Filozofski fakultet

Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za zapadnoslavenske jezike i knjievnosti

Katedra za poljski jezik i knjievnost

Irena Valievi

Politiki izrazi u percepciji djece kolskog uzrasta

Diplomski rad

Zagreb 2014.

2

Filozofski fakultet

Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za zapadnoslavenske jezike i knjievnosti

Katedra za poljski jezik i knjievnost

Politiki izrazi u percepciji djece kolskog uzrasta

Diplomski rad

Mentorica: dr.sc. Barbara Kryan-Stanojevi, izv.prof .

Studentica: Irena Valievi

Broj indeksa: 252058

Zagreb 2014.

3

SADRAJ

1. UVOD .............................................................................................................................4

1.1 Problem, ciljevi i hipoteze istraivanja ...........................................................................5

2. POLITIKI DISKURS ....................................................................................................7

2.1. Javna komunikacija ......................................................................................................7

2.2. Politiki diskurs kao vrsta javnoga diskursa ..................................................................8

2.4. Politiki diskurs u odnosu na suvremena povijesna kretanja u Poljskoj i Hrvatskoj .......9

3. RAZUMIJEVANJE MEDIJA ........................................................................................ 13

3.1. Diskurs medija ........................................................................................................... 13

3.2. Utjecaj masovnih medija na svakodnevni ivot djece .................................................. 15

4. RASPRAVA I ANALIZA SADRAJA ......................................................................... 17

5. DEFINICIJE KLJUNIH POJMOVA OBUHVAENIH ANKETOM .......................... 19

6. REZULTATI ANKETE ................................................................................................. 20

6.1. Analiza rezultata ankete uenika u Poljskoj ................................................................ 21

6.2. Analiza rezultata ankete uenika u Hrvatskoj .............................................................. 27

7. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 39

8. PRILOZI ........................................................................................................................ 41

9. BIBLIOGRAFIJA .......................................................................................................... 44

4

1. UVOD

Sva bia meusobno komuniciraju, bilo na posredan ili neposredan nain, pri emu je

komunikacija jezikom svojstvena iskljuivo ovjeku. Ljudi komuniciraju kako bi svojim

porukama utjecali na stav sluatelja, odnosno primatelja poruke te kako bi zatim primatelj

poruke postupio u skladu s prenesenom porukom. U ovom radu usredotoit e se na jednu od

vrsta odnosa izmeu poiljatelja i primatelja poruke, koja je prisutna u svakodnevnom ivotu i

utjee izravno na odgoj mladih te zatim posredno na razvoj drutva. Ovdje je rije o

komunikaciji politiara prema graanima, odnosno konkretno o komunikaciji politiara prema

djeci kolskog uzrasta.

U dananje vrijeme potencijalni utjecaj medija na veinu djece poinje ve samim

roenjem. Djeca odrastaju u roditeljskom domu okrueni veim ili manjim brojem medija.

Tijekom odrastanja promatraju situacije oko sebe, brzo ue i kopiraju. Putem medija na djecu

djeluju mnoge informacije, kojih je svakim danom sve vie. Utjecaj medija i politikih poruka

koje dolaze do djece mijenja se sve bre, pa je stoga vano u razumnim razmacima uestalo

istraivati utjecaj medija i politikih poruka koje se putem medija prenose na djecu, kako bi se

mogle uoiti i kontrolirati posljedice takvih utjecaja.

Na tragu navedenog, za potrebe ovog rada provedene su ankete meu uenicima u

Hrvatskoj i Poljskoj, pri emu su ankete provedene u manjim i veim sredinama kako bi se

dobio to objektivniji rezultat. Analiziran je nain razumijevanja i definiranja odreenih

politikih izraza kod djece kolskog uzrasta. Nastoji se prikazati na koji nain djeca

percipiraju politike termine koji se uestalo pojavljuju na televiziji, radiju, tisku ili putem

interneta.

Svrha istraivanja provedenog u sklopu ovog rada jest analiza politikog leksika s

pragmalingvistike i sociolingvistike perspektive. Pragmalingvistika analiza temeljit e se

na ukazivanju veza koje proizlaze izmeu korisnika jezika i naina njegove uporabe u

konkretnom trenutku govora, odnosno u drutvenom kontekstu, to se oekuje da e pokazati

odgovori uenika u dijelu ankete u kojem se trae definicije pojedinih pojmova.

Sociolingvistikom analizom ispitan je utjecaj bitnih drutvenih dogaaja, uloga masovnih

medija te politika svijest ispitanika, odnosno cijeli drutveno-politiki vanjezini kontekst

objanjenih definicija. Takoer, politike poruke, ako se promatraju sa sociolingvistikog

aspekta, slue i za iskazivanje pripadnosti govornika odreenoj drutvenoj, odnosno politikoj

5

grupi, jer je govornicima stalo do toga da naglase svoju pripadnost odreenoj politikoj grupi.

Pored definicija, traili su se odgovori na pitanja vezana uz televizijske programe koje uenici

rado gledaju, kako bi se uspostavila veza izmeu naslova tih emisija i danih odgovora.

U skladu s navedenim, neupitna je vanost percepcije politikih pojmova te politike

openito kod djece kolskog uzrasta, pa rezultati istraivanja provedenog za potrebe ovog

rada predstavljaju vane izvore podataka, koji se nastoje analizirati u ovom radu.

1.1 Problem, ciljevi i hipoteze istraivanja

Kao to je u uvodu ve spomenuto, meu brojnom grupom izraza povezanih s

politikom odabrano je pet imenica: korupcija, domoljublje, Europska unija, politiar i

demokracija, koje se barem nekim dijelom veu uz iroko shvaen termin politike.

Istraivanja su provedena meu uenicima VI, VII i VIII razreda osnovne kole u Hrvatskoj;

u Zagrebu i Svetom Martinu pod Okiem, te meu uenicima I, II i III razreda gimnazije1 u

Poljskoj; u Poznau i Ostroki.

Uz definicije pet pojmova, uenici su odgovarali na pitanja u vezi emisija koje gledaju

na televiziji, internetu, te prednostima i nedostacima u vezi razvoja njihove zemlje. Uzeta je u

obzir pretpostavka da su uenici estih razreda u hrvatskim osnovnim kolama, odnosno prvih

razreda u poljskim gimnazijama jo uvijek neoptereeni brigama o nastavku kolovanja,

odabirom buduih zanimanja te time i na neto niem stupnju zrelosti u odnosu na uenike

viih razreda. Uenici sedmih i osmih razreda hrvatskih osnovnih kola odnosno drugih i

treih razreda poljskih gimnazija nalaze se blizu odluka o odabiru svojih buduih zanimanja te

se intenzivno spremaju za prekretnicu, odnosno upis u vii stupanj kolovanja u svojem

obrazovanju, to bi ih trebalo initi zrelijima i promiljenijima o aktualnim drutvenim

zbivanjima koja neophodno utjeu na njihov daljnji razvoj. Uenici su odabrani iz dviju

razliitih drutvenih sredina, gradskih i seoskih, kako bi se dobio usporediv i relevantan

uzorak za provedbu ankete.

1 Obrazovni sustav u Poljskoj podijeljen je na przedszkole (vrti), szkoa podstawowa (osnovna kola),

gimnazjum (gimnazija), szkoy ponadgimazjalne (kole nakon gimnazije), uczelnie (fakultet). Reforma

obrazovnog sustava iz 1999. godine uvodi gimnazjum kao novi tip kole za mlade od 13 do 16 godina starosti.

Obrazovanje toga tipa je openitog karaktera, te funkcionira po principu hrvatskih osnovnih kola.

6

Za pretpostaviti je da djeca u seoskim i gradskim sredinama imaju slina shvaanja s

obzirom na gotovo jednaku dostupnost informacija putem interneta i drugih elektronikih

medija u dananje vrijeme. Ovom anketom nastoji se usporediti poglede djece u Hrvatskoj i

Poljskoj na Europsku uniju uzevi u obzir da je Poljska ve 10 godina lanica Europske unije,

dok je Hrvatska tek postala lanicom2. Rezultati ankete pokazat e kakav su utjecaj imali

propagandni programi sponzorirani od strane Vlade Republike Hrvatske, odnosno kakav je

utjecaj drutvene okoline i percepcije djece kroz informativna sredstva o pozitivnim i

negativnim stranama pristupa Europskoj uniji. Takoer e rezultati pokazati kako Europsku

uniju percipiraju djeca u Poljskoj kao jednoj od drava s najboljim ekonomskim trendovima

meu dravama Europske unije u trenutku provedbe ankete.

Nadalje, anketiranjem djece o pojmu korupcije kao jednom od najveih problema

hrvatske drutvene stvarnosti, naroito aktualiziranom unazad nekoliko zadnjih godina nastoji

se dobiti opipljive rezultate o jednoj od najeih tema u Hrvatskoj te provjera percepcije

istog pojma kod djece u Poljskoj za koje se moe pretpostaviti kako nisu ovim pojmom

optereena kao djeca u Hrvatskoj.

Glede pojma domoljublje, vano je istaknuti da su i Hrvatska i Poljska izrazito

katolike zemlje3, a jedna od odlika katolianstva je izraeni osjeaj domoljublja, pa e se

anketom provjeriti oekivane slinosti ili eventualne razlike u doivljavanju pojma

domoljublja.

U trenutku provedbe ove ankete Hrvatska se nalazi u dubokoj recesiji, uslijed ega u

drutvu postoji opeprihvaena negativna slika o politiarima. Istovremeno, Poljska je jedna

od rijetkih drava u Europskoj uniji koja je unato opoj recesiji imala kontinuirani

gospodarski rast. Stoga je za oekivati da e anketa pokazati razlike u percepciji politiara

kod poljske i hrvatske djece.

Hrvatska i Poljska su drave s komunistikom prolou i gotovo istovremenom

tranzicijom u demokraciju. Pritom je od utjecaja injenica da je Poljska za vrijeme

komunistikog ureenja bila pod veim utjecajem tzv. Istonog bloka dok je Hrvatska bila

blia zapadnoeuropskim gospodarskim kretanjima. Takoer, od utjecaja je injenica da je

2 Poljska se pridruila Europskoj uniji 01. svibnja 2004., a Hrvatska 01. srpnja 2013. godine.

3Prema rezultatima Dravnog zavoda za statistiku s popisom stanovnitva iz 2011. godine 86,28% Hrvata i

95,5% Poljaka se deklarira kao katolici.

7

Hrvatska skupo platila svoju demokraciju proavi kroz pola desetljea Domovinskog rata,

koji je utjecao na kasnije politike i gospodarske tijekove. Meutim, unato navedenim

razlikama u novijoj povijesti, za oekivati je kako oba naroda imaju slinu percepciju o pojmu

demokracije, to e se potvrditi ili opovrgnuti rezultatima analize anketa.

