Upload
hoangcong
View
303
Download
9
Embed Size (px)
Citation preview
Utorak, 11. januar 2005. Broj 10.577, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII
PRIJEDOR - Borislav Stijak (30) i
@eqko Kaurin (30), oba iz Prijedora
uhap{eni su i zadr`ani, po nalogu tu`i-
oca, u prijedorskoj policiji.
Stijaku se, prema dosada{wim infor-
macijama, na teret stavqa krivi~no dje-
lo nasiqe u porodici sa smrtnom posqe-
dicom, a Kaurinu pomagawe.
Naime u bawolu~ku bolnicu u pone-
djeqak, odmah ne{to poslije pono}i, od
te{kih povreda glave preminuo je Mihaj-
lo Stijak (69), rodom iz Petriwe, nasta-
wen u Velikom Palan~i{tu kod Prijedo-
ra. Nekoliko ~asova prije smrti Mihaj-
la je pretukao sin Borislav.
U prijedorskoj policiji smo saznali
da je Borislav tukao i o~evu nevjen~anu
suprugu Milicu Vidovi} (46), rodom iz
Sanskog Mosta. Woj je glava te{ko po-
vrije|ena, pa je zajedno sa pokojnim Mi-
hajlom, preba~ena u Klini~ki centar Ba-
wa Luka.
Sva|i i tu~i izme|u sina i oca pri-
sustvovao je i Borislavov prijateq Kau-
rin, ali jo{ nije utvr|eno da li je i on
u~estvovao u tu~i.
Borislav, ina~e, `ivi
sa majkom u nasequ Urije, a
nesporazumi izme|u wega i
oca, kako saznajemo, traju ve}
du`e vrijeme. Vrhunac je do-
stignut u nedjequ oko 17 ~a-
sova kada je policiji doja-
vqeno o zlostavqawu u Sti-
jakovoj ku}i.
Okru`ni tu`ilac u
Prijedoru Vuka{in Kondi},
koji vodi istragu o ovom slu-
~aju, ka`e da je ubrzana is-
traga kako bi se rasvijetli-
le sve pojedinosti u ovom
slu~aju.
- U toku je obdukcija ti-
jela stradalog Mihajla, za-
tim slijedi prikupqawe iz-
java i jo{ neke istra`ne
radwe. Zbog toga ne mo`e-
mo detaqnije govoriti o
ovom slu~aju. Oba osumwi-
~ena su zadr`ana u polici-
ji. Konkretni potezi zna}e
se poslije prikupqawa do-
kaza - objasnio je Kondi}.
Osim toga, na Bo`i},
pola ~asa poslije pono}i, u
blizini ku}e stradalog Mi-
hajla Stijaka aktivirana je
eksplozivna naprava. O{te-
}ena je ku}a, ograda i obje-
kat u neposrednoj blizini
mjesne zajednice Veliko Palan~i{te.
Mnogi mje{tani ovog kraja i ovaj slu-
~aj, poslije nasilni~kog pona{awa Bo-
rislava Stijaka, dovode u vezu sa wego-
vim napadom na oca Mihajla. Me|utim,
policija to ne mo`e da potvrdi ali ni
negira. Na istrazi je da utvrdi da li je to
ta~no.
Te{ko povrije|ena Milica Vidovi}
smje{tena je na neurohirurgiji Klini~-
kog centra u Bawoj Luci, jer ima povre-
de po glavi i tijelu od jakih udaraca no-
gama i palicom.
- Ovo je gore nego u ratu. Dok smo sje-
dili sa kom{ijom u ku}u su uletjeli Bo-
rislav i wegov prijateq. Odmah su po~e-
li da nas tuku. Borislav je imao i bombu.
Vaqda je mislio da }e nam wom utjerati
strah u kosti. On je tukao Mihajla, a me-
ne je plasti~nom palicom udarao wegov
prijateq. Poslije je Borislav nastavio da
me udara nogama. Mihajla sam kasnije vi-
djela na podu obliven krvqu. Samo sam se
molila da wemu bude dobro, jer je stari-
ji ~ovjek - ispri~ala nam je sa te{kom mu-
kom Milica Vidovi}.
Ona nam je rekla da ih je Borislav
Stijak tukao i prije dva mjeseca. Tada je
bio "lak{e ruke#, nego prije dvije no}i
kada je nemilosrdno tukao oca koji je pod-
legao povredama. ¥ P. [. - V. J.
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD
Prognoza vremenaUjutro prohladno sa mjestimi~nom
maglom i sumaglicom. Tokom dana prete-
`no sun~ano uz umjerenu obla~nost. Vje-
tar slab do umjeren. Jutarwa temperatu-
ra od minus tri do osam, a dnevna od pet
do 15 stepeni.
RIJE^ dana
- Istina je da
sam vas ja vodio,
ali zalutali
smo zajedno
- Aleksandar
Baqak.
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848
1
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Australija 036 AUD 1 1.130586 1.133420 1.136254
Kanada 124 CAD 1 1.216221 1.219269 1.222317
Danska 208 DKK 1 0.262213 0.262870 0.263527
Hrvatska 191 HRK 100 25.727356 25.791836 25.856316
Norve{ka 578 NOK 1 0.237139 0.237733 0.238327
Slovenija 705 SIT 100 0.813638 0.815677 0.817716
[vedska 752 SEK 1 0.215740 0.216281 0.216822
[vajcarska 756 CHF 1 1.261194 1.264355 1.267516
V. Britanija 826 GBP 1 2.795845 2.802852 2.809859
SAD 840 USD 1 1.488926 1.492658 1.496390
Srbija i
Crna Gora 891 CSD 100 2.459933 2.466098 2.472263
78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,
informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com
KURSNA LISTA
Zemqa [ifra
valute
Oznaka za
devize i
efekt. valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Sredwi
za devize
Prodajni
za devize
SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52592
broj 006
Kursevi iz ove liste primjewuju se
od 11.1.2005. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
ISTRAGA MINISTARSTVA ODBRANE BiH
SARAJEVO - Istra`ni tim, na ~e-
lu sa glavnim inspektorom Ministarstva
odbrane BiH generalom Rizvom Plehom,
nije utvrdio da su vojni objekti na loka-
ciji Crne Rijeke, kod Han Pijeska, kori-
{}eni za skrivawe optu`enog za ratne
zlo~ine generala Ratka Mladi}a, preni-
jela je Srna saop{tewe Ministarstva od-
brane BiH. U saop{tewu je navedeno:
- Glavni inspektor nije mogao ni~im
da potvrdi osnovanost navoda da su pod-
zemni vojni objekti na lokalitetu Crne
Rijeke kori{}eni za ilegalne i antidej-
tonske aktivnosti skrivawa i podr{ke
licima optu`enim za ratne zlo~ine pred
Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u
Jugoslaviju, a posebno za smje{taj, skri-
vawe i podr{ku generala Ratka Mladi}a.
Istra`ni tim ispitivao je od 22. de-
cembra pro{le do 10. januara ove godine
kompletan lanac komandovawa, pri ~emu
je imao punu saradwu Ministarstva od-
brane, General{taba i wemu pot~iwenih
jedinica Vojske Republike Srpske.
U izvje{taju je navedeno da se na osno-
vu prikupqenih podataka ne vidi da su
komande jedinica Vojske Republike Srp-
ske svih nivoa dobile zahtjev ili nare|e-
we za skrivawe u vojnim objektima bilo
koga ko je optu`en pred Ha{kim sudom, pa
ni generala Mladi}a, niti su naredili
wegovo skrivawe u Crnoj Rijeci.
U izvje{taju o istrazi, pokrenutoj na
zahtjev visokog predstavnika Pedija E{-
dauna, re~eno je da lica na slu`bi u voj-
nim objektima u Crnoj Rijeci nemaju bi-
lo kakvih saznawa o skrivawu optu`enog
na ovoj lokaciji. ¥
CRNA RIJEKA - ^ISTA
PORODI^NA TRAGEDIJA U VELIKOM PALAN^I[TU KOD PRIJEDORA
PONUDA SPORTSKE KLADIONICE
SVAKOG UTORKA DODATAK "GLASA SRPSKE"
Bawa Luka
RB
RazvojnaBanka NA SMRT PRETUKAO OCA
NEMA MJESTA UCJENAMA
Strana 5.
POVUCITETU@BU
Strana 9.
TRI GODINEMU^EWA
Strana 13.
KQU^JEDINABRIGA
Strana 15.
PORTORIKO
Cigaraza Ginisa
SAN HUAN - Portorikanac Patrisio
Pewa ru~no je smotao 18,6 metara duga~ku ci-
garu, za koju tvrdi da je najve}a na svijetu.
^etiri dana, devet kilograma i 100 li-
stova duvana bilo je potrebno 43-godi{wem
Pewi da napravi cigaru dostojnu Ginisove
kwige rekorda, prenio je ju~e Tanjug.
Pewa je xinovsku cigaru, za ~iji je mate-
rijal od sponzora dobio 2.000 dolara, napra-
vio na svom {tandu na pijaci u San Huanu,
glavnom gradu Portorika, gdje pravi cigare
od svoje sedme godine.
Po Ginisu rekord dr`i Kubanac Hose
Kastelar Kairo iz Havane, koji je u avgustu
2003. smotao cigaru duga~ku 13,5 metara.
Pewa ne namjerava da popu{i cigaru ili
da je isije~e na mawe dijelove, ve} da je oka-
~i na pijaci kao turisti~ku atrakciju. ¥
Mihajlo Stijak: Podlegaopovredama
Zbog osnovane sumwe da je pretukao ocaMihajla, koji je kasnije umro u bolnici,uhap{en Borislav Stijak. U policijskompritvoru zadr`an i @eqko Kaurin
Milica Vidovi}: Sva u modricama (Snimio D. BORKOVI])
Povrije|enoj Milici Vidovi} gla-
va je nate~ena od udaraca. O~i jedva otva-
ra. Modrice su po cijelom tijelu.
Milica ka`e da je Borislav vi{e
puta napadao oca u posqedwih godinu da-
na, ali nije jasno zbog ~ega. Mihajlo je,
isti~e ona, dugo radio u Francuskoj. U
Prijedoru ima ~etiri ku}e od kojih je
dvije dao sinu. Sa Mihajlom se srela pri-
je godinu dana i od tada `ive zajedno.
- Vi{e je volio da bude sa mojim si-
nom i snahom nego sa svojim Borislavom
jer mu je stalno pravio nevoqe i napadao
ga - veli nam Milica Vidovi}, pitaju}i
nas da li smo posjetili wenog Mihajla.
Odgovor smo pre}utali. Milica jo{
nije znala da je Mihajlo podlegao povre-
dama.
NIJE ZNALA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.NOVOSTI2
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: [email protected]; [email protected]
Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
ADNAN TERZI] I PEDIE[DAUN
Savjet ~ekavladu
SARAJEVO - Predsjedavaju-
}i Savjeta ministara BiH Adnan
Terzi} i visoki predstavnik Pe-
di E{daun zakqu~ili su ju~e da je
potrebno {to prije formirati
Vladu Republike Srpske, da bi se
znalo koje }e politi~ke snage u
woj u~estvovati, prije rje{avawa
situacije u Savjetu ministara
BiH.
Terzi} je poslije sastanka re-
kao novinarima da nema smisla za-
kazivati sjednicu Savjeta mini-
stara BiH prije nego {to se iza-
bere Vlada Republike Srpske, pre-
nijela je Srna.
Na pitawe da li su realne mo-
gu}nosti da Pero Bukejlovi} for-
mira Vladu Republike Srpske, Ter-
zi} je izrazio nadu da }e se to de-
siti {to prije, jer je to "u inte-
resu Republike Srpske, ali i
BiH#.
- Mislim da su reforme i put
u Partnerstvo za mir stvari koje
nemaju alternative - rekao je Ad-
nan Terzi}.
Predsjednik Republike Dra-
gan ^avi} dao je mandat za sastav
nove republi~ke Vladi Peri Bu-
kejlovi}u, iz Doboja, jer je Narod-
na skup{tina prihvatila ostavku
premijera Dragana Mikerevi}a.
Mikerevi} je podnio ostavku
17. decembra, dan nakon {to je vi-
soki predstavnik Pedi E{daun sa-
op{tio svoje zahtjeve za ga{ewe
republi~kog i federalnog mini-
starstava odbrane i uspostavqawe
jedinstvene policije u BiH, kao i
mjere koje bi trebalo da dovedu do
poboq{awa saradwe Srpske sa Ha-
{kim sudom.
Poslije E{daunovih odluka i
zahtjeva, ostavke su podnijeli i
~lanovi Partije demokratskog pro-
gresa u Savjetu ministara BiH
Mladen Ivani}, Branko Doki} i
Zoran Te{anovi}. ¥
DOBOJ - Biv{i sudija-porot-
nik u Okru`nom vojnom sudu u Sa-
rajevu Marko Mikerevi} potvrdio
je ju~e da posjeduje dokumenta i
imena 123 Bo{waka koji su nare-
|ivali ili direktno u~estvovali
u mu~ewima ili ubijawima Srba u
tom gradu.
- Kada sam poslije rata iza-
{ao iz Sarajeva, cjelokupan mate-
rijal proslijedio sam u Ha{ki tri-
bunal. Obra|ivao sam osam od 127
logora u kojima su Bo{waci mu~i-
li i ubijali zato~ene Srbe, a me-
|u wima je bila i biv{a kasarna
"Viktor Bubaw#. Kroz wu je pro-
{lo oko pet hiqada Srba - rekao
je Mikerevi}, autor nedavno obja-
vqene kwige "Sarajevski kazani
smrti#.
On je naglasio da je kasarna bi-
la svojevrsna laboratorija u kojoj
je ispitivano kakva mu~ewa logo-
ra{i mogu da izdr`e. Zato~enici-
ma su lomili ki~mu, rebra, kqu~-
ne kosti, udarani su tupim predme-
tima i ga`eni nogama.
- Morali su da bosim nogama
pretra`uju minsko poqe i tom pri-
likom mnogi su ostajali bez stopa-
la ili su zadobijali druge povre-
de. Takve su odmah ubijali na licu
mjesta i potom odvozili na spaqi-
vawe na gradsku deponiju u mjestu
Sokoq iznad poznatog preduze}a
"Zrak# - kazao je Mikerevi}.
On je dodao da su taj logor ~e-
sto posje}ivali Alija Izetbego-
vi}, Ejup Gani}, Mustafa Ceri},
Amor Ma{ovi}, Rasim Deli}, Se-
fer Halilovi}...
Mikerevi} smatra da }e biti
te{ko utvrditi koliko je Srba
ubijeno u Sarajevu, ali da raspo-
la`e podatkom da je to izme|u os-
am i deset hiqada.
Mjesto Bogu{evac na Trebevi-
}u, poznatije kao Kazani, bilo je,
prema wegovim rije~ima, popri-
{te nezapam}enih zlo~ina nad ne-
vinim srpskim civilima u Sara-
jevu.
- To je jedna od najve}ih ma-
sovnih srpskih grobnica u BiH
tokom minulog rata, gdje je umore-
no oko tri hiqade civila. Na~in
i`ivqavawa, ubijawa i masakri-
rawa srpskih civila od strane
Devete i Desete brdske musliman-
ske brigade prevazilazi i najsvi-
repije usta{ke metode u zlogla-
snom logoru Jasenovac u Drugom
svjetskom ratu - naglasio je Mike-
revi}.
Idejni tvorac i organizator
masovnog ubijawa Srba u Kaza-
nima, tvrdi Mikerevi}, bio je
predsjednik Stranke demokrat-
ske akcije i vrhovni komandant
bo{wa~ke vojske Alija Izetbe-
govi}.
Mikerevi} je dodao da su naj-
ve}i broj zlo~ina po~inili vojni-
ci Desete brdske muslimanske
brigade pod komandom Mu{ana To-
palovi}a Cace, omiqenim i vjer-
nim Izetbegovi}evim saradnikom.
- Tu su Srbima odsijecane gla-
ve i bacane u jednu, a tijela u dru-
gu provaliju - istakao je Mikere-
vi} i potvrdio da su to zloglasno
mjesto osim Alije Izetbegovi}a,
Ejupa Gani}a i Rasima Deli}a, iz-
me|u ostalih, posje}ivali i dru-
ge poznate li~nosti, {to zna~i da
je o stradawu Srba na ovom loka-
litetu veoma dobro znao musli-
manski dr`avni i vojni vrh.
Me|utim, kada su 1993. godine
objelodaweni stravi~ni zlo~ini
nad Srbima u Bogu{evcu, Izetbe-
govi} je tra`io od Topalovi}a da
mu vrati naredbe koje je li~no
potpisao, a koje su vezane sa "slu-
~aj Kazani#, ali ovaj je to odbio.
- Tako je do{lo do neo~eki-
vanog razlaza ove dvojice kqu~-
nih aktera za zlo~ine na Kazani-
ma. Izetbegovi} je naredio Caci-
no hap{ewe, ali to se nije dogo-
dilo, jer ga je tokom me|usobnog
obra~una muslimanska policija
ubila - podsjetio je Marko Mike-
revi}.¥ S. PUHALO
MARKO MIKEREVI] O ZLO^INIMA NAD SRBIMA U SARAJEVU
TRIBUNAL IMA DOKAZEDokumenta i imena 123 Bo{waka koji su nare|ivali iliu~estvovali u zlo~inima proslije|eni u Hag. Ubistvau Kazanima organizovao Alija Izetbegovi}
SVJEDO^EWA Materijal koji je Marko
Mikerevi} dostavio Ha{kom
tribunalu sadr`i i detaqe o
stradawu Srba u logorima na
Otoci, u Hrasnom, Bu}a Poto-
ku, logoru u nasequ "Pavle Go-
ranin#, potom u Nexari}ima,
Dobriwi i logoru na ^engi}
vili.
