PoltarlDa plaoeoa o gow•u

Ood. u. AIBENII{, 27. rujna 1931. Broj 39.

PogrjeAan nazor poc1ijeJila među vladarom i narodnim

za~pstvom.

Ima ih mnogo, koji drže, da barem

politiku treba sasma oteti utjecaju

vjerske misli. Ovaj bi se nazor m gao

samo onda donekle uzdržati, kad bi se

politika bavila samo građenjem javnih

ce t;,; žel teznica . mostova, uopće pro

micanjem či to materijalnih kor ist. N

netom ora pređe o· e granire. to

~vuda i sv?gdje naidt- na vjesl o pi-

1anje, prema kojemu valja joj zauzeti

izvjesno stanovište. Sval<i ljud ki čin, pak tako i poli­

tički, raznovrsno se razl :kuje naprama

stanov1stu, s kojega se pro:nalra . Uz­

mimo n. pr. ral. Sa dr l avno- ;•ra ·noga

~tano.višta, u koli -<o je rat potrebit za

obranu i uzdrža 11 je drtave, on je čin

7;go\j državni, S' tel•ki. Nor tt viie nije

u podru~ju drža ne viC!Sti, netom ga

se 'uzme prosuđi ".a ti s etičkoga · tano·

višta. 'U etičkom pvgltdu nije' m jedan

čin • ljud:>ki u konkretnom sluča u ap­

solutno indiferentan, već je ili dobar

ili zao. Mjerilo ćudored n e dobrote i

zloće je zako 1 Božji. Sto e s njim

podudara, dobro je; što se njemu pro­

tivi. zlo je. bkon Božji je pak izraz

volje BožJe. Ćudoređe, moral, ntuklo

njivo IZiskuje vjeru u Boga, religiju .

Dokinemo li Boga, lo nam ne do::. taje

i objektivnoga "tr1ila ćurlorPd •f" ~ti,

kao što i razlogil moralnt obveze. Tim

se obara sav n.oral, svo ćudoređe.

Onda u politici valja d:J usv(l ji ,no na·

čela, koja su u novije doba bezbožni

političari doi. ta i prihvatili: Drugih si a

nema do o:-~ih, koje bivaju u t.·ari.

Pravo sast ji u materij~ lnom učinu .

.Auktor .tet je amo zbroj fi1.ičkih si la.

Sva ta načela izričito s 1 osuđe ,a od

Crkve. Talwa 51 J učiti nije sam bez­

božn0, već se no protivi i zdravom

razum 11 . Stoga, ne ćemo l i, da jav 1im pri­

likama i med ,warod r !nt o:Jnošajima

zavlada pra~o jnčega, \'a lja da pr i t:č

J<e teorije i či.Jt potči 11 imo v jer ·ko­

etičkom zakonu; da i u politici v je rt

odredimo ono mjesto, što joj do!Jkuje.

Ta i mi priznajemo, da n. pr. pravo

navije~ti ti rat ili ratovati spada isklju- '~to ~ve dandanas dr ~av na vlast ne

čivo na sviet.ku vlast. J, to vrijeJi i o u,va ja ? Ne u · tručava sr, da di ra ni u

drugi •n kojekakvim političkim ći'limar naj ~ vdija c-kvena pravl!. Žeuidua je

No pi·a li se, da li ovi čini o tgovaraju medu kršćantrna •akrnmenat, dakle

Bo7jem ;rnkonu ili ne, to spada samo poziti vnn boža n ' ka . naredba. Ima li

tta \j Pru i lt konkretno na onu vla~t, Crkva tkc je ravu od Boga, to valja

k • ja je B •gern po tavljena, da vjers '{e da joj priwaj em o pravo ~ enidbenoga

i ćudo · c- d ·1 e zak )J1e čuva i tumači - nd zakon ndavstva . No moderna država ni

Crkvu . K •d Crkva u vaja ovo pravo, ovu rtJvo ne p0štuje. Ona ženidbu

nitko joJ ne može predbac iva ti, da lišava sakramentalnog obilje1ja, ukida

ona pre\!r.šuje granice svoga djelokru- ženidbene zapreke, ~to ih je Crkva

ga ili da dira u l da prava. Ona to po ·tavila, a ne obazirući se na crkve-

t: ko malo čin i, kal<o 1. pr. sudac, ne po lavlJa nove. Moderna država

k ·ji proglasi opl.J ž~ nik a krivim, a čin uv a đa u javne škole filoz~ f:; ., e nauke

njegov zl im. i st:stave, osu đene od Crkve; nauke,

No irna još jedan ·lrugt rdzlog, s koje obaraju h-mel j pozi tivn om kršćan-

kojega treba, da 1 u politiku un ·:;erno ~t : u. Država kida cr Kvene redove,

vjersko pitanje. La '< o je ist in , govoriti : bratovštine i vjtrska društva, te 2'l3plje-