2. POLITIKI DISKURS

2.1. Javna komunikacija

Politiki diskurs smatra se dijelom javne komunikacije. Pritom javnu komunikaciju

razumijevamo kao jezino obraanje komunikacijskim kanalima koji se nalaze pod nekim

oblikom formalne drutvene kontrole i u drutveno stroe normiranim situacijama.4

Izmeu sudionika komunikacijskog lanca u javnoj komunikaciji se uspostavlja

poseban odnos; s jedne strane nalazi se govornik, odnosno poiljatelj poruke, a s druge strane

su sluatelji, odnosno primatelji poruke kojima se prenose drutveno vane poruke. Prilikom

slanja poruka, sudionici javne komunikacije slue se standardnim jezikom. Kao to istiu

Kovaevi i Badurina5, javna je komunikacija drutveno determinirana, i stoga ovisi o statusu

i ulozi sudionika. Naime, poiljatelji poruke su osobe prepoznatljivog drutvenog statusa, oni

odailju poruke s obzirom na svoju drutvenu ulogu primjerice kao lan politike stranke,

sveenik ili radijski voditelj, dok su primatelji lanovi drutvene zajednice. Javna

komunikacija istie se u tome to primatelji poiljateljima u pravilu nisu u mogunosti

odgovoriti, odnosno dati povratnu informaciju pa se ovdje radi o jednosmjernoj komunikaciji.

Prilikom javne komunikacije, moe doi do pogrenoga odnosa izmeu poiljatelja i

primatelja poruka. Prvi je nain da se poruke odailju samo odreenome krugu primatelja, a

ne veini te se na taj nain postie odreena interpretacija dogaaja koja je u interesu jedne

politike strane. Drugi nain podrazumijeva manipulaciju primateljima kako bi se promijenile

ili usmjerile odreene politike ideje i ciljevi. Trei je nain kada se primatelja doivljava

zainteresiranim iskljuivo za neke prizemne teme kao to su novac ili moda. etvrti i ujedno

posljednji nain u ovoj podjeli je svrstavanje primatelja u stereotipne okvire, odnosno smatra

ga se ogranienim na okruenje u kojem ivi.6

4 kiljan 1988: 9

5 Usp. Kovaevi i Badurina 2001: 97

6 Usp. Beker 1996 u: www.hrvatskiplus.org

http://www.hrvatskiplus.org/

8

2.2. Politiki diskurs kao vrsta javnoga diskursa

Unutar retorike domene javne komunikacije moe se izdvojiti vie vrsta diskursa7, a

jedan od njih je politiki diskurs. Takav oblik diskursa po mnogoemu je specifian. Slui kao

sredstvo stjecanja politike moi te se njime eli pridobiti interes graanstva ili drutva i

uvjeriti ga u ispravnost predstavljenih teza. Njime se komunicira o relevantnim problemima u

drutvenoj zajednici, a istovremeno se iznose razliiti zajedniki interesi i pogledi na svijet.

Politiki diskurs sadri obiljeja pravog profesionalno odreenog sociolekta8; to znai da

njegova svrha nije iskljuivo prenoenje politikih poruka nego i iskazivanje pripadnosti

politikoj grupi i njihovo raspoznavanje u odnosu na druge socijalne skupine. Primjerice, u

antikoj Grkoj svaki primatelj poruka odaslanih politikim diskursom bio je i potencijalni

njihov poiljatelj, dok je u dananje vrijeme uobiajeno da je broj aktivnih sudionika u

politikoj komunikaciji znatno manji od broja onih koji u njoj pasivno sudjeluju. Kako bi se

postigao cilj prilikom obraanja javnosti, aktivni sudionici politikog diskursa esto

artikuliraju i predstavljaju drutvu odreene interese, te ih pasivni prepoznaju kao vlastite.

Osim toga, u politikom diskursu postoji dvosmjerni oblik komunikacije: aktivni sudionici

meusobno komuniciraju usporeujui i analizirajui vlastite ideje i interese, te trae od

pasivnih sudionika na izravan ili neizravan nain povratnu informaciju pomou koje e moi

dalje usmjeriti vlastito djelovanje.

U podruju politike pojavljuju se razliite interesne grupe; primjerice iskazi koje

politiki sudionici daju s lijeve ili desne strane bitno se razlikuju te se na taj nain poveavaju

jezine razlike meu njihovim iskazima. S druge strane, ako je manja brojnost stranaka koje

djeluju na politikoj sceni, tada su i diskursi ujednaeniji, stoga su upravo za period

totalitarizma karakteristini uniformirani politiki iskazi.

to se tie naina kojim se prenose politike poruke, oni mogu biti akustini ili

vizualni9, to znai da se mogu prenositi rijeju i pismom, a posebice u dananje vrijeme

prilikom prenoenja politikih poruka znaajnu ulogu imaju komunikacijski mediji. Djelujui

7 Prema D. kiljanu unutar retorike domene, uz politiki diskurs, razlikuju se i administrativni, pravni i diskurs

medija; u poetskoj se domeni pojavljuje poetski diskurs; u logikoj diskurs znanosti i diskurs obrazovanja, a

izmeu te dvije domene nalazi se religijski diskurs.

8 Usp. kiljan 2000:70

9 kiljan 2000: 73

9

putem novina, radija, televizije ili interneta na svijest politike javnosti postie se podjednako

rasporeena propaganda na cijelom dravnom teritoriju, ili ak, ukoliko je to u interesu

odreene grupe, izvan dravnih granica. Odailjui politike poruke, aktivni sudionici esto se

slue manipulacijom prilikom obraanja javnosti, a takav je postupak poznat kao manipulacija

jezikom javne komunikacije10

; u kojem se grupni interesi nastoje prikazati kao zajedniki.

Manipulacija koja moe usmjeriti razmiljanja primatelja se provodi indirektnim ili direktnim

komunikacijskim i jezinim postupcima, primjerice sluei se laima u slubi obmanjivanja.

Uz pomo jezika, odnosno, u ovom sluaju politikog diskursa moe se osvojiti vlast i

mo te je zbog toga visoko smjeten na vrijednosnoj drutvenoj ljestvici, pa i oni lanovi koji

ne sudjeluju aktivno u politikoj domeni tee tome da njime ovladaju, makar se njime sluili u

nekim drugim podrujima javne komunikacije ili ak u privatnom ivotu.

2.4. Politiki diskurs u odnosu na suvremena povijesna kretanja u Poljskoj i

Hrvatskoj

Politiki jezik kao poseban nain diskursa prati ovjeanstvo ve od samih poetaka.

Meu brojnim ovjekovim aktivnostima, kao glavni predmet prouavanja u povijesti i svakoj

kulturi susree se sklonost ka politikom djelovanju. Djelujui u grupi, lokalnoj ili

nacionalnoj zajednici, ovjek otkriva vlastitu elju za voenjem, dominacijom, suradnjom ili

pak organizacijom. Prilikom bavljenja politikim aktivnostima, koristimo se specifinim

jezikom javnih poslova.

Ovdje treba uzeti u obzir da svaki jezik predstavlja najsavrenije sredstvo

sporazumijevanja meu ljudima. Jezik kao takav predstavlja takoer sredstvo razmjene

miljenja i djelovanja za one koji su politiki angairani. U demokratskim dravama

sudjelovanje u razliitim politikim aktivnostima ukljuuje i mnoge graane. U sklopu tih

aktivnosti razvija se posebna vrsta jezika, kojeg Og11

naziva jezikom politike. Ovaj autor

navodi sljedeu definiciju jezika politike: Znaenje ovog izraza ima dva aspekta. Prvo, kroz

tu definiciju treba shvatiti vokabular i frazeologiju koji se odnose na iroko shvaenu

politiku aktivnost (...). Drugo, pod ovim pojmom treba razumijeti poruke koje odailju

10 kiljan 2000: 85

11 Usp. Og 2007: 104

10

razliite skupine korisnika poljskoga jezika ukljuenih u irok krug politikog ivota i

aktivnosti.12

Tvorbu politikog diskursa prije svega predvode politike elite, koje na razliite

naine putem medija ele ukazati na vanost i ispravnost iznesenih tvrdnji. U prolosti, glavnu

ulogu u takvoj vrsti propagande imale su osobe prepoznatljivog drutvenog statusa, kao npr.

sveenstvo ili plemstvo, koje se vrlo esto sluilo metafizikim elementima prilikom tvorbe

diskursa. Poiljatelji su esto, primjerice sveenstvo, odailjali poruke primateljima odnosno

drutvenoj zajednici, pod geslom: To je Boja volja, te na taj nain poticali unutarnje

emocije primatelja i utjecali na konane rezultate.

U dananje vrijeme, politiari nemaju utjecaj kakav su imali u prolosti. U veini

drava zapadne demokracije, politiare se percipira kao dravne slubenike, koji obavljaju

poslove upravljanja dravom i njezinim niim organizacijskim oblicima, poput gradova i

opina. Meutim, valja uzeti u obzir da politiari i danas imaju veliki utjecaj, koji im naroito

omoguavaju brojni masovni mediji, prenosei njihove poruke gotovo istodobno.

Takoer, treba imati na umu posebnosti Poljske i Hrvatske u odnosu na drave

zapadne demokracije. Naime, ove dvije drave su slavenskog podrijetla, za koje se uobiajeno

shvaa da su kao narodi skloniji vladavini jednog vladara, u odnosu na zapadnoerupske

drave koje su sada ve tradicionalno sklonije podjeli politike moi na vie pojedinaca koji

sudjeluju u upravljanju dravom. Kako je gore navedeno, Poljska i Hrvatska imaju niz

zajednikih obiljeja, poput komunistike prolosti s jedne strane i katolike vjere s druge

strane, ali u ovom radu se nastoji uzeti u obzir i posebnosti razvoja ovih dviju drava u

proteklih dvadesetak godina te posljedice razliitih tijekova koji su se u tim dravama

dogaali.

U Poljskoj, kao i u nekim drugim europskim dravama, 1989. godina oznaava

poetak revolucije i razliitih promjena na politikom, ekonomskom, kulturnom i socijalnom

planu. Te promjene su takoer obuhvatile poljski jezik, koji se u proteklih dvadesetak godina

radikalno promijenio, a te promjene se naroito oituju u politikom diskursu. Krajem 90-ih

godina u Poljskoj se jezik politike bazirao na propagandnim tehnikama te na istraivanju i

12 Dubisz, Skowska, Porayski-Pomsta u: Og (2007) O jzyku wspczesnej polityki: 104

11

opisivanju jezinog fenomena, tzv. novogovora13

. Propaganda razliitih politikih stavova i

programa postala je mogua kao rezultat revolucije Solidarnosti. Ve 1989. godine, rezultat

tih promjena bio je trenutan - dolo je do potpunog odvajanja komunistikog novogovora.

Odbaen je jezik politike i propagande Poljske Narodne Republike14

, zajedno s njegovom

ideologijom, arbitrarnou, predvidljivou te ritualom. Politiki tekstovi devedesetih

predstavljaju potpuno novu kvalitetu komunikacije. Odlikuju se velikim stupnjem inovacije i

leksike raznolikosti, ali prvenstveno slobodom i kreativnou poiljatelja prilikom jezinog

izraavanja dok se slobodno obraa primatelju.

Prema K. Ogu, jezik politike u Poljskoj je osiromaen te gubi svoju eleganciju15

.

