiškaTel. +385 35 359 910Fax. +385 35 359 911E-mail: info@ipng.hrWeb: www.ipng.hr

Ukupna površina: 82 ha (faza 1) + 60 ha (faza 2)

Infrastruktura: kompletno izgrađena

Profil tvrtaka: proizvodne djelatnosti

Cijena zemljišta: 25 kn/m²

Ostale pogodnosti za investitore: izvanredna lokacija uz autocestuE70, izgrađena kompletna infrastruktura do granice parcele inve-stitora, profesionalna potpora investitoru u svim fazama realizacijeprojekta, brz odgovor na zahtjeve ulagača, lokalni poticaji i olakšice,mogućnost dugoročnog najma proizvodnog prostora te aktivnostiPoslovno-inovacijskog centra čine Industrijski park Nova Gradiškajednim od najkvalitetnijih mjesta za ulaganje u Regiji.

Industrijska zona Nemetin predstavlja prvu „zelenu“ industrijsku zonu u Republici Hrvatskoj. Grad Osijek zajedno sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera planira izgradnju Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije i bioplinsko postrojenje na području industrijske zone Nemetin. Na taj način, korištenjem alternativnih izvora, bit će omogućena proizvodnja električne energije, kao i proizvodnja toplinske ener-gije koja će uz vrlo niske troškove biti distribuira-na korisnicima zone za potrebe grijanja, odnosno hlađenja njihovih industrijskih postrojenja.

Grad Osijek na području gospodarskih zona investi-torima osigurava: • zemljišta opremljena osnovnom infrastrukturom

(prometnim površinama, odvodnjom oborinskih i sanitarnih voda, sustavima vodoopskrbe, plinoop-skrbe, elektroenergije i telefona)

• pogodnosti koje se primjenjuju kroz potporne in-stitucije za poduzetništvo

• vlastiti sustav dodatnih olakšica.

Zakonom o poticanju investicija i unapređenju in-vesticijskog okruženja uređuju se poticajne mjere za projekte ulaganja u gospodarske djelatnosti na terito-riju Republike Hrvatske. Ove mjere odnose se na ula-ganja u projekte investiranja i jačanja konkurentske sposobnosti u: proizvodno-prerađivačkim aktivnosti-ma, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnosti-ma poslovne podrške te aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti.

Industrijska zona Nemetin prema Zakonu o područjima posebne državne nalazi se na području Prve skupine područja posebne državne skrbi te inve-stitori mogu ostvariti određene porezne povlastice na osnovi istog Zakona. Obveznik poreza na dobit plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine, odnosno 75% od propisane stope po-reza u razdoblju 2014.-2016. godine.

Za dovršetak Industrijske zone Nemetin Grad Osijek dobio je bespovratna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije pu-tem javnog natječaja za Razvoj poslovne i komu-nalne infrastrukture, u iznosu od 12.383.756,34 kn za izgradnju infrastrukture u Industrijskoj zoni Nemetin II Faza.

Poticajne mjere za poduzetnikePoticaji regulirani na ovaj način odnose se na investicijske projekte koji osiguravaju bavljenje ekološki prihvatljivim djelatnostima, uštedu energije te uvođenje nove opreme i suvremene tehnologije. Poticajne mjere su:• za mikropoduzetnike (min. ulaganje 50.000 € - 50% umanjenja poreza na dobit; poticaji

za nova radna mjesta do 9.000 € uz uvjet min. 3 nova radna mjesta)• porezna povlastica (od 50 do 100% umanjenja poreza na dobit - uz min. ulaganje 0,15

mil €)• carinska povlastica• poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom

(30% opravdanih troškova - do 3.000 €)• poticaji za opravdane troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom (do

80% opravdanih troškova)• poticajne mjere za razvojno-inovacijske aktivnosti (koje utječu na unapređenje i mo-

dernizaciju), aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti (uvećanje već odobrene potpore za opravdane troškove otvaranja radnih mjesta od 25 do 50%)

• poticajne mjere za razvojno-inovacijske aktivnosti (koje utječu na unapređenje i moder-nizaciju) bespovratna novčana sredstva za kupnju opreme - strojeva visoke tehnologije - 20 % od stvarnih opravdanih troškova kupnje - max.0,5 mil. €

• poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta (investicija najmanje 5 mil. € uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta) za troškove izgradnje nove tvorni-ce, ind. postrojenja ili ugostiteljsko-turističkog objekta i troškove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme - 20% stvarnih opravdanih troškova u max. iznosu od 1 mil. €

• poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte (povećanje potpore za otva-ranje novih radnih mjesta za 25% (za 100 novih radnih mjesta); 50% (za 300 novih radnih mjesta), odnosno 100% (500 novih radnih mjesta)

• temeljem Zakona o poticanju zapošljavanja mogu se ostvariti različita oslobađanja od obveznih doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine te niz olakšica i oslobađanja od obveznih doprinosa za tzv. stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

Prva 'zelena' industrijska zona u HrvatskojRazvoj poduzetništva jedna je od ključnih odrednica gospodarske politike Grada Osijeka, a gospodarske zone sredstvo su za njegovo poticanje. Potvrda tomu je osnivanje Industrijske zone Nemetin, smještene je na istočnom rubnom dijelu Osijeka, ukupne bruto površine 101 ha, s posebnim povlasticama za investitore.

Industrijska zona Nemetin

Tema broja

Poduzetnička zona Pisarovina

Ukupna površina: 100 ha, slobodno za prodaju 20 haInfrastruktura: vodoopskrbni sustav, električna energija, kanaliza-cijski sustav otpadnih voda, telekomunikacijska infrastruktura, pro-metnice; 13 km do autoceste, 15 km do željeznice te 35 km do zračne luke; u zonu investiralo 52 poduzetnika Namjena: proizvodna i industrijska, te skladišna i trgovačka namjenaCijena zemljišta: 6 €/m² i 12 €/m²Ostale pogodnosti za investitore: suradnja i pomoć na izradi prostor-no-planskih dokumenata i dozvola, izrađen geomehanički elaborat, kontinuirana ulaganja u razvoj infrastrukture, niski troškovi poslo-vanja (komunalni doprinos 21,00 kn/m3 - 50% za tvrtke sa sjedištem na području Općine, iznad 6 metara visine hale ne obračunava se komunalni doprinos, vodni doprinos 1,85 kn/m3, općinski prirez - 3 %), stalni i stabilni rast Općine.

Općina PisarovinaTrg Stjepana Radića 1310451 PisarovinaTel: +385 1 6291 197Fax: +385 1 6271 800E-mail: opcina-pisarovina@zg.t-com.hrWeb: www. pisarovina.hr

Radna zona Mišnjak, Rab

Ukupna površina: 11,8 ha, od čega 14 građevnih platoa 8,79 haInfrastruktura: struja, voda, kanalizacija, telekomunikacije, cesta i javna rasvjeta, zona je u izgradnjiCijena zemljišta: a) za dugoročni najam zemljišta s osnivanjem prava gradnje: - proizvodno-zanatska namjena 0,55 kn mjesečno- poslovno-uslužna namjena, poslovno-trgovačka i mješovita namjena 0,75 kn mjes.b) za prodaju zemljišta: - proizvodno-zanatska namjena 350,00 kn,- poslovno-uslužna namjena, poslovno trgovačka i mješovita namjena 400,00 knOstale pogodnosti za investitore: oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa (po načelu veća građevina - veće oslobađanje) i to do 80% (za in-vestitore sa sjedištem na području Grada Raba) ili do 70% (ostali investitori). Oslobađanje plaćanja komunalne naknade i porez na tvrtku/naziv za investi-tore sa sjedištem na području Grada Raba 100% u prvih pet godina, odnosno tri godine za investitore sa sjedištem izvan područja Grada Raba. Za daljnje 3 godine domicilnim investitorima umanjuje se 50%, dok bi se investitorima sa sjedištem izvan područja Grada Raba umanjilo 50% za daljnju jednu godinu.

Grad RabTrg Municipium Arbe 251280 RabTel.: +385 51 777 460, 467Fax.: +385 51 724 777E-mail:kruno.matic@grad-rab.comWeb: www.rab.hr

2120 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

S ciljem stvaranja povoljnijeg i sigurnijeg okruženja za ekonomski razvitak Hrvatske i njeno bolje pozicioni-ranje u Europi, formiran je Meridian 16 Business Park. O prednostima i potencijalu ove poslovne zone razgo-varali smo s Ivanom Bakunić, mag.iur., voditeljicom razvoja projekta Meridian 16 Business Park d.o.o.