• Na baška v jera, na ~a š a politika!" n j~ 1e i rasprodava njihova ima n ja. Dr-

Teoret ićno može proć i . No drugačije žava zabr;:~njuje ja lfle crkvene ophode

je u stJari, po roislimo ll, Kakva je i proslave. O~raničuje biskupi •na i vjer·

dandanas politika ztiljski. Oni, koji nicima slobodno općenje sa :W. Stoti-

hoće, da pol.ttku asma luce od vjere, com. Država osvaja monopol skale [,

neka dobro uvaže, što znaće riječi nasta,·e, a javni uzgoj i naro <.Llu pro-

drugoga p ·a lma : "Zašto sc bu ne na· svj tu priude ava prtma duhu, Crkvi

rodi? ... Ustaju kraljevi ze.naiJ.ki protivnom. Tak a je danas državna

knezovi se skupljaju proti Go!>podu i pol iti ka!

P ·k N' R k ' · Moderna drlava zazire od evan-

omazil ld u Jegovu : a~ m tm o sveze d 1 k'h k . · · .. . . .. e s 1 nau a, te SVOJOm polt~kom

njthov~ zbaci mu .a sebe Jaram nJI· uklanJa L u krsta iz javnoga života. o

hovr o je rat , lo ga tjera pro~· mi 7nanw. da je Isukr,t posL ljen

Bogu i rl<' i lrlavna 'last - pol l1ka ! r~ 1 j en.1 .. e amo p~jedtncima , već i

N lom se Bo~ urut io i rodio r a ZilJed 11 c , l tla to obttelj, (Jpći n a, dr-

zemlj i, tade mu zt~-;iedati kral j Irud - .t a 1a il t 1ar Jd. " Dat ću ti rurrode u

radi polit i k ~ . Ri:n ·ki ca revi stadoše naSI!fd Ivu i krajeve zemalj ·kc te bi u

ljuto progonili l · r ~ćane - u ime po- posjed.. l sa •, kraljel'i, razu111ite ...

l1t ik t>. Poznato je, kako je p.)liliKa ne· Slu i iie Gospodu sa ~trn hum .. " (Ps. 2.)

k ih vl ;, d ra , re 1 jega viJ! k:! išl a za Zato val; a du se p~ e ma nauci Isusa­

tim, da zarobe Crkvu i rim kJga Paptl. voj preudesi ne' sumo zasebni, l'eć i

U nov1je doba kalolič~o.i vla 'lar ;, po- j avni život, u Sl'illl o-r.-tnallw i u čl­

vodeći se za protestantskima, tadoše sve tavom svom opsegu. Dužn0st Je da ~ le

više osvaj~ ti crkvena prava . Pojav i se svih unih, koj1 upravljaju držarom i

ceza ropapizam , slobodi C1 kve lo opa- koje <ako u t1eču na p()l užaj ja1 n ih pri-

sn iJi, što zlatnijirn lancima na:lojaše, li ka, da n ače a Isusove nauk e očito

da bi,kupima sve1e ruke. Francuska izno..;e, eda illl i u javnom životu iz:-

n vel cija i ~vje t .;ki rat dod11:e rask i v jšte pr iz n111je i uporabu.

nuše nesnosllivi j aram m onarltič kog Kako vjersko načelo zasij eca u

apsolutizma . No usta vo m koti je iza ve l tud ·ke prilike, tako i javni život

toga osnovan, Crkvi se malo pomoglo. promJtllJUJe prema njemu svoje lice.

Jedino se pohlepa za gospodarenjem Ne samo dakle da je vjersko pitanje

n ll

zbi!jc;ki skopčano, v~ć ono i vodi u politici poglavitu, u zad11joj instanciji odlučnu riječ. Odavle slijedi za kato like dužnost, da o tome vode ozbiljna računa. Uzaludno je jadikovati, kako katolička stvar propada, kako nam li­beralizam i bezvjerstvo sve više preo­tima javni život. Ništa nam to ne ko­risti, pa ni sama molitva - bez rada.

Novi ustav .i Nj. Vel. Kralj proglasio je 3. t. mj.

novi ustav kraljevine Jugoslavije. Ne ulazeći u detaljan prikaz političkih od-,v redaba novog ustava donosimo za in­formaciju naših čitalaca one članove

ustava, koji nas. kao katolike prven­stv.eno zanimaju, jer određuju načelno stanovište države u. nekim religioznim i kulturnim pitanjima.

Član ll. Ujemčava se sloboda vere i savesti. Usvojene veroispovesti rav­nopravne su pred Zakonom i mogu svoje verozakone javno ispovedati.

Uživanje građanskih i političkih prava nezavisno je od ispovedanja vere. Niko se ne može osloboditi svojih građan­

skih i vojnih dužnosti i obveza pozi­va jući se na pro pi ·e svoje vere.