Ovaj autor navodi kako je poljski parlament esto poprite skandaloznih jezinih scena te

kako se pojavljuju vulgarizmi, uvredljive rijei i primitivne konstrukcije. Nadalje, istie kako

Poljaci loe ocjenjuju suvremeni jezik politike, citirajui miljenje Marka Czyewskog, koji

govori o jeziku politike kao galami (pol. jazgota): Dio drutva, gledajui grubost,

vulgarnosti, nedostatak manira i nesposobnost koritenja poljskim jezikom meu dijelom

poljskih politiara, ustvrdio je: teta vremena. Dio politiara njeguje jezik vulgarnosti. Ili oni

ne mogu na drugi nain govoriti, ili znaju da ako e ljepe govoriti poljski izgubit e

birae.16

U novije vrijeme dolo je do snane pauperizacije tj. osiromaenja jezika politike u

Poljskoj. Politiari objanjavaju ak i vrlo sloene drutvene pojave ili politike pothvate

sluei se kolokvijalnim izrazima. Osiromaenje, pauperizacija jezika dananje politike

pripada kolokvijalnom stilu, kao to je ve gore spomenuto. Takav nain odailjanja

13 Novogovor je slubeni jezik totalitarne drave koji se koristi u svrhu manipulacije ljudima. To je jezik

politike propagande, pojavljuje se u govorima najveih dravnih slubenika koji su se sluili njime kako bi

zavarali narod sprjeavajui njihovu neovisnost i slobodu misli. Neke od osnovnih karakteristika novogovora su:

dominacija proizvoljno nametnutih vrijednosti pravom znaenju rijei, vjera u arobnu funkciju jezika,

predstavljanje pukih elja na takav nain, kao da su one element stvarnosti, antikomunikacija i jednostranost

medija, totalitarna priroda novogovora, koja jedina smije suditi ali sama nije predmetom nikakve procjene.

14 Poljska Narodna Republika bio je slubeni naziv za dravu Poljaka u razdoblju od 1952. do 1990.

15 Usp. Og 2007: 106

16 Tygodnik Powszechny (2003) u: Og (2007) O jzyku wspczesnej polityki: 107

12

informacija odgovara obinom primatelju, pozivajui se na njegova najjednostavnija ivotna

iskustva te je u velikoj mjeri neintelektualan nain.

Pretjerana upotreba emocionalnih rijei takoer je karakteristina za pauperizaciju

jezika politike. Promatranje ponaanja mnogih politiara navodi na refleksiju da danas vie

nema diplomatske suzdranosti. Politiari se esto uznemiruju i glasno izraavaju svoje

emocije. esto je to jezik brutalne borbe, a ne demokratskog, politikog rivalstva.

U Hrvatskoj je od kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljea naovamo takoer

dolo do pauperizacije politikog diskursa, ali iz sasvim drugih razloga nego to je to sluaj

Poljske. Naime, Hrvatska je prola kroz Domovinski rat, koji je uzrokovao poremeaje i

promjene u nastanku politikih elita. Brojnim osobama omoguen je nagli rast na politikoj

ljestvici, radi zasluga u Domovinskom ratu, ali i radi povezanosti s novostvorenom politikom

elitom, pri emu se esto nisu uzimali u obzir kriteriji osobne kvalitete i strune kompetencije.

Uslijed takvih okolnosti, u politici se pojavio veliki broj osoba koje nisu bile spremne nositi

se sa svim izazovima i odgovornostima koje bi politiari trebali preuzeti na primjeren nain s

obzirom na svoj utjecaj na iru drutvenu okolinu. Posljedino navednom tijeku dogaaja,

logino je moralo doi do pauperizacije politikog diskursa te time i naruavanja ugleda

politiara.

Meutim, ovdje valja dodati jo jedan objektivni razlog radi kojeg je oekivati da je

mogao utjecati na pauperizaciju politikog diskursa u obje drave. Naime, unazad dvadesetak

godina, nakon pada komunizma, u obje drave je dolo do naglog porasta broja masovnih

medija, poput privatnih televizija. Poveanjem privatnog medijskog prostora dolo je do

poveane potranje za informacijama te je televizija postala dostupnija za odailjanje

informacija veem broju politikih i drugih aktivnih osoba. Takvim poveanjem kruga osoba

koje su dobile svojih pet minuta, nuno su se snizili kriteriji za pojavljivanje u emisijama

masovnih medija, pri emu se ukazuje kako na odabir voditeljskih kadrova, tako i na odabir

sugovornika, najee politiki aktivnih osoba. Slijedom navedenog, ovakva medijska

hiperprodukcija takoer je pridonijela smanjenju kvalitete govora, odnosno pridonijela je

pauperizaciji politikog diskursa.

13

3. RAZUMIJEVANJE MEDIJA

3.1. Diskurs medija

Unutar javne komunikacije razlikuju se njezine pojedine domene, koje nastaju kao

rezultat razliitog ljudskog djelovanja u javnosti. Te domene su karakterizirane pojedinim

diskursima javne komunikacije, a jedan od njih je i diskurs medija ili sredstava javne

komunikacije, odnosno diskurs radija, novina i televizije. U dananje vrijeme njihova je

osnovna funkcija oblikovanje javnosti, a prvenstveno politike javnosti u drutvu. Prilikom

oblikovanja politike svijesti politiki diskurs u velikoj je mjeri izmijenjen i prilagoen vrsti

medija i primateljima poruka. Mediji su zapravo posrednici koji poruke iz drugih domena

javne komunikacije, naroito one iz politike domene, odailju velikom broju primatelja te ih

istovremeno prilagoavaju na planu jezinoga izraza i sadraja jezinim kompetencijama

primatelja17

. Na taj nain diskurs medija prenosei poruke ostaje razumljiv razliitim

lanovima drutva obuhvaajui njihove razliite interese i sposobnosti.

Odreena vrsta medija unaprijed namee formu diskursa koji se u njima upotrebljava,

upravo iz razloga to svaki medij omoguuje kombinaciju jezinoga znaka s drugim

znakovnim sustavima, primjerice u novinama se kombiniraju jezini znakovi sa slikama, na

radiju je to kombinacija jezinih znakova s glazbom i ostalim akustikim efektima, a na

televiziji se kombinira sa slikama u pokretu.

Kao to je prethodno spomenuto, u dananje je vrijeme zaista velika uloga medija u

formiranju javnog miljenja. Novine, radio i televizija sudjeluju u komunikacijskom procesu u

kojem je relativno malen broj poiljatelja poruka i velik broj primatelja poruka i u tom

procesu svi istovremeno primaju istu poruku, uz eventualne raznolikosti prilikom metaforike

interpretacije same poruke. Uz tako velik broj primatelja medijskih poruka, komunikacija je

najee jednosmjerna i mediji prvenstveno povratne informacije trae u broju primatelja

svojih poruka, a tek nakon toga u njihovim povratnim reakcijama. Onaj maleni udio

dvosmjerne komunikacije koji je prisutan u kontakt emisijama na radiju, televiziji, ili pak u

pismima novinskih itatelja u cjelokupnoj medijskoj produkciji je neznatan.

Vlasnici medija koji svakodnevno odailju poruke drutvenoj zajednici, najee nisu

novinari koji su jedni od izravnih poiljatelja medijskih poruka, nego je to drava, neki

17 kiljan 2000: 79

14

pojedinac ili grupa s istaknutom drutvenom moi. Stoga su sve poruke gotovo uvijek pod

nekom vrstom kontrole vlasnika i tei se tome da se formuliraju u skladu s vlasnikovim

socijalnim, ekonomskim i politikim interesima i da se prema tome usmjeri miljenje javnosti

u odreenom pravcu. Kako bi se to manje manipuliralo javnou, u dananjim demokratskim

drutvima pojavljuju se nezavisni mediji, u kojima su novinari veinski vlasnici svojeg medija

ili se stvarni vlasnik odrie propagande vlastitih interesa prilikom slanja poruka.

Uz klasine, pojavljuju se i novi mediji, koji se uglavnom temelje na raunalnim

tehnologijama, kao to su internet ili elektronska pota. Kao rezultat utjecaja novih medija,

dolazi do promjena i razvoja klasinih medija, kao to se primjerice pojavila kabelska ili

digitalna televizija. Kako je ve spomenuto, u komunikacijskom procesu razlikujemo aktivne

i pasivne sudionike koji samo u odreenima uvjetima mogu zamijeniti svoje uloge. Meutim,

jedna od karakteristika novih medija je upravo mogunost lake izmjene uloga izmeu aktivnih

i pasivnih sudionika, odnosno izmeu poiljatelja i primatelja poruka, u kojem svaki korisnik

slobodno moe primati i odailjati informacije. Mjesta u kojima se na taj nain mogu

odailjati informacije, zapravo su virtualni prostori u kojima se okupljaju virtualne zajednice

te postoje uz pomo tehnologije i konstantno se mijenjaju. Upravo zbog svoje brojnosti i

sloenosti, suvremeni informacijski tehnoloki sustavi ne mogu biti pod stalnom kontrolom,

za razliku od prethodno navedenih klasinih medija koji vrlo lako podlijeu kontrolama. Jo

jedna od prednosti novih medija oituje se u tome da njihova cijena upotrebe neprestano

opada te bi se na taj nain trebalo omoguiti sudjelovanje u komunikaciji svakome tko je

zainteresiran.

U virtualnom prostoru novih medija, njegovi sudionici meusobno komuniciraju

iskljuivo pisanim putem. Najee su to anonimni i nedefinirani pojedinci koji diskurs javne

komunikacije zamjenjuju idiomima iz privatne komunikacije, a prilikom pisanog izraavanja

slue se oblicima karakteristinim za usmenu razmjenu poruka. Poiljatelj se vie ne treba

truditi da ovlada idiomima javne komunikacije i slobodno komunicira ne zamarajui se

jezinim i komunikacijskim pravilima. Takvim prodiranjem neodgovarajuih jezinih

elemenata u diskurs novih medija dolazi do toga da on prestaje biti razliit od diskursa

privatne komunikacije.

15

3.2. Utjecaj masovnih medija na svakodnevni ivot djece

Jedan od posebnih ciljeva ovog rada je istraivanje koritenja medija za djecu i mlade

kolske dobi, odnosno u periodu izmeu 12-16 godine ivota. Provjeraju se emisije koje

ispitanici gledaju na televiziji, hijerarhija njihove vanosti, uestalost provedenog vremena

ispred televizijskih ekrana te izbor tema prema razliitim interesima. Sukladno tome, nastojat

e se prikazati koliko je velik i raznolik utjecaj masovnih medija na suvremenog mladog

ovjeka.

Masovni mediji (televizija, radio, internet, tisak) postali su neizostavan dio naeg

ivota, sve vie pokreu i usmjeravaju socijalizaciju mladoga narataja. Promiu razliite

vrijednosti, utjeu na zauzimanje stavova spram aktualnih drutvenih pitanja, oblikuju nain i

kvalitetu komunikacije. Brojni teoretiari medija ukazuju na problem da se putem medija nudi

sve vie zabavnog nego obrazovnog ili informativnog sadraja.

U veini sluajeva potencijalni utjecaj medija poinje od najranije ivotne dobi.

