Broj 107 svibanj 2017. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-3

POLJOPRIVREDA

POČELA GRADNJA NAJMODERNIJE ULO HLADNJAČE U HRVATSKOJ

DUHOVNA OBNOVA

Hodočašće vatrogasaca u Mariju Bistricu

Umirovljenici sudjelovali na sportskim susretima

UDRUGE

Str. 21-22

Str. 24

Stjepanu Kožiću još jedan mandat župana

izbori

Str. 5

32 Ž KŽ K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Poštovani čitatelji,

iza nas je prvi krug lokalnih izbora. Očekivano, Stjepan Kožić i dalje ostaje župan Zagrebačke županije. Četverogodišnji mandat birači su mu povjerili u prvom izbornom krugu. Za njegove zamjenike izabrani su Nadica Žužak i Hrvoje Frankić. U tijeku su pregovori o formiranju većine u Skupštini Zagrebačke županije te gradskim i općinskim vijećima. Dakako, čeka se i ishod drugoga izbornog kruga kako bi se izborni proces u potpunosti mogao okončati.Iako smo, manje ili više, bili okrenuti izbo-rima, gospodarskih i društvenih aktivnosti nije nedostajalo. Počela je gradnja ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće u Radnoj zoni Rakitovec u Velikoj Gorici. Završetak investicije, vrijedne oko 27 milijuna kuna, očekuje se krajem ove godine. Isto tako, predviđenom dinamikom odvija se i proširenje kapaciteta Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu.Zagrebačka županija raspisala je javni poziv vrijedan 6,04 milijuna kuna za dodjelu potpora u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu.Nakon što je Županija inicirala, a potom uspjela izboriti promjenu Mreže specija-lističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, Ivanić-Grad i Samobor su dobili internističku ambulantu. Otvoreno je novouređeno igralište u Kablu (općina Farkaševac), a na-stavljena je i rekonstrukcija najugroženijih županijskih i lokalnih cesta.Ministarstvo turizma, u sklopu Programa razvoja cikloturizma na kontinentu, dodi-jelilo je Zagrebačkoj županiji bespovratnih 350.000 kuna.Održana je manifestacija Dani zagrebačkih jagoda, županijska izložba cvijeća, Dan učeničkih zadruga, susreti Zajednice udruga umirovljenika, zavjetno hodočašće vatroga-saca u Mariju Bistricu, smotra mažoretkinja Zagrebačke županije... Obilježen je dan rođenja blaženog Alojzija Stepinca, kojom prigodom je proslavljen i Dan općine Krašić.Dragi čitatelji, nakon lokalnih izbora, svima nama želim još brži razvoj naših krajeva te osobni i zajednički uspjeh.

Vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

jeste li znali?

U šumi Petica kod Ivanić-Grada

izbušena je 1948. prva naftna bušotina na

području jugoistočne Europe

Riječ uRednika

Kada hladnjača krajem ove godine bude sagrađena, za voćare će krenuti nova era poljoprivredne proizvodnje i njihove konkurentnosti na tržištu

GRADNJA SKLADIŠNE INFRASTRUKTURE UZ POTPORU REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE ONO JE NA ČEMU POČIVA USPJEŠNA VOĆARSKA PROIZVODNJA U SVIJETU

Počela gradnja najmodernije ULO hladnjače u Hrvatskoj

Počela je gradnja najmodernije ULO hladnjače u RH, kapaciteta 3000 tona jabuka. Gradi se u sklopu Distributiv-nog centra za voće i povrće u Radnoj

zoni Rakitovec u Velikoj Gorici. Investicija je vrijedna oko 27 milijuna kuna, od čega čak 90% iznosa, kroz Program ruralnog razvoja RH, otpada na bespovratna sredstva. Osigu-rana su kroz Mjeru 4.1.1. - Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Iz Europsko-ga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj povrat sredstava iznosit će 19,85 milijuna kuna, a iz proračuna RH 3,5 milijuna kuna. Investitor gradnje, Distri-butivni centar za voće i povrće d.o.o. osigurao je preostalih 2,82 milijuna kuna. Osim same gradnje, novac će biti utrošen i u nabavu tehnološke opre-me te transportnih sredstava. Otvorenje hladnjače očekuje se krajem ove godine.

- Ovo je prva hladnjača u Hrvatskoj koja će biti u vlasništvu poljoprivrednih proizvođača, a ne trgovaca! Poljoprivredni-cima će omogućiti da sa svojim proizvodima na tržištu budu tijekom cijele godine, a ne samo kad voće sazrije. Na taj način ostvarit će puno veći dohodak nego što ga ostvaruju sada - za obilaska gradilišta rekao je župan

Stjepan Kožić, dodavši da će za voćare, kada hladnjača bude sagrađena, krenuti nova era poljoprivredne proizvodnje i njihove konku-rentnosti na tržištu.

Gradnja ULO (ultra low oxygen) hladnjače predstavlja drugu fazu gradnje Distributiv-nog centra za voće i povrće. Osnovan je s na-mjerom da postane središnje mjesto ponude voća i povrća poljoprivrednih proizvođača s područja Zagrebačke, ali i okolnih županija. Zagrebačka županija u Distributivnom cen-tru ima 78,25 posto vlasničkoga udjela, Grad Velika Gorica 16,96 posto, a PZ „Zagrebački

voćnjaci“ 4,79 posto udjela. - Od ULO hladnjače očekujemo puno. Naša će zadruga biti nje-

zin glavni korisnik, što će našim članovima omogućiti skladište-nje voća i plasman na tržište u najpogodnijem trenutku. Ne-ćemo više biti prisiljeni da voće

prodajemo tijekom berbe. I što je najvažnije, sav profit će ići di-

rektno zadrugarima - komentirao je Mario Di Giusti, upravitelj Poljoprivredne

zadruge „Zagrebački voćnjaci“, koja je zajed-no s PZ „Međimurski voćnjaci“ i Distributiv-nim centrom za voće i povrće d.o.o. i prijavi-la projekt na natječaj za europska sredstva. I Ivan Kuzmec, predsjednik Skupštine PZ „Za-grebački voćnjaci“, vjeruje da će hladnjača

Gradnja ULO (ULtra LOw

OxyGen ) hLadnjače predstavLja drUGU fazU Gradnje distribUtivnOG

centra za vOće i pOvrće

rekao da voćari bez ULO hladnjače ne bi više vidjeli, ni kratkoročno, budućnost bavljenja ovim poslom.

- Bez ovakvoga ‘svjetla na kraju tunela’ ne bi bilo logike baviti se uzgojem jabuke. Za naše proizvođače ULO hladnjača znači op-stanak. Skladišne infrastrukture u Hrvatskoj nema dovoljno. No, još je veća tragedija da je ona koja i postoji u rukama veletrgovaca, koji vam za jabuku daju i 50 posto nižu cijenu od proizvođačke - rekao je Bunjevac. Naglasio je da se gradnjom ULO hladnjače ‘ne izmišlja topla voda’.

voćarima donijeti puno dobroga. Nada se i daljnjem širenju Distributivnog centra, od-nosno preradi voća. Da Županija s Centrom ima još dosta planova, rekao je i župan Stjepan Kožić.

- Želimo kroz Centar snabdijevati veći broj škola s voćem, sokom od jabuke, a u budućnosti i svježim domaćim mlijekom. Time bismo proizvođačima osigurali sigurno tržište i primjerenu cijenu njihovih proizvoda, a djeci kvalitetne doma-će proizvode - rekao je župan Kožić, dodavši da je Zagrebačka županija po mnogočemu primjer drugima, pa tako i po ovoj investiciji.

Hrvoje Bunjevac, direktor Distri-butivnog centra d.o.o., za obilaska je

❛Želimo kroz Centar snabdijevati veći broj škola s voćem, sokom od jabuke, a u budućnosti i svježim domaćim mlijekom. Time bismo proizvođačima osigurali sigurno tržište i primjerenu cijenu njihovih proizvoda, a djeci kvalitetne domaće proizvode - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

❛Nećemo više biti prisiljeni voće prodavati tijekom berbe. I što je najvažnije, sav profit će ići direktno zadrugarima - komentirao je Mario Di Giusti, upravitelj Poljoprivredne zadruge ‘Zagrebački voćnjaci’

- Dapače, samo smo kopirali ono što odlič-no funkcionira u najrazvijenijim voćarskim regijama zapadne Europe, poput Južnog Ti-rola i Štajerske u Austriji. Gradnja ovakve in-frastrukture, uz potporu regionalne i lokalne samouprave, ono je na čemu počiva najmo-dernija voćarska proizvodnja u svijetu - do-dao je Bunjevac, rekavši da će ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće, s tre-nutno najmodernijom tehnologijom (i kom-pletno pripremljena za uvođenje dinamičke atmosfere), biti al pari bilo kojem Distribu-tivnom centru za voće i povrće u Europi.

5Ž K broj 107, svibanj 2017.4 Ž K broj 107, svibanj 2017.

Zamjenici župana Nadica Žužak i Hrvoje Frankić

IZBORI

❱U drugom izbornom krugu gradonačelnici se

biraju u Dugom Selu, Svetoj Nedelji, Svetom Ivanu Zelini, Velikoj Gorici, Vrbovcu i Zaprešiću, a općinski načelnici u Dubravi, Jakovlju, Klinča Selima, Kloštru Ivaniću, Krašiću, Preseki i Stupniku

U PRVOM IZBORNOM KRUGU NA BIRALIŠTA IZAŠLO 44,7 POSTO STANOVNIKA ŽUPANIJE S PRAVOM GLASA

Stjepan Kožić, kandidat HSS-a, SDP-a, HNS-a i HL-a, dobio je 61.221 glas, a Vladimir Bregović, kandidat HDZ-a, HSU-a i HSLS-a, 32.818 glasova

STJEPAN KOžIć PONOVNO OSVOJIO MANDAT žUPANA

(Alen Prelec, SDP), Dubravici (Marin Štritof, HDZ), Farkaševcu (Dražen Draganić, HSS), Gradecu (Ljubica Ambrušec, kandidatki-nja grupe birača), Kravarskom (Vlado Kolarec, HDZ), Križu (Marko Magdić, HL), Luki (Darko Kralj, HSS), Mariji Gorici (Mari-ca Jančić, HDZ), Orlama (Ervin Vujica, kandidat grupe birača), Pisarovini (Tomo Kovačić, HDZ), Pokupskom (Božidar Škrinjarić, HDZ), Pušći (Anđela Cirkveni, HSS), Rakovcu (Brankica Benc, HSS), Rugvici (Mato Čičak, HDZ) i Žumberku (Zdenko Šiljak, HSS).

Stjepan Kožić (HSS, SDP, HNS, HL) ponovno je osvojio mandat župana Zagrebač-ke županije. Zajedno sa

svojim zamjenicima, Nadicom Žužak i Hrvojem Frankićem, pobijedio je u prvom izbornom krugu osvojivši 50,2 posto gla-sova birača ili 61.221 glas. Za Vladimira Bregovića (HDZ, HSU, HSLS) glasovalo je 32.818 bira-ča, odnosno njih 26,91 posto, za Gordanu Brcković (Most) 14.655 birača ili 12,02 posto, a za Zvonka Kunića (Stran-ka rada i solidarnosti, HSS Braće Radić) 8.112 birača ili 6,65 posto. Stje-pan Kožić je najvi-še glasova dobio u svim gradovima te u 23 općine (od uku-pno 25).

Najviše glasova birača - 43.566 ili 37,02 posto dobila je i lista HSS-a, SDP-a, HNS-a i HL-a za Skupštinu Zagrebačke župa-nije. Lista HDZ-a, HSU-a i HSLS-a dobila je 32.928 glasova ili 27,98 posto, koalicijska lista Stranke rada i solidarnosti i HSS-a Braće Radić 16.797 glasova ili 14,27 posto, lista Mosta 9428 glasova ili 8,01 posto te lista Živog zida 6663 glasa ili 5,66 posto.

U prvom izbornom krugu gradonačelnici su izabrani u tri grada. Mandat su potvrdili Krešo Beljak (HSS) u Samobo-ru, Zvonimir Novosel (SDP) u Jastrebarskom i Javor Bojan Leš (HDZ) u Ivanić-Gradu. Općinski načelnici izabrani su u prvom izbornom krugu u Bedenici (Slavko Cvrlja, HDZ), Bistri (Kre-šimir Gulić, HDZ), Brckovljanima (Željko Funtek, HSS), Brdovcu

U trenutku objave rezultata

postotak glasovaStjepan Kož 50,20%Vladimir Br 26,91%Gordana Br 12,02%Zvonko Kun 6,65%

postotak glasova

Stjepan Kožić Vladimir Bregović Gordana Brcković Zvonko Kunić

50,20%26,91%

12,02%

6,65%

najviše mandata U

ŽUpanijskOj skUpštini OsvOjiLa je kOaLicijska

Lista hss-a, sdp-a, hns-a i hL-a

SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U DOMU ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Izmjena Mreže specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite uslijedila je nakon što je Županija, izradom posebne studije, uspjela dokazati da Grad Zagreb i Zagrebačka županija ne mogu imati zajedničku Mrežu

Nakon što je Županija inicirala, a potom uspjela i izboriti promjenu Mreže spe-cijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, u ispostavama Doma zdravlja

Zagrebačke županije u Samoboru i Ivanić-Gra-du s radom su počele internističke ambulante. Ugovorom o poslovnoj suradnji Doma zdrav-lja Zagrebačke županije i Poliklinike „Srčana“, internisti će u Ispostavu Samobor dolaziti tri puta tjedno - utorkom, srijedom i petkom u poslijepodnevnim satima, dok će se ugovorom o poslovnoj suradnji s KBC-om Zagreb interni-stički pregledi u Ispostavi Ivanić-Grad obavljati dva puta tjedno.

Zagrebačka županija je jedina županija u RH koja na svome području nema opće bolnice, na koju bi se Dom zdravlja ‘naslanjao’, pa je namje-ra u svim ispostavama osigurati primjerenu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu za-štitu. Preduvjet za to je zapošljavanje liječnika specijalista, no kako njih na tržištu rada nema, odabran je model poslovne suradnje Doma zdravlja i zagrebačkih bolnica.

- Ove ambulante su otvorile moguć-nost pacijentima iz Samobora i Ivanić-Grada da dio pretraga obave u svome gradu i više ne moraju ići u Zagreb. Kada uspijemo osigurati dovoljan broj kadrova, ambulante ćemo otvoriti i u drugim ispostavama - rekao je župan.

Internističke ambulante počele s radom u Samoboru i Ivanić-Gradu

ZDRAVSTVO

ÎNakon što se izmijenjenom Mrežom specijali-stičko-konzilijarne zdravstvene zaštite Zagre-bačka županija odvojila od Grada Zagreba, Dom zdravlja je raspisao natječaj za zapošljavanje liječnika specijalista, ali na njega nije bilo odaziva. Stoga smo se, kako bi u svakoj ispostavi imali ‘jake’ specijalističke ordinacije, odlučili za ovakav vid poslovne suradnje sa zagrebačkim bolnicama - za obilaska ordinacija pojasnio je Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije.

Nedostaje liječnika specijalista

Dodao je da će Županija, kako bi stanovnicima uz kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu omogućila i odgovarajuću specijalističku za-štitu, pomoći u nabavi neophodne medicinske opreme za novootvorene ambulante.

Uskoro će internističko-kardiološka ambu-lanta biti otvorena i u Velikoj Gorici.