Sve to potkrijepqeno je au-
tenti~nim svjedo~ewima o broj-
nim pojedina~nim ubistvima
srpskih civila, uz navo|ewe
imena ̀ rtava i izvr{ilaca zlo-
~ina.
- Paqewe ̀ ivih Srba u ko-
tlovnici u olimpijskom nasequ
Mojmilo, kao i bacawe kroz pro-
zore pacijenata srpske nacio-
nalnosti u bolnici Ko{evo, vr-
hunac su poreme}enog uma i pa-
tolo{ke mr`we islamskih fa-
natika prema Srbima i svemu
srpskom u gradu Sarajevu - is-
takao je Marko Mikerevi}.
\Bogu{evac na Trebevi}u: Srpska grobnica
ZAGREB - Hrvatska javna gla-
sila ocijenila su ju~e da je u odno-
sima Hrvatske i BiH otvorena no-
va kontroverza, otkad je BiH zatra-
`ila saglasnost da novi ambasador
u Zagrebu bude Branko Kesi}, sa-
vjetnik premijera Republike Srp-
ske u ostavci. Kesi} od marta na
mjestu ambasadora BiH u Zagrebu
treba da zamijeni Zlatka Dizdare-
vi}a, kome isti~e mandat, javqa do-
pisnik Srne iz Zagreba.
"Novi list# pi{e da je Kesi}
"za{titnik ru{ilaca Bawe Lu-
ke#, jer je tokom rata bio direktor
Zavoda za izgradwu Bawe Luke, a
u to vrijeme na podru~ju grada "po-
ru{eno je na desetine xamija i ka-
toli~kih crkava i protjerano de-
setine hiqada qudi#. Dnevnik
ocjewuje da je Kesi} "predstavnik
politike koja gubi podr{ku# i
podsje}a da ga je na mjesto ambasa-
dora u Hrvatskoj predlo`io mi-
nistar spoqnih poslova BiH Mla-
den Ivani}.
- Kesi} bi, ako do|e u Zagreb,
do{ao kao akvizicija politike ~i-
ji najistaknutiji predstavnici od-
laze - navodi "Novi list#. ¥
HRVATSKA GLASILA
Optu`uju Kesi}a
SARAJEVO - Komisija za fi-
nansije i buxet Predstavni~kog do-
ma Parlamentarne skup{tine BiH
prihvatila je ju~e Prijedlog buxe-
ta organa BiH i me|unarodnih oba-
veza za 2005. godinu, bez amandmana
koji bi bitnije mijewali iznos i
raspored sredstava po buxetskim ko-
risnicima - potvr|eno je Srni u Ko-
misiji.
Predsjedni{tvo BiH i Savjet
ministara usvojili su 28. decembra i
u parlamentarnu proceduru uputili
Prijedlog buxeta od 581,3 miliona
maraka.
Od tog iznosa za administrati-
vine potrebe organa predvi|eno je
336,7, a za servisirawe spoqnog duga
244,6 miliona maraka. Ovogodi{wi
buxet ve}i je za 30 odsto od lawskog,
a pove}awe je namijeweno za finan-
sirawe novoformiranih i organa,
~ije je formirawe po~elo pro{le
godine.
U buxet je prvi put ukqu~eno os-
am novih organa na nivou BiH: Oba-
vje{tajno-bezbjednosna agencija, In-
stitut za meteorologiju, Institut za
intelektualno vlasni{tvo, Uprava za
za{titu zdravqa biqa, Agencija za
nadzor nad tr`i{tem, Agencija za
za{titu hrane, Agencija za rad i za-
po{qavawe i Fond za povratak. Ove
godine Prijedlogom buxeta predvi|e-
no je i smawewe plata i ostalih pri-
mawa svih zaposlenih u organima BiH
za 10 odsto, {to iznosi oko 17 mili-
ona maraka. ¥
KOMISIJA ZA FINANSIJE PREDSTAVNI^KOG DOMA
Vi{e para u kasi
BEOGRAD - Udru`ewe za po-
mo} izbjeglim i protjeranim Srbi-
je i Crne Gore zatra`ilo je ju~e od
parlamenta Federacije BiH, Viso-
kog komesarijata za izbjeglice i
Kancelarije visokog predstavnika
da se zauzmu za vra}awe preostalih
stanarskih prava izbjeglicama iz
BiH, javila je Beta.
Udru`ewe je u pismu apelovalo
za pomo} u vra}awu stanarskih pra-
va na stanove pod restitucijom, voj-
ne stanove i kod opravdano nepodne-
senih zahtjeva za vra}awe stanar-
skih prava.
- Prema evidenciji Svjetskog
saveza dijaspore BiH, u Srbiji i jo{
35 zemaqa imaju najmawe 22 hiqade
nosilaca stanarskih prava sa preko
62 hiqade ~lanova doma}instva. Bez
otkupa svojih stanova ovi qudi ne
mogu da planiraju odr`ivu ̀ ivotnu
perspektivu - navodi se u saop{te-
wu.
Prema masovnosti posebno se
izdvajaju stanovi pod restituci-
jom, "a na koje wihovi nosioci po-
la`u puno pravo po obavezuju}im
standardima doma}eg i me|unarod-
nog prava#. ¥
UDRU@EWE ZA POMO] IZBJEGLIM
Bez stana i pravaSARAJEVO - Predsjednik
Helsin{kog komiteta za qudska
prava u BiH Sr|an Dizdarevi} iz-
javio je ju~e da je pro{la godi-
na protekla u znaku verbalnog za-
lagawa vlasti BiH za pribli`a-
vawe evroatlantskim integracija-
ma, a sa druge strane ona i daqe
stoji u mjestu i vidno zaostaje u po-
re|ewu sa svojim kom{ijama u re-
gionu, javila je Srna.
On je na konferenciji za no-
vinare u Sarajevu istakao da su
lani zabiqe`eni i pozitivni po-
maci, pa je evidentiran milioni-
ti povratnik na svoju predratnu
adresu, ~ime je dostignut pedese-
todstotni povratak u odnosu na
ukupan broj izbjeglih i raseqenih
lica, koji iznosi 2,25 miliona qu-
di.
Dizdarevi} je naglasio da su
pro{lu godinu obiqe`ili i lo-
kalni oktobarski izbori, ali "za-
briwava nedovoqan odziv bira-
~a#. - Pozitivnim ocjewujemo i
izvje{taj Komisije za istra`iva-
we doga|aja u Srebrenici. Treba-
lo bi, me|utim, u~initi napor na
utvr|ivawu istine i o drugim rat-
nim doga|ajima, koji i daqe spre-
~avaju normalizaciju stawa u po-
stratnoj BiH i onemogu}avaju ot-
po~iwawe procesa izgradwe po-
vjerewa i uspostavqawa pomire-
wa - rekao je on.
On je istakao da krupnu pre-
preku normalizaciji stawa pred-
stavqa i nehap{ewe optu`enih za
ratne zlo~ine Radovana Karaxi}a
i Ratka Mladi}a.
Prema wegovim rije~ima, u~i-
weni su pozitivni pomaci i na po-
qu rasvjetqavawa sudbine nesta-
lih, iako se jo{ u BiH 17 hiqada
qudi vodi kao nestalo.
Govore}i o javnim glasili-
ma, on je rekao da je u 2004. godi-
ni vidan mawi pritisak na wih
nego prethodnih godina, ali su
zabiqe`eni fizi~ki napadi, pa
i prijetwe smr}u novinarima.
Govore}i o krizi izvr{ne vla-
sti u Republici Srpskoj i BiH,
Dizdarevi} je rekao da ovakva
"politi~ka prepucavawa# {te-
te stabilnosti BiH i usporava-
ju proces reformi.
Dizdarevi} je podsjetio da je
me|unarodna zajednica i u 2004.
godini, kao i u prethodnoj, kr{i-
la qudska prava.
- Mi i daqe kriti~ki ocjewu-
jemo djelovawe visokog predstav-
nika. Potrebno je da se odrekne
naredbodavne du`nosti i da ide
na stvarawe partnerstva sa vla-
stima BiH i na ukidawe du`no-
sti visokog predstavnika - ista-
kao je Dizdarevi}. Prema wego-
vim rije~ima, pozitivan je prenos
mandata NATO na evropske sna-
ge, jer, kako je rekao, ne}e biti
nezakonitih privo|ewa i pretre-
sa stanova, kao {to je to ~inio
Sfor. ¥
SR\AN DIZDAREVI] KRITIKUJE VISOKOG PREDSTAVNIKA
PARTNERSTVO UMJESTO NARE\EWA Me|unarodna zajednica i u pro{loj godini kr{ila qudskaprava. [tetna politi~ka prepucavawa
BAWA LUKA - Visoki pred-
stavnik Pedi E{daun najavio je ju-
~e da }e do kraja januara donijeti
odluku o tome koji je od tri prije-
dloga Komisije za reformu polici-
je u BiH najprihvatqiviji.
On je u izjavi za Radio-televi-
ziju Republike Srpske naglasio da
iz Komisije nije bilo prijedloga
koji negiraju postojawe ministar-
stava unutra{wih poslova Srpske
i Federacije, ali da Evropska uni-
ja o~ekuje uspostavqawe kontrole
policijskih snaga na nivou BiH,
prenijele ja Fena.
On je najavio da }e, prije nego
{to donese kona~nu odluku koji }e
prijedlog prihvatiti, razgovarati
s predstavnicima svih triju naro-
da u Komisiji za reformu polici-
je. E{daun je za februar i mart na-
javio je javnu debatu u parlamenti-
ma, jer gra|anima `eli da objasni
zbog ~ega je reforma policije neo-
phodna. Visoki predstavnik o~eku-
je da }e do proqe}a biti potpisan
sporazum o reformi policije, {to,
naveo je, ne dovodi u pitawe opsta-
nak Ministarstva unutra{wih po-
slova Republike Srpske.
Ponoviv{i da u prijedlozi-
ma Komisije nema elemenata ko-
ji ukazuju na ukidawe ministar-
stava unutra{wih poslova Srp-
ske i Federacije, ali da Evrop-
ska unija o~ekuje iskqu~ivu nad-
le`nost za policijske poslove
na nivou BiH, on je dodao da mi-
nistarstva unutra{wih poslova,
"pored policijskih poslova, ima-
ju i druge du`nosti, garantovawe
bezbjednosti, za{titu od po`ara
i neka druga vanredna stawa#. Vi-
soki predstavnik je precizirao
da }e se policijski regioni od-
re|ivati prema funkcionalno-
sti i efikasnosti rada polici-
je, a ne na osnovu politi~kih in-
teresa, dodaju}i da je BiH po-
trebna policija bez politi~kog
uplitawa.
Pedi E{daun je istaknuo i da
je ukidawe ministarstava odbra-
ne do kraja ove godine potrebno
iskqu~ivo radi uklawawa vi{ka
komandnih struktura. To, prema
wegovom mi{qewu, ne zna~i uki-
dawe vojski Srpske i Federaci-
je BiH, ve} wihovo stavqawe pod
zajedni~ku komandu. ¥
REFORMA POLICIJE U BiH
Sporazum do proqe}a?
\ Pedi E{daun: Nije ugro`en opstanak MUP Srpske
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. DOGA\AJI 3
®N
VO
"AL
TER
" - S
TUD
IO
PODVU^ENO
FOTO-VIJEST
Dr`avna komisija za razvoj
i reforme Kine saop{tila je
nimalo optimisti~ne podatke.
Tako je lani u najmnogoqudni-
joj zemqi svijeta broj nezapo-
slenih dostigao 11 miliona, a
ove godine broj }e dosti}i 25
miliona. Mnogi se snalaze ka-
ko znaju i umiju. Kinez sa sli-
ke, ina~e majstor za bicikle,
silom prilika postao je i obu-
}ar. ¥ (Foto-Rojters)
Buxet nijeblokiran
TREBIWE - Iako je bi-
lo najavqeno, ju~e nije blo-
kiran buxet op{tine Trebi-
we.
Ova mjera trebalo je da
uslijedi na osnovu sudske pre-
sude po kojoj se porodici
Alijagi} moraju isplatiti 8,2
miliona maraka ratne {tete,
{to sa zateznim kamatama od
1993. godine dosti`e 34 mi-
liona maraka!
Salih Alijagi}, koji je
1999. godine podigao tu`bu
protiv op{tine Trebiwe,
Vlade Republike Srpske i
trebiwskog preduze}a "Me-
talac#, trenutno nastawen u
Dubrovniku, ~esto posje}uje
svoj rodni grad.
I ju~e je vi|en na tre-
biwskim ulicama, ali i u
zgradi Skup{tini op{tine.
Nezvani~no saznajemo da
se sastao sa rukovodstvom op-
{tine Trebiwe. Me|utim, sa-
stanak je bio zatvoren za jav-
nost i nije bilo nikakvih iz-
java, a novinari su zamoqeni
za "strpqewe#.
¥ M. B.
BEOGRAD
"Vac" kupuje
"Novosti"?
BEOGRAD - Wema~ki medij-
ski magnat "Vac# razmatra kupo-
vinu kompanije "Ve~erwe novo-
sti#, saznaje list "Danas# u kru-
govima Vlade Srbije, prenosi Be-
ta.
"Ve~erwe novosti# su, kako
pi{e "Danas# u izdawu od pone-
djeqka, "odavno predmet specijal-
nog interesovawa ove medijske gru-
pe, ali dosada{wi kontakti nisu
ulazili u ozbiqnu poslovnu fazu#.
- Stvari su dobile ubrzawe ne-
davno, kada je Vlada Srbije zauze-
la stav o prodaji javnih glasila
koje su u takozvanom saveznom sta-
tusu, gdje su "Ve~erwe novosti#
svakako najinteresantnija i naj-
zdravija firma - pi{e list.
Grupa "Vac# je ve} vlasnik
kompanije "Politika#. ¥
DOBOJ - "@eqeznice Repu-
blike Srpske# nikada nisu uma-
wile svoj kapital za 92 miliona
maraka, kako je to ovih dana ob-
javqeno u pojedinim javnim gla-
silima.
Ovo je na{em listu kazao ge-
neralni direktor "@eqeznica
Republike Srpske# Sreten Tele-
bak, podsje}aju}i da je ovo pred-
uze}e, na osnovu odluke Uprav-
nog odbora i uz saglasnost repu-
bli~kog Ministarstva saobra}a-
ja i veza, jedino obavilo rashodo-
vawe starih i dotrajalih, odnosno
neupotrebqivih i kwigovodstve-
no otpisanih vagona.
Telebak je napomenuo da je
nabavna vrijednost ovih vagona,
po kojoj su vo|eni u kwigovod-
stvu preduze}a, iznosila ta~no
93.493.750,14 maraka, koliko je iz-
nosila i ispravka wihove vrijed-
nosti, dok im je sada{wa vrijed-
nost nula.
- Prema tome, kapital pred-
uze}a nije umawen ni za jedan fe-
ning, a kamoli za famoznih 92
miliona maraka. Prodajom sta-
rog `eqeza, dobijenog rashodo-
vawem vagona, preduze}e je ostva-
rilo zna~ajnu finansijsku dobit
- pojasnio je Telebak.
Reviziju finansijskog poslo-
vawa "@eqeznica Republike
Srpske# za 2002. i 2003. godinu,
podsjetio je Telebak, obavila je
renomirana svjetska firma "Di-
lojt i Tu{#, koja je, izme|u osta-
log, utvrdila i to da je rashodo-
vawe i prodaja starih vagona oba-
vqena u skladu sa propisima i uz
uredno sprovedene procedure.
Pri~a o umawewu kapitala
"@eqeznica Republike Srpske#
za 92 miliona maraka i o navod-
nim aferama, koje su ovo predu-
ze}e potresale dok je zastupnik
dr`avnog kapitala bio dana{wi
mandatar za sastav nove Vlade Re-
publike Srpske Pero Bukejlo-
vi}, po Telebakovom mi{qewu,
beskrupulozno je podmetawe "ku-
kavi~ijih jaja#, koje nema dodir-
nih ta~aka sa istinom i stvar-
nim stawem.
- Ukoliko postoje nekakvi
propusti, odgovornost za wih tre-
ba da snosi generalni direktor,
u ovom slu~aju ja. A ako se ve}
tra`i odgovornost, onda bi tre-
balo da se krene i korak daqe, pa
da se vidi ko je donio odluke o
rashodovawu dotrajalih vagona i
ko ih je proveo - kategori~an je
Telebak.
Telebak je kazao i to da je
sramotno {to neki krugovi pre-
ko "@eqeznica# poku{avaju da
omalova`e mandatara Bukejlovi-
}a, dovode}i ga u vezu sa la`no
predstavqenim umawewem kapi-
tala preduze}a za 92 miliona ma-
raka. Po Telebaku, to je krajwe
nekorektno "podmetawe prqav-
{tine#, koju neko uporno ̀ eli da
nazove ~iwenicama.