Samim roenjem, dijete dolazi u roditeljski dom koji je u odreenoj mjeri napuen medijima i

koje ostali lanovi obitelji koriste, te im se na taj nain prikljuuju djeca. U veini dananjih

obitelji neizbjeni su televizor, neki aparat za reprodukciju zvuka ili raunalo. Upravo je to

razlog to se dijete navikava na medije vrlo brzo i neprimjetno, i rano iskazuje elju da se

njima slui.

Televizija je iroko rasprostranjen medij koji otvara brojne mogunosti za mlade. Prije

svega, olakan je dostup svim vrstama informacija. Vijesti o tome to se dogaa u svijetu lako

su dotupne, kao i pristup informacijama iz umjetnosti; podruja filma, kazalita ili glazbe.

Prizori i slike koji se prenose putem televizije omoguuju promatranje mjesta koja inae ne bi

mogli vidjeti. Uz brojne prednosti, istovremeno predstavlja veliku opasnost jer utjee na

osobnost primatelja informacija. Svaka aktivnost, ako ju se obavlja nekoliko sati dnevno i

desetak sati tjedno, ima ogroman utjecaj na izvritelja: usmjerava njegove interese, mijenja

emocije i nain ivota.

U kontekstu ovog rada, valja naglasiti kako i neki naizgled posve nepolitiki sadraji

mogu na prikriven nain utjecati na politike stavove televizijskih gledatelja. Primjerice, ako

se nekim filmom propagiraju homoseksualnost ili prava na pobaaj, tada se na suptilan nain

moe kod gledatelja izazvati suosjeanje ili simpatije prema homoseksualcima ili enama koje

se podvrgavaju pobaaju, pomiui na taj nain fokus panje i utjeui na stvaranje

16

vrijednosnih stavova o odreenim pitanjima. Radi navedenog velikog utjecaja televizije,

potvruje se shvaanje da je politika jedina djelatnost koja se bavi pojedincem bez da se taj

pojedinac uope na bilo koji nain bavi njome.

Raunalo je zasigurno jedan od najveih izuma dvadesetog stoljea koji je poboljao

uvjete rada milijuna ljudi diljem svijeta, istovremeno mnogima pruajui zabavu. Koritenje

raunala i interneta mogu imati pozitivan utjecaj na psiholoki razvoj djece jer oni stimuliraju

razmiljanje, razvijaju kognitivne procese, oblikuju specifine vjetine i poboljavaju

samopotovanje jaajui vjeru u vlastite sposobnosti. S druge strane, nekontrolirano i

neumjerno koritenje kompjuterskih igara ima izrazito negativan utjecaj na psiholoki razvoj

mladog ovjeka, ija osobnost jo nije u potpunosti formirana.

Jo jedna od pozitivnih strana koritenja raunala i interneta je da mogu poticati

intelektualni razvoj djece i mladih kroz pristup velikom broju informacija koje produbljuju

znanje, pomau rjeavanju problema i potiu samostalno i kreativno razmiljanje. Meutim,

postoji i negativna strana, jer je protok informacija koje pristiu vrlo brz i u velikim

koliinama i spreava sposobnost mozga da razdvoji informacije na one potrebne, odnosno

nepotrebne. Stoga je potrebno nauiti djecu kritiki razmiljati i vrednovati informacije.

Uzevi u obzir sve navedeno, ovaj rad fokusira se na uinke interneta koji putem raunala

djeca uobiajeno konzumiraju dobivajui meu ostalim informacije u vezi politikog

diskursa koji se nalazi u sreditu panje ovog rada i istraivanja koje je provedeno.

Tijekom svog odrastanja, uz dosad prethodno nabrojane medije, djeca se susreu i s

tiskanim medijima u koje ubrajamo asopise, novine i knjige. Ve od najranijeg djetinjstva

mnoga se djeca slue slikovnicama ili ilustriranim asopisima koje im itaju i tumae

roditelji. Polaskom u kolu njihovu panju sve vie zaokupljaju knjige i asopisi koje

posreduje kola, a slue kao edukacijsko sredstvo prilikom nastave ali i kao zabava18

. Kako

rastu, djeca biraju asopise prema vlastitim eljama i interesima koji utjeu na razliite

aspekte njihova ivota, naroito u adolescentskim danima. U dananje vrijeme utjecaj tiskanih

medija opada uslijed velikog porasta utjecaja interneta, pa e analize ankete pokazati u kojoj

mjeri se djeca danas slue tiskanim medijima.

18 Usp. Iliin, Marinovi Bobinac, Radin 2001: 119

17

Radio je jedan od najstarijih medija prisutnih u dananje vrijeme te je odrao

popularnost unato znaajnom rastu i prisutnosti drugih medija poput interneta. Susreemo ga

u razliitim zatvorenim prostorima; u brojnim kuanstvima, u autu i drugim prijevoznim

sredstvima, u uredima, prodavaonicama ili tvornicama. Prvenstveno se slua radi glazbe,

naroito kada je rije o mlaoj populaciji, ali takoer slui i kao izvor novosti ili poradi

komunikacije u kontakt-programima.

4. RASPRAVA I ANALIZA SADRAJA

Osim definicija koje su uenici davali u 8. pitanju ankete, takoer su odgovarali na

pitanja koja se odnose na televizijske emisije koje gledaju. Prema odgovorima iz 3. pitanja o

tome koliko prosjeno dnevno gledaju televiziju, poljski uenici su najee odgovarali da

gledaju izmeu 3-5 sati dnevno, s time da nisu zamjeene razlike izmeu odgovora viih ili

niih razreda. Za razliku od poljskih, hrvatski uenici prema rezultatima ankete televiziju

prosjeno gledaju do sat vremena dnevno, s time da se primjeuje sitna razlika u odgovorima

uenika estih i sedmih razreda, koji televiziju ipak neto ee gledaju u odnosu na osme

razrede. to se tie odgovora oko emisija koje najee gledaju na televiziji, znatnih razlika

nije bilo, jer i poljski i hrvatski uenici preteno gledaju zabavne emisije, dok neto rjee

gledaju obrazovne i informativne emisije. Hrvatski uenici najee su izdvajali naslove

emisija i televizijskih serija, kao to su: Teorija velikog praska, Dva i pol mukarca,

Malcolm u sredini, Masterchef, Puna kua, Galileo, Volim Hrvatsku, National

geographic, Top Gear. Poljski su uenici navodili imena nekih televizijski programa, kao

to su: TVN 24, POLSAT, TVP1, TVP2, MTV, Discovery channel. Emisije koje

mladi Poljaci rado gledaju su: Top Gear, Masterchef, Top Model, Trudne sprawy,

Violetta, Pierwsza mio, Rodzinka.pl, Rozmowy w toku, Dlaczego ja?, Co byo

dalej, Wiadomoci. Meu nabrojanim emisijama, mogu se uoiti naslovi predvieni i

prilagoeni za starije gledatelje televizije. Takoer, uenici gledaju i druge televizijske

emisije za odrasle, kao na primjer: Dnevnik, Exkluziv, In magazin, Provjereno,

Dobro jutro Hrvatska.

Upravo ta raznolikost i velik broj naslova emisija koje djeca prate na televiziji

nedvojbeno utjeu na nain razumijevanja zadanih termina u 8. pitanju ankete. Velik broj

18

uenika je potvrdno odgovorio na pitanje prate li dnevnik i informativne emisije. Uz potvrdan

odgovor, takoer su naveli da ih prate nekoliko puta tjedno.

Odgovarajui na pitanje o tome odakle se informiraju o politikim i drutvenim

zbivanjima, veina uenika u obje drave navela je kako su izvori tih informacija televizija i

internet. Pritom je uoen interesantan podatak da jedan dio uenika (neto manje od desetine

ispitanika) informacije o politikim i drutvenim zbivanjima dobiva putem novina. Dodatno je

interesantan podatak da polovica uenika koji se informiraju iz novina, gotovo uope ne

gledaju televiziju ili je gledaju vrlo malo.

Rezultati ankete kod odgovora na pitanje o tome koliko se uenici slue internetom,

pokazali su kako se uenici i u Poljskoj i u Hrvatskoj prosjeno slue internetom izmeu 3-5

sati dnevno. Valja naglasiti da su rezultati takoer podjednaki u gradu i selu. Ovakav rezultat

pokazuje posljedice globalnog informatikog razvoja, koji ima za posljedicu prilinu

ujednaenost u dostupnosti interneta i vremena njegova koritenja.

Kod pitanja u kojem se trai nabrajanje pojmova u vezi politike, veina uenika

navodi pojmove poput politiar, senat, parlament, zakoni, izbori, predsjednik,

premijer i slino. Takoer, dosta uenika uz pojam politike vezuju pojmove poput kraa,

prijevara, lopovluk, svaa itd., iz ega se zakljuuje kako ve djeca kolskog uzrasta

percipiraju politiku u negativnom kontekstu.

Odgovori na pitanje o tome koja je najvea prednost u razvoju Poljske odnosno

Hrvatske, pokazali su odreena odstupanja. Naime, veina poljskih uenika smatra da je

najvea prednost njihove drave u podruju industrije, dok veina njihovih hrvatskih kolega

smatra da je najvea prednost u razvoju Hrvatske turizam. Takoer, odstupanja se odnose i na

rezultate u gradu i na selu, jer je kod hrvatskih uenika sa sela uoen veliki broj onih koji

smatraju da je poljoprivreda kljuna prednost u razvoju Hrvatske. Nadalje, rezultati ankete u

obje drave pokazuju da se na uvjerljivom drugom mjestu meu odgovorima nalazi

obrazovanje, koje je gledano na sve rezultate ankete (poljske i hrvatske) pojedinano dobilo

najvie odgovora. Takav rezultat je ohrabrujui, jer pokazuje kako velik broj djece smatra

obrazovanje vanim, pa se iz ovakvog rezultata ankete moe oekivati daljnje poveanje

visokokolovanih osoba u obje drave te time i njihov utjecaj na gospodarski rast.

Zadnje pitanje u anketi odnosilo se na traenje miljenja ispitanika to smatraju

potrebnim promijeniti u svojoj dravi, kako bi ljudi bili zadovoljniji. Na ovo pitanje uenici

19

su davali opisne odgovore. Hrvatski i poljski uenici preteno smatraju potrebnim smanjiti

nezaposlenost, poveati plae, obnoviti eljeznicu, smanjiti poreze, poveati pomo

siromanima, unaprijediti obrazovanje, koristiti vie obnovljivih izvora energije, poveati

ulaganja u poljoprivredu te unaprijediti turizam.

U odnosu na zadnje pitanje, valja primijetiti detalje u odgovorima koji se odnose na

razlike kod djeaka i djevojica. Naime, kod djeaka je primjeen izravniji nain izraavanja

te manja suzdranost u koritenju tekih izraza. Za razliku od djeaka, djevojice su

odgovarale pazei vie na nain izraavanja te nastojei opisivanjem dati to toniji odgovor.

5. DEFINICIJE KLJUNIH POJMOVA OBUHVAENIH ANKETOM

U ovom poglavlju prikazuju se pojmovi za koje su provedene ankete, pri emu se

navedeni pojmovi prikazuju u irem smislu. Nie u ovom radu prikazat e se isti pojmovi u

uem, jednostavnijem smislu i to preuzimanjem definicija iz rjenika. Smisao davanja ova

dva prikaza jest dobiti raspon unutar kojeg e se ocjenjivati tonost odgovora iz anketa, dakle

da se tonim odgovorima smatraju oni koji su unutar raspona definicije pojedinih pojmova u

uem smislu i njihova definiranja u irem smislu.