Meridian 16 Business Park - jedinstven koncept poslovne zonePoslovna zona Meridian 16 Business Park, svečano otvorena 23. listopada ove godine, prostire se na površini većoj od 105 hektara te je u većinskom vlasništvu austrijske kompanije koja razvija projekte u Slovačkoj, Mađarskoj, Ukrajini i Hrvatskoj.

Velika Gorica, kao šesti grad po veličini u Hrvatskoj, izvrstan je

izvor kvalificirane radne snage.

Tema broja

Smatramo kako će interes za našu zonu još više porasti izgradnjom novog terminala Zračne luke Zagreb.

Poslovna zona Meridian 16 Business Park jedna je od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj. Kolika je površina zone te koje će djelatnosti biti zastupljene?Poslovna zona Meridian 16 Business Park prostire se na površini većoj od 105 hektara te je u većinskom vlasništvu austrijske kompanije koja razvija projekte u Slovačkoj, Mađarskoj, Ukrajini i Hrvatskoj. Predmetna poslovna zona formirana je donošenjem Urbanističkog plana uređenja još 2007. godine te smo od tada kre-nuli s njenim infrastrukturnim opremanjem, što je bio zaista zahtjevan posao, s obzirom na to da je bilo potrebno prvotno provesti postupak izvlaštenja za 112 čestica, a kako bi bili u mogućnosti sagraditi pri-stupnu prometnicu s pripadajućom infrastrukturom. Također, u samoj zoni bilo je potrebno riješiti i mno-ge imovinsko-pravne probleme, a imajući u vidu da je na ovom području dosta problema s neusklađenim zemljišno-knjižnim i katastarskim operatima. Djelatnost u zoni je urbanističkim planom uređenja po-dijeljena u nekoliko namjena: proizvodnu, industrijsku i uslužno-trgovačku, a predviđene su i zelene površine. Smatramo da je zona osobito idealna za logističku namjenu zbog njene izvrsne prometne povezanosti.

Zona je smještena na odličnoj lokaciji, no koje ostale prednosti možete istaknuti?Zona se nalazi na samo 5 km udaljenosti od međunarodne Zračne luke Zagreb, te 15 km od grada Za-greba. Uz samu zonu prolazi željeznička pruga, a u blizi-ni je i izlaz na autocestu. Također, bitno je istaknuti da se zona nalazi na zagrebačkom području bez naplate cesta-rine. Osim prednosti same lokacije, istaknula bih i kao

prednost to što je Grad Velika Gorica omogućio mnoge pogodnosti za investitore, i to po pitanju plaćanja komu-nalne naknade, komunalnog doprinosa itd. Također, grad Velika Gorica, kao šesti grad po veličini u Hrvatskoj, izvrstan je izvor kvalificirane radne snage. Nadalje, sama zona, njen razvoj i opremanje, profesionalno je vođeno, koristeći najnovije tehnologije i iskustva mnogih reno-miranih stručnjaka iz područja prostornog planiranja, arhitekture, prava, gradnje, ekologije itd.

Vaša je vizija postati vodeća eko industrijska zona u Hrvatskoj. Što to točno znači?Osim što smo već vodeći po pitanju površine zone, cilj nam je razviti i jedinstveni koncept poslovne zone. Naime, pri razvoju izrazito nam je važan ekološki seg-ment te se stoga rukovodimo isključivo prema načelima održivog razvoja i zelene gradnje. O tom segmentu po-trebno je voditi računa od samih početaka razvoja. Tako smo, primjerice, principe održivog razvoja primijenili već pri gradnji infrastrukture - postavljena je led ra-svjeta, biciklističke i pješačke staze itd. Svi investitori koji će doći u zonu morat će također poštivati taj „ze-leni“ koncept. U dosadašnjem razgovoru s potencijalnim klijentima naišli smo na jako pozitivne reakcije na takav koncept, s obzirom ne to da je održiva gradnja postala sve veći imperativ, kako zbog ušteda koje se mogu na taj način postići, tako i zbog zadovoljstva i veće efikasnosti ljudi koji borave i rade u takvim prostorima. Istaknula bih da je naša kompanija i aktivni član Hr-vatskog savjeta za zelenu gradnju te sličnih institucija u Austriji i Slovačkoj. U Slovačkoj smo sagradili uredsku zgradu koja je bila prva zgrada sa zelenim certifikatom u zemlji te smo ujedno ove godine dobili i nagradu za najinovativnijeg investitora.