Prema wegovim rije~ima,
"@eqeznice Republike Srpske#
ne postoje da bi podr`ale ili
osporile aktuelnog mandatara i
potencijalnog premijera Srpske.
Telebak je kazao i to da uprava
preduze}a ne}e dozvoliti da se
preko "@eqeznica# tra`e neka-
kve nepravilnosti i nezakonito-
sti, povezane sa imenom Pere Bu-
kejlovi}a ili bilo kog drugog
mandatara za sastav nove Vlade
Srpske.
- U svemu ovom uprava "@eqe-
znica# mo`e jedino i samo da ig-
nori{e one koji ne biraju sred-
stva da bi na{tetili ugledu pred-
uze}a. Me|utim, pojedincima mo-
gu obe}ati da }e uskoro pred nad-
le`nim sudom mo}i da ka`u sve
{to, navodno, znaju o nepravilno-
stima u "@eqeznicama#. Sud je je-
dina adresa na koju }emo se obra-
titi, kako bismo se za{titili
od nedobronamjernih - kazao je
Sreten Telebak.
¥ D. MAJSTOROVI]
DIREKTOR @EQEZNICA ODBACUJE OPTU@BE
SVE PO ZAKONU Kapital preduze}a nije umawen ni za jedan fening,a kamoli za 92 miliona maraka. Prodaja starih vagonaobavqena u skladu sa propisima
\Sreten Telebak: Sud jedina adresa
PRAG - Visoki predstavnik
u BiH Pedi E{daun ocijenio je
da je neophodno da Republika Srp-
ska zapo~ne saradwu sa Tribuna-
lom u Hagu, a da se pitawe ka-
`wavawa zlo~ina ne svodi samo
na hap{ewe Radovana Karaxi}a i
Ratka Mladi}a.
- Ja ne tra`im od vlasti Re-
publike Srpske da uhvate tu dvo-
jicu, mada mislim da bi to mogli
da urade, nego da po~nu da sara-
|uju sa Hagom - kazao je E{daun
u intervjuu ~e{kom dnevniku
"Pravo#, prenijela je Beta.
E{daun je naglasio da vlasti
Republike Srpske nisu za devet
godina uhapsile nijednog ha{kog
optu`enika, dok je NATO na wi-
hovoj teritoriji uhapsio ~ak 20
osoba.
- Bez pravde se ne mo`e ima-
ti stabilni mir - upozorio je E{-
daun i dodao da on li~no budu}-
nost BiH vidi kao "Belgiju Bal-
kana#.
- Dejtonski sporazum nije
imao ciq da izgradi dr`avu, ve}
da obezbijedi mir. ^iwenica je
da BiH nije dr`ava koja funk-
cioni{e. Nikada ne}e ni biti
nacionalna centralizovana dr-
`ava po ugledu na Veliku Bri-
taniju ili Francusku. Ali mo-
gla bi sasvim dobro da bude ne-
{to poput Belgije - rekao je E{-
daun.
Tako|e je upozorio da poste-
peno moraju da se smawuju tro-
{kovi administracije, jer sada
60 odsto prihoda od poreza ide
na dr`avnu upravu.
- To je razlog za{to su penzi-
je tako male, bolnice zastarjele,
{kole lo{e opremqene. Takva
zemqa ne mo`e da ra~una na lo-
jalnost svojih gra|ana - vjeruje
E{daun.
Po procjeni Pedija E{dau-
na, jo{ prije lokalnih izbora
2006. godine, wega }e u Sarajevu
zamijeniti visoki predstavnik
Evropske unije, a za nekoliko go-
dina }e biti dovoqno da u misi-
ji Eufor ostane dvije do tri hi-
qade vojnika. ¥
PEDI E[DAUN O KARAXI]U I MLADI]U
Ne tra`im da ih uhapse SPLIT - Hrvatska poli-
cija uklonila je u Solinu kod
Splita spomen-plo~u usta-
{kom ministru Mili Budaku
i komandantu usta{ke "Crne
legije# Juri Franceti}u, javi-
la je Srna.
U saop{tewu policije na-
vodi se da je uklawawe plo~e,
koju su prekju~e postavile ne-
poznate osobe, pro{lo bez in-
cidenata i reme}ewa javnog re-
da i mira.
Policija je saop{tila da
traga za osobom ili osobama
koje su postavile spomen-plo-
~u.
Pripadnici policije jo{
nisu uklonili veliki plakat
sa likom odbjeglog ha{kog op-
tu`enika generala Ante Go-
tovine, koga su pripadnici
ratnih veterana Hvidra pro-
{log petka postavili na pri-
vatno imawe u okolini Spli-
ta.
Pripadnici Hvidra dano-
no}no ~uvaju plakat, uz poru-
ku policiji da se "ne usudi da
ukloni generalovu sliku#.
Dosada{we akcije posta-
vqawa spomen-plo~a usta-
{kim vo|ama premijer Ivo
Sanader vrlo brzo je rje{a-
vao naredbom policiji da ih
ukloni.
Javna glasila ocjewuju da
se Sanader ne usu|uje da nare-
di policiji akciju uklawawa
plakata generala Gotovine.
Hvidra tra`e od Sanade-
rove Vlade da pred Ha{kim su-
dom "redefini{e# ulogu Go-
tovine u proteklom ratu. ¥
U SOLINU KOD SPLITA
Ukloweni "Mile" i "Jure" GRAFITI U BOROVOM
NASEQU
Prijetwe Srbima
VUKOVAR - U vukovarskoj ~e-
tvrti Borovo Naseqe ju~e su osvanu-
li grafiti "Ubij Srbina#, "Ante Go-
tovina#, NDH i veliko slovo U, i to
na mjestu gdje }e uskoro po~eti iz-
gradwa pravoslavne crkve, javio je
B92, prenijela je Srna.
Paroh Slobodan Bla`i} rekao je
da se za vrijeme paqewa badwaka u
~etvrtak, 6. januara, u ovom nasequ
okupilo oko dvije od ~etiri hiqa-
de pravoslavaca i da su grafiti vje-
rovatno reakcija na to.
Policija, koja se nije oglasila
o ovom incidentu, jo{ nije rije{ila
ni slu~aj skrnavqewa pravoslavnog
krsta, na istom mjestu, u martu pro-
{le godine. ¥
SARAJEVO - Predsjednik
Asocijacije poslodavaca BiH
Tomislav Grizeq predao je ju-
~e predsjedavaju}em Savjeta
ministara BiH Adnanu Ter-
zi}u komplet od 50 prijedlo-
ga za izmjenu zakona i propi-
sa koji predstavqaju prepre-
ke za poslovawe privrednika
u BiH.
Grizeq je istakao da se ovi
prijedlozi ne odnose samo na
privrednike u BiH ve} i na
one iz inostranstva koji `e-
le da posluju u BiH.
On je podsjetio da je Aso-
cijacija poslodavaca 4. novem-
bra od Kancelarije visokog
predstavnika preuzela Buldo-
`er komisiju i ovaj posao.
- Svih 50 prijedloga sma-
tramo jednako pravnim i zato
smo ih slagali onako kao su
pristizale. Su{tina je da one
~ine jedan paket, koji }e dobi-
ti mjesto u vladama Srpske,
Federacije i Savjetu minista-
ra BiH, a time i kvalitetni-
ji ambijent - ekonomski i pri-
vredni - rekao je Grizeq.
Kada je rije~ o Zakonu o
porezu na dohodak, Grizeq je
istakao da se mo`e o~ekivati
da se porezi na plate smawe,
jer poslodavci insistiraju na
bruto plati.
Prema wegovom mi{qewu,
potrebno je donijeti i Zakon
o vinima, kako bi se za{titi-
li doma}i proizvo|a~i, dobi-
li svoj pe~at i svoje mjesto na-
{li i na stranom tr`i{tu.
Prema wegovim rije~ima,
tim Buldo`er koji je radio na
ovim inicijativama ima zada-
tak da prati sprovo|ewe svih
50 novih prijedloga.
Adnan Terzi} je istakao
da Udru`ewe poslodavaca ima
otvorena vrata i da }e Savjet
ministara BiH i vlade Srpske
i Federacije zajedno analizi-
rati ove prijedloge i krenuti
u br`e reforme.
- Treba jasno re}i koje se
mjere mogu efikasno zavr{i-
ti, a za ostale zajedno do}i do
optimalnog rje{ewa - rekao
je Terzi}.
Ju~era{woj predaji 50
prijedloga, iako je bilo pred-
vi|eno, nisu prisustvovali
premijeri Srpske i Federa-
cije, zbog ~ega je Terzi} pri-
mio i wihove primjerke.
¥ N. ZELENOVI]
ASOCIJACIJA POSLODAVACA BiH
DA PADNU BARIJERENovih 50 prijedloga za izmjenu zakona i propisa kojipredstavqaju prepreke za poslovawe privrednika u BiH
VLADA REPUBLIKE SRPSKE
Podr{ka izNorve{ke
BAWA LUKA - Predsjednik republi~-
ke Vlade u ostavci Dragan Mikerevi} raz-
govarao je ju~e u Bawoj Luci sa norve{kim
ambasadorom u BiH Henrikom Ofstadom.
Tokom razgovora obje strane pokazale
su interesovawe za unapre|ewe ekonomske
saradwe izme|u Republike Srpske i Nor-
ve{ke, posebno u oblasti energetike i po-
qoprivrede.
Ambasador Ofstad upoznao je Mikere-
vi}a da je Norve{ka zainteresovana za po-
boq{awe stawa u na{em zdravstvu, kao i
za razvoj informacionih tehnologija u ovoj
oblasti, saop{tio je Vladin Biro za odno-
se sa javno{}u.
Ofstad je rekao da }e Norve{ka na-
staviti da podr`ava reforme u Srpskoj i
BiH na putu ka evropskim integracijama.
Mikerevi} je ponovio stav da se zala-
`e za reformu policijskih snaga u BiH po
modelu reforme odbrane, u smislu o~uva-
wa ministarstava unutra{wih poslova u
Srpskoj i Federaciji BiH.
Premijer u ostavci rekao je kako o~e-
kuje da }e nova republi~ka Vlada biti {to
prije konstituisana. ¥ D. Z.
SARAJEVO - Mini-
star inostranih poslova
BiH u ostavci Mladen
Ivani} i zamjenik mini-
stra inostranih poslova
Egipta za evropska pita-
wa A{araf Gamal Ra{ed
potpisali su ju~e u Sa-
rajevu Memorandum o ra-
zumijevawu o kulturnoj
saradwi, javqa Srna.
Ovim memorandumom
dvije zemqe su se sagla-
sile da }e podr`avati i
podsticati razmjenu i sa-
radwu kulturnih insti-
tucija, razmjewivati in-
formacije o kulturnim
de{avawima, podsticati
saradwu nacionalnih bi-
blioteka i muzeja, te raz-
mjewivati publikacije i
stru~wake iz oblasti od
zajedni~kog interesa.
Kako je saop{teno iz
Ministarstva inostra-
nih poslova BiH, ugovor-
ne strane unapre|iva}e
saradwu iz oblasti kul-
turnog nasqe|a, arheo-
logije, opere, baleta, mu-
zike, pozori{ta, kine-
matografije i izdava-
{tva.
Memorandumom o ra-
zumijevawu o kulturnoj
saradwi BiH i Egipat su
se saglasili i da }e raz-
vijati saradwu u oblasti
kulture u okviru Une-
skoa i ostalih me|una-
rodnih organizacija. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.DOGA\AJI4
FO^A - Radost novogodi{wih
i Bo`i}nih praznika kod jednog
broja ratnih vojnih invalida po-
mu}ena je zbog najavqenog ukida-
wa nekih wihovih povlastica. Po-
sebno su razo~arani sedmorica qu-
di sa stopostotnim invalidite-
tom, druge kategorije. Wima su uru-
~eni pozivi za reviziju, a na qe-
karskoj komisiji im je, kako tvr-
de otvoreno re~eno da }e im biti
ukinuto pravo na wegu i pomo}.
- Ovo je vrije|awe na{ih ra-
na - ka`e ogor~eno predsjednik
Odbora ratnih vojnih invalida
Fo~e Dragoqub Vre}o. On napomi-
we da je poni{tavawe prvostepe-
nih rje{ewa o invalidnosti, koje
predvi|a ste~ena prava na wegu i
pomo}, bezo~no nalo`ilo Odjeqe-
we Ministarstva rada i bora~ko-
invalidske za{tite u Bile}i.
Ratni invalidi Fo~e ka`u da
je qekarska Komisija ve} zasjeda-
la, ali se ne ogla{ava.
- Posebno nas ~udi da Komi-
sija, kojoj je, vjerovatno tako na-
re|eno "odozgo#, nije uop{te tra-
`ila nikakve nove qekarske na-
laze, da vide u stvari, kako se mi
zdravstveno osje}amo - ka`e Alek-
sandar Ru`i}, kome je kur{um u
ratu otkinuo pet centimetara lo-
bawe i koji cijelu invalidninu i
dodatak na wegu i pomo} mora da-
ti za kupovinu lijekova.
- Tako rade i ostali - veli
Pero Stojanovi}, koga je, u me|u-
vremenu, pored ratnih rana napa-
la i {e}erna bolest i kome tre-
ba dosta novca za nabavku lijeko-
va.
Neki od invalida su, tvrde u
Bora~koj organizaciji Fo~e, rje-
{avaju}i svoje stambene proble-
me podigli bankarske kredite,
vjeruju}i da su im ste~ena prava,
po osnovu rawavawa za Republi-
ku Srpsku, trajna, ali su se pre-
varili. Trajne su im samo muke i
neizvjesnost, pred koje su stavqe-
ni ovih dana.
Su{tina je, misle ratni inva-
lidi Fo~e, {to je namjera da se po
svaku cijenu u{tede sredstva, vr-
lo podlo, kao vru} krompir, pre-
ba~ena na qekarske komisije op-
{tina. Ne mo`e, ka`u, qekar-spe-
cijalista, koji je lawske godine
nepobitno utvrdio invalidnost
invalida i stavio ga na listu za
tu|u wegu i pomo}, sada taj svoj
stav gaziti i pobijati. Sedmori-
ca te{kih invalida iz Fo~e su
ovakve stavove poslali nadle-
`nom Ministarstvu predsjedni-
ku Republike, Bora~koj organi-
zaciji...
Oni tako|e napomiwu da ni-
su protiv revizije, rje{ewa, ali
tra`e da se ona vr{i na osnovu
qekarske dokumentacije, jer je ve-
}ina invalida jo{ uvijek na lije-
~ewu, na klinikama u Republici
Srpskoj i Srbiji.
¥ D. TODOROVI]
BAWA LUKA - Posredstvom
Trezora Republike Srpske u pro-
tekle godine raspore|eno je 5,5
milijardi maraka, od ~ega repu-
bli~kom buxetu 3,5 milijardi,
1,3 milijarde fondovima i 709
miliona maraka op{tinama i
gradovima.
Ovo je, povodom trogodi{wi-
ce rada Trezora, na ju~era{woj
konferenciji za novinare izja-
vio pomo}nik ministra finansi-
ja za trezor @arko Mioni}.
On je rekao da je puwewe bu-
xeta u januaru ostalo na pro{lo-
godi{wem nivou i u skladu sa se-
zonskim puwewem buxeta.
- O~ekujemo da }e Uprava za
indirektno oporezivawe eduko-
vati poreske obveznike da bi zna-
li koje prihode da upla}uju na
ra~un Trezora, a koje na jedin-
stveni ra~un Uprave - veli Mi-
oni}.
Trezor je u pro{loj godini
redovno servisirao spoqni dug
Republike Srpske i za-
ostali unutra{wi dug u
iznosu od 21 miliona mara-
ka.
Od toga, 12 milio-
na maraka
podi-
jeqeno je za penzije iz 2000.
godine, pet miliona za
nadgrobne spomenike i
~etiri miliona za za-
ostale invalidnine.
- Po~etkom janu-
ara ispla}eno je jo{
12 miliona za penzi-
je iz 2000. godine, a
planirano je u toku
godine da izdvojimo
jo{ 12 miliona - re-
kao je Mioni}.
Ovu godinu, po Mi-
oni}evim
ri-
je~ima, obiqe`i}e rje{avawe
oko {est hiqada sudskih rje{e-
wa po osnovu ratne materijalne
i nematerijalne {tete, ~ija glav-
nica duga iznosi 121 miliona ma-
raka.
- U toku pro{le godine oba-
vqeno je 108 kontrola buxetske
inspekcije. Nastoja}emo da bu-
xetski korisnici u ovoj godini
postupaju po nalazima buxetske
inspekcije, a ne samo po izvje-
{tajima revizorske slu`be - re-
kao je Mioni}, isti~u}i da su re-
vizorski izvje{taji, ukazuju}i
na pojedine slabosti, znatno po-
boq{ali trezorsko poslovawe.
Kao zna~ajnu novinu, Mio-
ni} je naveo uvo|ewe ra~unovod-
stvene politike buxetskih ko-
risnika i uspostavqawe lokal-
nih trezora u, do sada, ~etiri op-
{tine.
