1

PomorstvoPomorstvo

Pojam i glavne faze razvojaPojam i glavne faze razvoja

Definicija pojma Definicija pojma pomorstvopomorstvo

•• Pomorstvo kao djelatnost moguPomorstvo kao djelatnost mogućće je definirati u ue je definirati u užžem i em i šširem smislu: irem smislu: 1.1. u uu užžem smislu pomorstvo je umijeem smislu pomorstvo je umijećće plovidbe, tj. e plovidbe, tj. vjevješština upravljanja i manevriranja brodovima (eng. tina upravljanja i manevriranja brodovima (eng. navigationnavigation););2. u 2. u šširem smislu pomorstvo obuhvairem smislu pomorstvo obuhvaćća sve djelatnosti, a sve djelatnosti, koje su na bilo koji nakoje su na bilo koji naččin (izravno ili neizravno) vezane in (izravno ili neizravno) vezane uz koriuz korišštenje mora (eng. tenje mora (eng. maritime affairsmaritime affairs), i to kroz dva ), i to kroz dva osnovna pristupaosnovna pristupaa) more a) more –– medij komunikacijemedij komunikacijeb) more b) more –– resurs prirodnih dobara resurs prirodnih dobara

2

More More –– medij komunikacijemedij komunikacije

•• Djelatnosti koje koriste more kao medij Djelatnosti koje koriste more kao medij komunikacije:komunikacije:pomorska trgovina i brodarstvopomorska trgovina i brodarstvobrodogradnjabrodogradnjarazlirazliččite aktivnosti u morskim, rijeite aktivnosti u morskim, riječčnono--morskim i morskim i jezerskojezersko--morskim lukamamorskim lukamanautinautiččki turizamki turizamvojska (ratna mornarica)vojska (ratna mornarica)odrodržžavanje luavanje luččke, kanalske i sigurnosne ke, kanalske i sigurnosne infrastruktureinfrastrukture

More More –– resurs prirodnih dobararesurs prirodnih dobara

•• Djelatnosti koje koriste more kao izvor prirodnih Djelatnosti koje koriste more kao izvor prirodnih bogatstavabogatstavaribarstvo, koraljarstvo i spuribarstvo, koraljarstvo i spužžvarstvovarstvomarikultura (uzgoj ribemarikultura (uzgoj ribe od mlađi do ve od mlađi do veććih jedinki i ih jedinki i dohrana ulovljene ribe, uzgoj pudohrana ulovljene ribe, uzgoj pužževa, rakova, eva, rakova, šškoljki i koljki i algi)algi)iskoriiskorišštavanje ostalih organskih i anorganskih tvari u tavanje ostalih organskih i anorganskih tvari u moru i podmorju:moru i podmorju:a) proizvodnja soli, a) proizvodnja soli, b) eksploatacija nafte i zemnog plina, b) eksploatacija nafte i zemnog plina, c) eksploatacija nalazic) eksploatacija nalaziššta mangana, bakra i drugih rudata mangana, bakra i drugih rudarazlirazliččiti oblici turizma (uz veiti oblici turizma (uz većć navedeni nautinavedeni nautiččki turizam)ki turizam)

3

Svjetsko more Svjetsko more –– platforma pomorskih platforma pomorskih aktivnostiaktivnosti

•• Osnovni medij pomorstva jest svjetsko more. Ono povezuje sve Osnovni medij pomorstva jest svjetsko more. Ono povezuje sve kontinente, a uz zrakoplovni promet, pomorski je promet najvakontinente, a uz zrakoplovni promet, pomorski je promet najvažžniji niji oblik međusobnog povezivanja kontinenataoblik međusobnog povezivanja kontinenata. .

•• VaVažžna je na je ččinjenica kako je pomorski promet najjeftiniji promet jer injenica kako je pomorski promet najjeftiniji promet jer osim izgradnje prihvatnih terminala (lukosim izgradnje prihvatnih terminala (luka) a) te sigurnosnih uređaja te sigurnosnih uređaja nije potrebno ulagati u pomorske putove. Osim toga, ekonomskoj nije potrebno ulagati u pomorske putove. Osim toga, ekonomskoj isplativosti pomorskog prometa pridonose veliki prijevozni kapacisplativosti pomorskog prometa pridonose veliki prijevozni kapaciteti iteti brodova.brodova.

