Poput JFK-ovog sputanja ljudske posade na Mjesec! Lyndon H. LaRouche, mlai 27. rujna 2006. Objavljivanje Izotopske ekonomije dr. Jonathana Tennenbauma u izdanju revije Executive Intelligence Review (EIR) u svesku 33, br. 40, namijenjeno je kao pomagalo vladama Euroazije i drugima u njihovim pripremama za diskusiju koja e se odrati u skoroj web-konferenciji u Washingtonu i Berlinu 31. listopada. Iako mnogi dravnici i drugi vani utjecajni ljudi ne moraju biti strunjaci u ovim odreenim podrujima nuklearne fizike, mjere iji opi pregled dr. Tennenbaum daje u svom lanku, moraju se postaviti na meunarodni dnevni red za hitno usvajanje i program rada.

U svjetlu injenice da se sadanji svjetski monetarno-financijski sustav i institucije s njim u rodu ve nalaze u klopki ubrzanog procesa raspada, hitno je da se prave vane alternative jasno postave sada u sredite diskusije. Ovaj prijedlog ima

nakanu mogueg usvajanja kao smjernice politike. U tu svrhu trebalo bi ga prepoznati kao klju organiziranja trajne dugorone zamjene i obnove od neizbjeivog ranog raspada sadanjeg globalnog sustava. Pitanje ovdje, kao to sam isticao u ranijim pisanim i usmenim predstavkama koje sam podnosio raznoraznom slubenom i drugom sluateljstvu, lei u tome to sve bra stopa kojom ovjeanstvo troi mineralne i srodne sirovine biosfere naeg planeta zahtijeva da se okrenemo prema novoj dimenziji pristupa uporabe i nadopune odreenih depozita, kao to su pitka voda i drugi minerali planetarne biosfere. Nastojanje regulacije uporabe pretpostavljene fiksne zalihe bitnih takozvanih prirodnih resursa, lana je i sada opasna doktrina. Umjesto gledanja na vane sirovine planeta kao da su fiksna cjelovitost, mi moramo sad uzeti na sebe odgovornost ovjekova stvaranja novih resursa koji e biti vie nego dostatni za odravanje rastueg svjetskog puanstva na stalno boljem standardu fizikog prinosa po glavi i osobnoj potronji.

Lansiranje rakete Apollo 16 16. travnja 1972. usmjerene na Mjesec. Izazov istraivanja Sun-evog sustava s ljudskom posadom jo uvijek je pred nama, zajedno s hitnom potrebom razvoja Izotopske ekonomije ovdje na Zemlji.

Lansiranje rakete Apollo 16 16. travnja 1972. usmjerene na Mjesec. Izazov istraivanja Sun-evog sustava s ljudskom posadom jo uvijek je pred nama, zajedno s hitnom potrebom razvoja Izotopske ekonomije ovdje na Zemlji.

Kao to dr. Tennenbaum razlae u svom radu, kategorije tehnologija dovoljnih zadovoljenju potonje potrebe u predvidivoj budunosti ovjeanstva, ve su poznate. Poanta je da moramo uvrstiti tu mogunost preobraenja odlike znanstvenog i drugog odgovarajueg ivota, koju moramo uvrsti-ti kao zamjenu beznadno bankrotiranom ivotu ovjeanstva zadnjih desetljea. Objava izvjea dr. Tennenbauma u ovom izdanju EIRa ima namjeru posluiti kao pravovremeni savjet dravama ije e ugledne osobe nazoiti LaRouche PAC web-konferenciji 31. listopada 2006. iz Berlina i Washingtona.

1

Sveobuhvatna Izotopska ekonomija kao glavna goapodarska grana zahtjevat e razvoj kontrolirane termonuklearne fuzijske energije. Na slici, Joint European Torus (JET) [Zajedniki europski prsten], eksperimentalni reaktor koji je proizveo preko 16 MW snage 1997. Znaajan napredak se nastavlja u raznim usporednim fuzijskim nastojanjima.