Vere mogu biti priznate samo Za­konom. Usvojen e i priznate vere sa­mo. ta lno uređuju svoje unutrašnje ver­ske poslove i uprav ljalu svojim zakla-

" Clama i fondovima u granicama zakona. Niko nije dužan da svo je versko

osvedočenje javno ispoveda. Niko nije

Slava šibenske ki1tedrale*) ( a tavak)

Promatrajući mi dana ovo veliko djelo i oživljujući tako taru lavu ne možemo, a da ne pomenemo njezine vrsne graditelje.

Franjo Jako v vlas egna, OCYranak mletačke obite! ji um jet n il\ a i grad itelja, i ako šiben l<o građanstvo nije bilo s njim zadovoljno te ga je otpu tilo nakon de et godina rada, bija·e po­znati umjetnik. Oni temelji, na kojima počiva zgrada, nadahnuti na goL kom tilu , djelo je njegovo.

Umjetnička lava ove crkve pove­zana je a lavom velikoga umjetnika

_. urja Dalmatinca (Matijevića), iz poro­dice qr ini. 011 je ·vojom genijalnoš~u tilu got kom, kojim je započeta ·

crk va, postavio til renesanse, koji

'') Honiilija preuzv. b1sl<upa dra Jerolima M f­l e t e, održana u šibenskoj katedrali 25. VII. l 931, prilikom njezinoga .) OO. godišnjega ju­bi leja .

dužan sudelovati u verskim zborovima, aktima, svečanostima, obredima i vež­bama, osim kod državnih praznika i svečanosti, u koliko to odredi Zakon za osobe, koje su podložne očinskoj,

tutorskoj i vojnoj vlasti. Usvojene pri znate vere mogu održavati veze sa svo jim verskim poglavarima i van gra­nica države, u koliko to traže duhovni propisi pojedinih veroispovesti. Način, kako će te veze održavati, regulisati će se Zakonom.

U koliko su u državnom budletu predviđeni za verozakonske svrhe iz­daci imaju se deliti 'medu pojedine usvojene i priznate veroispovesti sraz­merno broju njihovih vernika i stvarno dokazanoj potrebi.

Verski predstavnici ne smeju upo· trebljavati svoju duhovnu vlast preko verskih bogomolja ili preko napisa verskog karaktera ili inače pri vršenju svoje zvanične dužnosti u partijske svrhe.

!:;to tako niko"Tie nije dopušteno da u bogomoljama ili prilikom verskih skupova i manifestacija uo ~će vrši ma kakovu političku agitaciju.

Član 13. Građani imaju pravo u­druživanja, zbora i dogovora u grani­cama Zakona. Ne može biti udruženja na verskoj ili plemenskoj ili regional­noj osnovi u partijsko političke :.vrhe, l<ao i u svrhe fizičkog vaspitanja.

Na zborove se ne može dolaziti pod oružjem.

e tek on da pojavio. Divna krstionica, neob č no bogata sa ornamentikom traforima, djelo je njegovoga genija .

Ona kr a ·na oktogonal na kupola, to pravo čudovište u arhitelduri, koja nas podsjeća na gla ovitu kupolu Bru­. elle chi-a u · Firenz i l< od S. Maria del Fiore, i onaj kameni svod, neviđen i

primjer u grad itel jstvu, divna su djela trećega graditelja Nik ole Florentinca, učenika Don atel la , predstavnika nje­gove ·~ ole.

Ovaj trifo l ij umjetnika ovjekovječio je lavu voju na ovoj katedrali.

Je li pak moguće ne oživjeti danas i u·pomenu CY!av nih pokretača, neumor­nih u ovom pothvatu odličnih bi kupa na Javnoj šibenskoj talici? Njihove blago lovlj ne duše dana se nalaze među nama te radošću prate ovo naše lavlje. Mene kao nasl jed nika na nji­

hovoj bi kupskoj stolici vete osobita dužno t.

llreJ S9

Član 15. Nau'{a umjetnost su

slobodne.

Član 16. Pored državnih javnih škola mogu postojati i privatne u granicama Zakona.

Osnovno školovanje je obavezno. Ono je u državnim školama besplatno.

Sve škole moraju davati moralno vaspitanje i razvijati državljansku svi­jest u duhu narodnog jedinstva i ver­ske trpelji v o~ti. Sve ustanove za obra­zovanje pod državnim su nadzorom.