•• U naU naččelu, pomorski su putovi dostupni korisnicima svih zemalja, elu, pomorski su putovi dostupni korisnicima svih zemalja, premda, dakako, prednost imaju zemlje s izlazom na more. U premda, dakako, prednost imaju zemlje s izlazom na more. U posebnoj su prednosti drposebnoj su prednosti držžave s izlazom na tzv. topla mora te zemlje ave s izlazom na tzv. topla mora te zemlje s ves veććom duljinom obale i veom duljinom obale i veććom razvedenoom razvedenoššćću obalne crte (usp. u obalne crte (usp. mogumoguććnosti SADnosti SAD--a, Rusije i DR Kongo). a, Rusije i DR Kongo).

•• Zemlje koje nemaju izlaz na more ovisne su na razliZemlje koje nemaju izlaz na more ovisne su na različčite naite naččine o ine o zemljama putem kojih imaju veze s ostatkom svijeta. Te drzemljama putem kojih imaju veze s ostatkom svijeta. Te držžave ave nastoje pravo korinastoje pravo korišštenja tranzitnih luka regulirati posebnim tenja tranzitnih luka regulirati posebnim ugovorima (npr. Austrija, ugovorima (npr. Austrija, ŠŠvicarska, Bolivija, Zambija, DR Kongo i vicarska, Bolivija, Zambija, DR Kongo i dr.)dr.)

Pregled povijesti pomorstvaPregled povijesti pomorstva

•• Od samih poOd samih poččetaka etaka ččovjeovječčanstva postojali su pokuanstva postojali su pokuššaji razliaji različčitih itih djelatnosti koje su koristile more i obalni prostor.djelatnosti koje su koristile more i obalni prostor.

•• Prema arheoloPrema arheološškim nalazima prvi su ljudi zaplovili jednostavnim kim nalazima prvi su ljudi zaplovili jednostavnim ččamcima (monoksilima) joamcima (monoksilima) jošš u vrijeme neolitika.u vrijeme neolitika.

•• KronoloKronološški se razvoj pomorstva moki se razvoj pomorstva možže podijeliti na sljedee podijeliti na sljedećće faze.e faze.a) Pomorstvo starog vijeka (od prvih poa) Pomorstvo starog vijeka (od prvih poččetaka do 6. st.)etaka do 6. st.)b) Pomorstvo srednjeg vijeka (od 6. st. do 15. st.)b) Pomorstvo srednjeg vijeka (od 6. st. do 15. st.)c) Doba velikih geografskih otkric) Doba velikih geografskih otkrićća (od 15. st. do 19. st.)a (od 15. st. do 19. st.)d) Suvremeno doba razvoja pomorstva (od 19. st. do danas)d) Suvremeno doba razvoja pomorstva (od 19. st. do danas)

•• MoguMogućće su i detaljnije podjele, posebno ako se razmatraju e su i detaljnije podjele, posebno ako se razmatraju pojedini aspekti pomorstva (veza pomorstva i oppojedini aspekti pomorstva (veza pomorstva i opććega ega drudrušštvenoga i gospodarskog razvitka, utjecaj razvoja tehnike i tvenoga i gospodarskog razvitka, utjecaj razvoja tehnike i tehnologije i sl.)tehnologije i sl.)

4

Pomorstvo starog vijekaPomorstvo starog vijeka

•• Stare civilizacije dobrim su dijelom međusobno komunicirale Stare civilizacije dobrim su dijelom međusobno komunicirale (trgovale, ratovale i sl.) upravo putem mora. (trgovale, ratovale i sl.) upravo putem mora.

•• Posebno su se isticali Egipat, a zatim FeniPosebno su se isticali Egipat, a zatim Feniččani, Kreani, Kreććani i naposlijetku ani i naposlijetku Grci, koji su razvili cijelu strategiju Grci, koji su razvili cijelu strategiju talasokracijetalasokracije (Plutarh: (Plutarh: Navigare Navigare necesse, vivere non necessenecesse, vivere non necesse). ).