Korupcija, pri emu se ponajprije ima na umu politiku korupciju, definira se kao

zloupotreba javnih ovlasti u privatne svrhe. Ova drutvena pojava ima vie oblika, ije se

granice ne mogu tono odrediti, kao to su:

- nepotizam: preferiranje rodbine utjecajnih ljudi za slube i zvanja,

- klijentelizam: zapoljavanje vlastitih pristalica u javnome sektoru,

- protekcija: preferiranje i povlaivanje odreenih osoba za poloaje ili narudbe,

- lobizam: aktivnosti usmjerene na uvjeravanje lanova vlade, zastupnika ili uprava,

raznim informacijama, radnjama ili uslugama.

Navedeni oblici korupcije praeni su podmiivanjem u korist onoga tko je u mogunosti

iskoristiti svoju drutvenu, odnosno politiku ulogu u privatnu korist.

Domoljublje razumijevamo kao emocionalnu povezanost sa svojim narodom i svojom

dravom. Osjeaj bliskosti i ponosa moe se zasnivati na posebnostima odreenog naroda kao

20

to su jezik, kultura, politika, povijest ili sport. Domoljublje se razlikuje od nacionalizma i

ovinizma po tome to se domoljub identificira sa svojom zemljom i svojim narodom bez

vrijeanja ili omalovaavanja drugih naroda. Stoga se domoljublje doivljava kao pozitivan

osjeaj.

Europska unija je ugovorom utemeljen poseban oblik konfederativnog saveza

europskih drava s odreenim federativnim elementima, imajui elemente koji se uobiajeno

mogu nai jedino u dravama, kao to su postojanje jedinstvene carinske zone; postavljanje

pravnih pravila i postupaka obvezatnih za sve drave lanice; raspodjela resursa putem

zajednikog prorauna; ureeno djelovanje na graane i poslovne subjekte drava lanica te

postojanje zajednike sudske instance. Prvotna zajednica nastala je 1951. godine i obuhvaala

je est drava (Francuska, Italija, SR Njemaka, Belgija, Nizozemska, Luxemburg), da bi

danas nakon nekoliko faza irenja imala 28 drava lanica.

Politiar je osoba koja se profesionalno bavi politikom, kao djelatnou koja tei

ureenju drutva u najirem smislu, ureenju institucija, projekata ili drutvenih procesa te

njihovih uzajamnih odnosa. Politika kao djelatnost obuhvaa uspostavljanje, odravanje i

razvijanje umijea upravljanja, zastupanja i voenja drava, gradova i drugih teritorijalnih,

drutvenih i gospodarskih subjekata te kreiranje i odravanje stavova i miljenja koji se

odnose na takve subjekte.

Demokracija je vladavina slobodnih graana putem predstavnika izabranih direktnim

izborima, odnosno drutveno ureenje koje se temelji na ustavu i zakonodavstvu koje jami

politike slobode i ravnopravnost svih graana, privatno vlasnitvo, slobodnu trinu

konkurenciju, viestranaki politiki sustav, promjenu vlasti putem redovitih slobodnih

izbora, autonomnost lokalne samouprave i vanih institucija, punu slobodu i nezavisnost

medija, ravnopravnost nacionalnih, vjerskih i drugih zajednica i manjina te trodiobu vlasti na

zakonodavnu, sudsku i izvrnu.

6. REZULTATI ANKETE

Kao polazina osnova za analizu prikupljenih uenikih odgovora bili su rjenici

hrvatskoga i poljskoga jezika, iz kojih su uzete definicije kljunih pojmova u uem smislu.

Prilikom analize odgovora iz 8. pitanja vane su bile dvije stvari: nain na koji uenik

21

razumije izraz i kako ga objanjava. Prije svega, promatran je sadraj odgovora; razumiju li

uope uenici ponuene im termine, a s druge strane na koji nain ih pokuavaju pojasniti. Svi

dobiveni odgovori podijeljeni su prema stupnju bliskosti definiciji u rjeniku. Izdvojene su 3

grupe uenikih odgovora:

A. U prvu skupinu spadaju odgovori koji su najsliniji definicijama iz rjenika.

B. Idua kategorija podrazumijeva odgovore vezane uz trenutna dogaanja i konkretne

pojave koje najee potjeu iz poljske ili hrvatske politike. Uenici kao odgovore navode

sinonime ili umjesto pojanjenja zadani izraz upotrebljavaju u reenici. Izrazu se pridaje

konotativno znaenje.

C. Posljednja skupina obuhvaa sve pogrene odgovore ili odgovore koji se ne mogu niti

uz ekstenzivno tumaenje smatrati tonima. Pokuaj definiranja ukazuje ipak na raniji

djetetov kontakt s pojmom, no pogrean jer ne uspijeva dati barem donekle toan odgovor.

Uvodno, treba rei kako meu rezultatima ankete u gradovima i manjim mjestima u

Hrvatskoj i Poljskoj nije bilo razlika koje bi upuivale na odreena odstupanja izmeu njih.

Na temelju navedenog, zakljuuje se kako je u novije vrijeme dolo do pribliavanja sela i

grada radi ujednaene dostupnosti informacija putem medija. Uslijed takvih rezultata ankete,

odgovori anketa u gradu i na selu zbrojeni su i analizirani zajedno.

Kao prvo, navodi se broj dobivenih odgovora u 8. pitanju. Nie navedena tablica

pokazuje stupanj poznavanja pojedinih izraza. Rezultati se odnose na sveukupan broj

odgovora, istovremeno su obuhvaeni oni toni, priblino toni kao i pogreni odgovori u

odnosu na definiciju iz rjenika.

6.1. Analiza rezultata ankete uenika u Poljskoj

Sljedea analiza pojedinih izraza prikazuje nain na koji su razvrstani ueniki

odgovori, takoer, prikazuje vezu koja proizlazi izmeu odgovora i temeljnih rjenikih

definicija i naposljetku, navode se konkretni primjeri uenikih definicija. Odgovori su

usporeivani s definicijama iz Rjenika hrvatskoga jezika V. Ania19

i Rjenika hrvatskoga

jezika J. onje20

za hrvatski jezik, a u Sowniku jzyka polskiego W. Doroszewskog21

za

19 Nie u tekstu oznaen kao ARHJ

20 Nie u tekstu oznaen kao RHJ

22

poljski jezik. Nakon primjera dane definicije, u zagradi je naveden razred koji uenik pohaa.

Zapoinje se od izraza:

KORUPCJA (KORUPCIJA)

a) DSJP:

zepsucie, demoralizacja; przekupstwo (pokvarenost, demoralizacija, podmitljivost)

przestarz. (arhaino) a) psucie si, gnicie, rozkad (kvarenje, trule, raspadanje); b)

apwka (mito).

b) uenici:

A. naduycie wadzy do celw osobistych (zlouporaba vlade za osobne ciljeve) (I),

jest to przestpstwo, w ktrym np. jedna ze stron daje apwk drugiej (to je prekraj u

kojem npr. jedna strana daje mito drugoj (I), apwka (mito) (II), przekupienie osoby na

stanowisku dla swoich korzyci (podmiivanje osobe na poloaju zbog svojih interesa) (II),

zaatwianie sobie poprzez znajomoci lub przekupstwo (olakanje sebi kroz poznanstva ili

podmiivanje) (II), apwkarstwo (podmiivanje) (II), przekupstwo (podmitljivost) (I,

II, III), przekupienie czowieka, drugiej osoby (potkupljivanje ovjeka, druge osobe) (III),

apwka, danie lub odebranie nielegalnej korzyci majtkowej (podmiivanje, ilegalno

davanje ili uzimanje imovine) (III), oszustwo (prevara) (III);

B. sprzeniewierzenie pinidzy (pronevjera novca) (I), zodziej (lopov) (I),

naduycie stanowiska publicznego (zlouporaba javnoga poloaja) (I), wykonanie danej

czynnoci za dodatkowe (nielegalne) pienidze (izvravanje date aktivnosti za dodatne

(ilegalne) novce) (II), okradanie innych (okradanje drugih) (II), wymuszenie czyi

pienidzy (iznuda novca) (III), dawanie pienidzy w zamian za korzyci (davanje novca u

zamjenu za korist) (III), wykorzystywanie wasnych stanowisk dla swojej korzyci

(iskoritavanje vlastitog poloaja za svoju korist) (III), symonia, nepotyzm (simonija,

nepotizam) (III), dawanie pienidzy, aby kto co dla nas zrobi, moe by niezgodne z

prawem (davanje novca, kako bi netko za nas neto uradio, moe biti nezakonito) (III),

dawanie pracy po znajomoci (zapoljavanje prema poznanstvu) (III), obsadzenie

stanowiska, faszowanie (postaviti nekoga na radno mjesto, krivotvorenje) (III);

21 Nie u tekstu oznaen kao DSJP

23

C. kto wykorzystuje kogo (netko nekoga iskoritava) (I), jakie prawa (neka prava)

(I), pasja (pasija) (II), co zwizane z prawem (neto povezano s pravom) (II), pika

nona (nogomet) (II), sprzedawanie akcji za pienidze (prodaja djelatnosti za novac) (III),

zmiana czego (promjena neega) (III), opata za pomoc (naknada za pomo) (III).

PATRIOTYZM (DOMOLJUBLJE)

a) DSJP:

mio ojczyzny, przywizanie do swego narodu (ljubav prema domovini,

privrenost svome narodu).

b) uenici:

A. oddawanie czci wasnej ojczynie (oboavanje vlastite domovine) (I), jest to

wielbienie swojego kraju (to je oboavanje svoje zemlje) (I), pamitanie o datach,

bohaterach, mio do ojczyzny, by dumnym z pochodzenia (prisjeanje na datume, heroje,

ljubav prema domovini, biti ponosan na podrijetlo, (I), to kochanie swojego kraju i oddanie

za swj kraj ycia (to je ljubav prema svojoj zemlji i predanje ivota za svoju zemlju) (I),

poczucie przynalenoci do swojego narodu (osjeaj pripadanja svome narodu) (II),

oddanie si ojczynie (odanost domovini) (II), mio do ojczyzny (ljubav prema

domovini) (II), bycie dumnym z tego kim si jest, osob ktra nie wstydzi si Polski,

uczestniczy w witach narodowych, mona nazwa patriot (biti ponosan na svoje podrijetlo,

osobu koja se ne srami Poljske, sudjeluje na dravnim blagdanima, moemo nazvato

domoljubom) (III), umiowanie do ojczyzny (ljubav prema domovini) (III);

B. hymn narodowy (himna) (I), walka o wolno (borba za slobodu) (I), nie

wstydzi si skd si pochodzi (ne sramiti se svoga podrijetla) (I), zwalczanie (borba) (II),

wiara i obrona swojego kraju (vjera i obrana svoje zemlje) (II), bycie z wasnym narodem,

troska o nard (bivanje s vlastitim narodom, briga za narod) (III), dbanie o kraj (briga za

narod) (III), piewanie Hymnu (pjevanje himne) (III), dla nas najwaniejsza jest ojczyzna

i wszystko robimy dla niej (za nas je najvanija domovina i sve radimo za nju) (III), jakby

kto mia co do Polski miaby co do mnie (ako bi netko imao neto protiv Poljske, imao bi

protiv mene ) (III);

C. pamita o Polsce (pamtiti o Poljskoj) (I), to osoba, ktra kocha swj kraj (to je

osoba koja voli svoju zemlju) (I), to jest wierzenie w jednego Boga i w Jezusa (to je vjera u

24

jednoga Boga i Isusa) (I), osoba, dbajca o swj kraj (osoba koja se brine za svoju zemlju)

(II), co zwizane z religi (neto povezano s religijom) (II) pomoc pastwa (dravna

pomo) (III).