Razvojni ciklus Meridiana 16 podijeljen je u tri faze. Prva faza izgradnje (240 tisuća m²) je završena i spremna za prihvat prvih investitora. Što će obuhvatiti druge dvije faze?S obzirom na to da se zona prostire na više od milijun m², bilo je potrebno razvoj podijeliti u tri faze. Tako smo sada osposobili i komunalno opremili prvu fazu na oko 240.000

m². U prvoj fazi dostupne su čestice u površini od 2.500 m² pa do 30.000 m², s tim da je moguće i spajanje parcela radi dobivanja veće površine. Druga faza se nalazi u cen-tralnom dijelu te će biti prvenstveno namijenjena za veće korisnike. Njena površina je oko 260.000 m² i uskoro će također biti spremna za prihvat investitora, dok je treća faza površine 550.000 m² i njenom razvoju će se pristupiti tek po popunjenju prve dvije faze.

Prvi investitor iz Britanije već je sklopio predugovor o kupoprodaji zemljišta, površine od oko 30 tisuća m². Kakva su iskustva sa stranim partnerima i što investitori očekuju od vas kao partnera?Imamo zaista pozitivna iskustva sa stranim partnerima koji su prepoznali prednosti ove zone, njene lokacije i inovativnog koncepta. Također, Grad Velika Gorica, koji se zbog svoje izvrsne pozicije i prometne povezanosti želi formirati kao gospodarsko središte, pruža veliku podršku stranim investitorima. Investitori od kompanije Meridian 16 očekuju podršku pri suradnji s Gradom, pri ishođenju dozvola, zapravo pri cijelom postupku, počevši od kupo-prodaje pa do izgradnje. Naši stručnjaci su na raspolagan-ju svakom investitoru koji želi doći u zonu. Također, naš plan je da i po popunjenju zone ostanemo kao upravitelji iste te se brinemo za njeno funkcioniranje.

Budući da je Poslovna zona Meridian 16 Business Park službeno otvorena 23. listopada, kakva su očekivanja te postoji li interes za nova ulaganja u Zonu?Poslovna zona Meridian 16 Business Park svečano je otvorena dana 23. listopada, uz prisutnost gradonačelnika grada Velike Gorice, Dražena Barišića, te predstavnika austrijskog vlasnika, Richarda Teichmanna. Gradonačelnik je tom prilikom istaknuo kako je Grad uveo osobnog pratitelja za svakog inve-stitora te da će Grad i nadalje poticati i podržavati in-vesticije na ovom području. Kao što sam napomenula, prvog investitora već imamo, a i još nekoliko njih je iskazalo interes, što je zaista pozitivno, imajući u vidu još uvijek nepovoljnu gospodarsku situaciju u zemlji. Smatramo kako će interes za našu zonu još više pora-sti izgradnjom novog terminala Zračne luke Zagreb.

Ivana Bakunić, mag.iur., voditeljica razvoja projekta Meridian 16 Business Park d.o.o.

Obuhvat zone Meridian 16 - prva fazaZonu su svečano otvorili dr. Richard Teichmann, direktor austrijskog

Meridiana 16 i gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić

Tema broja

2322 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

2524 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Sjedinjene Meksičke Države

Glavni grad: Mexico City

Površina: 1.972.550 km2

Stanovništvo: 120.286.655

Službeni jezik: španjolski

Valuta: meksički peso

(1 EUR=17,15 MXN)

Robna razmjena s Meksikom (2013.)