•• Rimljani su politiRimljani su političčki kontrolirali cijelo Sredozemlje (to je tijekom ki kontrolirali cijelo Sredozemlje (to je tijekom cijele povijesti uspjelo samo njima) cijele povijesti uspjelo samo njima) ššto je u razdoblju mira (to je u razdoblju mira (Pax Pax romanaromana) pridonijelo nesmetanom razvitku pomorske trgovine i ) pridonijelo nesmetanom razvitku pomorske trgovine i razvoju luka. U to je vrijeme najverazvoju luka. U to je vrijeme najvećća luka Sredozemlja bila a luka Sredozemlja bila Aleksandrija. Razvoj trgovine, brodogradnje, ribarstva, solarstvAleksandrija. Razvoj trgovine, brodogradnje, ribarstva, solarstva i dr.a i dr.

•• U starom vijeku razlikovali su se trgovaU starom vijeku razlikovali su se trgovaččki brodovi koji su pokretani ki brodovi koji su pokretani snagom vjetra (s jedrima) te ratni brodovi koji su pokretani vessnagom vjetra (s jedrima) te ratni brodovi koji su pokretani veslima. lima.

•• Prostorni okvir europskih pomorskih djelatnosti bilo je uglavnomProstorni okvir europskih pomorskih djelatnosti bilo je uglavnom Sredozemlje, a znatno sSredozemlje, a znatno se rjeđe pomorci plovili uz atlantsku obalu e rjeđe pomorci plovili uz atlantsku obalu Europe. Europe.

•• Na Pacifiku i Indiku inicijativu su imali kineski pomorci (primjNa Pacifiku i Indiku inicijativu su imali kineski pomorci (primjena ena kompasa!) i pomorci naroda koji su kompasa!) i pomorci naroda koji su žživjeli na Arabijskom poluotoku.ivjeli na Arabijskom poluotoku.

Razvoj pomorstva tijekom srednjeg Razvoj pomorstva tijekom srednjeg vijekavijeka

•• Tijekom srednjeg vijeka, posebno nakon primjene kompasa Tijekom srednjeg vijeka, posebno nakon primjene kompasa (Normani su ga koristili jo(Normani su ga koristili jošš od 10 st., na pomorci na Sredozemlju od 10 st., na pomorci na Sredozemlju od 13 st.), pomorstvo Sredozemlja je u procvatu (posebno od 13 st.), pomorstvo Sredozemlja je u procvatu (posebno Venecija, Genova, a potom Francuska i Katalonija). Venecija, Genova, a potom Francuska i Katalonija).

•• Plovidba se, kao i u starom vijeku, ipak odvija uglavnom Plovidba se, kao i u starom vijeku, ipak odvija uglavnom uz obaluuz obalu i i pretepretežžito ito danjudanju (terestri(terestriččka navigacija), i to s pomoka navigacija), i to s pomoćću upotrebe u upotrebe kompasa i portulanskih karata. kompasa i portulanskih karata.

•• UmijeUmijećće plovidbe temelji se, uz ostalo, na poznavanju e plovidbe temelji se, uz ostalo, na poznavanju oceanografskih obiljeoceanografskih obilježžja te geografskih znaja te geografskih značčajki obala. Uz brojne ajki obala. Uz brojne prirodne opasnosti, nesigurnosti plovidbe pridonosili su gusari prirodne opasnosti, nesigurnosti plovidbe pridonosili su gusari (eng. (eng. corsaircorsair, , privateerprivateer) i pirati (eng. ) i pirati (eng. piratepirate). ).

•• Jaka gusarska uporiJaka gusarska uporiššta bila su organizirana na sjeveru Afrike, ta bila su organizirana na sjeveru Afrike, posebno u gradu Alposebno u gradu Alžžiru. Intenzitet tih aktivnosti ukazuje na iru. Intenzitet tih aktivnosti ukazuje na intenzitet pomorskih aktivnosti, ali, dakako, i na opintenzitet pomorskih aktivnosti, ali, dakako, i na općću politiu političčkoko--geografsku situacijugeografsku situaciju

•• Uz pomorsku trgovinu (i u vezi s njom) razvijali su se Uz pomorsku trgovinu (i u vezi s njom) razvijali su se brodogradnja, ribarstvo, proizvodnja soli i dr. brodogradnja, ribarstvo, proizvodnja soli i dr.