-~ Ugledajmo se u njih l Kao da čujem neku disonancu u

životu katoličke Crkve, kad mi se sta­vlja za uzor praktičnoga katolika jed­nog:~ liječnika ili profesora. Zar kato­

'licizam ovisi o današnjoj malobrojnoj kršćanskoj inteligenciji! To su male krijesnice ·na katoličkom nebu, koje, i ako sjaju, ne začaravaju kao mnogo ~

brojne i u skladu povezane sić!lšne

zvijezde. Ne privlače danas ni plem5tvo ni uzvišeni staleži pojedinoga indivi­duuma, koli <O malen i, prosti i niži sta­leži sa svojim ponašanjem, krepošću

vjerom i praktičnim katolički"\ životom. Vjtra je istina dar s neb~, ita ima da,.

bude svojina i viših i nižih. Viši, t. j. , inteligencija , morali bi biti n~jdoslje­dniji svojoj vjerr, ali ljute rane istočno­

ga grijeha zavaravaju, opsjenjuju i potam njuju um i srce ovih, koji bi imali da ž;Jre, podižu i krijepe niže,

Ime bi -kupa B gdana Pulšića (1402. -1437.), sina ovoga grada, spominjaće ova katedrala. Ona je _započeta nje­govim zaslužnim radom, nakon tride-et godina napora i briga. Prvu glav­

nicu za (]"radnju položio je bi kup Bogdan Pul"ić u iznosu od 400 zlat­nih dukata.

Onaj · arkofag na dnu crkve čuva

blagoslovl jene kosti drugoga si na ovog grada , potomka odlične :;tare domaće obitelji, slavnoga šibenskog biskupa jurja Šižgorića ( 1437. 1453.) bis k u pap koji je sve poduzeo, da se sa obusta­vljenom gradnjom u god. 1441. nastavi i povjeri glasovi tom · umjetniku Jurju Dalmatincu.

Onamo pod velikim oltarom harni Šibenčani sa hraniše drugoga dobro-tvora i zasl užnoga biskupa Luku To­Lentića ( 1468.- 1491.), koji je sve svoje namro za gradnju katedrale. Opet pri ulazu glavnih vratiju stoji krasni sar­kofag, u kojem počiva vječni san bi-

čuva

ovog

1et pn i ssr· ill bi·

BroJ 89

koji nijesu bili obdareni višom nao­brazbom kao oni.

Baš, jer ih je malo, ju ih je vrtlog života učinio malo praktičnim katoli­cima, malo mi imponira koji od njih, ako se i ;stiče s praktičnim katoliciz­mom. Do suza sam naprotiv ganut, kad gledam skupine sabranoga naroda, različitih staleža, kad su pri zboru, pri molitvi i, pri obavljanju kršćanskih

djela. Bilo je uoči Male Gospe ove go­

dine! Parobrod dolazi sa Sušaka. Tiče razna mjesta Hrvatskoga Pr imorja. Pri­staje i u Karlobag, a otale kreće u Pag, da se sjutra opet vrati u Su­šak. Pri dolasku čuje se veselo pje­vanje. Hodočasnici su to, koji dolaze na poklon Blaženoj Gospi, čiji blago· slavljeni kip Pažani nose iz svoga Sta­rigrada u Pag na dan Velike Gospe, da ga izlože štovanju vjernika do Male Gospe, a ovoga dana nose ga opet na trag u Starigrad. Hodočasnika je oko stotinjak. Naši su Ličani sa svojim crve­nim kapama i haljecima. Ima i žena i <1j~ce. Tu su uz oštara trgovci i ča­

b~ ni. Sva četica ide ravno crkvi. Od­laže svoju prtljagu' u predvorju zborne crkve, a onda vrcom u nju, na poklon Gospi. Sve je poklekla. Sklapaju ruke, dižu svoje oči spram Gospina kipa, a iz ustiju diže se uzdah: "Gos.pe naša, Pomoćnice naša, pomozi nasi Tvoji smo i Tvoji hoćemo da budemo! U liši nasi"

skup ivan Lucio Statileo (Stafileo) (1528.-1557.). On je radosno zaklopio oči, jer je doživto sreću - poslije to­likih briga - da viJi dovr en u kate­dralu i da je 28. aprila 1555., u četvrtu nedjelju iza Uskr a, blagoslovi

i posveti . Svi ovi muževi, slavni šibenski

bi kupi, zaslužni su za katectralu. Ako se mi njihovi potomci d ičimo s ovim monumentalnim hramom . to je njihova zasluga. S ove proslave mora da se vine iz naših srdaca topli osjećaj har· nosti i žarke molitve!

Naša katedrala nosi naslov bazilike. Ovu čast joj je udijelio veliki Papa slavne uspomene Lav XIII., te tadaš:1ji biskup Antun Josip Fosco (l876.- l 894.) na Uskrs 25. marta 1894., iza kojega je dana naglo preminuo, to svečano

proglasi za vrijeme pontifikalne Mise. Ovom biskupu zaista ide zasluga, što je naša crkva tako odlikova na.

aA TOLIK

KoJ nas sabranih, koji smo pratili njihovu pobožnost, pojav_iše se suze. Nijesi .nagao, nego da rečeš: .UgledaJ mo se u njihlw

Rano s parobrodom krenuše na· trag. Nijesu prisustvovali ni sutrašnjoj procesiji, jer im bijaše puno čekati do u četvrtak, kad je parobrod drugi put . na povratku. D0đoše, da obave poklon Gospi i izvrše svoj za v jet. Ni jela ni pića gotovo se ne okusiše, jer već

jutrom rano bijahu natrag kod kuće.