❛Smatram da je ovo jedan vid nadstandarda i veliki pomak za pacijente u Samoboru i njegovoj okolici. Oni će sada puno brže i primjerenije moći obaviti

internističko-kardiološke obrade - komentirao je Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike ‘Srčana’

svaki drUGi stanOvnik hrvatske

Umire iLi ObOLijeva Od bOLesti srca i krvnih

ŽiLa

Samobor

Ivanić-Grad

76 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. FINANCIJE ZDRAVSTVO

Druga faza proširenja obuhvaća gradnju bazenske dvorane s tri bazena (plivačkim, rekreacijskim i spa bazenom), fitness i dvorane za medicinsku rehabilitaciju, polivalentne kongresne dvorane, restorana za 250 osoba, bolničke kuhinje te parkirališta sa 150 parkirnih mjesta

PREDSTAVLJEN PROJEKT PROŠIRENJA LJEČILIŠNOG KOMPLEKSA SPECIJALNE BOLNICE ‘NAFTALAN’ U IVANIĆ-GRADU

‘Viškom ostvarenih prihoda dobili smo dodatni optimizam da krenemo s realizacijom projekta’Početkom srpnja počinje

druga faza proširenja lje-čilišnog kompleksa Spe-cijalne bolnice Naftalan u

Ivanić-Gradu. Obuhvaća gradnju bazenske dvorane s tri bazena (plivačkim, rekreacijskim i spa bazenom), fitness i dvorane za medicinsku rehabilitaciju, po-livalentne kongresne dvorane, restorana za 250 osoba, bolnič-ke kuhinje te parkirališta sa 150 parkirnih mjesta, koje će biti natkriveno fotonaponskim pa-nelima za proizvodnju električne energije. Vrijednost investicije je oko 43 milijuna kuna. Sredstva su osigurana u proračunu Zagre-bačke županije (deset milijuna kuna) te kreditnim zaduženjem Naftalana.

- Za nas je ovo izuzetno važan,

POREZNI SAVJETNIK

Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16) koji je stupio na snagu 1. si-ječnja 2017. propisane su značajne

izmjene u pogledu mogućnosti utvr-đivanja i plaćanja poreza na dohodak ovisno o tome iz kojih izvora se dohodak ostvaruje. Tako su od 1. siječnja 2017. mo-guće situacije da porezni obveznik obrt-nik plaća paušalni porez na dohodak po osnovi iznajmljivanja ili zakupa nekret-nina, a dohodak po osnovi obavljanja obrtničke djelatnosti utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti. S tim u svezi navode se najvažnije infor-macije s primjerima.

1. Koji su uvjeti za plaćanje paušalnog poreza na dohodak po osnovi iznaj-

mljivanja stanova, soba i postelja putni-cima i turistima i organiziranja kampova?Dohodak u paušalnom iznosu po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova može se plaćati paušalno ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: da porezni obveznik nije po osnovi iznajmljivanja obveznik poreza na dodanu vrijednost; porezni obveznik ima odobrenje nadležnog ureda za pružanje usluga građana u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost; porezni obveznik iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, koje su u njegovom vlasništvu i to najviše do 20 kreveta i/ili organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smje-štajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istovremeno.

2. Na koji način porez na dohodak utvrđuju porezni obveznici koji ne

ispunjavaju kumulativno navedene uv-jete?Porezni obveznici koji ne ispunjavaju sve navedene uvjete, a ostvaruju dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja sta-nova, soba i postelja putnicima i turisti-ma te organiziranja kampova, dohodak i porez na dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti.

3. Mora li porezni obveznik koji ostva-ruje dohodak iz različitih izvora na

jednak način plaćati porez na dohodak?Ne, porez na dohodak ne mora se utvrđivati na jednak način u slučajevima kada porezni obveznik dohodak ostva-ruje iz više izvora, odnosno djelatnosti.

4. Znači li navedeno da će tada i PDV plaćati samo na dio isporuka?

Ne, porezni obveznik koji obavlja obrtničku djelatnost i obveznik je PDV-a te uz tu djelatnost počne obavljati i,

primjerice, djelatnost iznajmljivanja apartmana turistima bit će obvezan PDV obračunavati na svoju ukupnu djelatnost (obrtničku djelatnost i djelat-nost iznajmljivanja apartmana). Razlog za navedeno je činjenica da se prema propisima o PDV-u poduzetničkom djelatnosti smatra ukupna djelatnost poreznog obveznika koju čine osnovna djelatnost i druge povremene/sporedne djelatnosti koje samostalno obavlja. Primjer:Porezni obveznik obavlja samostalnu obrtničku djelatnost za koju dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga i ob-veznik je PDV-a. Uz navedenu djelatnost počne iznajmljivati sobe turistima te os-tvarivati dohodak po osnovi iznajmljiva-nja. Navedeni porezni obveznik obvezan je PDV obračunavati na isporuke u okviru obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja soba. Međutim, što se tiče dohotka, dohodak od iznajmljiva-nja soba može utvrđivati u paušalnom iznosu i po toj osnovi plaćati paušalni porez, sve dok mu ukupni primici od iznajmljivanja soba ne prijeđu prag za upis u registar obveznika PDV-a, dok porez na dohodak po osnovi samostalne obrtničke djelatnosti utvrđuje temeljem poslovnih knjiga.

5. Može li se porez na dohodak utvrđi-vati u paušalnom iznosu za samo-

stalne djelatnosti?Da, dohodak u paušalnom iznosu može se utvrđivati samo ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: da porezni obveznik nije po osnovi samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva obveznik PDV-a; da porezni obveznik po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od praga propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a; da porezni obveznik ne obavlja istovremeno samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga.

6. Može li se porez na dohodak utvrđi-vati u paušalnom iznosu i u slučaju

obavljanja zajedničke samostalne djelat-nosti obrta?Da, fizičke osobe koje zajednički obav-ljaju samostalnu djelatnost obrta te po-ljoprivrede i šumarstva mogu dohodak po toj osnovi utvrđivati u paušalnom iznosu, ako propisane uvjete kumu-lativno ispunjavaju svi su poduzetnici pojedinačno te ako ukupan primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti nije veći od praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a.

7. Što se događa u slučaju ako se u tekućoj godini od obavljanja zajed-

ničke djelatnosti ostvare primici veći od praga za upis u sustav PDV-a?Ako ukupni primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti u tekućoj godini bude veći od praga propi-sanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, tada se dohodak ostvaren po toj osnovi od 1. siječnja iduće godine utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, odnosno kao zajednički dohodak od samostalne djelatnosti.

8. Može li porezni obveznik plaćati porez u paušalnom iznosu ako uz

djelatnost od koje dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu počne obavljati i dje-latnost od koje dohodak mora utvrđivati na temelju poslovnih knjiga?Ne, ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, uz tu djelatnost počne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak obve-zno utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga i od koje dohodak i porez na dohodak ne može utvrđivati u paušalnom iznosu, obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušal-nom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost, odnosno temeljem poslovnih knjiga i to od trenutka kada je počeo obavljati novu djelatnost.Primjer:Porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta od koje ostvaruje pri-mitke manje od praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. Uz navedeno ostvaruje i dohodak od iznajmljivanja apartmana za koji plaća porez na dohodak od imovine prema rješenju Porezne uprave. Međutim, tijekom poreznog razdoblja ostvario je dohodak od iznajmljivanja apartmana u iznosu većem od praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a, pa je po toj osnovi obvezan dohodak utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost, odnosno temeljem poslovnih knjiga. U tom slučaju obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propi-san za samostalnu djelatnost, odnosno temeljem poslovnih knjiga. S obzirom da je prijeđen prag za upis u registar obveznika PDV-a, obvezan je upisati se u sustav PDV-a i od 1. siječnja iduće godine na sve isporuke koje obavi u okviru sa-mostalne djelatnosti obrta i iznajmljiva-nja apartmana obračunavati PDV.

Plaćanje paušalnog poreza na dohodak

ćaju uslugu liječe-nja - rekao je Goran Maričić, ravnatelj Naftalana. Dodao

je da bolnica, kada budu sagrađeni dodat-

ni smještajni kapaciteti, očekuje još značajniji iskorak u poslovanju.

- To će nam omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu zdrav-stvenog turizma - rekao je Ma-ričić.

❱Krajnji cilj je povećati smještajne kapacitete te efikasnije koristiti prirodno mineralno ulje (naftalan) i termomineralnu vodu

Projekt proširenja Naftalana predstavili su predsjednik njegova Upravnog vijeća Robert Andrić, župan Stjepan Kožić, ravnatelj Goran Maričić, pomoćnik ministra zdravstva Denis Kovačić i gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš

smještajnih kapaci-teta. No, s njom će se, zasad, pričekati. Na-ime, postojećom za-konskom regulativom, specijalne bolnice se ne mogu javiti na EU natječaje, koji bi im osigurali dio sredstava za proširenje kapaciteta, nego sve moraju financirati iz vlasti-tih izvora. Stoga je župan Kožić rekao da se nada da će Vlada RH učiniti dodatne napore da se za-

Površina vanjskog bazena bit će 800 četvornih metara

zdravstveni tUrizam se GOdišnje

razvija pO stOpi Od 20 pOstO

Godišnje se stacionarno obradi 1800, a ambulantno 6000 pacijenata

strateški projekt. Još smo 2003., kroz tada donesenu Strategiju ra-zvoja zdravstvenog turizma, rekli da je ova bolnica središte zdrav-stvenog turizma u Zagrebačkoj županiji. Kao osnivači Naftalana, konstantno ulažemo u podizanje kvalitete bolničkih usluga - za predstavljanja razvojnog projek-ta SB Naftalan, početkom svibnja u Ivanić-Gradu, rekao je župan

Stjepan Kožić. Dodao je da će Hr-vatska postati cjelovita turistič-ka destinacija tek kada dodatno ojača kontinentalni turizam. Zdravstveni turizam, rečeno je za predstavljanja projekta, godišnje

se razvija po stopi od 20 posto. Prva faza proširenja Nafta-

lana, koja je počela početkom ove godine, obuhvaća gradnju vanjskoga trodijelnog bazena, a završna faza je dogradnja

konska regulativa promijeni. U realizaciju prvih dviju faza

proširenja, naglašeno je, Nafta-lan je ušao zahvaljujući dobrom poslovanju tijekom zadnjih go-dina i ostvarenju viška prihoda. Tako, primjerice, gradnju vanj-skog bazena, vrijednu oko 2,2 milijuna kuna, financira isključi-vo vlastitim sredstvima.

- Višak prihoda nam je dao do-datni optimizam da krenemo s realizacijom projekta. Pacijenti koji se kod nas liječe preko Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobit će veću ponudu i bolje sadržaje, a vjerujem da će to privući i više pacijenata s tzv. slobodnog tržišta, koji sami pla-

❱Radovi počinju u srpnju ove, a završit će početkom 2019. godine

98 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. EUROPSKI FONDOVI

EUinfo

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Mi-nistarstvo poljoprivrede, u sklopu Programa ruralnog razvoja RH, objavili su natječaj za provedbu Podmjere 3.1. Potpore za sudjelovanje u sustavi-ma kvalitete - provedba operacije 3.1.1. Potpora za sudjelovanje poljopri-vrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvo-de i u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje. Sredstva potpore za ovaj poziv iznose ukupno milijun eura (u kunskoj protuvrijednosti).

Prihvatljivi su troškovi  ulaska u sustav kvalitete ili sustav eko-loške poljoprivredne proizvodnje, godišnji troškovi sudjelova-nja u sustavu kvalitete i sustavu ekološke proizvodnje te  troško-vi stručne kontrole i certifikacije ovlaštenoga kontrolnog tijela. Zahtjevi za potporu podnose se u elektronskom obliku, putem AGRO-NET-a, od 17. srpnja.

Više informacija na www.euinfo.hr.

Ministarstvo kulture, u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski po-tencijali“, raspisalo je privremeni otvoreni poziv na dostavu projektnih prijed-loga za natječaj Umjetnost i kultura 54+. Ovim pozivom financirat će se aktiv-nosti pripreme i provedbe participativnih umjetničkih i kulturnih aktivnosti usmjerenih na socijalno uključi-vanje osoba starijih od 54 godina te aktivnosti stručnog usavršavanja umjetnika i kulturnih radnika u području kulturne i umjetničke edukacije i medijacije, usmjere-ne na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godine. Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva (umjetničke organizacije, udruge u po-

dručju kulture i umjetnosti, zaklade te zadruge koje u svom temelj-nom aktu imaju navedenu kulturnu, odnosno umjetničku djelat-nost), ustanove u kulturi te jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava je 20 mili-juna kuna. Udio financiranja po projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova, od čega je 85% osi-gurano iz sredstava Europskoga socijalnog fon-da, dok će obavezni udio nacionalnog sufinan-ciranja od 15% osigurati Ministarstvo kulture. Natječaj je otvoren do 24. srpnja 2017. godine.

Više informacija na www.euinfo.hr.

CERTIFICIRANJE SUSTAVA KVALITETE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA I HRANE

UMJETNOST I KULTURA 54+

ʠ Zahtjevi za potporu podnose se u elektronskom obliku, putem AGRONET-a, od 17. srpnja

U sklopu Programa ruralnog razvoja RH objavljeno je pet natječaja za podmjeru 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Uku-pan iznos raspoloživih sredstava  iznosi 200.000.000 kuna. Iznos sufi-nanciranja je 50%. Najniža vrijednost potpore po projek-tu iznosi 5000 eura, a najviša do milijun eura. Za mlade poljoprivrednike, nositelje gospodarstva mlađe od 40 godina, koji plaćaju doprinose za mirovinsko i zdravstve-no osiguranje po osnovi poljoprivrede, intenzitet potpo-re može biti veći za 20%. Za poljoprivrednike početnike maksimalni iznos potpore je 100.000 eura po projektu.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe  upisane

u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana prije podnošenja pri-jave, mladi poljoprivrednici i korisnici upisani u Registar farmi (mogu biti upisani i manje od godinu dana) i proizvođačke organizacije koje imaju

najmanje jednog zaposlenika i koje ne moraju biti upisa-ne u Upisnik poljoprivrednika.

Svi prijavitelji moraju imati podmirene financij-ske obveze prema proračunu Republike Hrvatske. Natječaji su otvoreni do 3. srpnja 2017., a prvi dio zahtje-va za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRO-NET-u od 2. lipnja 2017. godine.

Više informacija na www.euinfo.hr.

POTPORA ZA ULAGANJA U POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

ʠ Najniža vrijednost potpore po projektu iznosi 5000 eura, a najviša do milijun eura

ʠ Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva, ustanove u kulturi te jedinice lokalne i regionalne samouprave

EUROPSKI FONDOVI

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Otvaranjem novih tržišta kapacitet proizvodnje povećan za 20 posto

U investicijski projekt uloženo je 10,7 milijuna kuna, od čega su oko 30 posto bila bespovratna sredstva Europskoga fonda za regionalni razvojSedamdeset posto proizvede-

noga ide direktno u izvoz. Stoga Hrvoje Leinert, pred-sjednik Uprave Elektrode

Zagreb, tvornice dodatnih mate-rijala za zavarivanje, s ponosom kaže da je ova tvrtka pozitivan primjer čiste hrvatske proizvod-nje. Sa sjedištem u Zaprešiću, Elektroda ove godine slavi sedam desetljeća neprekidna rada.

- Pokrivamo sve segmente zava-rivanja, kompletnu metalnu bran-šu - kaže Leinert.

