Poqoprivrednom sektoru treba pomo}i

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org19. avg. 2015. godine

Mirko [arovi} ka`e da }epomo}i Bijeqini sa pozicije minis-tra spoqne trgovine i ekonomskih

odnosa, prvenstveno u sektoru poqo-privrede, ekonomije i privrede.

- Ve} su u~iweni odre|eni koraci,posebno kada je u pitawu podizawe

standarda na{ih proizvoda, izvoz uzahtjevne zemqe, kao {to je EU ineke tre}e zemqe, Rusija i Turska,aposebno zemqe CEFTE, rekao je[arovi}. Prema wegovim rije~ima,u Turskoj bi trebalo da bude dogov-oren dugoro~niji izvoz mesa u ovuzemqu od 15 hiqada tona.

- Jedan od velikih pogona je upravou Bijeqini. Nadam se da }e topomo}i da vi{estruko pove}amona{ izvoz sa ovim proizvodom,rekao je [arovi} i dodao da daje sveod sebe da se na jesen za poqo-privrednike obezbijedi plavidizel. On je izrazio nadu da }eVlada RS i Ministarstvo poqo-privrede, vodoprivrede i {umarst-

va RS, i pored pote{ko}a, uspjetida prona|u odgovaraju}a buxetskasredstva kako bi se pomoglo poqo-privrednicima i nadoknadilienormni gubici koje trpe poqo-privrednici u Semberiji i RS.Prema wegovim rije~ima, poqo-privrednici su nezadovoqni, jerjo{ nisu u~iweni odre|eni koraci utom pravcu.

- O~igledno je da je novca jakomalo. Ipak sam optimi-sta da }e onikoji o tome odlu~uju prepoznatipotrebu da se pomogne, posebnopoqoprivrednom sektoru koji jeovog qeta pretrpio najvi{e {tete,istakao je [arovi}.

MIRKO [AROVI], MINISTAR SPOQNE TRGOVINE BIH

Tra`imo novu procjenu {tete od Vlade RS

Od Vlade Republike Srpsketra`imo potpuno novu informaci-ju o razmjerama {teta koje je poqo-

privredi u Semberiji i cijelojRepublici Srpskoj donijela ovogo-

di{wa su{a, ka`e Mile Pej~i},na~elnik Odjeqewa za privredu ipoqoprivredu. On nagla{ava da sesituacija iz dana u dan mijewa i dasu sada {tete na kukuruzu i drugimpoqoprivrednim kulturama punove}e nego {to su bile prije sedamili deset dana, kada je VladaRepublike Srpske iza{la u javnostsa procjenom {tete od 30 do 40odsto.

-[tete na kukuruzu sada iznose od60 do 80 odsto. Tra`imo od Vlade RSkonkretna rje{ewa u vidu olak{icaprilikom nabavke sjemenskog isadnog materijala, goriva i drugog

repromaterijala za jesewu sjetvu.Kada bi Vlada RS proglasila su{ukao elementarnu nepogodu, ondabismo i imali konkretne poteze imjere, ka`e Pej~i}, isti~u}i da se udr`avama regiona puno ozbiqnijepristupa sanirawu nastalih {tetaod ovogodi{we su{e.

On isti~e da kukuruz treba progl-asiti za strate{ku `itaricu, jer sena kukuruzu bazira proizvodwasto~ne hrane, bez koje se ne mo`egovoriti ni o razvoju sto~arstva iproizvodwi mlijeka u RepubliciSrpskoj i Bosni i Hercegovini.

2 GRAD BIJEQINA POSLOVNI BILTEN

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org19. avg. 2015. godine

POQOPRIVREDA SEMBERIJE OPET TRPI VELIKE [TETE

Seqaci u o~aju, su{a obrala rod

Od ogromnih {teta spa{ene susamo one parcele koje se navodwava-ju, ali u odnosu na 30.000 hektarakoliko je ovog proqe}a zasijano uSemberiji, povr{ine koje se navod-

wavaju nalaze se na nivou sta-tisti~ke gre{ke. Po{to meteo-rolozi najavquju da ozbiqnijih

padavina ne}e biti do oktobra, jasnoje da }e ovo biti mo`da i najte`agodina za semberske seqake, pogoto-vo one koji su u maju i avgustu pro{legodine pretrpjeli {tete i od katas-