Jer i Bog na ponizne i malene g~eda, ugledajmo si i mi u .niske", "priproste•, a vjerom pune Ličanel

~

Pažanin

Značajne brojke Godišnji izvještaj Društva sv. Vinka

u Sjedinjenim Državama iznosi ove značajne brojke: Društvo broji 20.000 članova. U prošloj društvenoj godini izdalo je 2 milijuna 120 hiljada 792 dolara u dobrotvorne svrhe. Članovi Sli podupirali 44.921 obitelj, za 7.275 besposlenih nađoše n'amještenje, ure· diše 687 divljih brakova, pokrstiše 1.794 osobe, poučavali su nauku vjere 6.268 djece u žup,kim, a 5.291 u ne­djeljnim školama, 2.517 osoba pr ive­doše vjerskom životu, a razdijeli še l milijun 147 hiljada i 85 kn~ga i bro­šura.

" ja sam Put, Istina l Život!"

Kad ulazimo u ovu katedralu, često nam se nameće misao : Koji je onaj pokretač, te je mogao to liktm gene­racijama dwati t1kvoga zano ;a, takve neiscrpive snage, tako jakoo-a portva, da sve žrtvuj u, sve pregaraj J, samo da podignu ovakvu umjetninu Bogu na lavu? U ovo doba, izmučeno nekom,

rekao bih, O:!,njicom za materijalnim dobrima, kad se moder~e generacije zanašaju za posvema drugim ciljevim t, a n eće da znaju za pregaranje za više ciljeve, izgleda neprotutmčiv to· ljetni život j edn oga grada za ovu gra­đevinu.

Ipak je odgovor ja an i svat'<o ga pojmi. Vjera je bi la onaj jaki motor, koji je sve pokrećao. Vjera je nadah ­nula genija, da nađe ideja u svojoj arhitekturi i umjetnosti. Vjet a je poti­cala $ibenčane, da ustraju u svojoj presmjeloj osnovi te p dionu Bogu dosto;an hram.

lltrr.na a.

Sretan grad U West-Oklohama u Americi na­

lazi se gradić Okarche, u kojemu u 25 godina nije bilo ni jednog umor­stva, krađe, prevare, pronevjerenja, a samo jedna rastava braka, dok mje­šovitih ženidbi nije uopće bilo. Gradić nastavaju vdinom kato ,ici. Za tih 25 godina proizašla je iz njega 28 sveće­nika, što j,e obzirom na broj stanov­nika (4.00Q) svakako vrlo lijepo i značajno.

Naši dopisi VRLIKA, početkom rujna.

Dekorlrenje fupne crkve Crkva Gospe Ruzarice u Vrlici zaslužuje

kakono reče jedan stranac, da na se svrne pažnju radi svojih krasnih sijka.

S vanjske strane upravo je divna, l ako jednostavna, te je samo čekala dugo još umjet· nika , koj i će i nutarnju stranu staviti u sklad sa cjelinom. l Bogu hvala to se ispunilo! Aka· dem ski slikar Vlade M ar j a n o v l ć sa svojim radovima u njoj pokazao je, da je u njemu ta lenat, koji je pozvan, da ukrasi još mnogi Dom Gospodnji.

Dok si stupio na crkveni prag, poprlmaš čuvstvo pobožnosti. Ukaziva tf se nad glavnim žrtvenikom sllka ,Suda općenitoga • . Tu je svr­stano preko šezde et figura, podijeljenih u dvije strane. Tu su odab,all i i prokleli, kojih sa sjenama izgleda nebrojena ćela . Na toj slici triumfirll sv. Križ, kojemu ·su ~vr~tHni \i likovi. Tu je vidjeli sv. Franu, sv. Dominika. Vinka Paulskoga, Je­ronima, sv. Terezu Malog Isusa, v. Mandalinu i druge svece. Medu prokletima \idiš očaj i strah, dok odabrani pouzdano čekaju Suca Isu­sa . Ova je slika potpuno uspjela, a a oblacima