U tvornici se proizvode elektro-de i žica za zavarivanje, stotinjak proizvoda različite namjene. Po-četkom ove godine Elektroda je povećala proizvodne kapacitete te dodatno uložila u zaštitu okoli-ša. U investicijski projekt, započet još 2015., uloženo je 10,7 milijuna kuna, od čega su oko 30 posto bila bespovratna sredstva Europskoga fonda za regionalni razvoj. Kroz projekt Ulaganje u re-konstrukciju skladišnog prostora i opremanje proizvodnog pogona, s ciljem povećanja konku-rentnosti i tržišnog udje-la, nabavljena je suha izvla-čara (smanjuje promjer toplo valjane žice), prematalica za žicu, linija za pakiranje žice u bačve, mlinovi za regeneraciju otpadne paste, izmijenjeni su grijači na po-stojećim linijama za proizvodnju

izvOzi se 70 pOstO

prOizvedenOGa

i dalje ima potrebu za radnicima. Traži ljude svih profila za rad u proizvodnom pogonu.

Elektrodu su i kroz ovaj projekt (činili su to i ranije) pratili konzul-tanti Regionalne razvojne agenci-je.

- Suradnja je bila sjajna! Stoga zajedno pripremamo nove projek-te - kaže Leinert.

❱Obnovom postojećih linija, osim što se dodatno podigla kvaliteta proizvoda, zadovoljene su i EU norme u segmentu ispušnih plinova

Nabavom mlinova za regene-raciju otpadne paste, ono što je dosad bio otpad, nakon što se samelje, postaje iskoristiva siro-vina, a obnovom postojećih linija, osim što se dodatno podigla kva-liteta proizvoda, zadovoljene su i EU norme u segmentu ispušnih plinova. Kapaciteti skladištenja povećani su za oko 40 posto, a kompletna proizvodnja na tržište se sada plasira na euro paletama.

- Povećali smo kapacitet proi-zvodnje za 20 posto, otvorili nova tržišta i zaposlili 20 radnika - go-vori Leinert, dodajući da tvrtka

elektroda, obavljena je građevinska rekon-

strukcija skladišta sirovi-na i gotove robe...

- Ovom investicijom uspjeli smo otvoriti i tržište robotskog zavari-vanja. Njegova najveća primjena je u autoindustriji - pojašnjava Leinert.

U tvornici se proizvode elektrode i žica za zavarivanje, stotinjak proizvoda različite namjene

Kompletna proizvodnja na tržište se sada plasira na euro paletama

10 Ž K broj 107, svibanj 2017. 11Ž K broj 107, svibanj 2017.

Županija je u obnovu cesta i sanaciju klizišta na području Krašića uložila tijekom proteklih godinu dana preko 4 milijuna kuna

GRADOVI I OPĆINE GRADOVI I OPĆINE

U sklopu projekta e-mobilno-sti, odnosno provedbe Stra-tegije razvoja informacij-

ske i komunikacijske tehnologije na prostoru Zagrebačke župani-je, e-punionicu i pametnu klupu dobila je i općina Bedenica.

- Svaka investicija koja podiže kvalitetu života na prostoru naše općine je itekako dobrodošla. Iako u općini Bedenica trenutno nema automobila na električ-ni pogon, možda će postavljena e-punionica biti zamašnjak da ga netko nabavi. Neovisno o tome kako danas razmišljamo, elek-

trična vozila su budućnost koja nas čeka - za otvorenja e-punio-nice rekao je Slavko Cvrlja, načel-nik Bedenice.

Do sada je u svim gradovima županije postavljena barem jed-na e-punionica, a do kraja ove godine dobit će je i sve općine.

- Pokušavamo ići u korak s novim teh-nologijama. Kroz pa-

metne općine i gradove, želimo kroz pet godina postati pametna županija. Stoga, osim e-punionica i pametnih klupa, razvi-jamo i projekt širokopo-jasnog interneta. Obavili smo javne rasprave i sada

čekamo da država da okvire na koji način za njegovu gradnju koristiti EU fondove. Izgledno je da bi se za gradnju infrastruktu-re u ruralnim prostorima moglo dobiti do 85 posto potrebnih sredstava, dok bi infrastrukturu

širokopojasnog interneta u gradskim naseljima fi-

nancirali zainteresira-ni operateri - rekao je župan Stjepan Kožić.

STRATEGIJA RAZVOJA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

U korak s novim tehnologijamaDo sada je u svim gradovima županije postavljena barem jedna e-punionica, a do kraja ove godine dobit će je i sve općine

NA DAN ROĐENJA BLAŽENOGA KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA OPĆINA KRAŠIĆ SLAVI SVOJ DAN

Ruralna područja trebaju biti mjesto kvalitetnog, bogatog i zdravog života

Dan rođenja blaženoga Aloj-zija Stepinca, 8. svibnja, ujedno je i Dan općine Krašić. Prigoda da se,

osim podsjećanja na blaženikov život, progovori i o općinskim pro-jektima koji su obilježili proteklo jednogodišnje razdoblje. Stoga je načelnik Josip Petković Fajnik, za svečane sjednice Općinsko-ga vijeća, govorio o cestogradnji i sanaciji klizišta, rekonstrukciji niskonaponske mreže, uređenju vatrogasnih domova i mrtvačnica, učlanjenju Općine u LAG „Vallis Colapis“, aktivnostima Turističke

ÎPrije početka svečanosti, zajedno s ravnateljem ŽUC-a Zdenkom Majzecom i vodstvom općine, župan je obišao obnovljene županijske i lokalne ceste. Kreditnim sredstvima ŽUC-a preasfaltirano je, krajem prošle i početkom ove godine, 4,5 ki-lometara županijskih i 1,1 kilometar lokalnih cesta, u što je uloženo oko 2,2 milijuna kuna. Župan je obišao i rodnu kuću blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u Brezariću te položio vijenac ispred njegova spomenika u središtu Krašića.

ÎZa svečanosti su, tradicionalno, uručena općinska priznanja. Među dobitnicima je bila i američka povjesničarka židovskoga podrijetla Esther Gitman, koja objavom po-vijesnih dokumenata iznosi istinu o ulozi kardinala Stepinca u spašavanju ugroženih, a posebno Židova u tzv. NDH tijekom Drugoga svjetskog rata. - Osjećam dužnost da kao povjesničarka govorim istinu o kardinalu Stepincu, jer on se borio ne samo za hrvatski narod, nego i za čovjeka. Njegov lik sam prepoznala kroz tisuće proučenih dokumenata i razgovora s preživjelima, kroz njegove propovijedi i diplomatsku korespodenciju - primivši priznanje rekla je uz ostalo Esther Gitman.

Obnovljene ceste

Istina o Stepincu

- Dapače, siguran sam da bi ru-ralna područja trebala i mogla biti mjesto kvalitetnog, bogatog i zdravog života - rekao je Fajnik. Posebno je zahvalio Županiji na bespovratnim sredstvima kojima su realizirani općinski projekti. Samo u obnovu cesta i sanaciju klizišta Županija je u proteklih go-dinu dana uložila preko 4 milijuna kuna.

- Županija smo koja nizom pro-jekata stvara uvjete za kvalitetniji život stanovnika. Pred nama je skori početak gradnje Regional-noga vodoopskrbnog sustava „Za-greb-istok“, značajnoga projekta,

vrijednog 702 milijuna kuna, za koji ćemo oko 500 milijuna bes-povratno dobiti kroz fondove EU. Bitan projekt za naše voćare je gradnja ULO hladnjače u sklopu Distributivnog centra za voće i po-vrće u Velikoj Gorici (vidi str. 2-3) za koju je, također kroz fondove EU, osigurano 90 posto povrata sredstava. Intenzivno radimo i na projektu širokopojasnog interne-ta, a provođenje Strategije razvo-ja informacijske i komunikacijske tehnologije vidi se i kroz postavlje-nu pametnu klupu u centru Krašića - uz ostalo je rekao župan.

❛Uz brojne obveze, potrebno je jedinicama lokalne samouprave dati i više financijske samostalnosti - rekao je općinski načelnik Josip Petković Fajnik

Župan je obišao rodnu kuću blaženoga Alojzija Stepinca

Dobitnici općinskih priznanja

zajednice... - Sređivanje imovinsko-

pravnih odnosa i otkup zemljišta, što je kod nas uistinu veliki problem, potom ishođenje potreb-nih dozvola i donošenje strateških planskih doku-menata iziskuje ljudske i posebno financijske resur-se. Stoga, da bismo lakše i brže stvarali uvjete za investicije, nužna je stvarna decentralizacija. Dakle, uz brojne obveze, potrebno je jedinicama lokalne samouprave dati i više financijske samostal-nosti. Desetak posto sredstava, koliko sada završi na lokalnoj i regionalnoj razini, uistinu je pre-malo - rekao je Fajnik, dodavši da bi fiskalna decentralizacija prido-nijela puno bržem i kvalitetnijem napretku lokalnih sredina, boljem povlačenju sredstava iz EU fondo-va te očuvanju ruralnih područja koja su, iz dana u dan, sve napu-štenija.

❱Općina je postala članom LAG-a ‘Vallis Colapis’, kako bi udru-gama, OPG-ovima, odnosno svim zainte-resiranima olakšala korištenje sredstava EU fondova

❛Neovisno o tome

kako danas razmi-šljamo, električna vozila su buduć-nost - za otvorenja e-punionice rekao je Slavko Cvrlja, načelnik Bedenice

Županija financira i postavljanje pametnih klupa

intenzivnO se razvija

i prOjekt širOkOpOjasnOG

interneta

1312 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. OGLAS OGLAS

Na temelju Odluke o raspisivanju javnog poziva za dodjelu potpora, sukladno Odluci o programu potpora male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu u Zagrebačkoj županiji u 2017. (Klasa: 022-01/17- 01/13, Ur.broj: 238/1-03-17-09), Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

J A V N I P O Z I V

1. Predmet Javnog pozivaDodjela potpora male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvo-ju i šumarstvu u Zagrebačkoj županiji u 2017. za sljedeće mjere:

1. ULAGANJA U PRIMARNU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU Ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju prihvatljiva za dodjelu potpora u pojedinom sektoru su:

1.1. SEKTOR POVRĆARSTVA (uključujući proizvodnju jagoda i gljiva) i CVJEĆARSTVA (uključujući proizvodnju ljekovitog i za-činskog bilja) 1.1.1. građenje novih i/ili rekonstrukcija postojećih zatvorenih/

zaštićenih proizvodnih objekata za uzgoj povrća (uključu-jući jagode i gljive) i cvijeća (uključujući ljekovito i začinsko bilje)

1.1.2. nabava certificiranog sadnog materijala višegodišnjeg bilja (jagoda, ljekovitog i začinskog bilja)

1.1.3. nabava/građenje nove proizvodne opreme: 1.1.3.1. sustavi za navodnjavanje (uključujući gradnju mikroa-

kumulacija, bušenje bunara i uređenje vodozahvata) i gnojidbu (fertirigaciju)

1.1.3.2. sustavi za dodatno osvjetljenje i zasjenjivanje 1.1.3.3. sustavi za poboljšanje mikroklimatskih uvjeta (reguli-

ranje temperature, vlage, atmosfere) 1.1.3.4. proizvodni stolovi i police 1.1.3.5. pokrovna folija 1.1.4. nabava nove opreme za pripremu vlastitoga povrća (uklju-

čujući jagode i gljive) i cvijeća (uključujući ljekovito i začin-sko bilje) za prvu prodaju veletrgovcima ili prerađivačima (oprema za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamr-zavanje, sortiranje i pakiranje)

1.1.5. građenje i/ili rekonstrukcija putne mreže unutar gospo-darstva

1.2. SEKTOR VOĆARSTVA 1.2.1. podizanje novih i/ili rekonstrukcija postojećih višegodišnjih

nasada na minimalnoj površini od 0,25 ha (priprema tla /uklanjanje višegodišnjeg raslinja i površinsko ravnanje/, analiza tla, nabava i sadnja certificiranoga sadnog materi-jala, nabava i postavljanje armature i ograde)

1.2.2. nabava/građenje nove proizvodne opreme: 1.2.2.1. sustavi za navodnjavanje (uključujući gradnju mikro-

akumulacija, bušenje bunara i uređenje vodozahvata i gnojidbu (fertirigaciju)

1.2.2.2. sustavi za zaštitu od padalina (tuča, kiša, mraz) 1.2.3. nabava nove opreme za pripremu vlastitoga voća za prvu

prodaju veletrgovcima ili prerađivačima (oprema za skladi-štenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, sortiranje i pakiranje)

1.3. SEKTOR VINOGRADARSTVA I VINARSTVA 1.3.1. podizanje novih i/ili rekonstrukcija postojećih nasada na

minimalnoj površini od 0,25 ha (priprema tla /uklanjanje višegodišnjeg raslinja i površinsko ravnanje/, analiza tla, nabava i sadnja certificiranoga sadnog materijala, nabava i postavljanje armature i ograde)

1.3.2. nabava/građenje nove proizvodne opreme: 1.3.2.1. sustavi za navodnjavanje (uključujući gradnju mikro-

akumulacija, bušenje bunara i uređenje vodozahvata i gnojidbu (fertirigaciju)

1.3.2.2. sustavi za zaštitu od padalina (tuča, kiša, mraz)

1.4. SEKTOR STOČARSTVA 1.4.1. građenje i/ili rekonstrukcija kapaciteta za sakupljanje i od-

laganje stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice 1.4.2. građenje i/ili rekonstrukcija gospodarskih objekta na farmi

(za uzgoj i držanje životinja, skladištenje poljoprivrednih strojeva i hrane za životinje s pripadajućom opremom)

1.4.3. muzna oprema, mljekovodi i oprema za hlađenje i skladi-štenje mlijeka

1.4.4. građenje i/ili rekonstrukcija putne mreže unutar gospo-darstva

1.5. SEKTOR EKOLOŠKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 1.5.1. sva ulaganja navedena u ovom članku pod točkama 1.1., 1.2. i 1.3.

Uvjeti za dodjelu potpore: - vrijednost ulaganja u pojedinom sektoru iznosi najmanje

20.000 kuna - korisnici koji traže potporu u sektoru ekološke poljoprivredne

proizvodnje moraju biti upisani u Upisnik ekoloških proizvođača te imati zapisnik stručnoga nadzora i potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju za koju traže potporu

2. ULAGANJA U MODERNIZACIJU I POVEĆANJE KONKURENTNOSTI PODUZETNIKA U PRERADI I STAVLJANJU NA TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA

Ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poduzetni-ka u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prihvatljiva za dodjelu potpora u pojedinom sektoru su:

2.1. SEKTOR POVRĆARSTVA (uključujući proizvodnju jagoda i gljiva) i CVJEĆARSTVA (uključujući proizvodnju ljekovitog i za-činskog bilja) 2.1.1. nabava nove opreme za pripremu vlastitoga povrća (uklju-

čujući jagode i gljive) i cvijeća (uključujući ljekovito i začin-sko bilje) za prodaju potrošačima na prodajnom mjestu (oprema za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamr-zavanje, sortiranje i pakiranje)

2.1.2. nabava nove opreme za doradu i preradu povrća i cvijeća i njegovo stavljanje na tržište

2.2. SEKTOR VOĆARSTVA 2.2.1. nabava nove opreme za pripremu vlastitoga voća za proda-

ju potrošačima na prodajnom mjestu (oprema za skladi-štenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, sortiranje i pakiranje)

2.2.2. nabava nove opreme za doradu i preradu voća i njegovo

stavljanje na tržište

2.3. SEKTOR VINOGRADARSTVA I VINARSTVA 2.3.1. nabava nove opreme za doradu i preradu grožđa, proizvod-

nju i čuvanje vina te njegovo stavljanje na tržište

2.4. SEKTOR STOČARSTVA 2.4.1. nabava nove opreme za preradu i stavljanje na tržište mlije-

ka i mliječnih proizvoda, pčelinjih proizvoda, jaja i riba

2.5. SEKTOR EKOLOŠKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 2.5.1. sva ulaganja navedena u ovom članku pod točkama 2.1.,

2.2. i 2.3.