5

Portulan iz Pize – najstarija portulanska karta, cca 1290.

Portulanska karta Jadrana, P. Coppo, 1525.

6

Portulanska karta Sredozemlja Dioga Homema, oko 1570.

Doba velikih geografskih otkriDoba velikih geografskih otkriććaa

•• Usporedno s razvojem astronomskih i geografskih spoznaja o ZemljUsporedno s razvojem astronomskih i geografskih spoznaja o Zemlji i popoččinje etapa inje etapa velikih geografskih otkrivelikih geografskih otkriććaa. Te. Težžiiššte europskog i svjetskog te europskog i svjetskog pomorstva pomipomorstva pomičče se sa Sredozemlja na Atlantik. e se sa Sredozemlja na Atlantik.

•• Od prvih putovanja portugalskih i Od prvih putovanja portugalskih i ššpanjolskih pomoraca te osnivanja panjolskih pomoraca te osnivanja prvih kolonija postupno poprvih kolonija postupno poččinje inje europeizacijaeuropeizacija svijeta svijeta –– popoččetak procesa etak procesa globalizacijeglobalizacije. .

•• U poU poččetku prednjaetku prednjačče pomorske sile Portugal i e pomorske sile Portugal i ŠŠpanjolska (kraj 15. i 16. panjolska (kraj 15. i 16. st.), a zatim im se pridrust.), a zatim im se pridružžuju zapadnoeuropske zemljeuju zapadnoeuropske zemlje-- Nizozemska (kraj 16., 17. st.); osnivanje trgovaNizozemska (kraj 16., 17. st.); osnivanje trgovaččkoko--pomorskih pomorskih emporijaemporija-- Francuska (17., 18. st.); pomorstvo su posebno poticali fran. mFrancuska (17., 18. st.); pomorstvo su posebno poticali fran. ministri inistri kardinal J. A. Richelieu i markiz J. B. Colbert; osnivanje kolonkardinal J. A. Richelieu i markiz J. B. Colbert; osnivanje kolonija ija -- Engleska, odnosno Velika Britanija (od 16. st., a posebno od krEngleska, odnosno Velika Britanija (od 16. st., a posebno od kraja 17. aja 17. st.; O. Cromwell: st.; O. Cromwell: Act of NavigationAct of Navigation, 1651.); do kraja razdoblja velikih , 1651.); do kraja razdoblja velikih geografskih otkrigeografskih otkrićća a ““gospodarica moragospodarica mora”” –– vodevodećća svjetska pomorska i a svjetska pomorska i kolonijalna silakolonijalna sila

•• Uspostavljaju se interkontinetalne veze koje pridonose temeljitoUspostavljaju se interkontinetalne veze koje pridonose temeljitoj izmjeni j izmjeni gospodarske i drugospodarske i drušštvene slike svijeta: intenzivan razvitak obalnih tvene slike svijeta: intenzivan razvitak obalnih prostora, znaprostora, značčajne migracije stanovniajne migracije stanovnišštva, kristijanizacija, prenotva, kristijanizacija, prenoššenje enje biljnih i biljnih i žživotinjskih vrsta, gomilanje velikoga kolonijalnog blaga i dr. ivotinjskih vrsta, gomilanje velikoga kolonijalnog blaga i dr.

7

Skica dijela otoka Hispaniole K. Kolumba, 1492.

Martin Waldssemueller: Carta Marina, 1516. Najstarija tiskana pomorska karta

8

Homemova portulanska karta zapadnog dijela Indika,

oko 1570.