Vjera je za ·ta lno na jja či pokretač

vih ljud ·kih d1t'la u histor iji naroda. Ona je dala čovječa, · tvu u umjetnosti tolikih ttedost ižnih tvorevina. Uništtte rništju :>pome11ike kr\.ans'{e umjetno ti od katakomba do naše dobe. Ukini te divote s.ikar-tva i kipar tv.a, koje na­lazimo po Evropi, a k je je stvorio kršćan ki genij, pa ćemo e tada naj­bolje o ~vjedočiti o i-;tini, da je jedino vjera nadahnula pravu umJetno t i da je ona jedtna bila začetnica vi·J u njet­ničkth kola . kao što j e ka toltčka Crkva kao majka gajila umjetnike. Ci jela Evropa je prekrila spomenicima kršćan­ske vjere 0Jkle vjeri tmamo da za­hvali ·no na ovaj na ~o j <atedrali . Ona je djelo v· ere graditelja, umjetnika, nadalznutilr nu vjerskim idejama. Ona je djelo vjere svih gradana, svih ae­neracija, koji su iz projinjenilz i ple­menit/Ir vjerski/z OSjećaja dizali, uz toltko napora, naj ljep e djelo, koje su mogli zamisli ti

( vr~iće e.) )

~- ... ..

n ll

ItA TOLIK :IroJ 39

i svij etlom u da ' jini, daje crkvi o obi:i t M i lt. laca je četrnae t. S' aki svetački lik je ose- leći sv. ruznrij, tu Njoj najdražu, a vama naj­

korisniju, molitvu. ljepotu . 'em n čO\ j cl«l , bilo inteligcnla i li e· bujan i lijep, tako da svi zajed no pružaju

GRADSKI ŽUPSKI URED SV. JAKOVA

preselio se u nove prostorije iz temelja obno­

vljene crkvene kuće· kraj crkve sv. Barbare. U

toj istoj kući je ujedno stan gradskog župnika

preč . Bjažića. Na to se upowruju svi zanima­

nici, napo e svi vjernici grad~ke župe. Nove

pro forije gradskog župskog ureda i stana l>la­

goslovio je sam p1 eu z v. biskup u pri3ustvt.t

preč. gg. kanonika , gradskog župnika i njego­

vih ka pelana u srijedu 23. t. mj.

ljaka, da ga ne o ' aja. Lij epa je i skladna lika crk vi sklad i divni ures. Umjetnik se odijelio

Presvetoga Troj tv ~ na stropu prezbitcrij a, koja od drugih umjetnika tim, što je u sviu1 svojim

sa dva velika anđel a , u nadnaravn oj veli čini, sa kompozicijama tražio boju tamniju, a izbjega·

strana velikog olta ra , koji sc klan jaju sv. Eu· vao ži ve boje, tako da svaki lik izgleda miste·

haris1ij i, i sa četiri andeia, također u nadna· rioznijim. Još su tri velike slike u crkvi, o ko·

ravn oj v eličini , sa trubama, koji zovu na Sud, jima ću samo riječ : .Raj zemaljski • sa Adamom

dilj c glavnom svetištu o obili č ar, koji se još i Evom te .Izgon iz raja' l slika ,Crkva Krislo·

uvell čaje sa dvije čet e andela na okrugu, što va '. Sve su ove tri slike velike l dominantne.

dijeli svetište od crkvene lađ e. Prednosti drugih slika i na ovima izbijaju, te

Strop crkve j e nenadm ašiv. Sredinu ZiluZi· možemo reći, da je s ovim slikama i naprijed

ma : Uznesenje Gospino na nebo. Velik i lik Bl. o pi~an!m umjetnik Marjanović Vlade vrličko j SAT KLANJANJA. U čc· lvrtak l. X. t. g_

obič •j ni ljcJni S.J t klanja 1j •, spojen sa listopad­

skom pobožnošću, u stolnoj bazilici sv. Jakova

počeće u 6 sati uvečer.

Djevice u veličanstven je ~ a oblaci ma i a nđelima crkvi i Vrlici dao gotovo pinakoleku, koja obo·

i osobitim svijetlom, što oba.;jav:t glavu Marij i· gaćuje našu siromašnu crkvenu u111jetnost, oso·

nu. Četiri ev:Jndelista a svGj im simbolili a upol· bilo u zag•)rskoj Dalmaciji.

punjuju strop tako, da ~ov jek ostaje u dojmu asto ja 1je '-upnika B liu š J ća ! kist gosp. --------Dobre knjige

nečega, što zam1 ~ a . Zid o vi crkve >u upotpunjeni M ar j a n o v i č a okrunjeni su krunom potpunog

sa strana prozora sa likama sv cl a ~ a . Tik sve- uspjeha. B. .MI51JSKJ KALE:-\DAR" ZA GOD. 1932_

Izašao je. Novim lijepim ruhom zaodjenuo ga;

je na§ vrijedni akade:nski slikar g. Gabrijel

Jurkić. Kad ga istaš, ne znaS, čen u !Ji se više­

•. ivlo : rawollkim i zanimi im i lustracijama ili

biranim čla ncima. Naši nam n isionari rUu pri·

like misljskoga žl\ ota l rada . Tu su i naj no vij~

vijesti o našem Bošont!j 1· . Članak .Naša ljubav

- ulisijama· od ševi ja\ a čitate lja za lijep~

misfj,ku ideju. O. a·dno D. l. Izno i d~a pr~

krasna, dosad neobjelodanjcna, li~ta iz J 7. sto­

ljeća barunice Eufrozine Ratkaj svon:e sinUt ,

l ;usovcu l\ i koli Ratka ju, budućem n1i ;lonaru u.