Uvjeti za dodjelu potpore: - vrijednost ulaganja u pojedinom sektoru iznosi najmanje

20.000 kuna - korisnici koji traže potporu u sektoru ekološke poljoprivredne

proizvodnje moraju biti upisani u Upisnik ekoloških proizvođača te imati zapisnik stručnoga nadzora i potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju za koju traže potporu

- korisnik mora imati registriran ili odobren objekt u poslovanju s hranom

3. EDUKACIJA I STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Potpora za edukaciju i stručno osposobljavanje za rad u poljopri-vredi i na gospodarstvu/kućanstvu odnosi se na pohađanje teča-jeva potrebnih za bavljenje određenom proizvodnjom ili uslugom na poljoprivrednom gospodarstvu, stručno osposobljavanje po posebnim programima te zakonski obvezno stručno osposobljava-nje vezano uz poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju.

Uvjeti za dodjelu potpore: - preslika uvjerenja/svjedodžbe o osposobljavanju izdana od stra-

ne nositelja tečaja koji ima rješenje/ovlaštenje od strane nadlež-noga ministarstva za izvođenje programa obrazovanja odraslih

- preslika potvrde o položenom ispitu, izdana od strane nositelja tečaja koji ima rješenje/ovlaštenje od strane nadležnoga mini-starstva za obrazovanje koje je zakonski obvezno

ZA DODJELU POTPORA SUKLADNO ODLUCI O PROGRAMU POTPORA MALE VRIJEDNOSTI U POLJOPRIVREDI, RURALNOM RAZVOJU I ŠUMARSTVU U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI U 2017. GODINI

- dokaz da je edukacija/stručno osposobljavanje plaćeno u cijelosti- potpora će se odobriti samo jednom članu poljoprivrednoga gos-

podarstva upisanog u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u tekućoj godini za istu edukaciju/obrazovanje

4. RAZVOJ PROIZVODNJE I MARKETING PROIZVODA

Potpora za razvoj proizvodnje i marketing proizvoda dodjeljuje se za fiksne troškove nastale sudjelovanjem u programu kvalitete te promociju proizvoda i to:

4.1. OZNAČAVANJE I CERTIFICIRANJE PROIZVODA 4.1.1. uvođenje i obnavljanje standarda i sustava kontrole kvalite-

te u poljoprivrednu proizvodnju (HACCP, GLOBALGAP, ISO i/ili Vodiča dobre higijenske prakse u preradi proizvoda živo-tinjskog podrijetla)

4.1.2. stručni nadzor i ocjena sukladnosti u ekološkoj poljopri-vrednoj proizvodnji i/ili ekološkoj poljoprivrednoj proi-zvodnji u prijelaznom razdoblju

Uvjeti za dodjelu potpore: - važeći dokaz/potvrda/potvrdnica koju izdaje tijelo ovlašteno za uvođenje, kontrolu, označavanje i certifikaciju na ime korisnika usluge označavanja i certificiranja proizvoda

4.2. PROMOCIJA PROIZVODA 4.2.1. opremanje proizvoda (idejno rješenje, dizajn, grafička pri-

prema za znak, etiketu i prateću ambalažu za proizvod) 4.2.2. priprema za izradu promotivnog materijala (baner, letak,

brošura, katalog, plakat, posjetnica, film, DVD, majice, kape, olovke i ostali materijali koji se koriste u promotiv-ne svrhe)

4.2.3. oglašavanje na društvenim mrežama, televiziji, radiju i/ili u tiskanim medijima

4.2.4. web stranica (izrada/dizajn ili redizajn web stranice, trošak domene, trošak web hostinga, održavanje web stranice)

4.2.5. nastup na tržištu i sajmovima (trošak kotizacije za sajam/izložbu, trošak promocije u sajmenom katalogu, trošak na-jma i trošak uređenja izložbeno-prodajnog prostora, trošak kotizacije za ocjenjivanje proizvoda i trošak slanja uzoraka na inozemna ocjenjivanja/izložbe te smještaj i putni troš-kovi vezani uz sajam/izložbu na kojoj se nastupa)

Uvjeti za dodjelu potpore: - kod podmjere 4.2.1. prihvatljiv je samo trošak idejnoga rješe-

nja, dizajna, grafičke pripreme za tisak koji se odnosi na ukupno opremanje proizvoda, a prihvatljivi će biti samo računi na kojima je jasno i nedvojbeno iskazan trošak idejnog rješenja, dizajna, grafičke pripreme za tisak od samog tiska

- kod podmjere 4.2.2. prihvatljiv je samo trošak pripreme za izra-du promotivnih materijala, a prihvatljivi će biti samo računi na kojima je jasno i nedvojbeno iskazan trošak pripreme za izradu promotivnih materijala od same izrade/tiska

- troškovi smještaja i puta mogu iznositi do 30% ukupnih prihvat-ljivih troškova, ako su isti vezani uz nastup za koji se traži potpo-ra, a prihvaća se trošak smještaja samo za jednu osobu (nositelja ili člana poljoprivrednoga gospodarstva) za isti sajam/izložbu na kojoj se nastupa

5. LEGALIZACIJA ZGRADA POLJOPRIVREDNE NAMJENE

Potpora za legalizaciju zgrada poljoprivredne namjene na poljo-privrednom gospodarstvu odnosi se na: - geodetski snimak izvedenog stanja, koji je izradio i ovjerio ovla-

šteni inženjer geodezije ili koji je izradila pravna osoba registri-rana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerio ovlašte-ni inženjer geodezije

- arhitektonski snimak izvedenog stanja, koji je izradio ovlašteni arhitekt

Uvjeti za dodjelu potpore: - ishođeno rješenje o izvedenom stanju za zgradu (objekt) za koji

se podnosi zahtjev za potporu- prihvatljivi će biti samo računi na kojima su jasno i nedvojbeno

raščlanjeni troškovi legalizacije zgrada poljoprivredne namjene od legalizacije zgrada stambene namjene

6. UNAPREĐENJE I OČUVANJE GENETSKOG POTENCIJALA U STOČARSTVU

Potpora za unapređenje i očuvanje genetskoga potencijala u sto-čarstvu odnosi se na uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (kobila i pastuha hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak, krmača i nerasta turopoljske svinje te matičnoga jata zagorskog purana i kokoši hrvatice) definirane u Popisu izvor-nih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja.

Uvjeti za dodjelu potpore: - ostvaruje korisnik po rasplodnom grlu/kljunu/komadu upisane

uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine domaće životinje u matične knjige

7. ULAGANJE U RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI I USLUGA NA RURALNOM PODRUČJU

Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti i usluga na ruralnom području odnosi se na ulaganja u smještajne kapaci-tete i kapacitete za prijem gostiju na poljoprivrednom gospodar-stvu te objekte/prodajna mjesta za prodaju vlastitih poljoprivred-nih i prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu i/ili vlastitim maloprodajnim mjestima.

7.1. SMJEŠTAJNI KAPACITETI I KAPACITETI ZA PRIJEM GOSTIJU NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU (sobe, apartmani, ru-ralne kuće za odmor, vinotočja, kušaonice - sira, meda, rakija, su-homesnatih proizvoda i sl.)

Prihvatljivi troškovi: - nabava gotovih montažnih elemenata i građevinskog materijala

za izgradnju vanjskih i unutarnjih zidova, krovnog pokrova, dim-njaka s priključkom, toplinske fasade, limarskih radova, vanjske stolarije, prozorskih klupčica, roleta/grilja, balkonske ograde, sobna vrata

- nabava materijala za unutarnje uređenje koje uključuje postav-ljanje podne izolacije i cementne glazure, razvod vodovoda i ka-nalizacije, fini razvod elektroinstalacija, centralno grijanje, obla-ganje podova (parket, laminat, pločice…) i zidova

- nabava namještaja i profesionalne bijele tehnike potrebne za pružanje usluga (pećnica, ploča za kuhanje, napa, hladnjak, za-mrzivač)

- nabava sanitarne opreme i armature te kupaonskoga namještaja - nabava sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za grija-

nje i hlađenje kapaciteta - nabava materijala za građevinsko uređenje okoliša i njegovo

opremanje (stazice, klupe, stolovi, sjenice, koševi) - nabava materijala za uređenje i opremanje dječjeg igrališta, dru-

gih površina za igre na otvorenom i parkirališta - nabava najmanje 5 bicikala za pružanje usluga na poljoprivred-

nom gospodarstvu - svi troškovi izrade, postavljanja i ugradnje nabavljenih mate-

rijala

Neprihvatljivi troškovi su: - sitni inventar za uređenje, mali kućanski aparati, multimedija,

posuđe, ukrasno bilje i cvijeće te troškovi dostave i troškovi servi-siranja

Uvjeti za dodjelu potpore: - vrijednost ulaganja iznosi najmanje 30.000 kuna - preslika rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za

vrstu i kategoriju objekta (najkasnije u roku od godine dana od dana odobrenja potpore, korisnik je dužan ishoditi traženo rje-šenje i dostaviti ga Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije)

- poslovni plan

7.2. OBJEKTI/PRODAJNA MJESTA ZA PRODAJU VLASTITIH POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU I/ILI VLASTITIM MALOPRODAJNIM MJESTIMA

Prihvatljivi troškovi: - nabava kioska/štandova/mljekomata za prodaju vlastitih poljo-

privredno-prehrambenih proizvoda - nabava gotovih montažnih elemenata i građevinskog materijala

za izgradnju i unutarnje uređenje objekata za prodaju koje uk-

nastavak na str. 14

1514 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017.

ljučuje postavljanje podne izolacije i cementne glazure, razvod vodovoda i kanalizacije, fini razvod elektroinstalacija, centralno grijanje, oblaganje podova i zidova

- nabava opreme i uređaja potrebnih za prodaju vlastitih poljo-privredno-prehrambenih proizvoda (rashladne vitrine, komore, klima uređaji, police, vage, stolovi, sudoperi, računala/blagajne s računalnim programom)

- svi troškovi izrade, postavljanja i ugradnje nabavljenih mate-rijala

Neprihvatljivi troškovi su: - nabava sitnog inventara, troškovi servisiranja, troškovi dostave

Uvjeti za dodjelu potpore: - vrijednost ulaganja iznosi najmanje 20.000 kuna - preslika rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za

vrstu i kategoriju objekta - preslika izvatka iz Upisnika odobrenih objekta u poslovanju s

hranom životinjskog podrijetla- poslovni plan

8. KOMPENZACIJA OTEŽANIH UVJETA GOSPODARENJA U POLJOPRIVREDI

Potpore za kompenzaciju otežanih uvjeta gospodarenja u poljo-privredi obuhvaćaju:

8.1. Očuvanje i održavanje prirodnih livada i pašnjaka na po-dručju Žumberka (područje Žumberka definirano je Dodatkom 2. koji je sastavni dio ove Odluke)

Uvjet za dodjelu potpore: - korisnik mora imati najmanje 10 ovaca ili koza po hektaru paš-njačke površine

8.2. Uređenje pašnjaka (nabava električnoga pastira i pastir-skog pletiva, ograđivanje pašnjaka) u stočarskoj proizvod-nji

Uvjet za dodjelu potpore: - vrijednost prihvatljivih troškova najmanje 5.000 kuna

8.3. Prijevoz kravljeg mlijeka s područja općine Žumberak i općine Krašić

Uvjet za dodjelu potpore: - provodi se u suradnji s otkupljivačima mlijeka s područja općine

Žumberak i općine Krašić, temeljem ugovora o otkupu i saku-pljanju mlijeka s proizvođačima mlijeka na tom području

8.4. Prijevoz kozjeg mlijeka

Uvjet za dodjelu potpore: - korisnik mora biti proizvođač kozjeg mlijeka koji proizvodi i is-

poručuje kozje mlijeko registriranom otkupljivaču mlijeka i s njim ima u tekućoj godini potpisan pravovaljani ugovor o otku-pu mlijeka

9. POTPORA ZA IZRADU DOKUMENTACIJE

Potpora za izradu nove dokumentacije za projekte u poljoprivre-di, šumarstvu i ruralnom razvitku odnosi se na sljedeća ulaganja:

9.1. izrada poslovnog plana/investicijske studije 9.2. izrada studije izvodljivosti 9.3. izrada projektno-tehničke dokumentacije (arhitektonski

elaborat, tehnološki projekt, geodetski elaborat)

10. ULAGANJA U SEKTORU ŠUMARSTVA

Ulaganja prihvatljiva za potporu u sektoru šumarstva su:

10.1. Priprema zemljišta, obnova i sadnja šuma

Uvjeti za dodjelu potpore: - korisnik mora posjedovati najmanje 1,00 ha ukupnoga šumskog

posjeda- šumski posjed mora biti upisan u Upisnik šumoposjednika- korisnik mora imati potvrdu Savjetodavne službe o pregledu i

obračunu obavljenih radova biološke obnove šuma u šumama šumoposjednika.

Intenzitet potpore za obnovu i sadnju šuma: - do 2.000 kuna po hektaru za obnovu, odnosno sadnju hrastom

lužnjakom i hrastom kitnjakom

- do 1.000 kuna po hektaru za obnovu, odnosno sadnju poljskim jasenom

- do 500 kuna po hektaru za obnovu, odnosno sadnju crnom jo-hom

10.2. Nabava sitne mehanizacije, odnosno motornih pila, motor-nih kosa, motornih čistača i/ili kresača grana za čišćenje i uzgojne radove u šumarstvu

Uvjeti za dodjelu potpore: - korisnik mora posjedovati najmanje 1,00 ha ukupnoga šumskog

posjeda- šumski posjed mora biti upisan u Upisnik šumoposjednika

11. ULAGANJA U OKRUPNJAVANJE I SREĐIVANJE POLJOPRIVREDNOGA I/ILI ŠUMSKOGA ZEMLJIŠNOG POSJEDA

Kupnja poljoprivrednoga i/ili šumskoga zemljišnog posjeda, imo-vinski-pravno sređenoga, u cilju okrupnjavanja vlastitoga poljo-privrednoga i/ili šumskoga zemljišnog posjeda i unapređenja po-ljoprivredne proizvodnje.

Uvjet za dodjelu potpore:- kupljeno, imovinski-pravno sređeno poljoprivredno i/ili šumsko

zemljište čini proizvodno-gospodarsku cjelinu s dosadašnjim zemljišnim posjedom korisnika

12. PREMIJA OSIGURANJA I SANACIJA ŠTETA

Potpora za plaćenu premiju osiguranja usjeva, sjemenskoga i sad-noga materijala, povrća, cvijeća, višegodišnjih nasada, staklenika, plastenika, rasplodne stoke i kokoši nesilica u visini 25% iznosa od uplaćene premije za tekuću godinu odnosi se na policu osigu-ranja za tekuću godinu od rizika mraza, tuče, suše, požara i udara groma, olujnih vjetrova, gubitka kvalitete voća i povrća, bolesti i uginuća životinja.