UNIA EUROPEJSKA

a) Definicija preuzeta sa slubene stranice Europske unije:

UE jest jedynym w swoim rodzaju partnerstwem gospodarczym i politycznym

midzy 28 krajami europejskimi, ktre razem zajmuj wiksz cz kontynentu22

(Europska

unija jedinstveno je gospodarsko i politiko partnerstvo 28 europskih drava koje zajedno

pokrivaju velik dio kontinenta).

b) uenici:

A. gospodarczo-polityczny zwizek demokratyczny (gospodarsko-politiki demokratski

savez) (I), wsplnota pastw (zajednica drava) (I), wsplnota do ktrej wesza Polska w

2004 r. (zajednica kojoj je pristupila Poljska 2004. godine) (I), zwizek demokratyczny

pastw europejskich (demokratski savez europskih drava), unia kilku pastw w Europie

(unija nekoliko drava u Europi) (II), organizacja czca pastwa europejskie, dziki niej

Polska ma moliwo rozwijania si (organizacija koja povezuje europske drave,

zahvaljujui njoj Poljska ima mogunost razvitka) (III), organizacja czca kraje Europy,

niestety nie jest idealna (organizacija koja povezuje europske zemlje, naalost nije idealna)

(III);

B. zjednoczenie Europy (ujedinjenje Europe) (I), pastwa nalece do UE (drave

koje pripadaju Europskoj uniji) (I), wsppraca (suradnja), zbir pastw, ktrym rzdz

kamcy (skup drava kojima vladaju laljivci) (II), mieszkam w niej (ivim u njoj) (II),

Polska, Francja, Niemcy oraz inne pastwa czonkowskie (Poljska, Francuska, Njemaka i

druge zemlje lanice) (III), euro (euro) (III), nale do niej 28 pastw, w tym Polska (u

nju ubrajamo 28 drava, meu njima i Poljsku) (III), atwiejsze ycie (laki ivot) (III);

C. zgromadzenie wielu pastw w jeden kontynent (udruenje mnogih drava u jednom

kontinentu) (III).

22 europa.eu

25

POLITYK (POLITIAR)

a) DSJP:

ten, kto uprawia polityk, bierze czynny udzia w pracy politycznej; m stanu

kierujcy polityk pastwa; dyplomata, dziaacz polityczny (onaj tko vodi politiku, aktivno

sudjeluje u politikom radu; djelatnik koji vodi dravnu politiku; diplomat, politiki

djelatnik);

czowiek ukadny, przebiegy, skryty( uglaen ovjek, snalaljiv, tajanstven)

b) uenici:

A. czowiek odpowiadajcy cziowo za pastwo (ovjek koji je djelomino odgovoran

za dravu) (I), osoba rzdzca pastwem (osoba koja upravlja dravom) (I), czowiek,

ktry rzdzi krajem lub zasiada w sejmie (ovjek koji upravlja zemljom ili zasjeda u Saboru)

(I), osoba pracujca nad decyzjami/ustawami w pastwie (osoba koja radi na

odlukama/ustavima u dravi) (II), czowiek zajmujcy si polityk (ovjek koji se bavi

politikom) (II, III), osoba wana i podejmujca decyzje o kraju (vana osoba koja donosi

odluke o zemlji) (II), osoba dziaajca w sferze politycznej, reprezentujca lud (osoba koja

radi u politici, predstavlja narod) (III), osoba publiczna, majca wpyw na losy miasta lub

pastwa (javna osoba, koja ima utjecaj na sudbinu grada ili drave) (III), osoba, ktra

reprezentuje jak parti polityczn (osoba koja predstavlja neku politiku stranku) (III),

osoba publiczna, ktra bierze czynny udzia w yciu pastwa, zasiada w sejmie lub senacie,

naley do partii politycznych (javna osoba, koja aktivno sudjeluje u ivotu drave, zasjeda u

Saboru ili senatu) (III), osoba zajmujca si polityk, w naszym kraju pojcie polityk nie

kojarzy si gwnie dobrze (osoba koja se bavi politikom, u naoj zemlji pojam politiar ne

izaziva dobre asocijacije) (III);

B. kto kto robi dobrze dla kraja, a jak w Polsce zodziej (onaj tko radi dobro za zemlju,

a u Poljskoj lopov) (I), osoba zajmujca wane miejsce w pastwie (osoba koja zauzima

vano mjesto u dravi) (I), osoba, ktra musi dopilnowa naszej reputacji w innych

krajach) (I), przedstawiciel (predstavnik) (II), osoba przedstawiajca nas przed innymi

(osoba koja nas predstavlja pred drugima) (II), wybrany go przez wybory (izabran na

izborima) (III), osoba, ktra ma wicej przywilejw ni wszyscy (osoba koja ima vee

privilegije od ostalih) (III), osoba podejmujca decyzje w imieniu obywateli (osoba koja

26

donosi odluke u ime graana) (III), czowiek wadzy (vladin ovjek) (III), urzdnik

pastwowy (dravni inovnik) (III);

C. osoba, najczciej wykreowana przez media, ktra dba najbardziej o wasne dobro

(osoba, najee predstavljana preko medija, koja najvie brine za vlastito dobro) (I),

czowiek, ktry drczy ludzi (ovjek koji mui ljude) (I), kamca (laljivac) (II),

zodziej, nierb (II, III), czsto siga po pienidze pastwa (esto posee za novcem

drave) (II), korupcja (korupcija) (II), pasoyt (parazit) (III), czowiek mao zaufany

(nepouzdan ovjek) (III), kto, kto obiecuje, e bdzie lepiej... (onaj tko obeava da e biti

bolje...) (III).

Valja naglasiti kako jedan dio odgovora nije bilo mogue razvrstati u pojedinu skupinu

odgovora, kao primjerice politiari su lopovi i neradnici. Naime, usporedbom definicije

politiara u uem, pa ak i irem smislu, s ovim odgovorom, proizlazi da je navedeni odgovor

pogrean. Meutim, kada se uzme u obzir da i u ozbiljnim znanstvenim radovima postoji

shvaanje kako je pojam poteni politiar contradictio in adjecto, tada se moe zakljuiti da

navedeni ueniki odgovor nije posve pogrean, nego je isti odgovor rezultat zbiljske

percepcije pojma politiar uslijed nerijetko iskrivljenog naina obavljanja politikih dunosti

kod brojnih politiara.

DEMOKRACJA (DEMOKRACIJA)

a. DSJP:

przeciwstawiany absolutyzmowi ustrj polityczny, w ktrym wadza naley do

narodu, w spoeczestwach klasowych do klasy panujcej; wadza ludu, ludowadztwo

(apsolutistiki suprotstavljen politiki ustroj u kojem vlast pripada narodu , u klasnim

drutvima vladajuem sloju; vlast naroda).

b. uenici:

A. ustrj, w ktrym spoeczestwo ma gos (ureenje u kojem drutvo ima glas) (I),

rzdy ludu (vlada ljudi) (I), ustrj polityczny, w ktrym wszycy gosuj (politiko

ureenje u kojem svi glasaju) (II), gos ludu (glas naroda) (II), ustrj, w ktrym

obywatele wybieraj wadcw (ureenje u kojem graani izabiru voe) (II), wolno sowa,

moliwoci do wypowiedzenia wasnego zdania i pogldw (sloboda govora, mogunost

izraavanja vlastitog miljenja i pogleda) (II), ustrj polityczny polegajcy na rwnym

27

traktowaniu wszystkich ludzi i nadaniu im praw obywatelskich (dravno ureenje koje se

temelji na jednakom tretiranju svih ljudi i davanju im graanskih prava) (II), ustrj

polityczny, w ktrym wszyscy obywatele s rwni, maj prawa wyborcze (politiko ureenje

u kojem su svi graani jednaki, imaju biraka prava) (III), system polityczny, w ktrym

decyzje podejmuj obywatele albo ich przedstawiciele (politiki sistem u kojem odluke

donose graani ili njihovi predstavnici) (III);

B. lud gosujcy na przedstawiciela pastwa (narod izabire predstavnika drave) (I),

dziki demokracji ludzie mog uczestniczy w wolnych wyborach i decydowa sami o

swoim losie (zahvaljujui demokraciji ljudi mogu sudjelovati u slobodnim izborima i

odluivati sami o svojoj sudbini) (I), uczciwo, prawa ludzi (potenje, ljudska prava) (I),

rwnouprawnienie (ravnopravnost) (I), wolno (sloboda) (I), wolno sowa (sloboda

govora) (III), wybory, prawda, rzd, bycie fair (izbori, istina, vlada, biti korektan) (III);

C. s to decyzje podejmowane tylko przez prezydenta (to su odluke koje donosi

iskljuivo predsjednik) (I), rzdy ludu w Staroytnym Rzymie (vlada ljudi u Antikom

Rimu) (I), zwizek jakiego kraju (odnos neke zemlje) (II).

6.2. Analiza rezultata ankete uenika u Hrvatskoj

DOMOLJUBLJE

a. ARHJ:

ljubav prema domovini; rodoljublje.

b. uenici:

A. kad netko voli i potuje domovinu (VI), ljubav prema domovini, briga za

domovinu (VI, VII, VIII), branjenje domovine i ljubav prema njoj (VI), to je kad netko

voli svoju dravu i ne prodaje ju i ne unitava (VII), tovanje domovine (VIII), ljubav

prema domovini tj. Hrvatskoj i svom narodu, ponos (VIII);

B. moja kua (VI), Hrvatska (VI), domovina (VI), ljubav, ouvanje (VI), svi

trebamo voliti svoju domovinu, odlina stvar (VI), himna (VI), paziti na domovinu (VI),

domovina i ljubav (VII), borba za domovinu (VII), branitelji (VII), ljudi koji su se

borili za samostalnu Hrvatsku u Domovinskom ratu (VIII), lijepo ali u odreenoj mjeri,

volim Hrvatsku (VIII);

28

C. Ivo Josipovi (VI), kada te netko cijeni i voli (VI), Ante Gotovina, rat, vjernost,

ljubav (VI), pojam neega o svom zaviaju (VI), ne smije se zaboraviti Vukovar (VIII),

onaj koji voli svoju dravu (VIII).