- Pored centralnog Trezora,
uvedeno je i 12 filijala, kako
bi bili {to bli`e buxetskim
korisnicima. Evidentirali smo
staru deviznu {tedwu i imovinu
u Republici Srpskoj, osim dije-
la imovine koji se treba preuze-
ti u postupku privatizacije dr-
`avnog kapitala - rekao je na
kraju @arko Mioni}.
¥ D. VRHOVAC
MIHAJLOVI]
TREZORSKO POSLOVAWE U REPUBLICI SRPSKOJ
VI[E DISCIPLINE I PARAPo~etkom januara ispla}enoje 12 miliona maraka dugaza penzije iz 2000. godine,a planirano je u toku godineda se izdvoji jo{ 12 miliona
RATNI VOJNI INVALIDI IZ FO^E OSU\UJU NAJAVQENO ODUZIMAWE WIHOVIH POVLASTICA
Sedam te{kih invalida druge kategorije, s pravomna tu|u wegu i pomo}, pitaju kakva je to revizija, kadase vr{i bez ikakvih novih qekarskih nalaza
REVIZIJA PRAVDE
SPISAKPrigovor na reviziju rje{e-
wa potpisali su Darko Vasovi},
Petko Vukadinovi}, Miladin
Pqevaq~i}, Pero Stojanovi},
Aleksandar Ru`i}, Milenko To-
palovi} i Rade Kuli}. Oni tvr-
de da i stari Zakon (~lan 43),
ali i novi Zakon o pravima bo-
raca (~lan 59) ne ukidaju pravo
na dodatak i wegu.
@arko Mioni}: Boqe trezorsko poslovawe
Poslije potpisivawa memoranduma: Mladen Ivani} i egipatski ministar A{araf Gamal Ra{ad
Fo~a: Invalidi protiv revizije odoka
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA BiH
Kulturna saradwa sa Egiptom
SARAJEVO - Agencija za
promociju stranih investici-
ja u BiH (FIPA) organizova-
}e 24. i 25. januara u Sarajevu
sa firmom "Argonaut konsal-
ting limitid# Drugi poslovni
i investicioni samit, na kome
se o~ekuje u~e{}e vi{e od 150
predstavnika poslovnog svije-
ta i konsultantskih firmi, te
vlasti zemaqa jugoisto~ne
Evrope, javqa Srna.
Direktor Agencije Mirza
Hajri} rekao je na konferenci-
ji za novinare da su se efekti
Prvog poslovnog i investici-
onog foruma pro{le godine
osjetili kako u direktnim ula-
gawima, poput britansko-in-
dijske kompanije LNM, tako i
u analizama, prezentacijama i
ostvarenim kontaktima o mo-
gu}nostima ulagawa u BiH.
Direktor "Argoanut kon-
salting limiteda# Zoran ^i-
~ak rekao je da je ciq ovogodi-
{weg samita da pro{iri gra-
nice pro{logodi{weg, odno-
sno da postane vi{e regional-
ni i da se usmjeri na teme za-
jedni~ke zemqama zapadnog
Balkana.
On je dodao da }e u skladu
s tim na samitu u~estvovati i
predstavnici vi{e vlada iz re-
giona i me|unarodnih finan-
sijskih institucija.
^i~ak je rekao da bi u~e-
snici sastanka trebalo zajed-
ni~ki da sagledaju "gdje su ze-
mqe zapadnog Balkana poslije
pro{irewa Evropske unije i
kakve im {anse u ekonomskom
pogledu daje to pro{irewe#.
^i~ak je ukazao da siste-
mom ugovora o slobodnoj trgo-
vini zemqe zapadnog Balkana
postaju jedno zajedni~ko tr`i-
{te sa vi{e od 20 miliona sta-
novnika, koje mo`e postati od-
sko~na daska za zapadni kapi-
tal prema zemqama Istoka, sa
kojima zapadnobalkanske ze-
mqe imaju bilateralne ugovo-
re o slobodnoj trgovini.
Drugi poslovni i investi-
cioni samit bi}e odr`an pod
pokroviteqstvom predsjedava-
ju}eg Savjeta ministara Adna-
na Terzi}a, a sredstva za we-
govu organizaciju obezbijedile
su multinacionalne korpora-
cije i konsalting firme. ¥
AGENCIJA ZA PROMOCIJU STRANIH INVESTICIJA
Privredne veze na Balkanu
TEME Tri glavne teme Drugog
poslovnog i investicionog sa-
mita u BiH bi}e privatiza-
cija i strana ulagawa, bankar-
ski i finansijski sistem, ugo-
vori o re`imima slobodne tr-
govine, ukqu~uju}i i re`ime
preferencijala prema Evrop-
ske unije te ulagawa u oblasti
infrastrukture i komunika-
cija.
ZA KORISNIKE IZ SRPSKEU CRNOJ GORI
Stigle penzijePODGORICA - Korisnici civilnih
penzija i primawa Fonda za penzijsko i
invalidsko osigurawe Republike Srp-
ske koji imaju prebivali{te u Crnoj Go-
ri, od ju~e su na {alterima Crnogorske
komercijalne banke mogli da preuzmu iz-
nose za decembar i razliku za jun, javila
je Srna.
Crnogorska komercijalna banka do-
bila je sredinom decembra odobrewe za
isplatu penzija za korisnike iz Repu-
blike Srpske.
Ra~un se mo`e otvoriti na {alteri-
ma banke uz li~nu ispravu i isplatni
listi} posqedwe primqene penzije. ¥
ZAPO[QAVAWE U PRIJEDORU
Zanatlije imajuprednost
PRIJEDOR - Na podru~ju prijedor-
skog regiona u pro{loj godini su uz pomo}
83 programa koje je finansirao Zavod za za-
po{qavawe Republike Srpske posao su do-
bila 354 nezaposlena lica - javila je Sr-
na.
Stru~ni saradnik za pravne poslove
prijedorske Filijale Zavoda za zapo{qa-
vawe @eqana Bera rekla je da to ne}e bi-
ti i kona~an broj zaposlenih za pro{lu
godinu jer je u obradi jo{ 14 programa, pri-
stiglih krajem pro{le godine, kojima je
predvi|eno zapo{qavawe 17 pripravnika.
Me|u ve} zaposlenima nalazi se 15 pri-
pravnika sa visokom stru~nom spremom i
to pravnika, ekonomista i veterinara.
Ostali programi odnosili su se na za-
po{qavawe u proizvodnim i zanatskim dje-
latnostima. ¥
ZVORNIK - Direkcija za privati-
zaciju Republike Srpske odr`ala je ak-
cionarsku Skup{tinu na kojoj je izvr{e-
na transformacija Javnog preduze}a
"Zvornikstan# u Akcionarsko dru{tvo.
Za predsjednika skup{tine je izabran Vla-
do Rosi} radnik ovog preduze}a, a izabra-
ni su i Upravni i Nadzorni odbor. Pred-
stavnik dr`avnog kapitala koji u struk-
turi iznosi 80 procenata je Dragan Mi-
trovi}. Preostalih 20 procenata pripa-
da malim akcionarima.
Na prvoj sjednici Upravnog odbora
na kojoj je za predsjednika izabran Brano
Tokanovi} donesene su dvije odluke, jed-
na kojom se zabrawuje raspolagawe nov~a-
nim sredstvima u "Zvornikstanu#, a sve vr-
ste pla}awa mogu i}i samo uz odobrewe
Upravnog odbora preduze}a. Drugom odlu-
kom se zabrawuje prijem svih uplata na
blagajni "Zvornikstana#, pa se tako svi
korisnici usmjeravaju na pla}awe preko
banke.
Upravni odbor, menaxment i akcio-
nari "Zvornikstana# su uputili `albu
Direkciji za privatizaciju, Vladi Srp-
ske i visokom predstavniku na postupak
sprovo|ewa transformacije iz javnog
preduze}a u akcionarsko dru{tvo.
- Smatramo da je u postupku odr`ava-
wa skup{tine napravqeno niz procedu-
ralnih i su{tinskih propusta koji }e
imati posqedice za daqi rad dru{tva - iz-
javio je za "Glas Srpske# direktor "Zvor-
nikstana# Slavko Bogi}evi}.
Primjedbe su na upis i promjenu ob-
lika organizovawa, primopredaju izme|u
ranijih i novoizabranih organa upravqa-
wa, izbor predsjednika Upravnog odbora
i imenovawe direktora Dru{tva. U `al-
bi je konstatovano da je potrebno akcio-
narsku Skup{tinu proglasiti neva`e-
}om, te staviti sve wene odluke van sna-
ge.
Ve}in a korisnika usluga "Zvornik-
stana# su odluku da se pla}awe vr{i u
bankama a ne na blagajni preduze}a po-
zdravili, jer su izgubili povjerewe u na-
~in raspolagawa novcem od strane ovog
preduze}a.
Bogi}evi} je ocijenio da }e do kraja
januara grijawa u stanovima biti, ali "ako
naplativost ne bude potpuna, onda je ne-
mogu}e obezbijediti grijawe do kraja se-
zone grijawa#.
- U toku decembra potro{eno je
496.600 kubnih metara gasa vrijednosti
174 hiqade maraka. Po osnovu reprogra-
miranog duga do 15. u mjesecu moramo da
upla}ujemo 28.200 maraka, a teku}u potro-
{wu do 25. u mjesecu. To zna~i da u toku
januara moramo uplatiti oko 200 hiqada
maraka isporu~iocu BH gasu - rekao je
Bogi}evi}. On je dodao da je posqedwa
ispla}ena plata za 52 radnika "Zvornik-
stana# bila za maj, te da je sve ve}i pri-
tisak radnika da se obaveze prema wima
izmire.
Trenutna naplativost od strane indi-
vidualnih korisnika je 72 procenta, dok
je kod privrednih subjekata "skoro nika-
kva#. Korisnici republi~kog buxeta du-
guju oko 100 hiqada maraka, a zbog neiz-
mirenih obaveza podnesene su tu`be pro-
tiv 288 gra|ana i 32 privredna subjekta.
¥ S. S.
ODLUKA UPRAVNOG ODBORA "ZVORNIKSTANA"
Blagajnu zamijenila bankaKorisnici usluga
"Zvornikstana" prihvataju pla}awe
u bankama, a ne na blagajni firme, jer nemaju mnogo povjerewa u preduze}e
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. POLITIKA 5NAJAVA Adila Osmanovi}a
da }e Stranke demokratske akcije -
ako Republika Srpska "uspori ili
zaustavi reforme policije i odbra-
ne# - iskoristi Vije}e naroda da, u
su{tini, zaustavi dono{ewe zako-
na predstavqa najobi~niju ucjenu.
Predsjednik Kluba srpskih de-
legata u Vije}u naroda Desanka Ra-
|evi} ka`e da je, i ovom najavom,
Stranke demokratske akcije po ko
zna koji put otkrili svoju prirodu
i su{tinu svoga djelovawa.
- Bo{waci su i do sada tra`i-
li za{titu nacionalnog interesa i
tamo gdje on realno nije bio ugro-
`en, kao {to su zakoni o otkupu ga-
ra`a i poslovnih prostora i ispla-
ti {teta - rekla je Desanka Ra|evi}.
Ona je dodala da je Ustavni sud
Republike Srpske sada popuwen i da
}e wegova rije~ biti posqedwa u
ocjeni ugro`enosti bilo ~ijeg na-
cionalnog interesa. Zbog toga pri-
jetwe Adila Osmanovi}a ne}e pro-
}i.
Predsjednik Skup{tine Grada
Isto~no Sarajevo Dragomir Koso-
ri} da se ultimatumima u demokrat-
skom dru{tvu ne mo`e sti}i do ci-
qa. Ni~ijim, pa ni ucjenama Stran-
ke demokratske akcije, rekao je Ko-
sori}, ne treba podle}i.
- Opet Stranka demokratske ak-
cije upu}uju ultimatume Republike
Srpske. ̂ uju se stare prijetwe da }e
sve blokirati zbog navodnog uspo-
ravawa reformi odbrane i polici-
je, ako wihovi predstavnici ne u|u
u novu vladu Republike Srpske... Zar
ovakve ucjene nisu najve}a ko~nica
reformama i putu u Evropu - rekao
je Slobodan Jovanovi} iz Ustipra-
~e.
Odbornik u Skup{tini op{ti-
ne Prijedor Mile Muti} ka`e da je
op{te je poznato da Stranka demo-
kratske akcije, kao vode}a partija
u Federaciji BiH, svoje politi~ko
djelovawe usmjerava na zbivawa u
Republici Srpskoj.
- Poznato je da mnogo pitawa u
vezi sa povratkom imovine i stano-
va, penzijskog i zdravstvenog osigu-
rawa ni pribli`no nisu rije{eni
u Federaciji kao u Republici Srp-
skoj. Sva ova pitawa Stranka demo-
kratske akcije, kao i druge partije
u Federaciji, svjesno miniraju i odu-
govla~e wihovo rje{avawe. Zbog to-
ga svu pa`wu poku{avaju da preu-
smjere na Republiku Srpsku i re-
formu odbrane i policije - naveo je
Muti}.
Svoje djelovawe u Republici
Srpskoj, naglasio je Mile Muti},
federalne stranke usmjeravaju na
ostvarivawe svog osnovnog politi~-
kog ciqa, a to je ru{ewe Republi-
ke a to zna~i i ru{ewe Dejtonskog
sporazuma.
¥ E. G. S.
REAGOVAWA NA IZJAVU ADILA OSMANOVI]A
Prijetwe ne}e pro}i
ADIL Osmanovi} trebalo bi
da {titi demokratiju i pravnu
dr`avu, a ne da prijeti blokira-
wem zakonodavne vlasti u Repu-
blici Srpskoj, ~iji je potpred-
sjednik.
Ovako je potpredsjednik Vi-
je}a naroda Republike Srpske,
dr Miroslav Mike{ ocijenio
izjavu Osmanovi}a federalnoj
{tampi i wegovu najavu da }e
Stranka demokratske akcije
blokirati rad ovoga republi~-
kog organa.
Osmanovi} je rekao da }e
predstavnici stranke ~iji je ~lan,
ukoliko nova vlada Srpske bude
usporavala reforme policije i
odbrane u BiH, zauzvrat zaustavi-
ti mnoge projekte u Vije}u naro-
da Republike Srpske.
- Bez obzira na to od koga do-
lazile, takve prijetwe nisu pri-
mjerene osnovnim, demokratskim
principima. Vije}e naroda je dio
zakonodavne vlasti i treba da po-
stoji iskqu~ivo u tom obliku i da
{titi vitalne nacionalne inte-
rese, a ne da bude sredstvo poli-
ti~ke manipulacije - isti~e Mi-
ke{.
Mike{ ka`e da se mogu pra-
viti smetwe, usporavati rad Vi-
je}a naroda i da su ovakve i sli~-
ne prijetwe ostvarqive samo pri-
vremeno. One ne mogu trajno zau-
staviti dono{ewe zakona i
ugroziti rad zakonodavne
vlasti.
On podsje}a da je Vije-
}e naroda nastalo kao re-
zultat politi~kog kompro-
misa, da je to samostalan
organ zakonodavne vlasti,
ali ono ima ograni~ena
ovla{}ewa, ogra-
ni~en kapacitet
u odnosu na kla-
si~an dom na-
roda.
- Smatram da je apsolutno ne-
korektno zloupotrebqavati or-
gane zakonodavne vlasti za ostva-
rewe politi~kih i nacionalnih
pitawa, a pogotovo prijetiti ne-
kim "{tapom# - isti~e dr Miro-
slav Mike{.
On ka`e da je sada-
{wi sastav Vije}a na-
roda, pogotovo wego-
vog rukovodstva, ta-
kav da do sada, izuzev
izuzetnih slu~ajeva,
nije bilo zloupotre-
be pojma nacional-
nog interesa.
- Na stotine zakona i drugih
akata, koje je donio republi~ki
parlament, ovo Vije}e naroda re-
agovalo je samo u desetak slu~aje-
va. To ne zna~i da se sa ostvare-
wem ovakvih i sli~nih prijetwi
ubudu}e, ukoliko Vije}e bude u
nekom drugom sastavu, ne}e poku-
{ati - govori Mike{.
To mo`e, ka`e on, samo pri-
vremeno da blokira zakonodavnu
vlast. Jer, ako ne do|e do dogovo-
ra, onda sporno pitawe, na kraju
"balade#, rje{ava Ustavni sud.
- Ali, tragi~no je to {to po-
slije ustavnih promjena, zna~i vi-
{e od dvije i po godine, u Ustav-
nom sudu nije formirano vije}e za
za{titu vitalnih nacionalnih
interesa. Sve do tada, Ustavni sud
ne mo`e da ka`e da li je ugro`en
ne~iji vitalni nacionalni inte-
res - isti~e Mike{.
On smatra, poslije dvije godine
rada u Vije}e naroda, da bi boqa va-
rijanta bila da postoji klasi~an
dom naroda, u kome bi se raspravqa-
lo o svakom zakonu i eventualno
ugro`enim qudskim pravima i slo-
bodama i gdje bi definitivno bilo
rije{eno odre|eno pitawe.
Ovako, postoji najprije repu-
bli~ki parlament, zatim Vije}e
naroda, pa ako se ni tu ne na|e
rje{ewe - zajedni~ka komisija ko-
ja nastoji da postigne sporazum.