Izvoz Hrvatske u Meksiko Uvoz Hrvatske iz Meksika

Konstrukcije i dijelovi od

čelika, željeza i aluminija36,30% Lijekovi 26,35%

Medicinski i farmaceutski

proizvodi14,42% Alkoholna pića 16,23%

Lijekovi 10,91% Telekomunikacijska oprema 13,77%

Električni strojevi i aparati 7,37% Putnički automobili 10,55%

Stočna hrana 6,77% Cijevi od željeza ili čelika 8,69%

UKUPNI IZVOZ 10 139,9 tisuća USD UKUPNI UVOZ4 294,1

tisuća USD

Izvor: Državni Zavod za Statistiku Republike Hrvatske

Meksiko - razvijena industrija i financijski sektor, ali i problemi s kriminalomGraničnom povezanošću s SAD-om Meksiko si je stvorio dobre trgovinsko-gospodarske odnose, razvio tržište kapitala te postao najveći izvoznik latinoameričkih zemalja.

Važni linkoviMinistarstvo gospodarstva:

www.economia.gob.mxMinistarstvo financija i vanjske politike:

www.schp.gob.mxNacionalna razvojna banka:

www.nafin.comMeksička carina:

www.sat.gob.mx/

KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U SJEDINJENIM MEKSIČKIM DRŽAVAMA

Konzul: Laura Martin del Campo Steta, počasna konzulica Adresa: Salomé Piña número 52, Colonia San José Insurgentes, Delegación Benito Juárez, 03900 México, Distrito Federal Tel: 0052 55 56 60 4897Fax: 0052 55 55 93 5739E-mail: delcamposteta@yahoo.com

KONZULAT SJEDINJENIH MEKSIČKIH DRŽAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Konzul: Ljerka Cerc, počasna konzulicaAdresa: Mlinovi 81, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: 00 385 1 4674 338Fax: 00 385 1 4636 285E-mail: mexicokonzulat@gmail.com

Soumaya muzej u Mexico cityju sadži privatnu zbirku s preko 65 000 djela.

Muzej je privatno vlasništvo Carlosa Slima, najbogatijeg čovjeka na svijetu.

Meksiko je drugi najveći trgovinsko-gospodarski par-tner SAD-a, odmah iza Kanade. Može se pohvaliti da je vodeći svjetski proizvođač srebra, cinka, čelika, ce-menta, peti u proizvodnji i deseti po izvozu nafte, prvi na listi latinoameričkih izvoznika, drugi u Latinskoj Americi po količinama rezervne sirove nafte, te drugi po stranim ulaganjima među zemljama tzv. „emerging economies“. Ima razvijeni bankarski sektor i relativno razvijen sustav kreditiranja, te posjeduje veliko doma-će tržište kapitala, obveznica i dionica. Iako je posljed-njih godina često prikazivan kao opasna zemlja u kojoj bjesni rat narkokartela i meksičke Vlade, Meksiko i njegovi gradovi su kao i u svakoj drugoj zemlji gdje postoje određeni sukobi između pojedinih skupina i Vlade. U daljnjoj budućnosti želi modernizirati trgo-

vinske sporazume, otvoriti nove granice te privući još više stranih ulaganja, čime bi se otvorila nova radna mjesta.

Struktura gospodarstvaNajveći udio u gospodarstvu zauzimaju usluge, što se prvobitno odnosi na turizam. Najvažnije industrije su proizvodnja pića, duhanska, prehrambena, kemijska, čelik, nafta, rudarstvo, tekstil i motorna vozila. Novim izmjenama zakona želi se zauzdati snažne meksičke monopoliste, čime se želi privući investicije u energet-ski sektor. Regija, te istoimeni grad Queretaro, jedno su od najsigurnijih mjesta u Meksiku i ujedno indu-strijsko središte za bijelu tehniku, automobilske dije-love, zrakoplovnu i svemirsku industriju, koja je dosad

Mexico city

već privukla velika ulaganja.

Mogućnosti poslovne suradnjePolitički odnosi između Hrvatske i Meksika su dobri, kao i trgovinske i poslovne veze, s obzirom na to da su ukinute tranzicijske vize, te turističke i poslovne vize za državljane Hrvatske. Bilateralni odnos je sklopljen s ciljem borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminala, unapređenja projekata očuvanja okoliša i kvalitete zraka, posebice u Hrvatskoj. Iako je Hrvat-ska ušla u područje EU, u biltenu HNB-a naglašavaju kako bi se hrvatski izvoznici trebali okrenuti zemljama s kojima EU ima ugovore o slobodnoj trgovini, u što je uključen i Meksiko. U Hrvatskoj postoji velik interes za meksičkom kulturom i poviješću, čime se stavlja naglasak na razvoj kulture. Osim kulture, suradnja se razvija u području obrazovanja i športa.