Uvjet za dodjelu potpore: - zaključena i plaćena premija osiguranja za tekuću godinu prema

zaključenoj polici osiguranja

2. Opći uvjeti i kriteriji za dodjelu potpora u poljoprivredi, rural-nom razvoju i šumarstvu te potrebna dokumentacija

Korisnici županijske potpore su poduzetnici, pravne i fizičke oso-be upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u Zagrebačkoj županiji koji imaju prebivalište, odnosno sjedište na području Zagrebačke županije, poduzetnici, pravne i fizičke osobe upi-sane u Upisnik šumoposjednika s prebivalištem na području Zagrebačke županije, poduzetnici, pravne i fizičke osobe s pod-

ručja Zagrebačke županije upisane u upisnik/registar djelatnosti za koju traže potporu, proizvođačke grupe i organizacije registri-rane sukladno Zakonu o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvo-da sa sjedištem na području Zagrebačke županije i poduzetnici koji otkupljuju mlijeko na području Žumberka i općine Krašić te realiziraju projekt za koji traže potporu na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a ispunjavaju i druge uvjete propisa-ne Odlukom. Najviši ukupni godišnji iznos županijske potpore koju jedan korisnik može ostvariti po svim sektorima i mjerama u tekućoj godini iznosi 100.000 kuna. Pojedina županijska pot-pora poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu se korisnicima odobrava nakon provjere dokumentacije i/ili kontrole na terenu, a najkasnije do 31. prosinca 2017. godine. Zahtjevi se podnose na odgovarajućem obrascu zajedno s propisanom dokumentacijom. Obrasci su dostupni u sjedištima gradova i općina Zagrebačke županije, u sjedištu Zagrebačke županije u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 72, kao i na službenoj web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr. Zahtjevi koji nemaju priloženu pot-punu dokumentaciju, odnosno koji ne udovoljavaju svim uvjeti-ma Javnog poziva za pojedini sektor neće se razmatrati. Zahtjevi se rješavaju prema redoslijedu prispijeća potpunih prijava, od-nosno do utroška sredstava predviđenih u proračunu Zagrebačke županije za 2017. godinu. Odluku o odabiru i dodjeli sredstava donosi župan Zagrebačke županije i objavit će se na službenoj web stranici Zagrebačke županije. Ukoliko je korisnik županijske potpore, odnosno podnositelj zahtjeva priložio neistinitu doku-mentaciju ili prijavljeno stanje u zahtjevu i dokumentaciji ne od-govara stvarnom stanju, podnositelj zahtjeva dobivena sredstva za tu godinu mora vratiti u županijski proračun te će biti isključen iz svih županijskih potpora u poljoprivredi u narednih pet godina.

3. Naziv i adresa tijela kojem se zahtjev podnosi

Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni ra-zvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, s naznakom „Zahtjev za županijsku potporu poljoprivredi, rural-nom razvoju i šumarstvu za ... (navesti naziv mjere)“.

4. Vrijeme trajanja Javnog poziva

Do 31. listopada 2017. godine.

5. Informacije

Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, broj telefona 6009-426, 6009-466, 6009-496, 6009-427, 6009-416, radnim danom, isključivo od 9 do 12 sati.Detaljnije informacije o potporama u poljoprivredi, ruralnom ra-zvoju i šumarstvu, kao i prijavni obrasci dostupni su na službenoj web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr.

OGLAS GOSPODARSTVO

Najveći dio proizvedenoga proda se u 14 vlastitih maloprodajnih trgovina

POSJET TVRTKI KUDELIĆ KOJA U BEDENICI PROIZVODI ŠUNKU 'GROF', ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU

PREDSTAVLJENE NOVE MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

‘Kroz godine nas je održala samo kvaliteta’

‘U susret poduzetništvu’

Tvrtku Kudelić u Bedeni-ci, proizvođača šunke „Grof“, županijske robne marke, posjetio je župan

Stjepan Kožić. Obišao je nove komore za zrenje suhomesna-tih proizvoda te komoru za prvu fazu dimljenja, koje će za gotovo 50 posto povećati pro-izvodne kapacitete ove tvrtke. U njihovu gradnju i opremanje uloženo je oko 300.000 eura. Lani je tvrtka Kudelić, koja na

tržište plasira go-tovo stotinu razli-čitih proizvoda, proizvela oko 1350 tona su-homesnatih pro-izvoda, a ‘kroz ruke’ zaposlenih u proizvodnji prošlo je i oko 4200 tona svježeg mesa.

- Krenuli smo 1997. s 18 zaposlenih, danas ih imamo

135. Kroz godine nas je održa-la samo kvaliteta. Da nije bilo kvalitete, ne bismo došli do

ovakvih rezultata - rekao je Josip Kudelić, vlasnik

tvrtke. Naglasio je da ne surađuje s velikim trgovač-kim lancima u stranom vlasniš-tvu, koji žele što

jeftinije proizvode, već se najveći dio

proizvedenoga proda kroz 14 vlastitih malo-

prodajnih trgovina te manjim trgovcima u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

‘Kroz ruke’ zaposlenih lani je prošlo oko 4200 tona svježeg mesa

❛Krenuli smo 1997.

s 18 zaposlenih, danas ih imamo 135 - naglašava Josip Kudelić, vlasnik tvrtke

nOve kOmOre za zrenje

sUhOmesnatih prOizvOda pOvećat će prOizvOdni kapacitet

za GOtOvO 50 pOstO

Hrvatska gospodarska ko-mora - Komora Zagreb, u suradnji sa Zagrebač-

kom županijom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, provela je, u devet gradova županije, edukativnu akciju „U susret poduzetniš-tvu“. Naglasak je bio na novim mjerama aktivne politike za-pošljavanja „Od mjere do ka-rijere“. Riječ je o devet novih mjera usmjerenih na povećanje zaposlenosti te olakšavanje, i

poslodavcima i nezaposlenima, pristupa tržištu rada. Predstav-ljene su i mjere Zagrebačke županije za poticanje poduzet-ništva i poljoprivrede te potpo-re koje poduzetnicima pružaju gradovi u županiji, kao i moguć-nosti kreditiranja mikro, malih i srednjih tvrtki od strane Hr-vatske banke za obnovu i razvi-tak. U sklopu akcije održana je i prezentacija usluga i aktivnosti Hrvatske gospodarske komore te aktivnosti podrške interna-cionalizaciji poslovanja članica.

❱Na prezentacijama je sudjelovalo preko 400 poslodavaca, obrtnika, vlasnika OPG-a, predstav-nika udruga, nezaposlenih osoba

1716 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

❱ U sklopu proslave Dana Europe župan je u središtu Pušće otvorio e-punionicu i pametnu klupu. Sagrađene su sufi-nanciranjem Župani-je u sklopu Mjere 'Razvoj e-mobilnosti u Zagrebačkoj županiji'.

OPĆINA PUŠĆA BILA DOMAĆIN SREDIŠNJE SVEČANOSTI U PRIGODI PROSLAVE DANA EUROPE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

Čuvajmo našu tradiciju i običaje, no poštujmo tuđeRobert Schuman, ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je 9. svibnja 1950. prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja Europske unije.

dova - uvođenje širokopojasnog interneta. Posebno je to važno za ruralne prostore, koji bez pomoći iz EU fondova ne bi mogli razvijati ovakvu infrastrukturu - naglasio je župan. Dodao je da je Županija izuzetno ponosna na mlade, sto-ga značajna sredstva proračuna, najviše od svih županija u RH,

izdvaja za obrazovanje i kapitalnu gradnju u školstvu.

- Siguran sam da će nam mladi to sutra znati vratiti - ustvrdio je žu-pan. Obraćanje prisut-nima završio je riječima: „Čuvajmo našu tradiciju i običaje, no poštujmo tuđe. Svi smo mi Europa ujedinjena u različitosti“.

U projektu „Comenius Europe’s Got Talent“ učenici su se bavili temom poduzet-ništva. Istraživali su i prepo-znali potrebe svoga kraja te su osmislili proizvod koji su plasirali na virtualno tržište. U projektu „Get addicted to happiness“, koji je u proved-bi, pokušat će osvijestiti bitne preduvjete za sretan i zdrav život. Agenciji za mobilnost i programe EU prijavljeni su i projekti „Holi-stic approach to health and well-being at school“ te „Lets play and learn together“.

- Ponosni smo što smo aktivni sudionici u promicanju vrijedno-sti tradicije i kulturne baštine na-šega kraja. Kroz EU projekte naša su djeca svoju općinu predstavila diljem EU, pa su tako za naš kraj čuli i Turci, Portugalci, Norveža-

U središtu Pušće, na novoure-đenom trgu, Županija je 9. svibnja, prigodnom sve-čanošću, obilježila Dan

Europe. S ciljem informiranja i približavanja europskih vrijedno-sti stanovnicima županije, drugi tjedan svibnja u županiji je obilje-žen kao Europski tjedan, s temom „Biti ponosan na svoju županiju, grad, općinu“. U bogatome progra-mu, čiji je suorga-nizator bila Općina Pušća, sudjelovali su KUD „Pušća“ - s pjesmama, plesovima i glazbom pušćanske fare, učenici Područne škole Pavla Štoosa u Dubravici - gitaristica Nika Štritof i saksofonist Vid Fr-kanac, Puhački orkestar Zaprešić i Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, dok su u Reviji ponosa

narodne nošnje Pušće, Jabla-novca, Bistre i svetonedeljskoga kraja nosili članovi KUD-a Pušća, KUD-a Jablanovec, KUD-a Bistra i KUD-a Sveta Nedelja. Domaće proizvode predstavila su obitelj-ska poljoprivredna gospodarstva, a izložbene štandove imali su OŠ Pušća, srednje strukovne škole Samobor i Velika Gorica, JU „Ze-leni prsten“, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Regionalna razvojna agencija, Upravni odjel za fondove EU, regionalnu i me-

ÎŽupan je ravnateljima, odnosno predstavnicima srednjih škola, te OŠ Pušća dodijelio zahvalnice za doprinos promicanju i razvoju europskih vrijednosti među mladima putem EU projekata. Naime, 13 škola provodilo je, provodi, odnosno prijavilo je projekte koji se sufinanciraju europskim novcem.

ÎMladi su danas u fokusu Europe pa za njihove projekte postoje mnogi izvori financiranja. Program Erasmus najveći je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Cilj mu je jačanje znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana, kao i unapređenje obrazovanja. Posebno je usmjeren ka poveziva-nju obrazovanja i sektora mladih s poslovnim sektorom te je otvoren za njihove zajedničke projekte. Dosad je u Zagrebačkoj županiji kroz ovaj program prošlo gotovo 200 učenika i profesora.

Europske vrijednosti

Program Erasmus ma, koje je pripremila Zagrebačka županija, govorio je župan Stjepan Kožić. Jedan od onih koji se dugo pripremao, projekt je vodoopskr-be istočnoga dijela županije, vrije-dan preko 700 milijuna kuna.

- Za ovaj projekt iz EU fondova očekujemo povrat sredstava od oko 500 milijuna kuna. Značajan je to iznos. Također, bitan projekt za razvoj poljoprivrede je gradnja ULO hladnjače u sklopu Distribu-tivnog centra za voće i povrće, za što ćemo dobiti povrat sredsta-va u iznosu od 90 posto. Ukupna vrijednost projekta je oko 27 mi-lijuna kuna. Pripremamo i bitan infrastrukturni projekt za buduć-nost županije, naših općina i gra-

ni... - rekla je Zlata Zobunđija. Načelnica Pušće Anđela Cir-kveni je rekla da usku poveza-nost njezine općine s EU do-kazuju projekti realizirani u vrijeme kada RH još nije bila punopravni partner u zajed-nici EU država.

O najznačajnijim EU projekti-

❛ Ponosni smo što smo aktivni sudio-nici u promicanju vrijednosti tradicije i kulturne baštine našega kraja - rekla je zamjenica ravna-telja OŠ Pušća Zlata Zobunđija

đunarodnu suradnju Zagrebačke županije, udruge vinara, lovačke udruge... Program je bio popraćen i izložbom „Čudesna šuma Žutica“, predstavljanjem zbirke pjesama „Drhtaji duše“ Marice Planinšek, pokaznom vježbom DVD-a Ma-rija Magdalena, demonstracijom

borilačkih sportova uz su-djelovanje članova judo

i taekwondo kluba Pu-šća.

U uvodu sveča-nosti prisutne su pozdravili zamjenica

ravnatelja OŠ Pušća Zlata Zobunđija, načelnica Pušće Anđela Cirkveni i župan Stjepan Kožić.

OŠ Pušća zadnje četiri godi-ne, u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU, su-djeluje u EU projektima.

tema OvOGOdišnjeGa

eUrOpskOG tjedna biLa je ‘biti pOnOsan na

svOjU ŽUpanijU, Grad, OpćinU’

19Ž K broj 107, svibanj 2017. GRADOVI I OPĆINE

ŽUPAN STJEPAN KOŽIĆ POSJETIO OPĆINU ŽUMBERAK

Sufinanciranjem Županije, u svibnju je asfaltirano 3,65 kilometara nerazvrstanih cesta, a tijekom ljeta preasfaltirat će se i oko 6,5 kilometara županijskih i lokalnih cesta

U prigodi Međunarodnog dana obitelji, 15. svibnja, župan Stjepan Kožić raz-govarao je u Kostanjevcu,

u općini Žumberak, s dijelom ko-risnika programa „Pomoć u kući“, koji Županija sufinancira već niz godina. Trenutno je u program uključeno 86 osoba, uglavnom iz samačkih domaćinstava. Župani-ja brine o njih 73, a za 13 osoba troškove snosi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i soci-jalnu politiku.

- Svojevremeno je u ovaj pro-gram bilo uključeno 200 osoba, a on je zapošljavao i 12 djelatni-ka. No, Ministarstvo je smanjilo sredstva, a program smo nastavi-li provoditi zahvaljujući Županiji - pojasnio je općinski načelnik Zdenko Šiljak.

Župan je dodao da Županija iz-dvaja sredstva sukladno moguć-nostima proračuna, da se ne radi o visokom iznosu, no s onime što izdvaja korisnici programa su izuzetno zadovolj-ni.

- Obilazi ih me-dicinska sestra, donosi im lijeko-ve, brine o njima... - rekao je župan, dok su korisnici programa dodali da im i ‘topla’ ri-ječ i razgovor s njima puno znači.

Prije susreta s korisnicima pro-grama „Pomoć u kući“, župan je, zajedno s općinskim načelnikom Zdenkom Šiljkom, obišao neraz-vrstane ceste koje su se tada, sufinanciranjem Županije, pri-premale za asfaltiranje. Riječ je o ukupno 3,65 kilometara cesta koje s glavnim prometnicama po-vezuju pet naselja. Investicija je

Žumberku. No, teško će biti zadržati stanovniš-

tvo na ovom prostoru bez ozbiljnije pomoći države - rekao je žu-pan, dodavši da će se u ljeto ove godine,

u sklopu programa ŽUC-a, u općini Žumbe-

rak preasfaltirati i oko 6,5 kilometara županijskih i lokal-

nih cesta, za što je osigurano 2,6 milijuna kuna.