DEMOKRACIJA

a. ARHJ:

ureenje u kojem se vlast dijeli na sudsku, zakonodavnu i izvrnu, s pravom

neposrednih izbora i slobodom zbora i dogovora.

b. uenici:

A. svi imaju jednaka prava (VI), vrsta vladavine u kojoj svi ljudi imaju pravo glasa

(VII), sustav u kojem ljudi biraju, izbori (VIII), svi imaju pravo glasa, svi su jednaki i

slobodni (VIII);

B. vlast naroda (VI), sloboda biranja (VII), da slobodno moemo raditi to elimo

(VII), vea prava (VII), sloboda (VIII), u Hrvatskoj vladavina naroda ne postoji,

politiari su sve, a narod je nitko i nita te nitko nema svoja prava (VIII), referendum

graana (VIII), vladavina naroda (VIII), ravnopravnost u dravi (VIII);

C. pobuna (VI), proienje za dobrobit neega, loza istokrvnih ljudi (VII),

protivljenje vladi (VI), zajednitvo svih ljudi (VI), neovisna drava (VII), razvijanje

drave u dobrobit graana (VII).

KORUPCIJA

a. KRHJ:

sluenje nelegalnim i nemoralnim sredstvima da se stekne naklonost slubenih

osoba u ostvarivanju prava ili nelegalne koristi, potkupljivanje slubenika i dunosnika;

podmiivanje.

b. uenici:

A. politika koja nezakonito radi druge stvari izvan posla (VI), nezakonito neto raditi

(VI), podmiivanje (VI, VIII), pranje novca i varanje domovine (VII);

29

B. kraa, prljavi poslovi (VI), mito i korupcija (VI), prevara (VI), kraa,

problemi (VII), loe vladanje (VIII), nepravda (VIII);

C. la, Ivo Sanader (VI), osvajanje zemalja (VI), Jadranka Kosor (VI), neka vrsta

politike (VII), kradljivi HDZ (VIII), ekonomija (VIII), kriza, zatvaranje mnogih tvrtki,

bankrot (VIII).

POLITIAR

a. ARHJ:

onaj koji se bavi politikom.

pren.iron. onaj koji spretno zna izraavati svoje elje umjenim ophoenjem.

b. uenici:

A. osoba koja odluuje o dobrobiti republike (VI), ovjek koji vodi politiku (VI),

ovjek koji se bavi politikom za neku dravu (VI), osoba koja se bavi politikom (VI, VII,

VIII), ovjek koji radi u politici (VII), voditelj drave i odluuje (na neki nain) o naim

ivotima (VII), ovjek koji brine o dravi (VIII);

B. ljudi u odijelu u uredu (VI), pametan ovjek (VI), vlast (VII), osobe s velikom

plaom (VII), ljudi koji upravljaju dravom, a ne znaju nita (VII), frajeri koji rade u

Saboru (VII), vrh drave (VIII), vlada (VIII), ljudi koji sjede u Saboru i nita ne rade,

imaju velike plae a drugima uzimaju (VIII), vladar (VIII);

C. ovjek koji upravlja gradom (VI), leinar (VI), lopovi (VI), bezobrazna osoba

koja uzima novce (VI), ovjek koji puno zarauje a nita ne radi (VII), nesposobni ljudi

koji ne dolaze esto na posao i koji kradu novce dravi (VII), kradljivac, gleda i radi samo

da njemu bude bolje, ne brine se za narod (VIII), besciljne rasprave (VIII).

EUROPSKA UNIJA

a. definicija preuzeta sa slubene stranice Europske unije:

30

Europska unija jedinstveno je gospodarsko i politiko partnerstvo 28 europskih

drava koje zajedno pokrivaju velik dio kontinenta.23

b. uenici:

A. vie udruenih zemalja (VI), mnogo drava u savezu (VI), skup drava (VII),

zajednica koja eli ujediniti drave Europe (VII), Zajednica kojoj je cilj stvoriti jednu

snanu gospodarsku dravu. Mislim da u EU nismo smjeli ui jer emo se opet boriti za

samostalnost kao i u Jugoslaviji. (VII), zajednica puno drava unutar Europe (VIII), vie

drava u jednoj (VIII);

B. Hrvatska e se bolje razviti (VI), savez drava koji nama ne treba (VI), euri (VI,

VII), kune postaju euri, drugaije registracije (VI), obrazovanje, zvjezdice (VI),

uvoenje proizvoda iz drugih zemalja (VI), organizacija koja svakoj dravi koja se ulani

u nju krade novce (VII), budunost europskih zemalja (VII), velika drava (VII);

C. vie novaca u dravi (VI), vie posla za poljoprivrednike (VI), propast, teak

ivot (VII), oslobaamo se od krize (VII), bolji ivot za nas mlade (VII), nova

Jugoslavija (VIII).

23 europa.eu

31

Tablica 1. Detaljni prikaz rezultata ankete iz Poljske

TERMIN I klasa / razred II klasa / razred III klasa / razred

A B C A B C A B C

KORUPCJA KORUPCIJA

20 24 30 43 19 22 50 18 20

PATRIOTYZM DOMOLJUBLJE

27 24 23 40 16 28 38 31 19

UNIA EUROPEJSKA EUROPSKA UNIJA

26 23 25 45 21 18 47 16 25

POLITYK POLITIAR

23 24 27 35 19 30 41 20 27

DEMOKRACJA DEMOKRACIJA

22 29 23 25 30 29 33 37 18

TOTAL 118 124 128 188 105 127 209 122 109

UDZIA UDIO

31,89% 33,51% 34,59% 44,76% 25,00% 30,24% 47,50% 27,73% 24,77%

Rezultati ankete provedene u Poljskoj pokazuju da je najvei broj uenika tono

(A+B) definirao pojam domoljublje. Takav rezultat ne iznenauje, s obzirom da, kako je

ve gore navedeno, Poljska je izrazito katolika zemlja s izraenim osjeajem domoljublja.

Meutim, iznenauje da se najvei broj tonih odgovora u uem smislu (A) odnosi na pojam

korupcija. Naime, u Poljskoj korupcija nije gorui problem kao u Hrvatskoj, ali oito je

ovaj problem prisutan i u poljskom drutvu. Prilino visok broj tonih odgovora odnosi se na

pojam Europska unija kojeg uenici u Poljskoj razumijevaju na vrlo pristojnoj razini. Takav

rezultat moe se pripisati injenici da je Poljska ve cijelo desetljee lanica Europske unije,

iz ega se zakljuuje da su anketirani uenici tijekom cijelog svojeg dosadanjeg kolovanja

uili o svojoj dravi kao lanici Europske unije te su detaljnije upoznali njena obiljeja.

Iznenauje podatak da se najvei broj netonih odgovora (C) odnosi na pojam politiar.

Naime, ovaj pojam je meu uestalim pojmovima u svakodnevnom ivotu i uenici ga

uestalo uju. Takav rezultat pokazuje da se pojam politiar upotrebljava bez promiljanja

to znai biti politiarem i koje su obveze politiara.

32

Tablica 2. Detaljni prikaz rezultata ankete u Hrvatskoj

TERMIN

VI klasa / razred VII klasa / razred VIII klasa / razred

A B C A B C A B C

KORUPCJA KORUPCIJA

21 32 34 23 28 29 28 37 18

PATRIOTYZM DOMOLJUBLJE

26 27 34 33 20 27 27 37 19

UNIA EUROPEJSKA EUROPSKA UNIJA

19 35 33 25 31 24 27 35 21

POLITYK POLITIAR

17 40 30 23 29 28 18 38 27

DEMOKRACJA DEMOKRACIJA

16 34 37 19 30 31 34 29 20

TOTAL 99 168 168 123 138 139 134 176 105

WDZIA UDIO

22,76% 38,62% 38,62% 30,75% 34,50% 34,75% 32,29% 42,41% 25,30%

Rezultati ankete provedene u Hrvatskoj pokazuju da se najvei broj tonih odgovora

(A+B) odnosi na pojam politiar. Taj rezultat pokazuje da djeca imaju dobru percepciju

pojma politiara i njegovih karakteristika. Za pretpostaviti je kako je takav rezultat posljedica

injenice da se u Hrvatskoj politika pojavljuje kao esta tema razgovora u mnogim

situacijama. Najvei broj tonih odgovora u uem smislu (A) odnosi se na pojam

domoljublje. Takav rezultat, kao i u Poljskoj, pokazuje utjecaj katolikog odgoja u sklopu

kojeg se istie vanost odnosa prema svojoj domovini. Najvei broj netonih odgovora (C)

odnosi se na pojam demokracija, iz ega se zakljuuje da uenici u Hrvatskoj u visokoj

mjeri ne percipiraju pojam demokracije na odgovarajui nain. Takav rezultat ukazuje na

potrebu pojaane edukacije o ovom pojmu, kao jednom od najvanijih u razvoju uenika kao

osoba koje e kroz nekoliko godina stei glasako pravo. Nadalje, iznenauje da se u

Hrvatskoj razmjerno velik broj netonih odgovora odnosi na pojam korupcije, koji se vrlo

esto spominje u medijima i svakodnevnom razgovoru.

33

Grafiki prikaz 1. Usporedba odgovora po razredu u Hrvatskoj

Usporedbom rezultata odgovora po razredima u hrvatskim kolama, vidljivo je da broj

tonih odgovora raste u viim razredima. Takvi rezultati potvruju da uenici koji su pred

odlukom o daljnjem kolovanju imaju vei interes za drutveno-politika dogaanja oko sebe.

Ipak, primjeuje se da meu uenicima osmih razreda ima veliki broj onih koji mogu dati tek

definiciju pojmova u irem smislu te prilian broj onih iji su odgovori netoni. Takav rezultat

pokazuje da meu uenicima u Hrvatskoj postoji mali interes za politiku.

34

Grafiki prikaz 2. Usporedba odgovora po razredu u Poljskoj

Usporedbom odgovora po razredima u Poljskoj, vidljivo je da kao i kod hrvatskih

kolega, broj tonih odgovora raste u viim razredima. Meutim, kod poljskih uenika je oit

vei broj preciznih odgovora na pitanja, jer je u svakom razredu najvei broj odgovora upravo

u skupini tonih i preciznih odgovora. Iz navedenog se zakljuuje da poljski uenici imaju

vei interes i pokazuju bolje razumijevanje politikih pojmova od svojih hrvatskih kolega.

Iz sljedeih grafikih prikaza proizlazi da su u svim razredima poljski uenici davali

preciznije odgovore:

35

Grafiki prikaz 3. Usporedba VII razred

Grafiki prikaz 4. Usporedba VII-II razred

36

Grafiki prikaz 5. Usporedba VIII-III razred

Iz rezultata ankete u svim razredima, uoava se vei broj preciznih odgovora kod

poljskih uenika, jer najvei broj odgovora spada u skupinu preciznih odgovora. Za razliku od

poljskih uenika, hrvatski uenici imaju najvie odgovora u skupini opisnih odgovora. Iz

ovakvih rezultata moe se zakljuiti da su poljski uenici precizniji i skloni su nauiti tono

znaenje pojmova, dok su hrvatski uenici skloniji svojim interpretacijama pojedinih

pojmova. Jasniji pregled vidljiv je iz grafikih prikaza 6. i 7. za rezultate u Poljskoj i

Hrvatskoj:

37

Grafiki prikaz 6. Ukupno po odgovorima - Poljska

38

Grafiki prikaz 7. Ukupno po odgovorima - Hrvatska

39

7. ZAKLJUAK

Komunikacija je vana svim biima, a ovjek je jedino bie koje komunicira jezikom.