- Ako ni tu ne do|e do zadovo-
qavaju}eg rje{ewa, onda je tu
Ustavni sud, tako da je to kompli-
kovan i dugotrajan postupak - ka-
`e Miroslav Mike{.
U svakom slu~aju, nagla{ava
on, treba osuditi prijetwe bloki-
rawem zakonodavne vlasti, bez ob-
zira sa koje strane i od kojeg po-
liti~ara dolaze.
¥ D. ZEC
POTPREDSJEDNIK REPUBLI^KOG VIJE]A NARODA DR MIROSLAVMIKE[
NEMA MJESTA UCJENAMA
LAN^ANI ODGOVORNa~elnik op{tine Doboj
Obren Petrovi} ka`e da se sva pi-
tawa mogu rije{iti dogovorom, pa
tako i reforma policije i odbra-
ne. Ucjene, dodao je on, nisu metod
koji treba koristiti.
- Ne mogu se samo ucjenama rje-
{avati zna~ajna pitawa ne samo na
nivou BiH, ve} i Republike Srp-
ske i svake op{tine. To mo`e da
povu~e lan~ani odgovor i drugih
politi~ki partija, bez obzira da
li srpskog ili hrvatskog predzna-
ka. Moj stav je da sve treba zavr-
{iti dogovorom - rekao je Petro-
vi}.
- Ne vidim nikakav nacional-
ni interes Bo{waka u tome da se
ukinu ministarstva unutra{wih
poslova i odbrane Republike Srp-
ske, ve} wihovu te`wu ka centra-
lizaciji vlasti u BiH - podvukao
je Obren Petrovi}.
Nekorektno je zloupotrebqavati organe zakonodavnevlasti za ostvarewe politi~kih i nacionalnih ciqeva
BAWA LUKA - ^lan Izvr{nog
odbora Socijalisti~ke partije Re-
publike Srpske i predsjednik wenog
Gradskog odbora Bawa Luka Milu-
tin Peji} nije `elio da komentari-
{e izjavu predsjednika socijalista
Petra \oki}a da }e ga iskqu~iti iz
stranke.
Peji} je za "Glas Srpske# rekao
da u ovom trenutku ne `eli da govo-
ri o \oki}evoj izjavi.
\oki} je izjavio da }e Peji}
uskoro biti iskqu~en iz partije re-
kav{i da je "sebi otvorio vrata da
iza|e iz we i da }e uskoro biti wen
biv{i ~lan#.
Sukob izme|u wih dvojice izbio
je zbog toga {to Socijalisti~ka par-
tija nije htjela da podr`i kandido-
vawe Ne|e \uri}a za budu}eg pred-
sjednika Vlade Republike Srpske, ma-
da je on wen ~lan i poslanik u Narod-
noj skup{tini.
Milutin Peji} je u otvorenom
pismu naveo da "Socijalisti~ka par-
tija ne smije biti talac \oki}eve
ratne pro{losti#.
Peji} je napisao da se \oki}
"javno zala`e za o~uvawe Srpske#, a
istovremeno "stvara uslove# da joj
me|unarodna zajednica izrekne ka-
zne, "iako one mogu zna~iti wenog
ukidawe#.
Petar \oki} je odbacio Peji}e-
va optu`be.
¥ M. X.
PREVIRAWE U SOCIJALISTI^KOJ PARTIJI
\oki} uzvra}a iskqu~ewem
IAKO {est parlamentarnih
partija, potpisnica Sporazuma o
principima usagla{enog politi~kog
djelovawa, tvrde da je ovaj dokument
jo{ na snazi, wegovu ta~ku {est ko-
ja se odnosi na izbor nove vlade po-
jedine stranke tuma~e onako kako im
odgovara.
Ova ta~ka obavezuje potpisnice
"da punim sastavima
svojih poslani~kih klu-
bova podr`e ~in kon-
stituisawa nove Vlade
Republike Srpske, bez
obzira na to da li }e
biti u budu}oj parla-
mentarnoj ve}ini ili u
opoziciji#.
Me|utim, poslije
maratonskih pregovora
potpisnica sporazuma o
sastavu nove vlade, koji
su zavr{ili neuspje{no,
a zatim objave predsjed-
nika Republike Draga-
na ^avi}a da za budu}eg
premijera predlo`i ~la-
na Srpske demokratske
stranke Peru Bukejlo-
vi}a, odnosi izme|u par-
tija su se pogor{ali.
^lan Predsjedni-
{tva Srpske demokratske stranke i
jedan od kreatora Sporazuma o prin-
cipima usagla{enog politi~kog dje-
lovawa Mladen Bosi} ka`e da je on
jo{ na snazi, jer ga niko do sada nije
prekr{io.
- Izjave predstavnika Socijali-
sti~ke partije i Saveza nezavisnih so-
cijaldemokrata zvu~e kao da se one
odri~u sporazuma i nisu u wegovom du-
hu tolerancije i uva`avawa, ali ga
jo{ nisu prekr{ile - naglasio je Bo-
si}.
Bosi} je istakao da }e novi man-
datar, uprkos svemu, ponuditi potpi-
snicama sporazuma da u~estvuju novoj
izvr{noj vlasti Republike Srpske.
Predsjednik Srpske radikalne
stranke Milanko Mihajlica sla`e
se sa Mladenom Bosi}em i ka`e da su
"stavovi Saveza nezavisnih socijal-
demokrata i Socijalisti~ke partije
nekorektni, nediplomatski i protiv-
ni sporazumu#.
- Oni su svojom iskqu~ivo{}u
prema Srpskoj demokratskoj stranci
odmah stavili do znawa ostalim par-
tijama da odustaju od dijela sporazu-
ma koji se odnosi na izbor vlade. Is-
kqu~ivost je ono {to nam sada najma-
we treba - rekao je Mihajlica.
I potpredsjednik Demokratskog
narodnog saveza Mirko Bawac navo-
di Savez nezavisnih socijaldemokra-
ta i predsjednika ove partije Milo-
rada Dodika, kao glavnog krivca za ne-
po{tovawe sporazuma.
- Ovaj sporazum plod je dogovora
politi~kih partija i potpuno se za-
sniva na dobrovoqnom u~e{}u. Po
principu "ovog ho}emo - onog ne}e-
mo#, Milorad Dodik je odmah po~eo
da pravi podjele me|u pot-
pisnicima. Nije mi jasno
zbog ~ega je obmanuo javnost
- rekao je Bawac.
Predsjednik Izvr{nog
odbora Saveza nezavisnih so-
cijaldemokrata Neboj{a
Radmanovi} potvr|uje da ova
stranka vi{e ne}e u~estvo-
vati u pregovorima o novoj
vladi i ne}e joj dati podr{ku
u Narodnoj skup{tini Srpske.
Ovakvim postupcima, tvrdi
Radmanovi}, sporazum ne}e bi-
ti prekr{en.
- Bez obzira {to smo pot-
pisali sporazum, ne pada nam na pa-
met da podr{ku damo prijedlogu za ko-
ji smatramo da je lo{ po Republiku
Srpsku i wene gra|ane - istakao je
Radmanovi}.
On je dodao da }e ova stranka na-
staviti da po{tuje onaj dio sporazu-
ma o ustavnom ure|ewu Republike
Srpske.
Predstavnici stranaka potpi-
snica su saglasni u sqede}em: dio
sporazuma koji se odnosi na za{titu
ustavnog ure|ewa Republike Srpske
ne}e dirati.
S obzirom na sudbinu koju je ve}
do`ivio dio Sporazuma o principi-
ma usagla{enog politi~kog djelova-
wa, postavqa se pitawe: ho}e li se i
wegove odredbe o za{titi republi~-
kog ustavnog poretka razli~ito tuma-
~iti?
¥ N. DIKLI]
SPORAZUM O PRINCIPIMA USAGLA[ENOGPOLITI^KOG DJELOVAWA
KAKO KOME ODGOVARASada nam najmawe treba iskqu~ivost, ka`e MilankoMihajlica. Mirko Bawac okrivquje Milorada Dodikaza naru{avawe dijela sporazuma o izboru Vlade Srpske
Neboj{a Radma-novi}: Bez na{epodr{ke
Mladen Bosi}:Prizvuk odricawa
ISKQU^IVOST- Iako je predsjednik Dragan
^avi} poku{avao da na|e li~nost
koja bi mogla da obezbijedi najve-
}u parlamentarnu podr{ku, nijedan
prijedlog nije odgovarao svima. Sa-
vez nezavisnih socijaldemokrata i
Socijalisti~ka partija bili su is-
kqu~ivi i tra`ili da u no-
voj vladi ni u kojem slu~aju
ne bude predstavnika Srp-
ske demokratske stranke. To
nismo mogli da prihvatimo
- naglasio je Mladen Bosi}.
AMBICIJEPotpredsjednik Partije demo-
kratskog progresa Goran Milojevi}
ka`e da su "iskqu~ivost predsjedni-
ka pojedinih partija, nesagledava-
we stvarnih mogu}nosti i preveli-
ka ambicija# doveli do toga da se
opet pojavila nesloga me|u srpskim
strankama.
Miroslav Mike{: Slo`en postupak
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.EKONOMIJA6
BAWA LUKA - Pove}awe
akcize na duvanske prera|evine
za 14 odsto rezultiralo je posku-
pqewem ve}ine cigareta u Repu-
blici Srpskoj za oko 30 odsto.
Iako su stru~waci u Upravi
za indirektno oporezivawe iz-
ra~unali da bi realno poskupqe-
we cigareta trebalo da iznosi
16,8 odsto, primjena Zakona o ak-
cizama uzrokovala je gotovo du-
plo ve}e poskupqewe od procje-
na.
Na pojedinim kioscima jo{
nije odre|ena nova cijena "bosa#,
"vesta#, "partnera# i "davido-
fa#, pa su trgovci ove vrste ci-
gareta povukli iz prodaje. Na ne-
kim maloprodajnim mjestima ci-
garete se i daqe prodaju po sta-
rim cijenama.
Vaqa podsjetiti da je pred-
sjednik Odbora za privredu i fi-
nansije u Narodnoj skup{tini Re-
publike Srpske Branislav Sto-
janovi} u pismu upu}enom Uprav-
nom odboru Uprave za indirekt-
no oporezivawe prije nekoliko
mjeseci istakao da }e zbog skoka
akcize od 14 odsto cigarete po-
skupjeti za oko 30 odsto.
- Iako su nas
uvjeravali da
ne}e biti
tako, ispo-
s t a v i l o
se da su
se na{e
procjene
obistini-
le i da su
c i g a r e t e
koje su
ko{tale
1,5 maraka
sada dvije
marke. Na-
`alost, na-
{e pri-
mjedbe na Zakon o akciza-
ma nisu prihva}e-
ne, zbog ~ega su
gra|ani izlo`eni
direktnom infla-
tornom udaru - ka-
`e Stojanovi}.
On je napo-
menuo da iskustva
brojnih zemaqa po-
kazuju da naglo po-
ve}awe poreskih op-
tere}ewa vodi pove-
}anom krijum~arewu
cigareta i falsifi-
kovawu kontrolnih
markica.
- Rizik da {verceri budu ot-
kriveni mnogo je mawi od poten-
cijalne zarade - isti~e Stojano-
vi}.
U skladu sa ovom teorijom,
uli~ni prodavci su podigli sve
cijene cigareta, ostvaruju}i
enormnu zaradu, s obzirom na to
da cigarete koje prodaju nemaju
akciznu markicu, jer su u Republi-
ku Srpsku u{le "sivim# kanalima.
Osim poskupqewa koje je iza-
zvalo gwev kod potro{a~a, op-
{ta zbrka nastala je zbog starih
cijena na akciznim markicama
cigareta, koje se prodaju po no-
vim cijenama.
Ponovimo, prijedlog uvozni-
ka cigareta da Uprava za indi-
rektno oporezivawe pravilni-
kom omogu}i prodaju cigareta na
zalihama po starim cijenama i da
se na wih ne obra~unava nova sto-
pa akcize, odbijen je uz obrazlo-
`ewe da oni "sprovode, a ne mi-
jewaju zakon#.
- Po direktivi Evropske uni-
je jednom oporezovan proizvod ne
mo`e biti ponovo oporezovan.
Ova odredba poga|a iskqu~ivo
legalne firme, ~ije su zalihe i
lokacije skladi{ta dostupne
kontrolnim organima - smatra
Stojanovi}.
U Ministarstvu finansija
Republike Srpske nisu mogli da
preciziraju koliko se cigareta
nalazi na zalihama.
Kako bilo, me{etarewe u ma-
loprodaji cigareta je uveliko po-
~elo, {to treba da bude veliki
izazov za kontrolne organe da
{vercerima stanu u kraj.
¥ D. VRHOVAC
MIHAJLOVI]
SKOK CIJENA CIGARETA U REPUBLICI SRPSKOJ
POSKUPQEWASve vrste "ronhila#, "val-
ter volfa#, "danhila#, "lorda#
i "laki strajka# na ve}ini kio-
ska, skupqe su za 50 feninga. Naj-
ve}i skok zabiqe`en je kod "kar-
tiea#, koji umjesto tri ko{ta ~e-
tiri marke. Po znatno skupqoj
cijeni u prodaji je i "MC# lajt,
ali za 70 feninga skupqi.
"Marlboro# je skupqi za 30 fe-
ninga, a "drina#, "morava#,
"long# i "fast# za 20 feninga.
VRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAVRIJEDAN POKLON [VERCERIMAPoskupqewe cigareta duplo ve}e od najavqivanog.Zabunu unose i akcizne markice na kojima se jo{ nalazistara cijena. Cigarete sa legalnih zaliha dva putaoporezovane
TESLI] - Proces privatiza-
cije na podru~ju tesli}ke op{ti-
ne, koji je po~eo prije ~etiri go-
dine, do sada nije dao gotovo nika-
kve rezultate, iako je od tridese-
tak preduze}a u kojima je planira-
na potpuna ili djelimi~na proda-
ja dr`avnog kapitala, taj posao do
sada dovr{en u wih 19.
Nijedno od privatizovanih
preduze}a nije pokrenulo ozbiq-
niju proizvodwu, mada su do tre-
nutka prodaje bili stabilni ko-
lektivi. Neka od wih su ~ak zakqu-
~ana i radnici ne dolaze na posao.
Kroz dosada{wi proces priva-
tizacije u tesli}koj privredi bez po-
sla je ostalo oko 500 radnika.
U najve}im tesli}kim kolekti-
vima jo{ nije prodan dr`avni dio
kapitala, pa se strahuje da }e po-
slije prodaje "Promtesa#, "Borje#
"Destilacije# i "Fabrike obu}e#,
u kojima je zaposleno blizu dvije
hiqade radnika, tehnolo{kog vi-
{ka biti jo{ vi{e.
Do sada je uspje{no privatizo-
van jedino zdravstveno-turisti~-
ki centar "Bawa Vru}ica#. Pred-
uze}e nema dugovawa i reprograma.
U 2004. ulo`ili su blizu milion
maraka u razvoj i podizawe kvali-
teta usluga, a u ovoj godini plani-
raju jo{ 1,3 miliona maraka inve-
sticija iz vlastitih izvora.
Prema mi{qewu ve}ine kupa-
ca tesli}kih preduze}a, najve}i
problem je taj {to se prodaje samo
tre}ina kapitala, pa u preduze}i-
ma gdje kupci nisu ve}inski vla-
snici te{ko se dolazi do zajedni~-
kog stava o planu poslovawa.
- Svaki poslodavac na|e na~in
da opravda svoje postupke i da sve
{to radi uskladi sa zakonom - ka-
`e predsjednik op{tinskog Sin-
dikata u Tesli}u Jelenko Bubi}.
Zabriwava ~iwenica da za ne-
ke tesli}ke kolektive niko ne po-
kazuje interesovawe. Na nekoliko
do sada raspisanih tendera nisu
prodati "Promtes# i "FOT#.
Koncept privatizacije najve-
}eg tesli}kog kolektiva Drvne in-
dustrije "Borja# nikada nije defi-
nisan. U me|uvremenu, u ovom pred-
uze}u pokrenut je ste~ajni postupak
i 800 radnika je na ~ekawu. Pred-
uze}e ne radi, a gubici u poslova-
wu ve}i su od 20 miliona maraka.
Posmatraju}i dosada{wi tok
privatizacije tesli}kih preduze-
}a, mo`e se re}i da se strah radni-
ka od bilo kakve vlasni~ke tran-
sformacije pokazao opravdanim,
jer osim smawewa broja radnika,
pove}awa discipline i svakodnev-
nog kr{ewa prava radnika, drugih
rezultata do sada nema.
¥ V. T.
TESLI]KA PRIVREDA
Privatizacija zakqu~ava preduze}a
GRADI[KA - Drvna indu-
strija Podgradci - "Dipo# u ovoj go-
dini obiqe`ava 150 godina posto-
jawa i rada. Istovremeno, bi}e od-
re|ena i daqa sudbina ovog gradi-
{kog kolektiva, koji se trenutno
nalazi u nezavidnoj situaciji, pro-
uzrokovanoj nagomilanim dugovi-
ma i velikim padom proizvodwe.
Ovo preduze}e od strate{kog
zna~aja sa 65 odsto dr`avnog dije-
la kapitala, trenutno zapo{qava
443 radnika, koji rade u svim pogo-
nima fabrike izuzev pilane.