Postupak uvoza roba i usluga u Meksiko Uvozne carine i porezi postoje, bilo kod uvoza roba privatnih osoba ili poslovnih subjekata. Metoda vred-novanja je CIF (troškovi, osiguranje i prijevoz), no po-jedini proizvodi mogu se naplatiti na temelju mjernih jedinica. Osim uvoza, podliježe se i porezu na promet, carinskoj pristojbi, te u nekim slučajevima i trošarina-ma. Carinske stope variraju od 0 do 140%, a prosječ-na stopa carine je 14%. Neki uređaji mogu se uvoziti bez carine, poput prijenosnih računala i drugih elek-troničkih proizvoda. Meksiko je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s nizom zemalja.

2726 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Meksika

BDP: 1810 mlrd USD

BDP per capita: 43 468 USD

Stopa rasta BDP-a: 1,6%

BDP prema sektorima: usluge (59,8%), industrija (36,6%), poljoprivreda (3,6%)

Izvoz (2013.): 544 mlrd USD

Izvozni proizvodi: industrijska roba, nafta, poljoprivredni proizvodi

Zemlje izvoza: SAD (78%), Kanada (2,9%), Španjolska (1,9%), Njemačka (1,7%)

Uvoz (2013.): 577 mlrd USD

Uvozni proizvodi: poluproizvodi, potrošačka roba, kapitalna roba

Zemlje uvoza: SAD (49,9%), Kina (15,4%), Japan (4,8%), Južna Koreja (4,4%)

Nezaposlenost: 7,1

Inflacija: 1,3%

Izravna strana ulaganja: 46,1 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .mx

Pozivni broj: +52

Meksiko želi modernizi-rati trgovinske spora-

zume, otvoriti nove granice, te privući više

stranih ulaganja.

Acapulco

UlaganjaMeksiko ima mnogo razloga zašto baš ulagati u nje-ga: nudi atraktivnu poslovnu klimu, postoji pravna si-gurnost za strane ulagače, ima kontroliranu inflaciju, jedan je od najvećih koji imaju sporazum o slobodnoj trgovini na svijetu, te posjeduje visoko razvijene in-dustrijske grane s konkurentnim troškovima. Meksički peso je jaka valuta, Meksiko ima dobre predispozicije

za daljni rast, proširuju se prometnice, luke i teleko-munikacijska infrastruktura, sve u cilju dodatnog i olakšanog poslovanja. Strani ulagači mogu kombinira-ti izravna i neizravna ulaganja, na temelju postojećih ograničenja, konkurencije ili drugih uvjeta na tržištu. Unatoč svim prednostima, postoje i nedostatci pri ula-ganju u Meksiko: korupcija i organizirani kriminal.

Poslovni običajiDolazak na vrijeme na sastanak je vrlo važno, iako postoji mogućnost da ćete čekati 30 minuta ili više. Uobičajeno je čavrljanje 5-10 minuta prije pristupanja ozbiljnom poslu. Bilo bi najbolje da takvo čavrljanje prepustite domaćinu, da on započne. Ukoliko vam po-nude da nešto popijete, nemojte odbiti, jer se to smatra uvredom. Titule su iznimno važne te ih njima i oslov-ljavajte. Preporučljivo je, iako ne obvezno, da imate jednu stranicu posjetnice prevedenu na španjolski je-zik. Posjetnice se obično razmjenjuju sa svima na sa-stanku. Meksikanci cijene izgradnju odnosa i sklada, stoga izbjegavajte taktike pritiska, sukoba ili konfron-tacije. Kraj sastanka se završava kratkim čavrljanjem. Poželjno odijevanje za muškarce su moderna, klasična tamna odijela s košuljom i kravatom. Za žene su tako-đer poželjna klasična poslovna odijela ili haljine. Nisu primjerene traperice i casual odjeća. Jednostavni po-kloni iz vaše tvrtke mogu se donijeti odmah na prvom sastanku. Pobrinite se da pokloni budu lijepo zamotani te očekujte da će biti odmah otvoreni.