- Ljudi koji žive na selu, u ova-kvim brdovitim prostorima, ima-ju pravo na isti standard kao i oni koji žive u gradovima. Imaju pra-vo na dobru cestu, vodovod, stru-ju... Zahvala Županiji što je pre-poznala naše potrebe i osigurala 70 posto sredstava za asfaltiranje ovih cesta. Ostatak smo osigurali sami, iz našega skromnog prora-čuna, štedeći gdje god smo mogli - ispričao je načelnik Šiljak.

vrijedna 860.000 kuna, od čega je Županija osigurala 600.000 kuna.

- Ovakve su investicije naj-bolji dokaz da je program kapi-

talnih potpora, koje imamo predviđene proračunom,

itekako nužan kako bi se ljudima omogućilo da ostanu na svojoj djedovini. Trudimo se, i na ovaj način, stvoriti što kvali-tetnije uvjete za ži-vot na prekrasnom

❛Ljudi koji žive u ruralnom prostoru imaju pravo na isti standard kao i oni u gradovima. Imaju pravo na dobru cestu, vodovod, struju... Zahvala Županiji što je prepoznala naše potrebe - istaknuo je općinski načelnik Zdenko Šiljak

Susret s korisnicima programa ‘Pomoć u kući’

Program ‘Pomoć u kući’ provodi se od 2006. godine

U prOGram ‘pOmOć U kUći’ UkLjUčenO je 86 OsOba, UGLavnOm

iz samačkih dOmaćinstava

2120 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. DOGAĐAJI UDRUGE

❱LD ‘Srnjak’ jedino je u RH primilo priznanje Međunarodnog savjeta za lov i zaštitu divljači za izuzetan doprinos u međunarodnoj promociji lovstva

Sufinanciranjem Županije, kroz Program potpora za ra-zvoj i unapređenje lovstva,

obnovljena je lovačka kuća (prva faza) Lovačkog društva „Srnjak“ iz Volavja (grad Ja-strebarsko). Radi se o tradicionalnoj, drvenoj prigorskoj kući koja predstavlja kulturnu, odnosno graditeljsku baštinu jaskanskoga kraja, a koja je, zahvaljujući lovcima, sačuvana u izvornom obliku. Radovi su obuhvatili izmjenu prozora te obnovu kro-višta i ganka kuće, smještene na području lovišta „Bukovica-Mo-čvarski breg“.

Lovačko društvo „Srnjak“ Vo-lavje, osnovano 1999., prema broju članova, njih 27, spada u manja društva na području Zagrebačke županije, no jedno

je od aktivnijih. Svjedoči tome i

dobiveno priznanje Međuna-rodnog savjeta za lov i zaštitu divljači (CIC) za izuzetan dopri-nos u međunarodnoj promociji lovstva. Za godišnje izvještajne skupštine društva priznanje je Krunoslavu Pinturu, njegovom predsjedniku, uručio predsjed-nik Koordinacijskog foruma

CIC-a za srednju i istočnu Euro-pu Toni Vršćaj. LD „Srnjak“ prvo je lovačko društvo u RH koje je primilo ovo priznanje, a iza ko-jega stoji uzoran rad u gospoda-renju divljači, promocija lovstva kroz brojne aktivnosti, poput Akademskog lova, znanstveno-nastavna suradnja s visokoškol-skim ustanovama, ali i odlična suradnja s lokalnom zajednicom.

Javna ustanova „Zeleni prsten“ organizirala je u Preseki Oborovskoj (općina Rugvica) 9. edu-kativno-stručni skup nastavnika biologije i ge-

ografije Zagrebačke županije. Terenski dio skupa proveden je u suradnji s Udrugom „Savski lađari“, čiji su članovi omogućili nastavnicima vožnju Savom u drvenim čamcima.

- Cilj skupa bio je upoznati nastavnike sa zaštićenim područjima i dijelovima ekološke mreže Natura 2000 na po-

dručju Zagrebačke županije. Upo-znali smo ih s bogatstvom prirodne

i kulturne baštine, izvornim pasmi-nama životinja, ali i s problematikom

pojedinih zaštićenih područja - pojasnila je Martina Glasnović, ravnateljica JU „Zeleni pr-

sten“. Nakon vožnje čamcima, nastavnici su obišli gospodarstvo Mate Butića, predsjednika Udruge uzgajivača posavskog konja Ivanić-Grad i jednog od rijetkih uzgajivača autohtone posavske guske.

PROGRAM POTPORA ZA RAZVOJ I UNAPREĐENJE LOVSTVA

EDUKATIVNO-STRUČNI SKUP ZA NASTAVNIKE BIOLOGIJE I GEOGRAFIJE

Sredstvima županije obnovljena lovačka kuća LD ‘Srnjak’ iz Volavja

Vožnja Savom u drvenim čamcima

Radovi su obuhvatili izmjenu prozora te obnovu krovišta i ganka kuće

U ime pokrovitelja, sportske susrete otvorio je župan Stjepan Kožić, poželjevši umirovljenicima puno zdravlja i obiteljske sreće

SAMOBOR BIO DOMAĆIN SPORTSKIH SUSRETA TE NASTUPA PJEVAČKIH ZBOROVA UMIROVLJENIČKIH UDRUGA

‘Niste vi teret društva, vi ste naš ponos!’ Ovdje smo zbog druženja!

I zbog prijatelja, onih koje duže vrijeme ni-smo vidjeli. Govore tako

‘penzići’, njih gotovo 1300 ko-liko ih se ove godine okupilo u Samoboru na 23. sportskim su-sretima Zajednice udruga umi-rovljenika Zagrebačke županije.

- Ne damo da nas obeshrabri mala mirovina. Kakva je da je, samo neka što dulje traje! I nek’ bude zdravlja - ispričala je Veri-ca Porzižek iz Pojatna, članica Udruge umirovljenika grada Za-prešića. U mirovini je tri godine i, kaže, super je! I njezina kole-gica, iz Udruge i KUD-a Pojatno, umirovljenica od ‘95., Ljiljana Kepčija kaže da joj u mirovini ništa ne nedostaje.

- Plešem, pjevam, ljubim! - go-vori. Na susrete umirovljenika dolazi redovito, a redovito je, prije ovogodišnjega, vježbala i

pikado, sportsku disciplinu u kojoj je sudjelovala. Anica Mar-tinko iz Bobovca, članica Udruge umirovljenika općine Dubravica i Udruge žena „Bobovljanke“, na susret je došla da se odmakne od kuće i svakodnevnih obveza.

- Vuče me i želja da sretnem prijatelje iz bivše firme - kaže Anica. Milica Nemčić, članica iste udruge, kazuje da joj umi-rovljenički dani prolaze u čuva-nju unučadi (petero ih je), u ku-hanju, ali i čestim druženjima, jer „Bobovljanke“ idu svugdje gdje ih zovu. A zovu ih!

Prvi puta na susretu bio je Josip Dokuš iz Gračeca, član Udruge umirovljenika općine Brckovljani. U mirovini je 12 go-dina i, kaže, zadovoljan je.

- Imam doma životinje i s nji-

vore da su umirovljenici teret. No, zaboravljaju što su umirov-ljenici sve učinili za Lijepu Našu. Niste vi teret, vi ste naš ponos! Tijekom svoga radnog vijeka stvarali ste puno dobroga za ovo društvo - rekao je župan, uz kojega je na susretu bio i njegov zamjenik Hrvoje Frankić.

Županija za Zajednicu udru-ga umirovljenika godišnje iz proračuna izdvaja oko milijun kuna. Na tome je zahvalio pred-sjednik Zajednice Josip Jakopač.

- Hvala Bogu da imamo Župa-

ma se ‘zanimam’. Imam i vrt... Jedini je problem što dani brzo prolaze. Prebrzo! - govori Josip. Njegov kolega iz udruge, Dragu-tin Gruica, kaže da je sretan

smijeh dodaje.U ime pokrovitelja,

sportske susrete otvorio je župan Stjepan Kožić, poželjevši umirovljenici-ma puno zdravlja i obi-teljske sreće. Poručio im je da, dok je on župan, mogu računati na Župa-niju.

- Mnogi u državi go-

ciLj skUpa biO je UpOznati nastavnike

sa zaštićenim pOdrUčjima i dijeLOvima

ekOLOške mreŽe natUra 2000

krOz 132 ekipe natjecaLO

se prekO 900 UmirOvLjenika iz 28

UmirOvLjeničkih UdrUGa

❛Ne damo da nas obeshrabri mala mirovina. Kakva je da je, samo neka što dulje traje! - ispričala je Verica Porzižek iz Pojatna

❛Nijedan čovjek nije toliko star da pred sebe ne može postaviti neki cilj - okupljenima je poručio počasni predsjednik Zajednice Rudolf Benček

niju koja ‘pokri-va’ naše troško-ve - rekao je.

Rudolf Ben-ček, počasni predsjednik Za-jednice, u pre-p o z n a t l j ivo m je tonu poručio okupljenima da je život pred njima i da nije-dan čovjek nije toliko star da pred sebe ne

može postaviti neki cilj. Sudionike susreta pozdravili

su također zamjenica gradona-čelnika Samobora Sanja Horvat Iveković i glavni tajnik Matice umirovljenika Hrvatske Ivan Banek.

Dan nakon sportskih susreta održan je i tradicionalni koncert pjevačkih zborova i glazbenih sastava udruga umirovljenika.

jer ga zdravlje služi. - Šezdeset osam mi je go-

dina, neka poživim još pola od toga i bit će dobro - kroz

23Ž K broj 107, svibanj 2017.22 Ž K broj 107, svibanj 2017. DOGAĐAJI

❱Izložbu je organizirao Elektro-nički i računalni klub Ivanić-Grad

❱Program je, prije 25 godina, potekao iz Finske i provodi se u većini europskih zemalja

Program se sastoji od multimedijalnog predavanja te upravljanja vozilom (posebno koncipiranim za djecu školskog uzrasta) na prometnom poligonu

PREVENTIVNI PROGRAM PROMETNE KULTURE ZA NAJMLAĐE

U IVANIĆ-GRADU ODRŽANA 4. MEĐUŽUPANIJSKA IZLOŽBA INOVACIJA ‘I3G’

Sigurnost djece u cestovnom prometu

Nove tehnologije u svakodnevnom životu U suradnji s Udrugom inovatora Hrvatske

i Zajednicom tehničke kulture Zagre-bačke županije, Elektronički i računal-

ni klub Ivanić-Grad organizirao je početkom svibnja (u Ivanić-Gradu) 4. međužupanijsku izložbu inovacija „I3G“.

- Inovacije i tehnologija postali su sastav-nim dijelom suvremenog života i od ideje do realizacije inovacije više ne moraju proći go-dine. Ako želimo napredovati, moramo ići u korak s vremenom, pratiti trendove i na naj-bolji način ih implementirati u svakodnevni život na korist svih stanovnika - otvorivši izložbu rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši

da danas sve više pažnje dobivaju one inova-cije koje su usmjerene na obnovljive izvore energije.

- Upravo zato smo u svim gradovima žu-panije postavili e-punionice koje će uskoro, zajedno s pametnim klupama, dobiti i sve op-ćine - rekao je župan.

Središnja tema ovogodišnje izložbe bila je elektromobilnost u Hrvatskoj. Organizatori su poručili da njome žele promovirati inova-tivno stvaralaštvo i tehničku kulturu u lokal-noj zajednici te na taj način kod određenog broja mladih otkriti i pokrenuti sklonost teh-ničkoj kulturi i inovacijama.

Osamnaest osnovnih škola s prostora županije uključeno je u preventivni Program prometne kulture za naj-mlađe. S ciljem educiranja djece o si-

gurnosti u cestovnom prometu, sastoji se od multimedijalnog, interaktivnog predavanja te upravljanja vozilom (posebno koncipira-nim za djecu školskog uzrasta) na promet-nom poligonu. Program je, prije 25 godina, potekao iz Finske i provodi se u većini europ-skih zemalja.

- Djeca su u prometu najranjiviji i naju-groženiji sudionici. Stoga im se već u najra-nijoj školskoj dobi mora omogućiti što dje-lotvornija edukacija i priprema za sigurno snalaženje na ulici, nogostupu, pješačkom prijelazu... Ovim programom, vozeći auto-mobil na poligonu, djeca imaju mogućnost spoznati i uvidjeti što znači biti vozač - za provedbe edukacije u OŠ Ksavera Šan-dora Đalskog u Donjoj Zelini, rekao je voditelj programa Alan Alagić. Nakon što su ga uspješno završili,

U prOGram je s

prOstOra ŽUpanije UkLjUčenO 18

OsnOvnih škOLa

simbolične vozačke dozvole djeci je uručio župan Stjepan

Kožić. - Trebamo djelovati preventivno.

Djecu treba educirati kako bi bila što sigurnija u prometu. Ovo je izuzetno kvalitetan program u koji se Župani-ja uključila prije četiri godine - ko-mentirao je župan. Podaci MUP-a, dodao je, govore da je u 2016. u pro-metnim nezgodama u RH sudjelova-lo preko 990 učenika, od čega je njih dvoje, nažalost, poginulo.

GRADOVI I OPĆINE

SREDSTVIMA ŽUPANIJE NASELJE KABAL U OPĆINI FARKAŠEVAC DOBILO ASFALTIRANO IGRALIŠTE

Pred završetkom su još tri, za stanovništvo Farkaševca važna projekta - adaptacija društvenih domova u Praščevcu i Zvoniku te objekta na sportskom igralištu u Žabnici

Župan Stjepan Kožić otvorio je u naselju Kabal, u općini Farkaševac, novouređeno asfaltirano igralište.

- Posebno skrbimo o malim sredinama, a činit ćemo to i da-lje kako bismo zadržali mlade u ruralnom prostoru - rekao je tom prigodom župan, dodavši da vje-ruje da će igralište biti okupljali-šte mladih i da će ih ono ‘odvo-jiti’ od kompjutora i sjedenja za stolom.

U uređenje igrališta, na koje-

mu će se za sudjelovanje na na-tjecanjima pripremati i lokalno vatrogasno društvo, Županija je uložila oko 120.000 kuna. Žu-pan je podsjetio da Županija u općini Farkaševac, posredstvom Županijske uprave za ceste, ula-že i u modernizaciju, odnosno preasfaltiranje prometnica. Lani je, kreditnim sredstvima ŽUC-a, novi asfalt dobilo oko 6,5 kilo-metara cesta, a ove godine još 3,5 kilometara.

- Otkako sam župan zalažem se

Poboljšanje kvalitete života mladih u ruralnim sredinama

❛Vjerujem da će ovo igralište ‘odvojiti’ mlade od kompjutora i sjedenja za stolom - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

ŽUpanija je U Uređenje

iGraLišta ULOŽiLa 120.000 kUna

da će kroz tri godine svi žitelji istočnoga dijela županije imati priključak na javnu vodoopskrb-

nu mrežu - rekao je župan.Naselje Kabal, rekao je općinski načelnik

Dražen Draganić, bilježi najviše no-vorođene djece u općini Farkaševac.

- Stoga ovo igrali-šte za nas ima veliki

značaj. Bit će to prostor gdje će se djeca moći oku-

pljati i družiti. Zahvala Županiji, posebno županu Kožiću, što nas prate u svakom našem projektu - rekao je načelnik Draganić, do-davši da su pred završetkom još tri, za stanovništvo općine važna projekta - adaptacija društvenih domova u Praščevcu i Zvoniku te objekta na sportskom igralištu u Žabnici.

za poboljšanje standarda života u manjim sredinama. A standard u ovoj općini poboljšat će i skori početak gradnje Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“. Vjerujem

24 Ž K broj 107, svibanj 2017. 25Ž K broj 107, svibanj 2017.ZAŠTITA I SPAŠAVANJE ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

Vatrogasna zajednica Zagre-bačke županije, u suradnji sa Županijom, nagradila je autore najboljih likovnih

i literarnih radova na temu vatro-gastva. S ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite od požara te popu-larizacije vatrogastva među mla-dima, natječaj je organiziran petu godinu zaredom. Na ovogodišnji su pristigla 284 rada iz 31 osmogo-dišnje škole.