- Pro{le godine smo imali
osjetne podba~aje u snabdijevawu
oblovinom, ali zalihe od tri-~e-
tiri hiqade kubika elemenata
koji slu`e za proizvodwu poslu-
`ile su da preduze}e radi u peri-
odu kada nam oblovina nije ispo-
ru~ivana - objasnio je direktor
Drvne industrije Podgradci La-
zo [inik.
Problem u nabavci oblovine
izazvala su dugovawa koje "Dipo#
ima prema dobavqa~u - [umskom
gazdinstvu Gradi{ka, koje im je
zbog toga obustavilo redovnu is-
poruku sirovine.
Prema rije~ima [inika, pred-
uze}e je u pro{loj godini ispuni-
lo 50 odsto plana proizvodwe, a to
je za oko 25 odsto mawe od proiz-
vodwe u 2003. godini.
- Uzrok ovog problema je {to
pilana nije radila prva tri mjese-
ca pro{le godine, a sada ponovo
nemamo uslove za proizvodwu, jer
nam nedostaju zalihe za zimski pe-
riod - podvukao je [inik.
Na prvi tender za prodaju di-
jela kapitala Drvne industrije
Podgradci prije nekoliko godina,
javilo se jedno preduze}e sa Kipra,
ali iz nepoznatih razloga odusta-
li su od kupovine. Na drugi tender
se niko nije javio, a tri godine po-
slije toga nije ni bilo nikakvih
aktivnosti oko privatizacije pred-
uze}a.
¥ B. V.
DRVNA INDUSTRIJA PODGRADCI
Nema hqeba bez oblovine
DIREKTORIZanimqivo je da su ve}inu
privatizovanih preduze}a kupi-
li wihovi dotada{wi direkto-
ri. Takav slu~aj, izme|u ostalog,
zabiqe`en je u preduze}ima "Ni-
skogradwa#, "Kooperativa#,
"Graditeq# i "Tesli}prevoz#.
KVALITETU ratnom periodu preduze-
}e iz Podgradaca je radilo, ia-
ko su pogoni zbog ~estih nesta-
naka elektri~ne energije pokre-
tani na agregate.
Uprkos ote`anim uslovima
rada, Drvna industrija Podgrad-
ci je u posqedwih desetak godi-
na dobila brojna priznawa za
kvalitet. Ove godine, na Me|u-
narodnom sajmu namje{taja i ma-
{ina za obradu drveta, dobili
su nagradu "Zlatni dub# za pro-
izvod - trpezarijski set "Koza-
ra#.
"Dipo": Pogoni slabo iskori{}eni
(foto-arhiva)
BAWA LUKA - Neuobi~aje-
no visoke dnevne temperature za
ovo doba godine i slabiji jutar-
wi mrazevi, zabiqe`eni ovih da-
na u Republici Srpskoj, nemaju
negativnog uticaja na ozime usje-
ve, prije svega p{enicu.
Ovo je na{em listu ju~e iz-
javio stru~wak Zavoda za strna
`ita Poqoprivrednog institu-
ta u Bawoj Luci Dragan Mandi}.
Prema wegovim rije~ima, po-
voqna je okolnost {to no}ne i ju-
tarwe temperature u ve}ini `i-
torodnih podru~ja Srpske nisu
suvi{e niske, jer se uglavnom
kre}u do minus tri stepena po
Celzijusu.
- Sa druge strane, relativno
visoke dnevne temperature i do 17
stepeni, kao i sun~ano vrijeme po-
goduju biqkama u sakupqawu {e}e-
ra i lak{em prezimqavawu - ka`e
Mandi} i dodaje da su ozimi usje-
vi trenutno u dobrom stawu.
Podsjetimo da je protekle je-
seni ozimim `itaricama, a naj-
vi{e p{enicom u Srpskoj zasi-
jano preko 50 hiqada hektara ora-
ni~nih povr{ina.
¥ M. M{.
VRIJEME I USJEVI
Biqke skupqaju {e}er
MOSKVA - Rusko Ministar-
stvo energetike i industrije je
saop{tilo da o~ekivana proiz-
vodwa nafte u 2004. godini tre-
ba da iznosi 460 miliona tona,
{to je porast od 9,2 procenta u
odnosu na 2003, dok proizvodwa
gasa treba da poraste za dva pro-
centa, na 632,8 milijarde kubnih
metara.
U 2004. godini Rusija je po~e-
la da eksploati{e 21 naftno po-
qe, {to je donijelo proizvodwu od
vi{e od 150 hiqada tona nafte,
prenio je Prajm Tas. ¥
. . .BERLIN - Zahvaquju}i pla-
tama koje "ne mogu da potro{e# i
godi{wem odmoru od {est nedje-
qa, Nijemci su ve} dugo prva naci-
ja na svijetu kad je rije~ o putova-
wima u potrazi za suncem i odmo-
rom, koji ne mogu da na|u kod ku}e.
^ak dvije tre}ine od ukupno 82 mi-
liona stanovnika Wema~ke redov-
no provodi godi{wi odmor u ino-
stranstvu.
Uprkos tome {to se vi{e od
hiqadu Nijemaca vodi kao nestalo
u azijskom cunamiju, kao i `ivo-
tima izgubqenim u drugim kata-
strofama, stru~waci ka`u da to
ne}e umawiti wema~ku `e| za pu-
tovawima u toplije krajeve, pre-
nosi Rojters. ¥
. . .PEKING - Kineske vlasti
o~ekuju da }e broj nezaposlenih ove
godine dosti}i najmawe 25 milio-
na, prenosi Rojters.
Prema podacima Dr`avne ko-
misije za razvoj i reforme, na kra-
ju 2004. godine u Kini je bilo 11 mi-
liona nezaposlenih.
Ovom broju }e se 2005. godine
pridodati 14 miliona osoba koje
}e u}i na tr`i{te rada i od ko-
jih 3,4 miliona ima fakultetsku
diplomu. ¥
. . .DETROIT - Na ovogodi{wem
salonu automobila koji je prije dva
dana otvoren u Detroitu, ameri~-
koj "kolijevci# auto-industrije,
{ezdesetak izlaga~a }e do 23. ja-
nuara predstaviti 65 novih mode-
la, me|u kojima }e se na}i vozila
koja je mogu}e komercijalizovati,
ali i futuristi~ki modeli, preno-
si Frans pres. ¥
BAWA LUKA - Predstavni-
ci Udru`ewa drvoprera|iva~a
Privredne komore Republike
Srpske su ohrabreni zakqu~kom
republi~ke Vlade, kojim je od ru-
kovodstva JP[ "Srpske {ume#
zatra`eno da preispita odluku o
pove}awu cijene drvnih sortime-
nata.
Prema ovoj odluci, drvni sor-
timenti je trebalo da od 1. janua-
ra ove godine poskupe u prosjeku
za 10 odsto, {to su drvoprera|i-
va~i ocijenili neprihvatqivim
i pogubnim za rad najve}eg broja
preduze}a u oblasti finalne pre-
rade drveta.
Zato su oni sa vanredne pro-
{irene sjednice Izvr{nog odbo-
ra svog udru`ewa, odr`ane 4. ja-
nuara u Bawoj Luci, zatra`ili od
Vlade Republike Srpske da hitno
sagleda novonastalu situaciju i
uti~e na Upravni odbor "Srpskih
{uma# da povu~e novi cjenovnik.
Zahtjev drvoprera|iva~a Vla-
da je razmotrila ve} sqede}eg da-
na i zakqu~ila da bi rukovodstvo
"Srpskih {uma#, kod preispiti-
vawa novog cjenovnika trebalo da
uva`i nekoliko ~iwenica.
To su cijene drvnih sortime-
nata u zemqama regiona, uticaj na
rezultate poslovawa "Srpskih
{uma# i posqedice na konkurent-
sku sposobnost drvoprera|iva~a
u Srpskoj.
Od Upravnog odbora "Srpskih
{uma# ujedno je zatra`eno da oba-
vijesti Vladu o preduzetim aktiv-
nostima najkasnije do kraja ovog
mjeseca.
Sekretar Udru`ewa drvopre-
ra|iva~a republi~ke Privredne
komore Pero ]ori} ka`e za "Glas
Srpske# da se od rukovodstva
"Srpskih {uma# o~ekuje da cije-
ne drvnih sortimenata, u najmawu
ruku, vrati na nivo koji je bio
prije poskupqewa.
- Osim toga, o~ekujemo da se
po{tuje zakqu~ak republi~ke
Vlade od 4. novembra 2004. godine,
prema kojem bi drvoprera|iva~ka
preduze}a sa vi{im stepenom ob-
rade i izvoza imala popust od de-
set odsto na isporu~enu sirovi-
nu. S tim u vezi se o~ekuje i akti-
virawe komisije koju ~ine pred-
stavnici Vlade, "Srpskih {uma#
i republi~ke Privredne komore,
a poslije toga i dono{ewe odlu-
ke o pomenutoj olak{ici - rekao
je ]ori}.
U Udru`ewu drvoprera|iva-
~a smatraju da bi ova olak{ica,
ali i druge mjere usmjerene na
stvarawe povoqnijih uslova pri-
vre|ivawa, doprinijeli promje-
ni strukture proizvodwe u korist
finalne prerade, kao i izvoza pro-
izvoda sa vi{im stepenom obrade.
Podaci pokazuju da 75 do 80
odsto sada ~ini primarna prera-
da drveta, deset do 15 odsto polu-
fabrikati, a svega desetak odsto
finalni proizvodi.
¥ M. MIQU[
UDRU@EWE DRVOPRERA\IVA^A TRA@I NI@E CIJENEDRVNIH SORTIMENATA
U KORIST ZAVR[NE OBRADEDrvoprera|iva~ka preduze}a sa vi{im stepenom obradei izvoza o~ekuju da se po{tuje zakqu~ak republi~keVlade, po kojem bi imali popust od 10 odstona isporu~enu sirovinu
POSLOVNI SVIJET
Branislav Stojanovi}: Upozorewa bila uzaludna (foto-arhiva)
VRIJEDAN POKLON [VERCERIMA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. DRU[TVO 7
BAWA LUKA - Republi~ko
Ministarstvo saobra}aja i veza
tokom 2003. godine potro{ilo je
onoliko novca koliko je bilo
predvi|eno u republi~kom buxetu,
{to se moglo vidjeti i iz propi-
sno sa~iwenih finansijskih iz-
vje{taja za tu godinu.
Do ovog zakqu~ka do{ao je
glavni republi~ki revizor Bo-
{ko ^eko poslije obavqene kon-
trole finansijskih izvje{taja
Ministarstva saobra}aja i veza
Republike Srpske za pro{lu go-
dinu.
Glavna slu`ba revizije javnog
sektora konstatovala je i to da je
"Ministarstvo saobra}aja i veza
otklonilo nepravilnosti utvr|e-
ne prethodnim revizorskim izvje-
{tajem#.
Osim finansijskih izvje{ta-
ja, predmet revizije bila je i
uskla|enost poslovawa ovog mi-
nistarstva sa va`e}im zakonima i
drugim republi~kim propisima
tokom 2003. godine. Ciq ove kon-
trole, stoji u izvje{taju glavnog
revizora, bilo je izra`avawe mi-
{qewa o tome da li podaci, iska-
zani u finansijskim izvje{tajima,
odra`avaju stawe izvr{ewa buxe-
ta Ministarstva za 2003. godinu,
kao i to da li su ti izvje{taji sa-
stavqeni i objelodaweni u skla-
du sa va`e}om zakonskom regula-
tivom.
Kada je rije~ o izvr{ewu bu-
xeta, pojasnio je glavni revizor,
pa`wa je posve}ena utvr|ivawu
izvr{enih rashoda, stawu imovi-
ne i sredstava, obaveza i izvora
sredstava, kao i utvr|ivawu uskla-
|enosti i dokumentovanosti oba-
vqenih finansijskih transakci-
ja. Glavna slu`ba revizije provje-
rila je i organizaciju i funkci-
onisawe ra~unovodstva i interne
kontrole, procese finansijskog
izvje{tavawa i op{tu primjenu
ra~unovodstvenih standarda i na-
~ela.
Poslije obavqene kontrole,
Glavna slu`ba revizije utvrdila
je da je Ministarstvo saobra}aja
i veza organizovalo ra~unovod-
stvo na osnovu zakonskih odredbi.
Kada je rije~ o novcu, Mini-
starstvo je u svom finansijskom
izvje{taju sastavilo bilans stawa
i u wemu iskazalo uravnote`ene
vrijednosti aktive i pasive u ukup-
nom iznosu od 136.752 marke.
Aktiva bilansa stawa u izno-
su od 136.752 marke sastoji se od
4.603 marke, zate~ene u blagajni
Ministarstva na dan 31. decembra
2003. godine, zatim 87.161 marke
kratkoro~nih razgrani~ewa i
44.988 maraka neotpisane vrijedno-
sti stalnih sredstava.
Pasiva bilansa stawa, tako|e
u iznosu od 136.752 marke, sasta-
vqena je od obaveza prema doba-
vqa~ima u iznosu od 23.687 mara-
ka, obaveze prema radnicima u iz-
nosu od 44.545 maraka, kratkoro~-
nih razgrani~ewa u iznosu od
23.532 marke i izvora stalnih sred-
stava u iznosu od 44.988 maraka.
[to se ti~e planirawa i izvr-
{ewa buxeta za 2003. godinu, Mi-
nistarstvo je za finansirawe svo-
jih aktivnosti utro{ilo 30.123.552
marke, {to je za 73.255 maraka ma-
we nego {to je buxetskim okvirom
dozvoqeno.
¥ D. MAJSTOROVI]
REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJE[TAJA MINISTARSTVA SAOBRA]AJA I VEZA
POTRO[ENO [TO JE PLANIRANO
Buxetska stavka "subvencije
javnim preduze}ima# ostvarena je
u punom iznosu. Naime, javnim
preduze}ima iz Srpske, iz repu-
bli~kog buxeta dostavqeno
29.440.000 maraka. Toliko je novca
za te namjene i bilo predvi|eno.
Revizijom je utvr|eno da je od to-
ga 28.238.790 maraka dozna~eno
"@eqeznicama Republike Srp-
ske#. Me|utim, Vlada Srpske u iz-
vje{taju o izvr{ewu buxeta nave-
la da je za redovno i bezbjedno od-
vijawe `eqezni~kog saobra}aja
prikupqeno ukupno 67.231.658 ma-
raka, {to zna~i da 37.791.658 mara-
ka nije upotrebqeno u svrhe pro-
pisane Zakonom o obezbje|ewu
sredstava za redovno i bezbjedno
odvijawe ̀ eqezni~kog saobra}aja.
POPISPopis imovine i sredstava,
obaveza i izvora sredstava Mi-
nistarstva, sa stawem na dan 31.
decembra 2003. godine, kao ob-
lik interne kontrole, zakqu-
~io je glavni revizor, izvr{en
je u skladu sa odredbama Zako-
na o ra~unovodstvu i Pravilni-
ka o na~inu i rokovima vr{ewa
popisa i uskla|ivawa kwigo-
vodstvenog sa stvarnim stawem.
Ministarstvo je za finansirawe svojih aktivnostiutro{ilo 30.123.552 marke, {to je za 73.255 marakamawe nego {to je buxetskim okvirom dozvoqeno
[EKOVI]I - Vojska Republike
Srpske predala je u trajno vlasni{tvo
{ekovi}koj op{tini svoju od pro{le
godine napu{tenu kasarnu. U pitawu je
cijeli kompleks sa kasarnom i prate-
}im objektima, koji su sagra|eni 2000.
godine.
Kasarna je smje{tena na jednom od
najqep{ih lokaliteta visoravni Bi-
{ina, ~ija nadmorska visina od 760 me-
tara. Objekat predstavqa zna~ajnu pret-
postavku razvoja zimskog i qetnog tu-
rizma.
- Za sada smo odredili i organizo-
vali ~uvare objekta, dok se ne odredi
wegova namjena. [ta }e u wemu biti,
ostaje da se vidi. Znamo da je objekat
idealan za razvoj turizma i organizo-
vawe brojnih drugih sadr`aja - ka`e
predsednik op{tine Zlatomir Fili-
pi}.
¥ B. M. \Bi{ina: Vojni objekat, turisti~ki centar
ZA Program socijal-
nog zbriwavawa radnika,
koji }e zbog privatizacije,
ste~aja i likvidacije pred-
uze}a ostati bez posla, re-
publi~kim buxetom pred-
vi|eno je 18 miliona mara-
ka. Tim sredstvima bi}e
omogu}eno zbriwavawe oko
devet hiqada qudi. Ovo je
ju~e potvrdila portparol
Ministarstva rada i bo-
ra~ko-invalidske za{tite
Branka [qivar.
Ona nije ̀ eqela da ko-
mentari{e da li ova sred-
stva odgovaraju potrebama
socijalnog zbriwavawa
radnika u ovoj godini, u ko-
joj se o~ekuju intenzivnije
aktivnosti po pitawu ste-
~aja i privatizacije pred-
uze}a, napomiwu}i "da ima
nekih nagovje{ataja u Vla-
di, da se za ove potrebe is-
koriste jo{ neki izvori
finansirawa#.