Uključivanja inovativnih poduzetnika u programe Europske unijeStrategija razvoja malog i srednjeg poduzetništva do 2020. predviđa 2 milijarde eura sredstava povučenih iz EU fondova, a veliki dio tog novca usmjerit će se upravo za inovacije. U narednom razdoblju Ministarstvo poduzetništva i obrta razradit će i provesti program potpora za poduzetničke projekte u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Unutar godišnjeg programa poticanja poduzetništva “Poduzetnički impuls” Ministarstvo poduzetništva i obrta potiče razvoj, primjenu i komercijalizaciju ino-vacija, a u 2012. i 2013. odobreno je 20-ak milijuna kuna potpora vezanih za inovativno poduzetništvo i kreativne industrije. U 2014. godine u tijeku je natje-čaj za inovacije u poduzetništvu, a očekuje se ugova-ranje do 20 novih projekata. U razdoblju 2015.-2020. u okviru Operativnog programa za koheziju i konku-rentnost planirano je 180 milijuna € za jačanje kapa-citeta poduzetnika za inovacije. Prvi natječaji očekuju se u proljeće 2015. godine.

U 2013. godini uvedena je nova mjera „Poticanje ino-vativnog poduzetništva“ kojoj je bio cilj uklanjanje barijera rasta inovativnih poduzeća, odnosno onih koji su završili projekte istraživanja i razvoja te su u fazi prve komercijalizacije svojih novih proizvo-da i usluga. U 2013. godini na toj je mjeri plasirano 4.000.000 kn za 11 inovativnih projekata s visokim potencijalom rasta (izvoz, povećanje prihoda i broja zaposlenih). Ova mjera jedinstvena je i na europskoj razini jer nudi bespovratna sredstva poduzetnicima za premošćivanje neizvjesnosti i rizika tržišnog pla-smana i usvajanja novog proizvoda kod potencijalnih kupaca. Prosječni iznos dodijeljene potpore bio je 363.636,36 kuna. U ukupnom broju prijavljenih pro-jekata intenzivne usluge čine gotovo 50%.

U tu kategoriju pripada i računalno programiranje, koje čini 45% od ukupnog broja odobrenih projeka-ta. Postotak zaposlenih istraživača (osobe čije radno mjesto pretežno uključuje rad na aktivnostima istra-živanja, razvoja i inovacija) u ukupnom broju za-poslenih kod poduzeća kojima je odobrena potpora iznosi 62,5%, dok udio u ukupnom broju prijavljenih iznosi 26,96% što govori o važnosti jačanja inter-nih inovacijskih kapaciteta. Očekivani porast priho-da od prodaje inovativnih proizvoda i usluga je čak za 180% veći u odnosu na postojeće prihode prije realizacije projekta. Ovi rezultati promatrat će se u duljem vremenskom razdoblju kako bi se utvrdili i

MINPO želi promo-virati Hrvatsku kao zemlju atraktivnu ne samo za turizam, nego za poslovanje te za osnivanje inovativnih i kreativnih poduzeća.

Inovacije

dugotrajni učinci. U travnju 2014. rezultati provedbe ugovorenih 11 projekata u 2013. godini govore kako ostvareni učinci po pitanju zapošljavanja premašuju očekivanja zadana projektnim planovima. Naime, kao izravni učinak provedbe projekata ovih 11 projekata stvorilo je 39 novootvorenih radnih mjesta, dok je očekivani broj bio 23.

-Inovacije i internacionalizacija su u fokusu Mini-starstva i u 2014. godini, kako bi se izvozni potenci-jal iskoristio u najvećoj mogućoj mjeri, a potpore su dostupne i onima koji tek imaju inovativnu ideju i žele ju pretvoriti u uspješan biznis, tako da je natječaj bio otvoren i za fizičke osobe koje imaju poduzetnič-ke namjere. U 2014. godini u okviru iste mjere, na-stavno na uspješnu provedbu u 2013. godini, unutar Mjere B2 - Inovacije u poduzetništvu ugovoreno je

Prema riječima Vojislava Rauševića, glavnog tajnika Udruge inovatora Hrvatske, možda najbolji primjer poduzetničkog pothvata temeljenog na inovacijama je tvrtka Altpro iz Odre pokraj Zagreba, koja je osnovana 1994. godine i počela raditi kao jedna od prvih inkubiranih tvrtaka u Tehnološkom parku Zagreb. Danas je jedan od 22 glo-balna lidera u proizvodnji signalno-sigurnosne opreme, uz bok poznatim kompanija-ma poput Siemensa, Bombardiera, Toshibe.