L. J. Waghenaer, Pomorska karta dijela Engleskog kanala (La Manche) Dio pomorskog atlasa Spieghel der Zeevaerdet, 1585.

9

Robert Dudley: Karta jugozapadnog dijela Engleske, 1661.Dio atlasa Arcano del Mare, prvoga u kojem su sve pomorske karte bileizrađene u uspravnoj cilindričnoj konformnoj, tj. Mercatorovoj projekciji

Atlantski trokut

Zapadna Europa

Zapadna Afrika

SrednjaAmerika

Robovi

Proiz

vodi

plantaž

a

Proizvodi manufakture

10

Pomorstvo Pomorstvo –– poticaj za razvoj znanostipoticaj za razvoj znanosti•• Poseban interes europske su kolonijalne i pomorske sile pokazivaPoseban interes europske su kolonijalne i pomorske sile pokazivale le

pronalasku pronalasku ššto krato kraććih i sigurnijih pomorskih ruta te ih i sigurnijih pomorskih ruta te ššto pouzdanijem to pouzdanijem određivanju geografskog poloodređivanju geografskog položžaja i ostalih vaaja i ostalih važžnih sastavnica nih sastavnica orijentacije i navigacije da bi se međukontinetalno povezivanje orijentacije i navigacije da bi se međukontinetalno povezivanje uuččinilo inilo brbržžim, jednostavnijim i sigurnijim. im, jednostavnijim i sigurnijim.

•• Primjerice, jedan od temeljnih znanstvenih problema na Primjerice, jedan od temeljnih znanstvenih problema na ččijem su ijem su rjerješšavanju bili angaavanju bili angažžirani gotovo svi vodeirani gotovo svi vodećći europski znanstvenici bilo i europski znanstvenici bilo je određivanje geografske duje određivanje geografske dužžine s izravnom primjenom u pomorstvu. ine s izravnom primjenom u pomorstvu. Problem je rijeProblem je riješšio J. Harrison izumom kronometraio J. Harrison izumom kronometra

•• Veliki napori bili su usmjereni prema pronalasku tzv. sjeverozapVeliki napori bili su usmjereni prema pronalasku tzv. sjeverozapadnog adnog i sjeveroistoi sjeveroistoččnog prolaza (Sjevernim ledenim morem) kojima se nog prolaza (Sjevernim ledenim morem) kojima se trebalo ostvariti skratrebalo ostvariti skraććenje veza između Europe i Dalekog istoka te enje veza između Europe i Dalekog istoka te pacifipacifiččkih obala Sjeverne Amerike s ciljem izbjegavanja duge i opasne kih obala Sjeverne Amerike s ciljem izbjegavanja duge i opasne plovidbe oko Rta Horn (Drakeovim prolazom), odnosno oko cijele plovidbe oko Rta Horn (Drakeovim prolazom), odnosno oko cijele JuJužžne Amerike.ne Amerike.

•• UnatoUnatočč postupnom upotpunjavanju spoznaja o geografskim i postupnom upotpunjavanju spoznaja o geografskim i oceanografskim znaoceanografskim značčajkama novootkrivenih morskih i obalnih ajkama novootkrivenih morskih i obalnih prostora, temeljna tehnologija pomorskog prometa tisuprostora, temeljna tehnologija pomorskog prometa tisuććljeljeććima se ima se nije mijenjala nije mijenjala –– osnovno sredstvo bili su brodovi pokretani jedrimaosnovno sredstvo bili su brodovi pokretani jedrima

•• U znanstvenom pogledu dolazi do izrazite korelacije pomorstva, U znanstvenom pogledu dolazi do izrazite korelacije pomorstva, geografije i kartografije. geografije i kartografije.

Oktant – naprava namijenjenaodređivanju geografske širine

Harrisonov kronometarPrvi model H-1

Harrisonovmodel H-4

11

Razvoj modernog pomorstvaRazvoj modernog pomorstva

•• Industrijska revolucija, uz ostalo, oznaIndustrijska revolucija, uz ostalo, označčena je izgradnjom i ena je izgradnjom i primjenom brodova pokretanih strojem na parni pogon (Fulton, primjenom brodova pokretanih strojem na parni pogon (Fulton, 1807.). 1807.).