Preduze}a su Komisi-
ji za sprovo|ewe socijal-
nog programa pri Mini-
starstvu rada do sada pre-
dala ukupno 124 zahtjeva za
socijalno zbriwavawe. [e-
snaest zahtjeva je rije{e-
no i zbrinuto tri hiqade
qudi.
U Ministarstvu na-
gla{avaju da se radnici
zbriwavaju po dinamici
otvarawa ste~aja u preduze-
}ima, koja dostavqaju pla-
nove, odnosno informaci-
je o potra`ivawima pred-
uze}a prema radnicima i
povjeriocima. Ove podat-
ke jo{ nisu dostavili ~e-
tiri preduze}a u kojima je
krajem pro{le godine odo-
bren ste~aj, odnosno sred-
stva za sprovo|ewe ste~aj-
nog postupka.
Prema Osnovama pro-
grama koji je usvojila Na-
rodna skup{tina Republi-
ke Srpske, socijalno zbri-
wavawe koje se finansira
iz buxeta Republike mo`e
se koristiti kroz uplatu
neupla}enih doprinosa za
penzijsko i invalidsko
osigurawe i osigurawe od
nezaposlenosti za period
od 1. januara 1998. godine
do dana otvarawa privati-
zacije, odnosno ste~aja
preduze}a. ¥ M. M.
MINISTARSTVO RADA I BORA^KO-INVALIDSKE ZA[TITE
Novi zahtjevi za zbriwavawe radnika
BR^KO - Iako je veliki broj
porodica poginulih boraca i rat-
nih vojnih invalida u Br~kom
stambeno zbrinut, jo{ uvijek je do-
sta onih kojima tek treba izgradi-
ti krov nad glavom.
Zakonom o dodatnim pravima
boraca i ratnih vojnih invalida,
koji je tek od ove godine u primje-
ni, za zbriwavawe ovih kategori-
ja stanovni{tva buxetom distrik-
ta Br~ko za ovu godinu dobijeno je
190 hiqada maraka, ka`e Rade Pu-
ri}, predsjednik Organizacije rat-
nih vojnih invalida u Br~kom.
Prema wegovim rije~ima, u
pro{loj godini u Br~kom je stam-
beno zbrinuto 12 porodica poginu-
lih boraca i ratnih vojnih inva-
lida Srpske, za {ta je, iz buxeta
distrikta, obezbije|en iznos od 240
hiqada maraka. Osim toga veliki
broj porodica stambeno je zbrinut
i sredstvima dobijenim od Vlade
Republike Srpske.
- Sredstvima Vlade Srpske ku-
pqeno je {est stanova za porodice
poginulih i ratne vojne invalide.
Dodijeqena su i ~etiri gra|evin-
ska paketa vrijednosti od po tri-
deset hiqada maraka, dok je veli-
kom broju porodica pru`ena neka
druga pomo} u gradwi - isti~e Pu-
ri}.
Ku}e su pored Br~kog gra|ene
i u Brezovom Poqu, Breziku, Po-
to~arima i Grbavici. Stambeni
objekti za dvije porodice, sagra|e-
ni su u Gorici, gdje su i lokacije
sa stanovima za ukupno dvadeset po-
rodica podignutih zahvaquju}i po-
mo}i Fonda srpske solidarnosti.
U Bora~koj organizaciji Repu-
blike Srpske u Br~kom ka`u da su
ukupne aktivnosti, vo|ene po-
sqedwih nekoliko godina, dovele
do toga da je stambeno obezbije|e-
no 250 porodica bora~kih katego-
rija stanovni{tva.
Puri} ka`e da se u ve}ini slu-
~ajeva radi o djelimi~noj podr{ci
u stambenom zbriwavawu, ali je
ipak najva`nije da qudi nisu na
ulici. On ka`e da }e aktivnosti na
zbriwavawu porodica ovih popu-
lacija stanovni{tva biti nasta-
vqena sa po~etkom gra|evinske se-
zone.
- Podatak da su sva djeca pogi-
nulih boraca stambeno zbrinuta
uliva zadovoqstvo, a to se odnosi
i na roditeqe bez djece, kao i rat-
ne vojne invalide prve kategorije
- nagla{ava Puri}.
Me|utim, ka`e on, zabriwava
~iwenica da }e prema nekim pro-
cjenama za potpuno zbriwavawe po-
rodica poginulih boraca i ratnih
vojnih invalida trebati najmawe
~etiri godine, ukoliko se bude na-
stavilo sa ovakvim tempom.
- U su{tini smo zadovoqni gle-
daju}i na ukupnu situaciju i okru-
`ewe u kojem `ivimo, ali to je ne-
dovoqno da bi se rije{ili brojni
problemi ovih qudi, zbog ~ega nam
je potrebna daqa pomo} Vlade di-
strikta, a i Republike Srpske - is-
ti~e na kraju Rade Puri}.
¥ M. \.
ZBRIWAVAWE PORODICA POGINULIHI INVALIDA U BR^KOM
^etiri godine nade
BAWA LUKA - Radovi na bu-
du}oj zgradi Akademije umjetnosti
bawolu~kog Univerziteta i Rek-
torata privedeni su kraju, a kom-
pletan univerzitetski kompleks
na upotrebu }e biti predat u sep-
tembru ove godine.
Muzi~ki i likovni odsjek Aka-
demije umjetnosti trenutno radi u
monta`nom objektu u sklopu Uni-
verzitetskog grada, a prema rije~i-
ma dekana Milorada Kewalovi}a,
tri stotine studenata, koliko po-
ha|a ovaj studij, imaju dosta dobre
uslove za rad. Studenti dramskog
odsjeka imaju nastavu na staroj
adresi u Osnovnoj {koli "Vuk Ka-
raxi}# u Bawoj Luci.
- Monta`ni objekat koji sada
koristimo slu`i}e za dodatni smje-
{taj studenata. U novu zgradu use-
li}emo se po~etkom sqede}e {kol-
ske godine, jer ne `elimo da pre-
kidamo nastavu, a sada{wi uslovi
su zadovoqavaju}i - ka`e Kewalo-
vi}.
U novim prostorijama, dodaje
Kewalovi}, Akademija umjetnosti
ima}e odli~ne uslove za rad, a stu-
dentima dramskog odsjeka bi}e
opremqen se studij za re`irawe.
¥ @. M.
AKADEMIJA UMJETNOSTI U BAWOJ LUCI
Studio za re`isere
IAKO je Vrhovni sud Hrvat-
ske jo{ pro{le godine nalo`io
Op{tinskom sudu u Karlovcu da
ponovi postupak u slu~aju povrat-
ka ku}e izbjeglici iz Ogulina Mi-
li Grkovi}u, ovaj ~ovjek i daqe
~eka na ostvarivawe svojih prava.
Za godinu dana, koliko je pro-
{lo od odluke Vrhovnog suda, pr-
vostepeni sud u Hrvatskoj nije odr-
`ao nijedno ro~i{te. Jedini "po-
sao# koji je obavqen bio je uvi|aj
Grkovi}eve ku}e i imovine, koji su
obavili sudski vje{taci.
- Poslije toga nastao je op-
{ti haos. Zapisnik sa uvi|aja ni-
je ura|en kako vaqa, po{to nadle-
`ni nisu uzeli u obzir neke va`ne
elemente. Naime, dio imovine se
vodi na Ivi Batiqanu, drugi dio
na meni, dok je imovinu moje rod-
bine i kom{ija Batiqan prepisao
na sebe. I to je jedino {to je ura-
|eno za godinu dana. Iako je uvi-
|aj tra`io Vrhovni sud Hrvatske,
ja sam na ime wega morao da pla-
tim 700 maraka. Rekli su mi da dru-
ga~ije ne}e iza}i na vje{ta~ewe -
pri~a Mile Grkovi}.
Mile Grkovi} prijeratnu ku-
}u u selu Latin, u ogulinskoj op-
{tini, poku{ava da vrati ve} pe-
tu godinu. Rje{ewe problema se
jo{ i ne nazire, tako da danas ni-
ko ne zna koliko }e vremena i nov-
ca Grkovi} jo{ potro{iti.
Za prijeratnu imovinu, koja je
zamijewena bez wegovog znawa, mo-
ra se boriti sudom.
- Moj otac, sada ve} pokojni
Rade, darovnim ugovorom iz 1989.
godine poklonio je svoju imovinu
wemu i bratu. Od tada otac nije
imao imovinu u svom vlasni{tvu,
tako da je `ivio sa mnom i mojom
porodicom sve do akcije "Oluja#.
Mla|i ~lanovi porodice Grkovi}
izbjegli su u Bawu Luku, a otac je,
nepokretan, ostao u ku}i u Hrvat-
skoj. Zajedno sa wim ostala je i
sva dokumentacija o imovini - na-
stavqa Mile svoju pri~u.
Kada je Mile do{ao u Bawu
Luku, dogovorio se sa Hrvatom
Ivom Batiqanom da, jedan drugom,
~uvaju imovinu. Grkovi} wegovu
ku}u u Bawoj Luci, a Batiqan Gr-
kovi}evu u Ogulinu.
- Nisam htio da mijewam ku}u,
ve} samo da Batiqan i ja jedan dru-
gom sa~uvamo imovinu dok ne pro-
|e rat. Me|utim, kada je Ivo Ba-
tiqan oti{ao u Hrvatsku, napra-
vio je ugovor o zamjeni i dao ga
mom ocu Radi da ga potpi{e. Tako
je sa~iwen samo jedan ugovor o za-
mjeni ku}a i to u Hrvatskoj. Tim
ugovorom su zamijewene ku}e mog
brata i strica, a ne i moja. Vidi
se to po ku}noj numeri. Jer moja
ku}a je bila na broju 122 a, a bra-
tova na broju 122. Ipak, Batiqan
i wu od 1995. godine koristi, ia-
ko nema osnova za to - objasnio je
Mile Grkovi}.
Kada je rat prestao, Mile Gr-
kovi} je putem suda tra`io da mu
se vrti prijeratna imovina. Ali,
i Op{tinski sud u Ogulinu i
Okru`ni sud u Karlovcu presudi-
li su u korist Ive Batiqana. Gr-
kovi} se ̀ alio Vrhovnom sudu Hr-
vatske, koji je slu~aj, opet, vrati
na po~etak.
Kako god, Mile Grkovi} }e mo-
rati da ulo`i jo{ mnogo vremena,
strpqewa i novca, kako bi povra-
tio svoj prijeratni dom. Sve zavi-
si od prvog ro~i{ta, u ponovqenom
postupku pred Op{tinskim sudom
u Ogulinu, koje je zakazano 20. ja-
nuara.
¥ J. NOVKOVI]
MILI GRKOVI]U JO[ NIJE VRA]ENA KU]A U HRVATSKOJ
JEDNO TAMO, DRUGO OVAMOImovina u Bawoj Luci vra}ena Ivi Batiqanu, a mojaimovina u Hrvatskoj i daqe pripada ovom Hrvatu,ka`e Mile Grkovi}, kome je novo i presudno ro~i{tezakazano za 20. januar
PRESUDAU presudi Vrhovnog suda Hr-
vatske, kojim se ovaj slu~aj vra-
}a na ponovni postupak, stoji
da "presude ni`estepenih hr-
vatskih sudova ne sadr`e vaqa-
ne razloge, iz kojih bi ovaj sud
mogao da ocijeni da li je ku}a u
Latinu broj 122 bila predmet
ugovora o zamjeni#. Jer "u raz-
lozima presude nema oznake na
kojoj je nekretnini ku}a izgra-
|ena, a bez tih podataka ovaj sud
ne mo`e da ocijeni osnovanost
tvrdwe da ku}a u Latinu 122 ni-
je bila predmet ugovora koji je
zakqu~io Rade Grkovi} sa tu-
`enikom#.
ZABRANA- Imovina u Bawoj Luci u ko-
joj sada `ivim i daqe se vodi na
ocu Ive Batiqana, koji je umro.
Zbog toga je i Okru`ni sud u Ba-
woj Luci ukinuo rje{ewe kojim je
nekada zabrawivao porodici Ba-
tiqan da koristi svoju prijerat-
nu imovinu u Kuqanima. A oni ta-
mo koriste moju imovinu. Zabra-
na je ukinuta pro{log mjeseca - re-
kao je Mile Grkovi}.
Mile Grkovi}: Rje{ewe problema se i ne nazire
[EKOVI]I
Kasarna predata op{tini
@EQEZNICE
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8
KRAGUJEVAC - U fabrici
"Zastava automobili# u 2004. go-
dini proizvedeno je 13.355 vozi-
la, {to je 26 odsto mawe vozila u
odnosu na postavqeni godi{wi
plan koji je predvi|ao proizvod-
wu 18 hiqada automobila.
Prema rije~ima direktora
kragujeva~ke fabrike Vladete
Kosti}a, u 2004. prodato je ukup-
no 12.653 vozila, {to je za 25 od-
sto vi{e nego 2003. godine.
- Proizvodwa i prodaja bile
bi znatno boqe da su obezbije|e-
na sredstva za finansirawe pro-
izvodwe, kao i krediti za kupo-
vinu vozila - kazao je novinari-
ma Kosti}.
On je dodao da je od ukupne
proizvodwe u pro{loj godini
11.920 vozila bilo prodato na do-
ma}em tr`i{tu, dok je 733 vozi-
la izvezeno, od ~ega najvi{e mo-
deli "koral bazni#, "koral in# i
"florida#.
U ovoj godini planirana je
proizvodwa od 18.000 vozila, od
~ega je 15.540 automobila namije-
weno doma}em tr`i{tu, a 2.460
za izvoz.
U "Zastava automobilima#
zaposleno je 4.574 radnika, a u
pro{loj godini sa internog tr-
`i{ta rada anga`ovano je 350
radnika, kao i 22 stru~waka sa
biroa za zapo{qavawe i 105 mla-
dih qudi koje je fabrika stipen-
dirala. ¥
PODGORICA - Nema doka-
za, ali postoje sumwe da je zra~e-
we mobilnih telefona {tetno po
zdravqe, pi{e podgori~ki "Dan#.
U svijetu je u posqedwoj dece-
niji, otkako je upotreba mobil-
nih aparata postala druga najva-
`nija sporedna stvar u `ivotu,
ura|eno niz istra`ivawa na tu
temu. Posqedwe, koje je uradio
Kraqevski institut u [tokhol-
mu, govori o vi{e nego mogu}oj
korelaciji izme|u kori{}ewa mo-
bilnih telefona i obolijevawa
od tumora na mozgu.
- Oni koji najmawe 10 godina
koriste mobilni telefon, izlo-
`eni su ve}oj opasnosti od dobi-
jawa rijetke vrste dobro}udnog
tumora na nervu koji se prote`e
od unutra{weg uva do mozga i ko-
ji se naj~e{}e javqa na onoj stra-
ni glave na kojoj se obi~no dr`i
telefon - zakqu~ak je {vedskih
nau~nika poslije nedavnog istra-
`ivawa na 750 ispitanika oboqe-
lih od tog tipa tumora, prenosi
agencija Tanjug "Glas Amerike#.
Crnogorci su me|u najve}im
"konzumentima# mobilnih tele-
fona u regionu, mogu}e i u Evro-
pi. Kako su se pojavili unazad de-
setak godina, broj korisnika i
qubiteqa ove sprave u stal-
nom je porastu. Danas ga ko-
riste gotovo svi, od pred-
{kolaraca do penzione-
ra.
Prema podacima
"Dana# od zvani~no
620.145 gra|ana Crne
Gore, korisnika Pro-
Monte mre`e je, za-
kqu~no sa posqed-
wim danom pro{le
godine,
275 hiqada, dok je oko 200 hiqa-
da Monetovih aktivnih korisni-
ka. U ciframa, vi{e od 75 odsto
stanovni{tva je korisnik uslu-
ga mobilne telefonije.
Onkolog dr Neboj{a Crno-
gorac ka`e da je ovo {vedsko
samo jedno u nizu is-
tra`ivawa koja se
sprovode radi doka-
zivawa mogu}e veze
izme|u kori{}ewa
mobilnih i obolije-
vawa od tumora mo`da-
nih }elija. On upozo-
rava da rezultate tih
istra`ivawa, ma koliko
bili upozoravaju}i, tre-
ba prihvatiti sa rezer-
vom.
- Prerano je govo-
riti o nekoj ~vr-
{}oj vezi. Dokaza o
u~estalosti od obo-
lijevawa od tumora zbog
kori{}ewa mobilnih
nema. Mada, sumwe po-
stoje i stoga je prepo-
ruka da se {to mawe iz-
la`emo zra~ewu mobilnih,
pogotovu kada su u pitawu
djeca - izjavio je dr Crno-
gorac "Danu#.
[vedski nau~nici nagla-
{avaju da se, ipak, moraju ura-
diti dodatna istra`ivawa kako
bi se potvrdila teza o opasnom
dugogodi{wem kori{}ewu mo-
bilnih telefona. S druge stra-
ne, u okviru tehni~kih ispiti-
vawa koje sprovode proizvo|a~i
tih "spravica# mogu se na}i tvrd-
we da nisu {tetni. ¥
KRAGUJEV^ANI NISU ISPUNILI PLAN PROIZVODWE
"Zastava" u rikvercu
BEOGRAD - Ambasador SAD
u Srbiji i Crnoj Gori Majkl
Polt sve~ano je ju~e u Beogradu
otvorio renovirani Dom za
djecu bez roditeqskog starawa
"Mo{a Pijade# ~iju je obnovu po-
mogla Ambasada, kao i Evropska
komanda snaga SAD sa 285 hiqa-
da dolara, javqa Beta.