Inovacijski programi Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) neophodni su financijski instrumenti (tzv. „matching-grantovi“ i uvjetni krediti) kada je riječ o sufinanciranju istraživanja i razvoja u malim i srednjim poduzećima. Kroz ove programe stvoreni su temelji za poboljšanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na domaćoj i međunarodnoj razini. Svaki od programa iznje-drio je više primjera dobre prakse u smislu strukturnih postavki projekta, njegove ulo-ge u dugoročnim poslovnim planovima korisnika te kreiranja kvalitetnih dugoročnih suradnji između poslovnog i akademskog sektora, kako u smislu kolaborativnih projekata, tako i u smislu edukacije i transfera znanja.

Tvrtke Citus, Altpro, Pet minuta, Degordian, Repsly, Banko, Systemcom, Xylon, Bagheera samo su neki od uspješnih HAMAG-BICRO korisnika kojima je odobre-na potpora omogućila ulaganje u istraživanje i razvoj, razvoj proizvoda, povećanje prihoda, nova zapošljavanja te internacionalizaciju poslovanja, poručuju iz HAMAG-BICRO-a.

Važnost inovacija u poduzetništvu

2928 BIZdirekt � studeni 2014. www.mirakul.hr

Inovacije Edukacija

www.mirakul.hr

17 projekata. Ukupni proračun je 6,24 mil kn (138 tis. kn za fizičke osobe + 6,057 mil kn za poduzeća), a većina odobrenih projekata je iz ICT sektora i s po-dručja Grada Zagreba (zastupljeni su i Split i Rijeka) – navodi Antonija Mršić, načelnica Sektora za među-narodnu suradnju i poticanje inovacija.

MINPO želi promovirati Hrvatsku kao zemlju atrak-tivnu ne samo za turizam, nego i za poslovanje te za osnivanje inovativnih i kreativnih poduzeća. U okviru Poduzetničkog impulsa 2014. otvoren je na-tječaj za internacionalizaciju na koji se mogu javiti poduzetničke potporne institucije s aktivnostima su-djelovanja njihovih članova, stanara ili klijenata na međunarodnim natjecanjima, sajmovima ili umre-žavanjima. MINPO koristi svaku priliku da unutar globalnih mreža institucija promovira hrvatske start-upove, te je tako u 2014. nominiralo uspješne priče iz Hrvatske za: Technology Pioneers 2015 World Economic Forum (Rimac d.o.o. i Genos d.o.o.), Glo-bal Startup Youth 2013 Kuala Lumpur (Teddy the Guardian, Rimac d.o.o.), Global Entrepreneurship Congress 2014 Moscow - VIP Session Entreprene-urs Who are Heroes (Codeanywhere d.o.o.), World Startup Report - Internet Hall of Fame (Degordian d.o.o. i Pet minuta d.o.o.), European Secret of Success Brochure 2014 European Commission (Ux Passion d.o.o.), World Startup Competition Seoul 2014 (Agri-vi d.o.o.).

Komercijalizacija inovacija i profit-Iz perspektive rada portala Genius Croatia mogu samo komentirati da, prema našem iskustvu, veliku prepreku komercijalizaciji inovacija predstavlja ne-znanje samih inovatora (posebno pojedinaca), kojima vrlo često nedostaju elementarna znanja o funkcioni-ranju tržišta i načinu razmišljanja investitora, evalu-aciji projekata, zaštiti inovacija i sl. Primjerice, prili-čan broj prijavljenih misli da je sama ideja dovoljna za uspjeh i komercijalizaciju. Drugi problem, koji vi-dimo, a o kojem mnogi šute, jest da su razne udruge

inovatora na potpuno pogrešan način pristupale i još uvijek pristupaju inovatorima, misleći uglavnom na svoj opstanak i funkcije. Kada se tome pridoda i samo deklarativna podrška državnih institucija, općeniti manjak kapitala, inertnost i bijeg od n