trofalnih poplava.- Stalno o~ekujemo da }e na-{i

poqoprivrednici najzad imati "nor-malnu" godinu, a nade se brzoizjalove. Poplave, su{a, grad, opetpoplave, pa ponovo su{a i takoukrug. Kada su nas pro{le godinepogodile katastrofalne poplavemislili smo da ne mo`e biti gore,ali sada smo izlo`eni velikim{tetama zbog su{e. Ne bih `elio dabudem pogre{no shva}en, ali realnoje da }e su{a nanijeti mnogo ve}eprobleme poqoprivredi nego {to suto u~inile poplave. Nakon poplavekoja je, ipak, zahvatila ograni~enidio Semberije bilo je mogu}e presi-jati neke povr{ine i ubla`iti

{tetu, a stizala je i humanitarnapomo}. Su{a je zahvatila ~itavopodru~je Semberije i prakti~no jenemogu}e boriti se protiv wenihposqedica, ka`e Jovan Gaji}, pred-

sjednik gradske Komisije za poqo-privredu i selo. Najve}i problem su{tete na kukuruzu koji je zasijan naoko 24.000 hektara i vode}a je poqo-privredna kultura u Semberiji nesamo po tome, nego i zbog zna~aja zasto~arsku proizvodwu i ukupnoekonomsko funkcionisawe poqo-privrednih doma}instava.

Situacija je katastrofalna i odkukuruza gotovo da nema ni{ta,izjavio je za novinsku agenciju"SRNA" Bo{ko Radi}, predsjednikSkup{tine Udru`ewa poqoprivred-nih proizvo|a~a sela Semberija.

-Kukuruz je ve} odavno "sazrio" imogao bi da se bere, ali samo tamogdje nije uni{ten. Situacija je katas-trofalna i ve}ina poqoprivrednikaima}e na kukuruzu totalnu {tetu.Spa{ene su samo povr{ine koje sunavodwavane, ali to je znemarqivprocenat na ukupne povr{ine, tvrdiRadi}.

Uni{ten rod kukuruza donio je ipove}awe cijena ove `itarice sa 26na 45 maraka po metri~koj centi, satendencijom daqeg rasta. Po{toRobne rezerve RS ve} godinama pos-toje samo na papiru i ne inter-veni{u pri poreme}aju tr`i{ta

Mada dugoro~ne meteorolo{ke prognoze nisu uvijek pouzdane,metereolozi predvi|aju da obilnijih padavina koje bi mogle kolikotoliko pomo}i usjevima, ne}e biti ni u avgustu ni u septembru mjese-cu. A i iskustvo iz posqedwe dvije decenije nas u~i da su su{niperiodi u Semberiji sve du`i, a temperature sve ve}e. Da li je upitawu promjena klime ili lo{ ~ovjekov uticaj na atmosferu i ukup-nu `ivotnu sredinu, mo`da u ovom trenutku nije toliko ni va`no.

Nepouzdana prognoza

O~igledno je da je novcajako malo. Ipak sam opti-mista da }e oni koji o tomeodlu~uju prepoznati potre-bu da se pomogne poqo-privrednom sektoru koji jeovog qeta pretrpio najvi{e{tete, istakao je [arovi}.

Malo novca zaselo

Pro{le godine velike poplave, ove su{a koja traje ve} puna tri mjeseca obrali su rodkukuruza i ve}ine ostalih usjeva zasijanih ovog proqe}a

Vlada Republike Srpskeprocijenila je prije neko-liko dana da su {tete napoqoprivredi od ovogodi{wesu{e dostigle iznos od 156miliona konvertibilnih maraka.S obzirom na ukupnu ekono-msku situaciju u RS te{ko jeo~ekivati neku drasti~nijupomo} ugro`enim seqacima.Bilo bi dobro da ne postanuopravdawe vlastima za sve lo{e{to su do sada u~inile.