- Ovakvi su natječaji od velike važnosti za promociju vatrogastva. Fascinira s koliko srca i duše djeca pišu o vatrogascima. Mnogi od njih bi, unatoč tome što su još mali, že-ljeli sudjelovati u akcijama spaša-vanja. Pokazuju to svojim duhom - komentirao je Stjepan Ptiček,

Natječaj se provodi s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite od požara te popularizacije vatrogastva među mladima

Na području županije djeluje 270 DVD-a udruženih u devet gradskih i 17 općinskih vatrogasnih zajednica te četiri javne vatrogasne postrojbe

NAGRAĐENI AUTORI NAJBOLJIH LIKOVNIH I LITERARNIH RADOVA NA TEMU VATROGASTVA

IZVJEŠTAJNO-IZBORNA SKUPŠTINA VATROGASNE ZAJEDNICE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Uvijek su spremni pomoći

Stjepan Ptiček ponovno izabran za predsjednika

gradu za likovni rad učeni-ka s posebnim potrebama primila je Lucija Mesec iz PŠ Farkaševac (mentor Branko Đanić). Nagrada za najbolji literarni rad uručena je Luciji Ar-nuš, učenici OŠ Josipa Zorića iz Du-gog Sela (mentorica Kada Grdan), u konkurenciji od prvog do četvr-tog razreda, i Sari Bradić, učenici OŠ Dubrava (mentorica Anica Mli-nar), u konkurenciji od petog do osmog razreda.

Najbolji radovi odabrani su i glasovanjem posjetitelja mrežne stranice županijske Vatrogasne zajednice. U konkurenciji učenika

od prvog do četvrtog razreda prvu nagradu za likovni

rad osvojila je Noa Berti-novec iz OŠ Ivana Ben- kovića iz Dugog Sela (mentorica

Sofija Štefanec Klobučar), a za literarni rad Magdalena Dobra, također učenica OŠ Ivana Ben-kovića (mentorica Karolina Ri-gljan). U konkurenciji od petog do osmog razreda za najbolji likovni rad nagrađena je Karla Coha iz OŠ Jakovlje (mentorica Kristina Kra-ljić Pihač), a za najbolji literarni rad Kristijan Bilanović iz OŠ Du-brava (mentorica Anica Mlinar).

Stjepan Ptiček ponovno je iza-bran za predsjednika, a Jo-sip Novosel za zapovjednika

Vatrogasne zajednice Zagrebač-ke županije. Izborno-izvještajna skupština VZZŽ-a održana je u Okešincu (općina Križ), a prisutan je bio i župan Stjepan Kožić.

- Vatrogasci su ponos županije. Kad god zatreba, spremni su po-moći - izjavio je župan, posebno zahvalivši vatrogascima što oku-pljaju mlade ljude.

- To znači da tradicija vatro-

rica - 263, od čega je javna vatrogasna po-

strojba Velike Gorice in-tervenirala 255 puta. Kod

dobrovoljnih društava, na naj-više intervencija, njih 105, bili su članovi DVD-a Sveta Nedelja. DVD Šenkovec je imao 59, a DVD Sveti Ivan Zelina 57 intervencija.

Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije bila je sudomaćin ovogodišnjega, 18. zavjetnog hodočašća hrvatskih vatrogasaca u Nacio-

nalno svetište Majke Božje Bistričke. Vatrogas-ci se na ovaj način, na kraju Mjeseca zaštite od požara, a prije početka protupožarne sezone na priobalju, žele odužiti Majci Božjoj na njezinoj pomoći u njihovim akcijama.

- Pred vatrogasci-ma je najzahtjevnije razdoblje u godini i ovo je, na neki na-čin, duhovna pripre-ma kako bi što lakše odradili protupožar-nu sezonu - rekao je

Željko Popović, načelnik Hrvat-

ske vatrogasne zajednice.

Prije svete mise, koju je predvodio rektor Svetišta Domagoj Matošević, vatrogas-cima-hodočasnicima, uz ostale, obratio se i župan Stjepan Kožić.

- Zajedno ćemo danas moliti Majku Božju da vas čuva u obavljanju vašeg poziva kako bi iz vatrene stihije izašli neoštećeni, baš poput njezinog kipa u velikom požaru prije gotovo 140 go-dina - rekao je župan, dodavši da je doprinos vatrogasaca zajednici neiz-mjeran.

- Vi ste dokaz da vatrogastvo u Hrvat-skoj ima dugu tradiciju, ali i sigurnu bu-dućnost - rekao je.

MJESEC ZAŠTITE OD POŽARA

❛Pred vatrogascima je najzahtjevnije razdoblje u godini i ovo je, na neki način, duhovna priprema kako bi što lakše odradili protupožarnu sezonu - rekao je Željko Popović, načelnik HVZ-a

❛Fascinira s koliko srca i duše djeca pišu o vatrogascima - komentirao je Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Zagrebačke županije

Zavjetno hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj

svetU misU predvOdiO je rektOr

svetišta dOmaGOj matOšević

ÎNagrade najboljima uručili su predsjednik VZ Zagrebačke županije Stjepan Ptiček, zapovjed-nik Zajednice Josip Novosel i župan Stjepan Kožić. - Posebno me dojmilo što djeca kroz svoje radove govore da su vatrogasci njihovi heroji. To je bitna spoznaja, jer ono što vatrogasci čine za sve nas upravo se i može okvalificirati na ovakav način. Uvi-jek su spremni i na pravom mjestu kada to zatreba - rekao je župan.

Kada zatreba, na pravom su mjestu

❱ Lani su vatrogasne postrojbe s područja županije imale 1690 intervencija

gastva ima budućnost - ista-knuo je. Rekao je također da u mjesnim odborima nema aktivnosti u kojoj ne sudjelu-ju ili je ne organiziraju člano-vi dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Na području župani-je djeluje 270 DVD-a udruženih u devet gradskih i 17 općin-skih vatrogasnih za-jednica te četiri javne vatrogasne postrojbe. Prema izvješću Županij-skoga vatrogasnog operativ-nog centra, lani su vatrogasne po-strojbe imale 1690 intervencija. Na najviše njih izašli su vatrogasci Vatrogasne zajednice Velika Go-

izbOrnO-izvještajna

skUpština OdrŽana je U OkešincU (Općina kriŽ)

predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, rekavši da onaj tko želi biti vatrogasac „po-činje s brentačama“, a kasnije se, kroz edukaciju i školovanje, pri-prema i za ozbiljnije vatrogasne aktivnosti.

Prema odabiru stručnoga po-vjerenstva, nagradu za najbolji likovni rad u konkurenciji učeni-

ka od prvog do četvrtog razreda primila je Lana Vodopijevec, učenica OŠ Ksavera Šandora Đalskog iz Svetog Ivana Zeline (mentorica Višnjica Dananić), a u konkuren-ciji učenika od petog do osmog razreda Marija Blažević, učenica OŠ Đure Deželića iz Ivanić-Grada (mentorica Petra Pavlić). Prvu na-

pristiGLa sU 284 rada iz 31

OsmOGOdišnje škOLe

Hodočašće je 18. godinu zaredom organizirala Hrvatska vatrogasna zajednica

2726 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. TURIZAMMANIFESTACIJE

U Zaprešiću je sredi-nom svib-

nja održana 13. županijska izložba cvije-ća. Zbog obno-ve Vršilnice, tradicionalna prostora njezi-na održavanja, izložba je ove godine bila ‘preseljena’ na Trg Ivana Pavla II. Sudjelovalo je 18 proizvođača cvijeća, uglav-nom trajnica i ljetnica, čla-nova Udruge „Maćuhica“.

- Ovom izložbom promo-viramo domaću proizvod-nju. Uvoz stvara probleme, no nadam se da će kvaliteta domaćih proizvoda, ovoga puta cvijeća, biti presudna kod kupaca - otvorivši izlož-bu rekao je župan Stjepan Kožić. Dodao je da Županija proizvođačima cvijeća pripo-maže na razne načine.

- I ovoga trenutka otvoren je natječaj na koji se mogu ja-

viti obiteljska poljo-privredna gospodar-

stva, ali i svi oni koji se bave poljoprivrednom pro-

izvodnjom, te ostvariti poti-caje. Bespovratno smo osigu-rali oko 6 milijuna kuna - re-kao je župan.

Kako se izložba održavala u sklopu manifestacije „Dani Jelačića“, župan je nakon sve-čanosti njezina otvorenja, zajedno s gradonačelnikom Zaprešića Željkom Turkom, položio vijenac ispred grob-nice obitelji Jelačić.

U ZAPREŠIĆU ODRŽANA 13. ŽUPANIJSKA IZLOŽBA CVIJEĆA

I ovakvim se manifestacijama promovira domaća proizvodnjaSudjelovalo je 18 proizvođača, uglavnom trajnica i ljetnica, članova Udruge ‘Maćuhica’

PREDSTAVLJENI MOBILNA BICIKLISTIČKA APLIKACIJA ‘ZG BIKE’ I PROJEKT ‘VISION ONE’

Jedan od najperspektivnijih turističkih proizvoda budućnosti

Cikloturisti su uglavnom osobe više platežne moći koje dnevno, zajedno sa smještajem, troše oko 53 euraCikloturizam je jedan od naj-

perspektivnijih turističkih proizvoda budućnosti. Tije-kom narednih deset godina

predviđa se njegov rast za najma-nje deset posto.

- U Europi je 60 milijuna aktivnih biciklista. To je potencijal koji i mi moramo iskoristiti - za predstav-ljanja mobilne biciklističke apli-kacije “ZG bike“ te projekta „Visi-on One“, rekla je Ružica Rapšerić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. Aplikacija „ZG bike“ obuhvaća tri cikloturi-stičke rute - Savsku rutu (u sklopu koje su Jezerska ruta, Ruta ptica i kornjača te Ruta drvenih mos-tova), Rutu slapova i Zagrebačku rutu. Njihov je autor Dražen Breit-enfeld. Savskom rutom povezan je prostor uz rijeku Savu, od Bregane do Martinske Vesi (granice sa Si-sačko-moslavačkom županijom), Ruta slapova obuhvaća područje Žumberka, dok Zagrebačka ruta prolazi područjem od Zagreba do Velike Gorice.

- Biciklisti žele biti sigurni na ruti kojom prolaze, žele informa-cije o njoj, žele biti u potpunosti

dok biciklisti izletnici troše oko 16 eura.

- Važnu ulogu u razvoju ciklo-turizma imaju i lokalne turističke zajednice. One moraju organi-zirati događanja koja će privući cikloturiste, pojačati promidžbu cikloturizma na svome području,

ali i razvijati nove cikloturistič-ke proizvode koji će pridonijeti atraktivnosti njihovih destinacija i raznolikosti turističkog proizvoda - rekla je Ružica Rašperić.

Projekt „Vision One“ predstavio je Danijel Botić iz tvrtke Vision Team. Radi se o mreži mobilnih

aplikacija kojom su pove-zane aplikacije različitih kategorija interesa, poput primjerice turističke i ga-stro ponude. Kroz apli-kaciju je ‘lansirana’ i je-dinstvena platforma koja, kroz model „Zelena kuća“, potiče potrošnju domaćih proizvoda i usluga. Cilj projekta je umrežavanje dionika u turizmu konti-nentalne Hrvatske.

informirani o onome što na njoj mogu vidjeti. Mobilna aplikacija sama po sebi i nije neka novost, no Zagrebačka županija je jedna od prvih županija koja je krenula s pružanjem takvog vida uslu-ge biciklistima - rekao je Breitenfeld.

Aplikacija „ZG Bike“, osim podataka o bicikli-stičkim rutama, ciklotu-ristima uz ostalo pruža i informacije o smještaju i atrakcijama destinacije kojom prolaze.

Cikloturisti su uglavnom osobe više platežne moći. Dnevno, zajedno sa smje-štajem, troše oko 53 eura,

izLOŽba je OdrŽana

U skLOpU manifestacije ‘dani jeLačića’

ÎU sklopu programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2017., Ministarstvo turizma dodijelilo je Zagrebačkoj županiji bespovratnih 350.000 kuna. Sredstva su namije-njena za izradu Operativnog plana razvoja cikloturizma te uređenje biciklističkih staza, izradu web apli-kacija i biciklističkih karata. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s mi-nistrom turizma Garijem Capellijem potpisao je (tada) zamjenik župana Rudolf Vujević. Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije, rekla je tom prigodom da se Operativnim planom planira povezati postojeća Cikloturistička ruta Zagrebačke žu-panije (koju je 2011. trasirala Regio-nalna razvojna agencija Zagrebačke županije) sa susjednom Slovenijom te drugim hrvatskim županijama.

ÎProšle je godine Turistička zajednica Zagrebačke županije, u devet gradova i tri općine, postavila 12 servisnih stanica za bicikle. Želja je projekt nastaviti i u ovoj godini, pa je on prijavljen na javni poziv Hr-vatske turističke zajednice. Dobije li potporu, na prostoru županije bi se postavile tzv. solarne servisne stani-ce, s više funkcija. Osim što bi se na njima mogao obaviti osnovni servis, mogao bi se napuniti i mobitel ili baterija prijenosnog računala.

ÎVjerujem da će nove tehnolo-gije pridonijeti i razvoju turizma. Oduvijek smo razmišljali da je turizam jedna od bitnih gospodarskih grana županije. Hrvatska je turistička zemlja, ali potpunom turističkom destinacijom postat će tek onda kada značajnije bude razvijen i kontinen-talni turizam - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da se županijska ulaga-nja u turizam vraćaju kroz povećanje broja dolazaka i noćenja gostiju. Uz prirodne i kulturne ljepote, vinske ceste, cestu sira..., niz je i drugih desti-nacija koje cikloturisti mogu posjetiti u našoj županiji - rekao je župan.

Operativni plan razvoja cikloturizma

Servisne stanice

Ubrzati razvoj kontinentalnog turizma

❱ U Europi ima oko 60 milijuna aktivnih biciklista

❱ Županija je uključena u projekt Greenway koji predviđa gradnju bicikli-stičke staze (biciklističkog autoputa) po savskom nasipu - od granice sa Sloveni-jom do Lijevog Dubrovčaka❱ Dosad je TZ Zagre-

bačke županije izdala 13 karata biciklističkih staza, u ukupnoj duljini od 1317 kilometara

Dražen Breitenfeld i mr. sc. Ružica Rašperić

2928 Ž K Ž K broj 107, svibanj 2017. broj 107, svibanj 2017. POLJOPRIVREDA

NA SEOSKOM IMANJU KEZELE U IVANIĆ-GRADU ODRŽANO 15. POTROŠAČKO OCJENJIVANJE SORATA JAGODA

Albion ponovno najukusnija jagodaU SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

POLJOPRIVREDA

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je krajem ožujka odluku kojom se određuje način obavljanja veterinarskog pregleda na gospodarstvu u 2017., sukladno Pravilniku o veterinarskim pregle-

dima živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdravstvenom stanju u mjestu podrijetla životinje, kao i način postupanja u slučajevima kada gospodarstva ne ispunjavaju uvjete za obavljanje veterinarskog pregleda. TKO OBAVLJA VETERINARSKI PREGLED GOSPODARSTVA (VPG)? Ovlaštene veterinarske organizacije kojima su dodijeljene javne ovlasti dužne su postupati po ovoj odluci. Veterinarski pregled gospodarstva obavit će ovlašteni veterinari nadležnih veterinarskih organizacija.