Indiji. Li članku .Nemirno je srce naše prlka­

wje č. s. Bogoljuba Jazvo, Milosrdnica, vje­

štačkim peron1 traganje mladoga Brahminca · zs; htlnum, kuj .: nakon dugoga vrludanja napoko()

IMEi'\DAN PREUZV. BISKUPA. U srijedu

30. t. mj. je Imendan naš<'ga preuzv. biskupa

dra Jerolima Milete. Ovom prilikom neka izvoli

primiti naše naj .;rdačnijc čestitke. Gospodin ga

pož!v!o, uzd ržao i erijepio jo' na mnogaja, na

š o veću korist Crkve i svih vj t·rnika povjercnih

mu b1skupija . VANJSKA SVEČANOST SV. MIHOVILA

ARKA DELA, POGLAVITOGA POKROVJTEWA

GRAOA ŠIBENIK<\ J ŠIBENSKE BISKUPIJE. u nedjelju, 27 . t. n· j . prosta viće se u šibenskoj bl·

skuplji vanjska svečanost sv. Miho\'il;l; kojj je,

ot~ad ops oji tvrda Šibenik, njezin pokro,•itelj,

a za1im je postao pokrovitelj grada i šibenske

biskupije. U bazilici sv. Jakova preuzv. bisk 1p

držaće u ll sati svečani pontifikal t;Z veliku

asistenciju, a po svim crkvama pjevače sc Misa

sv . Mihu\ ila i držati prigodni go' or. - Istoga

dana popodne u 5 sati, buduć zadnja nedjelja

mjeseca, b i ć e u istoj bazilici sv. Jakova p u·

božnost za dobru s mrt ! blagoslov a

Presvehm. OSAMNAESTA NEDJEWA PO DUHOVI·

MA. U nc1jelju T . t. 1r j. je XVIII. necljelja po

Duhovi1na. Dana počinje sv. Crkva priprav lja1i

kršćane na drugi , lavu! dolazak Spasiteljev ,

koji e slavi na 24. nedjelju po Duhovima. O·

naj uzct1 11 Kafarn aumu prava je sitka i pri :ika

sviju na;, dok smo 11a ovorr.e svijetu , l.kružcui

nevoljama 1 7!'ogibltn:a. No estraj cn o li u vjer­

nom pouzdauju , čut ćemo i n.i Isusov gla :

filatTf, sinko, i u nidi u kraljevstvo v j ečnog 1

mira ] O radujmo ;e cak le, jer ć emo unici u

dom Gospod ·j i ! To je nauk dan a~njc pos'a nic

i sv. cva .: dclja.

BLAGL'AN S\'. JEROWviA, r OKROVIT .

LJA lJ ELE Rl\VENE PROVINCIJE DAL.\IA·

Tl SKE pro ;la v!ćc ~e u ·rl jcdu 3 . t. mj. po

svim žtqnu; u Sl ' Č HnO. l ba d lici sv. Jako a

pjevače se svc. a a sv. Mi ' a u ll sa i.

i svećcničkoga pomla ka. Biće idožena čestica

moći sv. Terezij t> , koju je na ~em sjemeništu poklonila još živuća sestra sv,etice, Sestra Ag·

nes, starje ~ica karmelltanskoga samostana u Li·

sieux·u. Sjemeništarci će se pobo1.nom dcvcln!·

com pripraviti na njezinu svečanost.

SVEČANA TRODNEVNICA U CRKVI SV .

fRANE. Za pri >ravu na blagdane sv. Frane

Asiškoga i sv. Terezije' M. 1., koji padaju u

dane 3. i 4. listopada, držače se u ovoj crkvi

svečana lrodnevnica >a propovijedima i izlože·

njem Svetotajstva u dane 30. rujna, l . i ~. Ji.

stopada. Propo ljedi će držati vlš. o. Vladislav

B rus ić, re<Jt sv. frane. Pozivlju se članovi

Ill. Reda , kao i drugi vjernici, 0a s~ ovom pri·

likom okorbte za bliže upoznanje jivota naj·

većega Siromaha 13. vijeka i najobljubljenije

S1·etice 20. vijeka. Svake večer! ~očetak u 7

sali.

i na la· i u ka o li ~koj Crkvi. Sveuč. prof. dr Ml­

lo' an Ga 1 az,f vrlo ;"ani ~o ivim načinom prikazuje

rat.nc vrste· ki (enja kod !'rimi ivnih · naro~a, ll!