Uzajamna komunikacija od odlune je vanosti za tijek odnosa izmeu dvoje ljudi, a javna

komunikacija utjee na gospodarske i politike tijekove te time i na povijesna kretanja u

drutvu.

Javna komunikacija esto zapostavlja injenicu da su djeca kolskog uzrasta vaan

imbenik u buduem razvoju drutva te da oni unato naizglednoj nezainteresiranosti

percipiraju to se dogaa oko njih na gospodarskom i politikom podruju. Ti mladi ljudi e

za nekoliko godina stei glasako pravo i neposredno e birati lanove predstavnikih tijela,

predsjednike drava i druge nositelje politike moi. Zato je cilj ovog rada bila analiza

percepcije politikog diskursa kod djece kolskog uzrasta, kao skupine koja se uglavnom ne

promatra u istraivanjima u vezi politike.

Rezultati anketa koje su provedene za potrebe ovog rada, pokazuju da djeca u dananje

vrijeme imaju dobre mogunosti informiranja, pri emu je uz sada ve tradicionalnu iroku

rasprostranjenost televizije, u podjednakoj mjeri zastupljen internet. Pritom je koritenje

interneta ujednaeno u Poljskoj i Hrvatskoj te u seoskim i gradskim sredinama. Ovakvi

rezultati istraivanja pokazuju da se razlike meu raznolikim sredinama u odnosu na

dostupnost informacija sve vie smanjuju te da je cijeli svijet u informatikom smislu postao

globalno selo. Takvi rezultati pokazuju da je informatizacija u finalnoj fazi te da drutvo ulazi

u postinformatiko doba. Ovome valja dodati rezultat ankete u dijelu koji se odnosi na pitanje

o najveoj prednosti Poljske i Hrvatske, u kojem je najvei broj uenika naveo kako smatraju

obrazovanje kljunom prednou. Takav pokazatelj upuuje na svijest uenika o vanosti

obrazovanja te nagovjeuje prelazak iz informatikog doba u doba obrazovanja.

Rezultati istraivanja provedenog za potrebe ovog rada pokazuju kako djeca kolskog

uzrasta u velikoj mjeri politiare i politiku percipiraju u negativnom kontekstu. Takav odnos

prema politici nuno e odvratiti djecu od usmjeravanja ka politikim aktivnostima u

budunosti, ime se politiki prostor ostavlja onima koji pristaju na iskrivljen opis politiara i

njegove funkcije u drutvu. Ova spoznaja upuuje na nunost promjena koje bi trebale biti

provedene u politikom ivotu drutva kako bi se djeci kolskog uzrasta vratilo povjerenje u

politiare, u vezi ega najbolje govori poslovica: to odrasli misle, djeca kau.

40

Na kraju, moemo zakljuiti kako rezultati istraivanja pokazuju da djeca kolskog

uzrasta u Poljskoj i Hrvatskoj u velikoj mjeri percipiraju politiki diskurs u njegovim

negativnim znaajkama. Stoga je u budunosti neophodno promijeniti drutvenu sliku

politiara, jer je to jedini nain odrivog razvoja drutva te smanjenja negativnog utjecaja

politiara na razvoj djece i mladih kolskog uzrasta.

Kljune rijei: politiki diskurs, mediji, djeca kolskog uzrasta, istraivanje

41

8. PRILOZI

Ankieta

1. W ktrej jeste klasie?

a) 1.

b) 2.

c) 3.

2. Jakiej jeste pci?

a) eskiej

b) mskiej

3. Jak czsto ogldasz telewizj?

a) bardzo rzadko ogldam

b) nie ogldam telewizji duej ni godzin dziennie

c) ogldam telewizje rednio 3-5 godzin dziennie

d) ogldam telewizje wicej ni 5 godzin dziennie

4. Jakie kanay telewizyjne ogldasz najczciej?

a) rozrywkowe

b) edukacyjne

c) informacyjne

Wymie kilka tytuw!

__________________________________________________________

5. Skd bierzesz informacje o najwaniejszych wydarzeniach politycznych i spoecznych?

a) telewizja

b) prasa codzienna

c) radio

d) internet

6. Czy ogldasz wiadomoci i dziennik telewizyjny?

a) tak

b) nie Jeeli tak, to jak czsto je wygldasz?

a) raz dziennie

b) 3-5 razy dziennie

c) mniej ni 3 razy w tygodniu

7. Ile godzin dziennie korzystasz z Internetu?

a) nie korzystam z Internetu

b) korzystam nie duej ni godzinn

c) rednio 3-5 godzin dziennie

d) wicej ni 5 godzin dziennie

42

8. Sprbuj zdefiniowa wasnymi sowami:

a) korupcja:

- patriotyzm:

- Unia Europejska:

- polityk:

- demokracja:

b) Wymie 10 poj zwizanych z polityk!

___________________________________________________________________________

9. Wedug Ciebie, co jest najwiksz zalet w rozwoju twojego kraju?

a) rolnictwo

b) przemys

c) turystyka

d) wyksztacenie

10. Wedug Ciebie, co dobrze byoby zmieni w Polsce, eby ludzie byli bardziej

zadowoleni?

a) nic, w Polsce ludzie s zadowoleni

b) uwaam, e powinno si zmieni:

___________________________________________________________________________

Anketa

1. Koji razred pohaa?

a) 6.

b) 7.

c) 8.

2. Kojeg si spola?

a) enski

b) muki

3. Koliko prosjeno dnevno gleda televiziju?

a) vrlo rijetko gledam televiziju

b) gledam tv do sat vremena dnevno

c) gledam tv 3-5 sati dnevno

d) gledam tv vie od 5 sati dnevno

4. Koje emisije najee gleda na TV-u?

a) zabavne

b) obrazovne

c) informativne

43

Nabroji nekoliko naslova!

___________________________________________

5. Odakle se informira o politikim i drutvenim zbivanjima?

a) tv

b) dnevni tisak

c) radio

d) internet

6. Prati li dnevnik i informativne emisije?

a) da

b) ne

Ako je odgovor da, koliko esto ih prati?

a) svakodnevno

b) nekoliko puta tjedno

c) nekoliko puta mjeseno

7. Koliko se prosjeno dnevno slui internetom?

a) uope se ne sluim

b) rijetko jednom tjedno

b) do sat vremena dnevno

c) izmeu 3-5 sati dnevno

d) vie od 5 sati dnevno

8. Pokuaj definirati vlastitim rijeima:

a)- korupcija

- domoljublje

- Europska unija

- politiar

- demokracija

b) Nabroji 10 pojmova uvezi politike:

9. Koja je prema tvojem miljenju najvea prednost u razvoju Hrvatske?

a) poljoprivreda

b) industrija

c) turizam

d) obrazovanje

10. to bi prema tvojem miljenju bilo dobro promijeniti u Hrvatskoj, tako da ljudi budu

zadovoljniji?

a) nita, u Hrvatskoj su ljudi zadovoljni

b) smatram da bi trebalo __________________________________________________

44

9. BIBLIOGRAFIJA

1. Bratani, M. (ur.). (2011) Hrvatski jezik na putu u EU. Zagreb: Hrvatska sveuilina

naklada

2. Doga, H. Sowa polityczne w wiadomoci dziecicej.URL:

http://www.lingwistyka.uni.wroc.pl/jk/spis11.htm [07. 01.2012.]

3. Fiske, J.; Hartley, J. (1992) itanje televizije. Zagreb: Barbat

4. Gwny Urzd Statystyczny. Wyznania religijne stowarzyszenia narodowociowe i

etniczne w Polsce 2009-2011. URL:

http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/oz_wyznania_religijne_stow_nar_i_etn_w_pol_200

9-2011.pdf [21.02.2014.]

5. Iliin, V.; Marinovi-Bobinac, A.; Radin, F. (2001) Djeca i mediji: uloga medija u

svakodnevnom ivotu djece. Zagreb: IDIZ

6. Kapovi, M. (2011) iji je jezik?. Zagreb: Algoritam

7. Koir, M.; Zgrablji, N.; Ranfl, R. (1999) ivot s medijima prirunik o odgoju za

medije. Zagreb: Doron

8. Kovaevi, M.; Badurina, L. (2001) Raslojavanje jezine stvarnosti. Rijeka: Izdavaki

centar Rijeka

9. Mander, J. (2002) etiri argumenta protiv televizije. Rijeka: Adami

10. Milia, Z.; Toli, M.; Verstovek, N. (2010) Mladi odgoj za medije. Prirunik za

stjecanje medijskih kompetencija. Zagreb: M. E. P. d. o. o.

11. Milia, Z.; Zlokovi, J. (2008) Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima.

Prepoznavanje i prevencija. Zadar Rijeka: CIP

12. Og, P. (2007) O jzyku wspczesnej polityki. URL:

http://www.politologia.univ.rzeszow.pl/uploadUC/PiS/nr%204/artykuly/Kazimierz_O

zog.pdf [18.11.2013.]

13. Pawelec, R.; Trysiska, M. (2008) Najnowsze sownictwo a wspczesne media

elektroniczne. Warszawa: Semper

14. Peruko, Z. (ur.). (2011) Uvod u medije. Zagreb: Jesenski i Turk

15. Pupovac, M. (1990) Politika komunikacija. Zagreb: August Cesarec

16. Republika Hrvatska Dravni zavod za statistiku. Stanovnitvo prema vjeri po

gradovima/opinama, popis 2011. URL: http://www.dzs.hr [20.02.2014.]

17. kiljan, D. (2000) Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus

18. kiljan, D. (1988) Jezina politika. Zagreb: Biblioteka Naprijed

http://www.lingwistyka.uni.wroc.pl/jk/spis11.htmhttp://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/oz_wyznania_religijne_stow_nar_i_etn_w_pol_2009-2011.pdfhttp://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/oz_wyznania_religijne_stow_nar_i_etn_w_pol_2009-2011.pdfhttp://www.politologia.univ.rzeszow.pl/uploadUC/PiS/nr%204/artykuly/Kazimierz_Ozog.pdf%20%5b18http://www.politologia.univ.rzeszow.pl/uploadUC/PiS/nr%204/artykuly/Kazimierz_Ozog.pdf%20%5b18http://www.dzs.hr/

45

19. Vrhovec-Vuemilovi, S. (ur.). (1987) Jezik politike. Istraivanja i rasprave. Zagreb:

Komunist

20. Zagrebaka slavistika kola: Hrvatski plus. O jeziku politikih govora i priopenja.

URL:

http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=520:o-

jeziku-politikih-govora-i-priopenja&catid=38:jezik-lingvistika&Itemid=72

[18.01.2014]

http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=520:o-jeziku-politikih-govora-i-priopenja&catid=38:jezik-lingvistika&Itemid=72http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=520:o-jeziku-politikih-govora-i-priopenja&catid=38:jezik-lingvistika&Itemid=72