KOJA GOSPODARSTVA PODLIJEžU VPG-u?Veterinarski pregled obavlja se: ► na svim gospodarstvima koja drže goveda► na svim gospodarstvima koja drže pet i više svinja► na svim gospodarstvima koja drže pet i više ovaca i koza► na svim gospodarstvima koja drže 250 i više peradi► na svim gospodarstvima koja drže kopitare► na svim gospodarstvima koja su registrirana, a

na kojima nije nikada obavljen veterinarski pregled gospodarstva

KOJA GOSPODARSTVA NE PODLIJEžU VPG-u?Veterinarskom pregledu ne podliježu gospo-darstva na kojima, u bazi podataka Jedinstvenog registra domaćih životinja, nije evidentirana niti jedna kategorija gore navedenih životinja te na kojima se:► drži samo jedna svinja► drži manje od 250 komada peradi i s kojih se ni perad ni jaja ne stavlja-

ju u promet

Utvrđeno stanje tijekom VPG-a ovlašteni veterinar evidentira na obrascu i u elektronskom obliku u aplikaciji. Ukoliko gospodarstvo nije registri-rano, veterinar će ispuniti „Nalog za upis farme“ na temelju kojega će se u HPA registrirati farma. Kada gospodarstvo više ne ispunjava uvjete za obavljanje VPG-a, utvrđuje se brojno stanje životinja na gospodarstvu, ažuriraju podaci u Registru farmi i unosi podatak u aplikaciju - „gospo-darstvo nema uvjete za pregled“. Kada gospodarstvo ne drži više životinje i neće ih držati, ovlašteni veterinar unosi podatke o neaktivnom gospo-darstvu u Registar farmi, a potpisanu izjavu posjednika i pripadajuću identifikacijsku karticu gospodarstva dostavlja u HPA. Sve nesukladnosti u odnosu na broj životinja i njihovo označavanje upisuju se u aplikaciju i dostavljaju nadležnom veterinarskom inspektoru na daljnje postupanje.Po završetku VPG-a ovlašteni veterinar ispunjava propisani obrazac i daje ga na uvid i potpis posjedniku. U slučajevima kada je gospodarstvo u odnosu na bilo koji dio ocijenjeno kao „nezadovoljavajuće“ ili „djelo-mično zadovoljavajuće“, ovlašteni veterinar je dužan usmeno i pismeno upoznati posjednika na koji način ispraviti utvrđene nedostatke.Veterinarski pregledi su počeli 15. travnja i potrajat će do 22. prosinca ove godine.

Veterinarski pregled na gospodarstvu Sorta jagode Albion ponovno

je (baš kao i lani) najviše dojmila nepca ocjenjiva-ča-potrošača na jubi-

larnom 15. ocjenjivanju sorata jagode što ih u okolici Zagreba uzgajaju članovi Udruge proizvo-đača jagoda Za-grebačke županije

Iza Albiona smjestile su se sorte Miss i Premy

Ocijenjena je veLičina, ObLik i bOja, čvrstOća,

tekstUra i sOčnOst, OdnOs šećera i kiseLina

te arOma i pUnOća OkUsa jaGOde

preGLedi sU pOčeLi 15. travnja

i pOtrajat će dO 22. prOsinca Ove

GOdine

„Jagodni prsten“ i Udruge uz-gajatelja jagoda grada Zagreba. Albion je stalnorađajuća ili sorta

neutralnog dana, što znači da plodove daje od proljeća

do kasne jeseni. Se-lekcionirana je prije dvadesetak godina u Americi (Univer-sity of California). Žarko je crvene

boje, dobra mirisa i okusa. - Kao potrošači, vi-

zualna smo bića i če-sto proizvod kupuje-mo ‘na izgled’. No, ako izgled nema sadržaja, teško da ćemo takav proizvod ponovno kupiti. Stoga su kod ovakvih ocjenjivanja vrlo bitna unutarnja svojstva: okus, aroma,

❛Lovni turizam je neopravdano zapostavljen i

stoga se odvija u ‘sivoj zoni’ - rekao je Marinko Šebečić, predsjednik LS Zagrebačke županije

ÎZahvaljujući potrošačkom ocjenji-vanju, proizvođači dobiju saznanje u kojem smjeru razvijati daljnju proizvodnju i sortiment. Naravno, moraju nastaviti i s ulaganjem u tehnologiju i proširenje znanja - rekla je Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu Zagrebačke županije. Nastojeći dodatno afirmirati proizvo-đače, Županija je članovima Udruge „Jagodni prsten“ financirala analizu plodova jagode temeljenu na Uredbi o maksimalnim razinama ostatka pesticida u ili na hrani. Svi su uzorci, prema ispitanim parametrima, bili sukladni ovoj Uredbi te su dobili cer-tifikat „Jagode potvrđene kvalitete“. - Ovime se dodatno dokazuje kvaliteta jagode uzgojene na prostru Zagrebačke županije - rekla je pročel-nica Županac.

Dobili certifikat ‘Jagode potvrđene kvalitete’

❱Proizvođači 'Jagodnog prstena' ove godine imaju od 40 do 70 posto manje uroda. Razlog su niske zimske temperature (zbog čega je izraslo manje cvjetnih stapki) te mraz u vrijeme najveće cvatnje

U Zaprešiću je održana redo-vita sjednica Skupštine Lovačkoga saveza Zagre-

bačke županije. Podnesena su izvješća o radu Saveza i mate-rijalno-financijskom poslovanju u 2016. godini. Sjednici je, uz ostale, prisustvovao župan Stje-pan Kožić.

- Lovci su čuvari prirode, pri-je svega šuma, i s njima imamo izuzetno dobru suradnju. Go-dišnje za njihove redovite aktiv-nosti, za unos divljači u lovišta i nabavu opreme izdvajamo iz proračuna oko milijun kuna - rekao je župan, pozvavši lovce da u sinergiji sa Županijom pri-premaju projekte koji se mogu financirati sredstvima EU fon-dova.

Na prostoru županije djeluje 85 lovačkih udruga s oko 3400 lovaca.

- Iako su naša lovišta u geo-

Traminac Stjepana Đurinskog iz Hruševca Kupljenskog, izbor prosušenih bobica, berba

2015., sveukupni je šampion ovo-godišnjega, 14. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije. Završnica ocjenjivanja održana je sredinom svibnja na gospodarstvu Branka Čegeca u Svetom Ivanu Zelini.

Traminac Stjepana Đurinskog ponio je šampionsku titulu u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom šećera, sauvignon OPG-a Puhelek Purek iz Svetog Ivana Zeline, berba 2016., šampion je u kategoriji bijelih mirnih suhih vina, a traminac Josipa Rajako-vića iz Krašića, izbor prosušenih bobica, berba 2016., u kategoriji vina iz posljednje godine berbe.

Mješavina crnih sorata Vinarije Voštinić Klasnić iz Ivanić-Gra-da, berba 2016., šampionsko je vino u kategoriji ružičastih i cr-nih mirnih vina, pjenušac Josipa Rajakovića, berba 2015., u kate-goriji pjenušavih vina, a aroma-tizirano vino Mate Vrbanića iz Ivanić-Grada, berba 2013., u ka-tegoriji specijalnih vina.

Ukupno su ocijenjena 122 vina.

ODRŽANA SJEDNICA SKUPŠTINE LOVAČKOGA SAVEZA ZAGREBAČKE ŽUPANIJEZAVRŠNICA ŽUPANIJSKOG OCJENJIVANJA VINA

Stabilan fond divljačiNajbolji je traminac Stjepana Đurinskog Lovci su pozvani da u sinergiji sa Županijom

pripremaju projekte koji bi se mogli financirati sredstvima EU fondovaOcijenjena su 122 vina te su dodijeljene dvije velike

zlatne medalje, 52 zlatne, 56 srebrnih i 9 brončanih

sočnost i tekstura jagode - ispri-čao je Boris Duralija, izvanredni profesor na zagrebačkom Agro-nomskom fakultetu (Zavod za voćarstvo), voditelj ocjenjiva-nja. Rekao je da je Albion sorta br. 1 za uzgoj tijekom ljeta, u turističkoj sezoni, u zaštićenim prostorima... Uzgaja se sve do prosinca.

Ocjenjivanje sorata jagode, na seoskom imanju Kezele u Iva-nić-Gradu, organizirala je, tradi-cionalno, Zagrebačka županija. Ukupno je ocijenjeno 14 sorata. Iza Albiona smjestile su se sorte Miss i Premy. Miss je rana sorta jagode koja je prije dvadesetak

godina u nas bila najza-stupljenija u plaste-ničkoj pro-

izvodnji, dok je Premy nova sorta u

našim jagodnjacima.

grafski dosta ne-povoljnom polo-žaju, manje-više u

okruženju urbanih sredina, fond divljači

je stabilan i dosta visok. U lovištima obitavaju gotovo sve vrste divljači, od prepelice do medvjeda - rekao je Marinko Šebečić, predsjednik LS Zagre-bačke županije. Govoreći o lov-nom turizmu, naglasio je da je on neopravdano zapostavljen i da se stoga odvija u ‘sivoj zoni’.

- No, za takvo stanje nisu kri-vi lovci, nego zakonodavac koji lovni turizam još uvijek nije us-pio zakonski posložiti - rekao je Šebečić.

na prOstOrU ŽUpanije djeLUje 85 LOvačkih UdrUGa s

OkO 3400 LOvaca

31Ž K broj 107, svibanj 2017.30 Ž K broj 107, svibanj 2017. ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: X / Broj: 107, svibanj 2017.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Na stadionu Hrvatskoga aka-demskog atletskog kluba „Mladost“ u Zagrebu odr-

žano je natjecanje u atletici za učenike osnovnih i srednjih ško-la Zagrebačke županije. Sudjelo-valo je 530 učenika podijeljenih u tri kategorije - kategoriji petih i šestih, te sedmih i osmih ra-zreda osnovne škole i kategoriji srednjoškolaca. Natjecali su se u trčanju, skoku u dalj, skoku u

vis, bacanju kugle i bacanju vorteksa. Natjecanje je organizi-rao Županijski školski sportski savez, provo-ditelj je bila OŠ Bogu-mila Tonija iz Samobo-ra, a otvorio ga je župan Stjepan Kožić.

- Atletičarom se ne postaje preko noći. Da bi se postigli rezultati, tre-

Mladi sportaši trčali, bacali kuglu, skakali u vis i dalj...

NA STADIONU HAAK 'MLADOST' U ZAGREBU ODRŽANO ŽUPANIJSKO NATJECANJE U ATLETICI

Pedesetak zadrugara, članova 17 uče-ničkih zadruga s prostora župani-je, zajedno sa svojim nastavnicima, boravilo je u Makedoniji. Domaćin

zadrugarima, u sklopu projekta međuna-rodne suradnje učeničkih zadruga, bilo je Makedonsko-hrvatsko društvo iz Tetova. Posjet je realiziran u suradnji s profesorom Vedranom Iskrom koji u Skopju, Tetovu, Bi-toli i Kumanovu predaje hrvatski jezik djeci iseljenih Hrvata.

Zadrugari su makedonskim prijateljima pokazali tehniku slikanja na svili i izrade na-kita, a domaćini su, kroz priredbu, pokazali

MEĐUNARODNA SURADNJA UČENIČKIH ZADRUGA

Zadrugari boravili u Makedoniji

Crni Drim, Popovu Šapku i Tetovo.- Uspješno smo završili još jedan projekt

Međunarodne suradnje učeničkih zadruga Zagrebačke županije kroz koji smo stekli nova znanja, spoznaje, vještine i, najvažnije od svega, nova prijateljstva - po povratku je komentirala Darinka Balen, tajnica Podruž-nice učeničkih zadruga Zagrebačke županije.

Park-šuma Tepec-Palačnik-Stražnikpodručje park-šume tepec-palačnik-stražnik, ukupne površine 350,15 ha, zaštićeno je 1970. godine. sastoji se od tri dijela: šume tepec - gdje se nalaze ostaci staroga grada samobora, koji potječe iz 13. sto-ljeća, i anindol (nazvan po kapelici sv. ane), omiljeno šetalište samoboraca, zatim palačnika - prirodne šume bukve s ponešto crnogorice, te sunčanog straž-

nika koji je pod kulturom crnog bora. navedeni šumski predjeli prepoznatljiva su krajobra-zna cjelina grada samobora. anindol je oduvijek važan za samoborce. tu je pjesnik marko vukasović napisao omiljenu pjesmu „kod kapele svete ane“, tu su šetali i neki od najpoznatijih književni-ka - preradović, vraz, šenoa, matoš, a i dio legendarnog

filma kreše Golika „tko pjeva, zlo ne misli“ sni-mljen je u anin-perivoju.

Kako bi mladima olakšala bavljenje sportom, Županija osjetno ulaže u školske sportske objekte, posebno gradnju sportskih dvorana

ba uložiti puno truda i znoja. A trebaju i kvalitetni treneri koji svoje slobodno vrijeme, svoje znanje ulažu u mlade - rekao je župan, dodavši da Županija, kako bi olakšala mladima bav-ljenje sportom, ulaže u škol-ske sportske objekte, posebno gradnju sportskih dvorana.

sUdjeLOvaLO je 530 Učenika

OsnOvnih i srednjih škOLa

Domaćin zadrugarima bilo je Makedonsko-hrvatsko društvo iz Tetova

znanje hrvatskog jezika. Za borav-ka u Makedoniji zadrugari su obišli Skopje, Ohrid, Sv. Naum, izvor rijeke

Dan učeničkih zadrugaDan učeničkih zadruga Zagrebačke županije ove je godine obilježen u Jastrebarskom. Na središnjem gradskom trgu, ukrasne i uporabne predmete izložili su članovi 22 zadruge. - Slavimo mali jubilej, jer ovo je 5. dan učeničkih zadruga naše županije. Jedini smo u RH koji ga obi-lježavamo, a s ciljem da se građanima, ovoga puta Jastrebarskoga, pokaže ono što djeca rade tijekom godine - komentirala je Darinka Balen, tajnica Podružnice učeničkih zadruga Zagrebačke županije. Ispred grada domaćina zadrugare je pozdravio gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel. - Zadrugarstvo u jaskanskoj školi i općenito u jaskanskome kraju ima dugu povijest. Drago mi je da se ta tradicija nastavlja. Djeca uključena u rad učeničkih zadruga kroz odrastanje se pripremaju za ono što će možda postati sastavni dio njihova života - rekao je Novosel. Vjeran Štublin, pročelnik za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije, posebno je zahvalio voditeljima zadruga i svima koji rade s djecom. Rekao je da Županija uz učeničko zadrugarstvo čvrsto stoji već deset godina. - S novim tehnologijama ste na „ti“, ali ono što ćete naučiti u zadrugama vrijednosti su koje će vam u životu donijeti puno toga dobroga - zadrugarima je poručio Štublin. Rekao je da je koncept učeničkog zadrugarstva u današnje vrijeme iznimno vrijedan, jer kroz njega se djeca, od najmanjih nogu, uče i nekim zaboravljenim vještinama, a uče i kako poslovati i kako je to biti poduzetnik.