S\' e11č . prof. dr Antun Vrgoč majstor ·ki prika-­

zuje blagodati o ija, ali i strahote njegova pu· )

šcnja. Hero! am kineskih katolika divno' je'

ocrtan u 111er'er 0\' 11 članku • Purpu1ne ruže u

IZ CRi\VE SV. LOVRE. U nedjel ju 2r. t. periv •. ju Crk1e .J Kili", a .Maravski junak~

mj. završena je lijepa pO)OŽnost Gospe od t. .i· Laje sliku ncslon ile duše misionara )Yana de

lo~t!. Iza svečanoga blagoslova pozdravio j e sv. Britta. P. Jo l' fl'i illler D. l. iwo~ l u vrlo pouč-

priliku mp. o. gvardijan 1 zahvalio se S\' im 110111 č la . ku iđeu lo.,iju p Tl oborkc l.cn~kog !ndij-

dobrot!ncima. Iza loga sv. prilika t i po vraćena l< o~ pokreta g ue Nehru i ri \e njene uthke p rf

na svoj o tar. Kao svake, tako i ove veče r i cr· pr vom msretaju s ka tol i ·izru om. U nekoliko

kva je vrvje:a od pobožnih vjemika. ~h ema nači će.~ S\' C, ~ to tin! i rad! ka ' olički

POBOŽNOST jV,JESECA L\STOPADA.l.)oj- n,i;ionar medu poga ni o1 a, broj c•k,·enih pt•k a-

duće"a četvrtka , l. li !opada, poči nje svečana jina i samostaluih n b ija. Nekoliko ~otn ih ~a l a

pot ožnost mjeseca is'opada po na~im col< an a iz pera dvojice \'C•eljaka sla ko će nasn ljali

i bogomoljnrna /1 ajl<e Božje. Po ebno sveča no č i 'ale lja . - To tlo p ref) oručan o no\•i l{ll isij~kf

sc oba ,· Jj a ova po ožnos' u crk,· i s v. D o- Kalendar. Cijenn 10 Din. Na svakih JO komada

m i n i k il. SvakOKil jutra je u 6 . sv. Misa , a dobiYa se jedaq bada,·a. Tko uarući i plati 100

po lije podne na .Zdravu Maliju ' ruznrij, lit ~· l<omad a, oo biće povrh toga i posebnu n agra ju_

ni j e i S\ e ani hla.!O Jo :. Nedjeljom u! ru r. a ij 1'\arud t.i' e pr!na . Upravn Katoličkih Mi-

i s večani L la~o lov je još i kr .. tk.l pr • o ij ed si j a· Z aQ reb l. P· P· l ·li . i vl ,' . d o n

u 4 sat:t po odne. L; stolnoj t a z i li c i S\'. Ante l<a dic 11 S ! brniku. Prijatelji 11ti.-ija

J n k o ' a ova će . e potložuost ob.l\ lj a!i val' c na po ,a ! 1\i, ij ;ka sc ideja najbolje Širi po

v t' če r i na . Zdra\'u Mariju". Tko prJ ,H·tvH jc ,·e- mbijskoj štampi. -· - -- .. _

černjoj listopadslw j obožnosti, do ~h a svaki Crkva ima tu osebinu da pobjeduJe,.. put o ;o rost od 7 gođ. i 7 čc! rd e e tea; a tko

BLAG DA \1 SV. TEREZIJ E OD MALOG f. barem deset pula prisustv t.. jc kroz 11 je cc i ·toj kad se po l'rijeđuje - da je ljudi u--

SUSA je u subotu 3. oktobrn. Proslav ite se kno pobolno ti , ako se ls;10vijcdi i p1i če li , do· poznavaju, kad ju se optužuj e - da

svake godin e l u . j emcc i~n oj crk vi sv. Martina, bil·a potpuni opro ·t. Kršćani-kato lici , l •korhti e se ULrvr:cil'a, ka1 ju se ostavlja.

buduć ona na oso bili na (l n zašti t11 ica S\ ećenika • e O \ im pobožno ti ma u čast r. · aj ke Božj, . mo· .\ • f 1 ·l., ,. , , ••

• KATOLIK" llll&zl •vakog ~edna. - OodJinJa pretplr.tr. dlD 30.- - Zr. lnozem•tvo 4vo•truau - o.-.&u.•t po naro-.&..:, ~ .

tarifl. - Vlunlk l \oqovornt ureclDlk; •ve6. JOBO FELIOiliOVI6, Blbenlk, ultor. •v. llaTtlna. - A4rua ureclnlltva f~

.. u.ve: Blbenlk, p olt. pre Unao 17. - Stampa: Pu6ka 'l'lakara, braća llatr.6lo p k . Pe ira, precbtaVDlk VJ e k. llah6a.l·

' .