[tete uSrpskoj

3GRAD BIJEQINAPOSLOVNI BILTEN

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org19. avg. 2015. godine

,,DUVAN,, AD BIJEQINA

Po~eo otkup duvanaPrve koli~ine ovogodi{weg roda

osu{enog duvana ve} su u{le u maga-cine ,,Duvana,, AD, potvrdio jeSvetozar Mihajlovi}, direktor

preduze}a.Prvog dana je otkupqeno 16,5 tona

takozvanog podbira,,, a duvan seotkupquje ponedjeqkom i petkom.Mihajlovi} ka`e da je duvan dobrogkvaliteta, ali je umawen prinos, jerje list duvana, zbog dugotrajne su{e,

ostao nerazvijen na listovima suprimjetne ,,opekotine,, od sunca.

- Na{ plan je bio da u ovoj godiniod kooperanata otku-pimo oko 330

tona duvana, ali, ve} sada smo svjes-ni ~iwenice da je oko 40 odsto rodauni{teno zbog nepovoqnih vremen-skih prilika, ka`e Mihajlovi}. Onpodsje}a da u optimalnim uslovimana semberskim wivama pod duvanom,treba da se ubere oko 1.200 kg

duvana po hektaru. Iako su u posqedwe vrijeme

poja~ane kontrole nadle`nihinspekcijskih organa i slu-`bi,

zna~ajne koli~ine duva-na svakegodine zavr{avaju i na crnomtr`i{tu, {to je, ta-ko|e, jedan odrazloga za neispuwewe planaproizvodwe du-vana u Semberiji.

strate{kih poqoprivrednih kul-tura, na smirivawe cijena sember-skog "`utog" zlata mogao bi uticatisamo pove}an uvoz. Lo{a perspekti-va sa cijenom kukuruza nepovoqnouti~e i na cijene stoke, a prviporeme}aji vidqivi su na cijenamasviwa i prasadi.

- Cijena `ive vage prasadi je 3,2KM, a debeqaka 3,8 KM za kilogram.Proizvo|a~i ne zadr`avaju prasad iosloba|aju ih se, bez obzira na niskucijenu, pla{e}i se da ih ne moguprehraniti. Niska cijena je siguranznak da }e do}i do velikog smawewasviwogojstva u Semberiji. Uskoro}e po~eti da trpi i cjelokupnosto~arstvo, ukoliko ne bude nekepomo}i proizvo|a~ima, ka`eBo`idar Stojanovi} iz Qeqen~e.Ne samo zbog lo{ih vremenskihuslova, ve} i zbog lo{e politikepodsticaja i regresirawa proizvod-we, poqoprivrednici sve vi{e li~e

na mitskog Sizifa koji je cio`ivot gurao kamen uzbrdo, a on(kamen) mu se svaki put skotrqao upodno`je, nikako da ostane na vrhu.

- U sjetvu kukuruza ulo`io sam2.700 KM i za taj novac u vrijemesjetve mogao sam kupiti vagonokruwenog kukuruza. Sada sa svojihparcela ne}u dobiti ni ~etvrtinutoga i sve ~e{}e razmi{qam da jepoqoprivreda uzaludan posao. Zadvije tri godine wive }e, bar na pod-zolastom dijelu opt{ine, ostatineobra|ene i zara{}e u korov.Stanovnici na{ih sela su sve star-iji, a stalni gubici ekonomski su ihiscrpjeli. I da ho}e, ne}e mo}i nas-taviti sa proizvodwom, ukolikonovac ne zarade na drugoj strani,ka`e Milorad Wegovanovi} izZagona.

Jedini na~in da koliko tolikoubla`e {tetu je da kukuruz isko-riste za sila`u, mada je jasno da }e

biti nekvalitetna zbog nedostatkavlage u stabqici kukuruza i~iwenice da na ve}ini biqaka nijeformiran klip. Ali to i nijetoliko bitno, najva`nije je na bilokakav na~in ubla`iti nastalu{tetu, i pripremiti hranu za stokuu zimskom periodu. P{enica je ovegodine izbjegla su{u, ali je zboglo{ih vremenskih prilika tokomsjetve i u zimskom periodu, uzhroni~ni nedostatak i agrotehnike,tako|e podbacila. Ono {to se mo`espasiti poqoprivrednicispa{avaju zalijevawem, a na krajugodine }e podvu}i crtu i vidjeti dali im je to donijelo bilo kakvuekonomsku ra~unicu.

Nikada nije bilo lako biti poqo-privrednik. Ali, izgleda, nikada nite`e nego {to je to sada.