Sveobuhvatna Izotopska ekonomija kao glavna goapodarska grana zahtjevat e razvoj kontrolirane termonuklearne fuzijske energije. Na slici, Joint European Torus (JET) [Zajedniki europski prsten], eksperimentalni reaktor koji je proizveo preko 16 MW snage 1997. Znaajan napredak se nastavlja u

znim usporednim fuzijskim nastojanjima.ra

IZOTOPSKA EKONOMIJA Dr. Jonathan Tennenbaum

Prolog Predmet ovog eseja odsudni je sastojak gospodarske mobilizacije, koja se mora pokrenuti u neposrednoj budunosti ako elimo spasiti svijet od fizike i socio-politike propasti ija je jaina usporediva u globalnim razmjerima s dogaajima u Europi u razdoblju koje je dovelo do provale Crne smrti u 14. stoljeu. Ovdje obraujemo bitni problem kako nad-vladati posljedice divljakog unitenja visokokvalificiranih strunih, industrij-skih i znanstveno tehnolokih sposob-nosti, pad razine kolskog obrazova-nja, pad vjetine i spoznajnih moi radne snage, koji je nastao u vodeim industrijskim dra-vama na Istoku i Zapadu uslijed poli-tikih mjera zadnjih desetljea, mjera globalizacije, dere-gulacije, privatiza-cije, ok-terapije i poslije-industrijskog drutva. Svaki ozbiljni program gospodarske mobilizacije i obnove mora uzeti u obzir injenicu da se najvee, organski meusobno povezano spremite najviih razina znanstvenih istraivanja, tehnikih i napredno tehnikih kadrova i industrijskih sposobnosti na ovom planetu nalazi na i oko sektora nuklearne energije SADa, Rusije, Ukrajine, Japana, Njemake, Francuske, Indije, Kine, June Afrike, Argentine, Brazila i nekih drugih, te u podrujima astrofizike, svemirske tehno-logije, geologije, biomedicine, povezano najvie s istraivanjima i primjenom nuklearne fizike. Upravo zbog same prirode nuklearne znanosti, njenim

korijenima i prolosti, te potrebama svijeta u dolazeih 50 godina, mobilizacija svjetskog nuklearnog sektora, kao prethodnice i pogonskog stroja ope gospodarske mobilizacije vodeih svjetskih nacija mora uzeti tono odreen oblik. Nakon diskusija s Lyndonom LaRouche-em, sa S. Subotinom iz Kuratovog Instituta i F. Gareevim iz Udruenog Instituta za nuklearna istraivanja u Dubni, odabrao

sam to nazvati Izotopska ekonomija.

* * * Pred po prilici jedno stoljee eksperimentalno je dokazano, da prirodno nastali kemijski elementi, iji je pravilni harmoniki red Dimitri Mendeljejev sjedinio u svom periodikom sustavu, nisu homogena tijela, nego radije mjeavina izrazitih vrsta atomaizotopakoji imaju gotovo isto kemijsko ponaanje ali potpuno razliita fizika svojstva. Istraivanje te nove dimenzionalnosti periodikog sustava i procesa pretvorbe atoma na kojima ona poiva, dovelo je naposljetku do otkria fuzije, fisije i drugih nuklearnih