•• Brodovi na parni pogon (bolje manevarske sposobnosti, veBrodovi na parni pogon (bolje manevarske sposobnosti, većća a nosivost) postupno zamjenjuju jedrenjake, iako su upravo u nosivost) postupno zamjenjuju jedrenjake, iako su upravo u drugoj polovini 19. stdrugoj polovini 19. st. i. izgrađeni najbolji i najbrzgrađeni najbolji i najbržži jedrenjaci uopi jedrenjaci uopćće e (kliperi). (kliperi).

•• Od sredine 19. st. primjenjuje se brodski vijak ili propeler (J.Od sredine 19. st. primjenjuje se brodski vijak ili propeler (J.Ressel, 1827.).Ressel, 1827.).

•• Veliko znaVeliko značčenje za razvoj pomorskog prometa imalo je enje za razvoj pomorskog prometa imalo je prokapanje Sueskog kanala (1869.) i Panamskog kanala (1914.). prokapanje Sueskog kanala (1869.) i Panamskog kanala (1914.). Ti kanali pridonijeli su brTi kanali pridonijeli su bržžem povezivanju oceana, a s time i em povezivanju oceana, a s time i intenzivnijoj pomorskoj trgovini. intenzivnijoj pomorskoj trgovini.

•• Na određeni naNa određeni naččin dolazi do in dolazi do prostorne i vremenske prostorne i vremenske konvergencijekonvergencije (sa(sažžimanja, pribliimanja, približžavanja) prostora, koju biljeavanja) prostora, koju bilježži i skraskraććivanje pomorskih putova te poveivanje pomorskih putova te poveććanje brzine i sigurnosti anje brzine i sigurnosti plovidbe, a s time i skraplovidbe, a s time i skraććivanje vremena i troivanje vremena i trošškova putovanja. kova putovanja.

Utjecaj razvoja tehnike na razvoj Utjecaj razvoja tehnike na razvoj pomorstvapomorstva

•• U skladu s tehnoloU skladu s tehnološškim inovacijama i globalnim ekonomskim kim inovacijama i globalnim ekonomskim razvojem dolazi do promjene varazvojem dolazi do promjene važžnosti pojedinih pomorskih putova nosti pojedinih pomorskih putova i geostratei geostratešških tokih toččaka (Gibraltar, Aden, Malaaka (Gibraltar, Aden, Malaččki prolaz, Singapur, ki prolaz, Singapur, Windward i dr.). Windward i dr.).

•• Parabrodarstvo je omoguParabrodarstvo je omoguććilo uspostavljanje redovitih i razmjerno ilo uspostavljanje redovitih i razmjerno brzih međukontinentalnih veza u putnibrzih međukontinentalnih veza u putniččkom i robnom prometu. kom i robnom prometu.

•• Uz Uz slobodnuslobodnu ili ili tramperskutrampersku plovidbu razvija se i plovidbu razvija se i linijska plovidbalinijska plovidbakoja posebno utjekoja posebno utječče na gospodarsku integraciju pojedinih dijelova e na gospodarsku integraciju pojedinih dijelova svjetske obale. svjetske obale.

•• Velik napredak ostvaren je i u putniVelik napredak ostvaren je i u putniččkom pomorskom prometu. kom pomorskom prometu. Prekooceansku putniPrekooceansku putniččku flotu ku flotu ččinile su velike plovne jedinice, koje inile su velike plovne jedinice, koje su imale izrazito znasu imale izrazito značčenje, posebno u povezivanju Europe i SADenje, posebno u povezivanju Europe i SAD--a, a, JuJužžne Afrike, Indije, Australije... ne Afrike, Indije, Australije...

•• U 20. st. brodove na parni pogon postupno zamijenjuju brodovi U 20. st. brodove na parni pogon postupno zamijenjuju brodovi pokretani dizelskim motorima, a od sredine 20. st. pojedini ratnpokretani dizelskim motorima, a od sredine 20. st. pojedini ratni i brodovi (nosabrodovi (nosačči zrakoplova, podmornice) i ledolomci pokretani su i zrakoplova, podmornice) i ledolomci pokretani su motorima na nuklearni pogon. motorima na nuklearni pogon.

