Pokus: SVOJSTVA SVIJEĆE

Glasoviti engleski znanstvenik Michael Faraday (1791.-1867.) pokusima je pokazao i

zaključio da nema niti jednog zakona prirode koji na neki način nije uključen u gorenje

svijeće. O gorenju svijeće održao je mnoga predavanja s ciljem da poduči znanstvenom

promišljanju pojava u prirodi. I danas trebamo učiti od Faradaya.

Stoga, dragi moji učenici, i mi ćemo učiti od tog cijenjenog znanstvenika. Pokusom

ćete pokušati istražiti što više svojstava svijeće.

Pokus ćete raditi prema uputama iz kojih ćete sami zaključiti koji pribor i kemikalije

trebate. Samostalno trebate sastaviti opis pokusa te zabilježiti opažanja. Zaključke izvedite

pomoću u daljnjem tekstu navedenih činjenica.

Pokus je potrebno točno i uredno prikazati u bilježnicu (naziv pokusa, pribor,

kemikalije, opis pokusa, crtež, opažanja i zaključak). Pošto je pokus u više etapa, nakon svake

opisane etape možete napisati opažanja i zaključak.

TIJEKOM RADA BUDITE PAŽLJIVI

POKUS RADI KADA TI JE U BLIZINI ODRASLA OSOBA

PAZITE DA SE NE OPEČETE ILI DA NEŠTO NE ZAPALITE !!!!!!!

Mnogo zabave i uspjeha u radu želi vam vaša učiteljica Olivera!

Upute za rad:

1. Uzmi kratku običnu bijelu svijeću i istraži njezina svojstva, oblik, građu, boju, miris, opip, topljivost u vodi itd. Pažljivo prouči građu svijeće i svoja opažanja bilježi kao kratke tvrdnje (npr. svijeća je bijela, ima oblik valjka, dugačka je 4 cm, promjer joj je …. Itd.)

2. Upali svijeću i promatraj oblik i svojstva njezina plamena. Zapiši sve što zamjećuješ na plamenu (boju, oblik, treperenje, dim….). Probaj uočiti što više svojstava svijeće i njezina plamena.

3. U vrh plamena svijeće nakratko unesi glazirani dio hladne bijele porculanske pločice ili tanjurića ili slično. Promatraj što zamjećuješ na pločici ili tanjuriću. Ispitaj svojstva izlučene tvari, kako se ponaša pod prstima, je li topljiva u vodi itd. Što je izlučena tvar na pločici ili tanjuriću?

4. Na oko 10 cm iznad plamena svijeće kratko drži običnu, ali hladnu staklenu čašu debelih stijenki s otvorom prema dolje. Uoči promjene na stjenkama čaše. Koja se tvar izlučila na stjenkama hladne čaše?,

5. Ugasi svijeću i odmah plamen upaljene šibice unesi u bijeli „dim“ koji se diže iz još vruće i ugašene svijeće. Obrazloži zašto se svijeća upalila iako plamen šibice nije dotaknuo stijenj. Objasni zašto se u prostoriji osjeća karakterističan miris kad se svijeća ugasi.

6. Kroz usku cjevčicu (slamčicu) ili oprezno i lagano bez cjevčice puši sa strane zrak kroz plamen svijeće. Uoči boju plamenog jezička koji gori uz suvišak zraka. Gori li svijeća normalno uz suvišak ili manjak zraka? Od čega potječe svjetlost svijeće?

7. Postavi svijeću u plitku posudu s malo vode (npr. tanjur). Zapali svijeću i poklopi visokom čašom. Promatraj i uoči promjene. Obrazloži rezultat.

Neke činjenice koje će ti olakšati izvođenje zaključaka:

- svijeća je izrađena od parafina (organski spoj izgrađen samo od atoma ugljika i atoma

vodika) i svaka svijeća ima pamučni stijenj impregniran parafinom

- među molekulama parafina su slabe privlačne sile zato se lako tali, a pri povišenoj

temperaturi isparava i zapaljen gori

- svjetlost plamena svijeće potječe od užarenih čestica ugljika

- sav ugljik ne izgori (zaostaje kao čađa) –dokaz da je parafin sadrži ugljik

- gorenjem svijeće nastaje voda –dokaz da je parafin sadrži vodik

- kad se svijeća ugasi parafin još neko vrijeme isparava i kondenzira se u sitne kapljice

(bijeli „dim“, miris nafte) –kad se u dim unese plamen, on se upali i prenese se

plamen na još vrući stijenj svijeće pa ona nastavi gorjeti

- kad svijeća gori uz suvišak zraka (kisika) produkti gorenja su ugljikov dioksid i voda