2

reakcija, do ostvarenja prve nuklearne fisijske lanane reakcije i prvog atomskog oruja tijekom 2. svjetskog rata. Tvorba tih naprava ovisila je o razdvajanju istog izotopa U-235 iz prirodno nastalog uranija, i o umjetnom stvaranju, u nuklearnim reaktorima, prvih nekoliko kilograma plutonija-239: vrste atoma koji do tada nisu praktiki postojali u Zemljinom prirodnom okruju. Danas, ezdesetak godina nakon prve nuklearne reakcije uzrokovane ovjekovim djelovanjem, proizvodnja irokih razmjera energije iz nuklearne fisijske reakcije postala je stvarnost u 30 zemalja oko svijeta. Poznato je priblino 3000 razliitih izotopa, veina od njih umjetno stvorena, a preko dvije stotine su trenutno u komercijalnoj uporabi. Moderna zdrav-stvena skrb, i nebrojene druge kljune djelatnosti modernog drutva, bile bi nezamislive bez dnevne uporabe stotinjak radioaktivnih izotopa, proizvedenih u nuklearnim reaktorima i ubrzivaima estica. U meuvremenu tvorba nuklear-nog oruja stubokom je promijenila lice povijesti, oblikujui itavu eru takozvanog hladnog rata i stvorivi prilike, gdje bi pokretanje velikih ratovanja u obliku znanom sve do 2. svjetskog rata ustvari predstavljalo in samoubojstva. Zasigurno vrlo mali broj visoko kolovanih osoba danas su sasvim svjesni opsega do kojeg su na sadanji svijet oblikovale posljedice to su se poetno pojavile kao infinitezimalne nijanse u ponaanju kemijskih elemenata. No ipak, posljedice onog to je pokrenulo otkrie zraenja i izotopa, izraslih iz Mendeljejevog keplerskog poimanja periodikog sustava, idu ak i dalje, daleko iznad svega to je svijet dosad vidio. Kao to su Vladimir Vernadski i drugi raspoznali ve sto godina ranije, otkrie novih dinamikih zakonitosti, koje prekorauju kemiju periodikog sustava i koje su blisko povezane s poetcima naeg Sunevog sustava i samih elemenata, imalo je znaenje pokretanja temeljne revolucije u svim vidovima ovjekova odnosa prema Prirodi. Znanost je uruila u ljudske ruke novu mo: mo stvaranja vatre milijun puta koncentriranije od procesa kemijskog sagorijevanja, glavne osnovice ljudskog civiliziranog postojanja od legedarnog Prometejevog dara. [Nova mo] Dostatna je poslati veliki brod dvadeset puta oko Zemlje s 55 kg goriva. Dostatna, u naelu,

podrati uspjeno i rastue ljudsko puanstvo mnogo puta vee od postojeeg danas. Isto tako i mo ostvariti na Zemlji fizike uvjete, koji se inae mogu nai samo meu zvijezdama i sreditima galaksija, mo koja otvara put u ne tako dalekoj budunosti proirenju ljudskog djelovanja diljem nutarnjih podruja Sunevog sustava, a u konanici i izvan. ovjekova poetna vjetina uporabe moi pretvorbe kemijskih elemenata i tvorbe novih stanja materije koja nije prije postojala na Zemlji a moda ak ni u svemiru u cjelini, prikazuje jo jednom da ivimo u svijetu Platona a ne Aristotela. To je svemir u kojem procesi su prvenstveni, u kojem stalna na tom svijetu samo mijena jest, i u kojem, kad radimo sa stvarima kao atomi i takozvanim elementarnim esticama, moramo neprestano govoriti, ne o ovom nego stoga (kao to je Platon napisao u Timeju vidi citat kasnije). Vie od svakog prijanjeg faznog stanja ovjekove fizike ekonomije, nastanak ovog to zovem izotopsko gospodarstvo oznauje prilike u kojima se drutvena praksa neophodno mora usmjeriti prema istinskim idejama: pronalaljivim, univerzalnim zakonitostima koje upravljaju promjenom i razvojem svemira, a ne prvenstveno osjetilnim predmetima. To znai kraj empirizma i materijalizma. Takva revolucija donosi velike stvari od politiki dubljeg smisla. Njeno ostvarenje je oito nespojivo s daljnjim podnoenjem iracionalnog, oligarhijskog ustroja drutva, u kojem su bitne odluke, koje utjeu na budunost nacija i sudbinu ovjeanstva u cjelini, podlone hirovima siunog broja utjecajnih obitelji, dok ogromna veina ovjeanstva ivi u neznanju i servilnosti. Revolucija, koju je Vernadski najavio kao dolazak noosfere, i koju je vidio kao nerazdvojivu od budue ere nu