12

Suvremeni trendovi u svjetskom Suvremeni trendovi u svjetskom pomorstvupomorstvu

•• Tijekom 20. st. obujam robnog prometa naglo raste, Tijekom 20. st. obujam robnog prometa naglo raste, posebno transport sirovina (nafta, ugljen, posebno transport sirovina (nafta, ugljen, žželjezna ruda i dr.) eljezna ruda i dr.) i industrijskih proizvoda pa se grade sve vei industrijskih proizvoda pa se grade sve većći brodovi, i brodovi, posebno tankeri i bulkposebno tankeri i bulk--carrieri, carrieri, ččija nosivost prelazi 500 000 ija nosivost prelazi 500 000 dwt (za usporedbu, Columbova karavela dwt (za usporedbu, Columbova karavela Santa MariaSanta Maria iz 1492. iz 1492. imala je svega oko 100 tona nosivosti). imala je svega oko 100 tona nosivosti).

•• Tome je pridonijelo i privremeno zatvaranje Sueskog kanala Tome je pridonijelo i privremeno zatvaranje Sueskog kanala od 1967. do 1975. jer su brodovi tada morali ploviti oko od 1967. do 1975. jer su brodovi tada morali ploviti oko Afrike pa je poradi isplativosti tako dugaAfrike pa je poradi isplativosti tako dugaččkoga puta bilo koga puta bilo oportuno graditi brodove izrazito velike nosivosti. oportuno graditi brodove izrazito velike nosivosti.

•• Od sredine 20. st. zrakoplovni putniOd sredine 20. st. zrakoplovni putniččki promet sve viki promet sve višše e zamijenjuje prekooceanski putnizamijenjuje prekooceanski putniččki promet, ali obalni ki promet, ali obalni pomorski putnipomorski putniččki promet i dalje ima veliko znaki promet i dalje ima veliko značčenje u enje u longitudinalnom povezivanju obale te u povezivanju obale i longitudinalnom povezivanju obale te u povezivanju obale i otoka. Iznimku otoka. Iznimku ččine preokooceanska turistiine preokooceanska turističčka krstarenja ka krstarenja ((cruisericruiseri). ).

Utjecaj pomorstva na organizaciju Utjecaj pomorstva na organizaciju prostoraprostora

•• Primijenjuju se nove tehnologije (integralni i multimodalni Primijenjuju se nove tehnologije (integralni i multimodalni transport) pa se iztransport) pa se izgrađuju razligrađuju različčiti brodovi specijalizirani za iti brodovi specijalizirani za prijevoz generalnog tereta (kontejnerski promet, ROprijevoz generalnog tereta (kontejnerski promet, RO--RO brodovi, RO brodovi, LASHLASH--brodovi i dr.)brodovi i dr.)

•• U skladu s time mijenja se izgradnja morskih luka (nove duboke U skladu s time mijenja se izgradnja morskih luka (nove duboke luke i predluke, specijalizirani terminali, offluke i predluke, specijalizirani terminali, off--shore terminali). shore terminali).

•• Suvremeno svjetsko pomorstvo kljuSuvremeno svjetsko pomorstvo ključčni je ni je ččimbenik imbenik litoralizacijelitoralizacije(eng. (eng. littoralisationlittoralisation, , maritimisationmaritimisation, , coastalisationcoastalisation), procesa ), procesa okupljanja stanovniokupljanja stanovnišštva te gospodarskih i drutva te gospodarskih i drušštvenih aktivnosti uz tvenih aktivnosti uz obale svjetskog mora.obale svjetskog mora.

•• Obale i pripadajuObale i pripadajućći morski prostor sve vii morski prostor sve višše funkcioniraju kao e funkcioniraju kao podrupodruččje suje suččelja razlielja različčitih druitih drušštvenih i gospodarskih tvenih i gospodarskih ččimbenika u imbenika u kojima dolazi do suradnje i harmonikojima dolazi do suradnje i harmoniččnog razvitka, ali nog razvitka, ali ččesto i do esto i do nekontroliranog i nekoordiniranog razvitka te prekomjernog nekontroliranog i nekoordiniranog razvitka te prekomjernog iskoriiskorišštavanja, tj. krize preopteretavanja, tj. krize preoptereććenosti ekoloenosti ekološški labilnoga ki labilnoga prostoraprostora