- Ruka pomo}i koju pru`a ame-
ri~ka vojska sna`no je podsje}a-
we da ameri~ki vojnici nisu sa-
mo tu da se bore sa neprijateqem
- rekao je Polt, koji se na cere-
moniji pojavio sa suprugom i dva
predstavnika Armije SAD.
^etvorospratnica u Ustani~-
koj 19 je okre~ena spoqa i iznu-
tra. Popravqena je ograda, zami-
jeweni su podovi, tepisi, vrata,
prozori, vodovodne cijevi i in-
stalacije u kupatilu. Veliko
igrali{te je asfaltirano, i svih
38 spavaonica dobilo je nov namje-
{taj.
U Domu, koji je prvobitno
otvoren 1957. godine i nekoliko
puta renoviran, `ivi 90 {ti}e-
nika, od sedam do 19 godina.
Ovaj centar je najve}i te vr-
ste u Srbiji i Crnoj Gori, a osno-
van je 1879. godine. ¥
ZAJE^AR
Procvjetalalijeska
ZAJE^AR - Neuobi~ajeno
toplo vrijeme tokom novogodi-
{wih i bo`i}nih praznika, ka-
da su temperature dostizale i 18
stepeni, u zaje~arskom kraju iza-
zvalo je da vegetacija kod biqa-
ka krene znatno ranije i kada joj
vrijeme nije.
Na pojedinim vo}kama poja-
vili su se pupoqci, a lijeska je
procvjetala.
Stru~waci zaje~arskog Cen-
tra za poqoprivredna i tehno-
lo{ka istra`ivawa savjetuju vo-
}arima da okre~e stabla u bije-
lo, kako bi odbijala sun~evu to-
plotu, i da ih zalivaju, ~ime bi
se zaustavio daqi, preuraweni
razvoj pupoqaka. ¥
HERCEG NOVI - Skoro dvi-
je decenije u Kostajnici, slikovi-
tom mjestu u Boki Kotorskoj, radi
destilerija eteri~nih uqa "@al-
fija#.
Wen vlasnik Radoje Samarxi}
godi{we preradi i plasira na
inostrano tr`i{te oko 120 vago-
na qekovitog biqa. Najvi{e lovo-
ra i `alfije (kaduqa).
Boka Kotorska i weno zale|e
bogato je qekovitim biqem. Dosta
je maj~ine du{ice, koprive, kanta-
riona, hajdu~ke trave, podubice,
vrijeska. Ima mati~waka, o~ajni-
ce, divizme, zove, origana i ruzma-
rina, koga mje{tani sade, kao i ja-
ko kvalitetne lincure.
- Posebna vrijednost ovog pod-
nebqa je {to je jo{ uvijek ekolo-
{ki o~uvano - ka`e Samarxi}. Me-
|u kupcima wegovih eteri~nih uqa
je i francuska farmaceutska in-
dustrija "Loreal#.
- Probili smo se na to zahtjev-
no tr`i{te, gdje postoje i planta-
`e qekovitog biqa, zahvaquju}i
kvalitetu na{eg biqa koje raste na
~istim, nezaga|enim i osun~anim
padinama bokeqskih planina - ka-
`e Samarxi}.
On izvozi i u SAD gdje je `al-
fija naro~ito cijewena. U Crnoj
Gori otkupna cijena kilograma ove
qekovite biqke je izme|u 50 i 60
centi, a kilogram samqevene i u
kesice od po 12 grama pakovane,
preko Atlantika ko{ta 244 ame-
ri~ka dolara. Naj~e{}e se kori-
sti kao za~in, ali su u posqedwe
vrijeme otkrivena i wena svoj-
stva koja poma`u u lije~ewu kan-
cera.
- Nijedan radnik koji je radio
na pakovawu `alfije u Eksport-
biqu dok je ona postojalo, nije obo-
lio od raka - tvrdi Samarxi}. On
je i sam bio direktor proizvodwe
u toj risanskoj firmi, a istra`i-
vawe je uradio na osnovu zdravstve-
nih kartona nekada{wih radnika.
Tradicija sakupqawa i prera-
de qekovitog biqa u Boki je stara
koliko i qudske nastambe, o ~emu
svjedo~e arheolo{ke iskopine.
Ipak organizovano sakupqawe i
prerada najintenzivnija je bila
sedamdesetih i krajem osamdesetih
godina pro{log vijeka kada je u Ri-
snu radila firma "Eksportbiqe#.
^ak i u vrijeme sankcija zara|iva-
la je milione od izvoza. Danas je u
ste~aju.
- Neizvjesna je i sudbina jedi-
nog proizvo|a~a eteri~nih uqa u
Boki. U ovom dijelu Crne Gore ima
bar 12 vrsta biqaka u koli~inama
za preradu i izvoz, od koga bi mo-
glo solidno da se `ivi - ka`e Sa-
marxi}.
- Cijena otkupa qekovitog bi-
qa na svjetskom tr`i{tu ne mije-
wa se dugi niz godina, ali mi ni-
smo vi{e konkurentni, obja{wava
Samarxi}. Takse i druge obaveze
su visoke, a tro{kovi proizvodwe
u posqedwe vrijeme su pove}ani
preko 40 odsto.
Poskupjelo je gorivo, porez,
ambala`a, koja se uvozi, jer u Cr-
noj Gori niko ne proizvodi ekolo-
{ke vre}e. Tro{kovi avionskog
prevoza su protekle godine porasli
za 120 odsto, a jedino su izvozni
uslovi odlukom Vlade Crne Gore
od prije osam mjeseci poboq{ani,
ka`e ovaj jedini prera|iva~ qe-
kovitog biqa u Boki.
On tvrdi da se profit, osim
zbog ovih razloga, topi i zbog ci-
jene otkupa. Ona je i za `alfiju i
za lovor mnogo vi{a nego u najbli-
`em okru`ewu, u Albaniji i Bosni
i Hercegovini. ¥
DIREKTOR
"MONSTATA" ILIJASTANI[I] TVRDI
Sve maweCrnogoraca
PODGORICA - Pad broja
lica koja se izja{wavaju kao
pripadnici crnogorske nacije,
i u apsolutnom broju i u~e{}em
u ukupnom stanovni{tvu, evi-
dentan je, rekao je direktor cr-
nogorskog Zavoda za statistiku
"Monstat# Ilija Stani{i}, pi-
{e podgori~ki "Dan#.
Prema wegovim rije~ima u
posqedwih 20 godina evidentno
je smawen broj osoba koje se iz-
ja{wavaju kao Crnogorci.
Stani{i} je kazao da je naj-
vi{e Crnogoraca bilo na popi-
su 1981. godine kada su ~inili
gotovo 69 odsto ukupnog stanov-
ni{tva. Na popisu 1991. godine
oko 62 odsto stanovnika izjasni-
lo se kao Crnogorci, a na pro-
{logodi{wem svega 43 odsto.
On je napomenuo da se demograf-
ska kretawa posmatraju kroz ra-
|awa, umirawa, sklopqene i raz-
vedene brakove.
- Broj `ivoro|enih je za po-
sqedwe 33 godine opao za 23,3
odsto, a umrlih pove}ao skoro 43
odsto. U istom periodu prirod-
ni prira{taj opao je za 65,3 od-
sto - rekao je Stani{i}.
On je objasnio da je prirod-
ni prira{taj, u apsolutnim
brojkama, u Crnoj Gori jo{ po-
zitivan, ali da pada. Za deset
godina, od 1991. do 2001. godine,
prirodni prira{taj pao je za
oko 40 odsto. Trend je nastavqen
i u protekle dvije godine. Sta-
ni{i} je negirao da sada umire
vi{e beba nego po~etkom deve-
desetih godina pro{log vijeka.
Iz "Monstata# je saop{teno da
je 1991. godine umrlo 107 beba,
1992. 126, a 2002. i pro{le po 92
novoro|en~adi.
Stani{i} je rekao da je u
Crnoj Gori prema popisu iz
1991. godine bilo vi{e `ena ne-
go mu{karaca, kao i da je wiho-
vo u~e{}e u ukupnom broju sta-
novnika u posqedwih 12 godina
pove}ano.
- U~e{}e `ena u ukupnom
broju stanovnika pove}ano je sa
50,2 odsto, prema popisu 1991.
godine, na 50,7 odsto, prema onom
iz pro{le godine, objasnio je
on.
Prema Stani{i}evim rije-
~ima, 1991. godine na hiqadu mu-
{karaca bilo je hiqadu deset
`ena, a prema popisu iz 2003.
taj se odnos pove}ao, pa na hiqa-
du mu{karaca ima hiqadu tri-
deset dvije `ene. ¥
OBNOVQEN DOM ZA NEZBRINUTU DJECU
"MO[A PIJADE"
Amerikanci pomogli
IZVOZ QEKOVITOG BIQA IZ BOKOKOTORSKOG ZALIVA
@ALFIJA ZA "LOREAL"U Crnoj Gori otkupna cijena kilograma ove qekovitebiqke je izme|u 50 i 60 centi, a kilogram samqevenei u kesice od po 12 grama pakovane, preko Atlantikako{ta 244 ameri~ka dolara
NAU^NICI UPOZORAVAJU NA ZRA^EWE MOBILNIH TELEFONA
OD PRI^E DO TUMORA Oni koji najmawe 10 godina koristemobilni telefon, izlo`eni su ve}ojopasnosti od dobijawa rijetke vrstedobro}udnog tumora, zakqu~ak je{vedskih nau~nika
FOTO-VIJEST
KOPAONIK - Skija{i u`ivaju u snije`nom Pan~i}evom vrhu
na Kopaoniku. ¥
(Foto-Beta)
U`ivaweU`ivaweU`ivaweU`ivaweU`ivaweU`ivaweU`ivaweU`ivaweU`ivawe
BEOGRAD - Po{to zime kao i da nema, Ada Ciganlija mami Be-
ogra|ane da do|u i malo se pro{etaju pla`om. ¥
(Foto-Beta)
KRIVCI Nau~nici navode da od ove
vrste tumora obolijeva jedna
od vi{e od 100 hiqada osoba u
svijetu godi{we. Tumor se {i-
ri po povr{ini mozga, ali se
ne razvija u samom mozgu, ra-
ste sporo i mo`e pro}i vi{e
godina prije nego se otkrije.
Kao najve}e krivce, nau~-
nici navode prvobitne analog-
ne mobilne telefone koji su
osloba|ali ve}i obim elek-
tromagnetske radijacije nego
telefoni koji se koriste sa-
da. [vedski nau~nici su po-
sebno naglasili da djeca tre-
ba da izbjegavaju duge razgovo-
re, jer se wihov mozak jo{ raz-
vija.
PODSTICAJ- Ukoliko dr`ava ne sti-
muli{e izvoz qekovitog biqa
i prera|evina od wega i "@al-
fija# bi mogla prestati da ra-
di - ka`e Radoje Samarxi}. On
se nada da }e se "lijek za nasta-
vak proizvodwe ipak na}i#.
Beograd: Majkl Polt podijelio poklone
Nema zimeNema zimeNema zimeNema zimeNema zimeNema zimeNema zimeNema zimeNema zimeNema zime
U`ivawe
utorak, 11. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9
BEOGRAD - Predstavnici
vlasti i opozicije u Srbiji nema-
ju jedinstven stav o na~inu na ko-
ji bi trebalo sprije~iti eventu-
alno zao{travawe bezbjednosne
situacije na jugu Srbije.
Dok je Demokratska stranka
Srbije ocijenila ju~e da je neop-
hodno unaprediti saradwu repu-
bli~kih i lokalnih vlasti na ju-
gu Srbije, Demokratska stranka
se zauzela za koncept koji je spro-
vo|en od 2000. do 2003, a radika-
li su pozvali i na odbranu tog
podru~ja.
Visoki funkcioner DSS Mi-
lo{ Aligrudi} rekao je na konfe-
renciji za novinare da problemi
na jugu Srbije mogu biti rije{e-
ni uspostavqawem boqe i aktiv-
nije saradwe republi~kih organa
i lokalne samouprave, kao i dija-
loga sa albanskom nacionalnom
mawinom na Kosovu i Metohiji.
On je ocijenio da bi polici-
ja trebalo da preuzme kontrolu
dr`avne granice na jugu Srbije,
jer ima {ira ovla{}ewa od Voj-
ske SCG, ali da kopnenu zonu bez-
bjednosti ne bi trebalo demili-
tarizovati, jer "vojska mora
biti prisutna u svim dijelo-
vima Srbije#.
Portparol DS \or|e To-
dorovi} izjavio je agenciji
Beta da su{tina problema na
jugu Srbije proizilazi iz ̀ e-
qe albanskih lidera da to
podru~je pripoje Kosovu, ali
je ocijenio i da Vlada Srbi-
je u posqedwih godinu dana
"nije posvetila dovoqno pa-
`we tom prostoru#.
Isti~u}i da se DS zala-
`e za koncept sprovo|en od
2000. do 2003. godine, on je re-
kao da su u tom periodu "pro-
blemi na jugu Srbije rje{ava-
ni razvojnim projektima, multi-
etni~kom saradwom, razvojem mul-
tietni~ke policije i skretawem
pa`we sa oru`anih sukoba na pri-
vredni razvoj, otvarawe novih rad-
nih mjesta i `ivotni standard#.
Zamjenik predsjednika Srp-
ske radikalne stranke Tomislav
Nikoli} izjavio je Beti da dr`a-
va na jugu Srbije "mora da se po-
na{a kao prema svojoj teritori-
ji# - da za{titi gra|ane, obezbi-
jedi red, sigurnost i primjenu za-
kona. Mawinama, kako je rekao,
"treba dati prava koja ve} imaju#.
Ocjewuju}i da je do marta mo-
gu}a eskalacija sukoba na tom pod-
ru~ju, on je rekao da je "o~igled-
no da se ne{to zlo sprema#.
- Pozivam sve, da svi branimo
Srbiju - rekao je Nikoli} i dodao
da "Albanci moraju da shvate da
u me|unarodnoj zajednici ne}e
imati podr{ku da se bore pu{ka-
ma#.
Visoki funkcioner Socija-
listi~ke partije Srbije Ivica
Da~i} izjavio je Beti da bi tre-
balo u~initi sve da ne do|e do in-
cidenata, ocjewuju}i da u wihovoj
osnovi "ne le`i represija dr`a-
ve, ve} separatisti~ke tendenci-
je vo|a albanske zajednice#.
- Dobro je poznato da su neki
od wih u direktnoj sprezi sa no-
siocima separatisti~kih tenden-
cija na Kosovu - rekao je Da~i} i
ocijenio da se to vidi iz nekih
wihovih zahtjeva, kao {to je pri-
pajawe pre{evske doline Kosovu.
Da~i} je rekao da Vojska i po-
licija treba da odgovore `esto-
ko na svaki poku{aj otcjepqewa,
ali da bi trebalo u~initi i sve
da se zadr`i mir i obezbijedi si-
guran `ivot svih. ¥
BEOGRAD - Vlade Srbije iz-
dvojila je iz robnih rezervi 40
tona humanitarne pomo}i u vri-
jednosti od 150 hiqada dolara za
ugro`ena podru~ja u ju`noj Azi-
ji i jugoisto~noj Aziji.
Pomo} }e biti upu}ena u
glavni grad [ri Lanke Kolom-
bo, a dva aviona "Aviogeneksa#
tipa "boing 727-200# treba da po-
lete no}as sa beogradskog aero-
droma.
Vlada je iz robnih rezervi
izdvojila hranu, lijekove i po-
kretnu bolnicu, a gorivo za avi-
one obezbijedila je Naftna in-
dustrija Srbije.
- Mi smo htjeli odmah da upu-
timo pomo}, ali smo morali da
se obratimo Me|unarodnom ko-
mitetu Crvenog krsta koji odlu-
~uje o robi koje }e biti poslate,
i taj odgovor smo dobili tek pri-
je dva dana, a bilo je neophodno
i dobiti dozvole za prelet - re-
kao je ministar za kapitalne in-
vesticije Srbije Velimir Ili}.
Ili}, koji je i predsjednik vla-
dine Komisije za vanredne situ-
acije i elementarne nepogode,
rekao je da }e Srbija da uputi
jo{ pomo}i "ako bude potrebe,
jer sve zemqe {aqu pomo}, a Cr-
veni krst usagla{ava ko {ta {a-
qe#.
Prema wegovim rije~ima, taj
postupak se sprovodi da ne bi do-
{lo do slawa robe "koje }e se ba-
citi#. ¥
KOSOVSKA MITROVICA -
Zdravstvenom centru u Kosovskoj
Mitrovici javqa se pove}an broj pa-
cijenata sa oboqewima koja su di-
rektna posqedica lo{ih uslova ̀ i-
vota, prije svega nedostatka struje i
vode, izjavio je ju~e Tanjugu predsjed-
nik Srpskog nacionalnog vije}a sje-
vernog Kosmeta dr Milan Ivanovi}.
- Kod Srba iz centralnog dijela
Kosmeta u porastu su crijevna obo-
qewa i ko`ne infekcije, a ima i
slu~ajeva zarazne `utice, koja je po-
znata kao bolest prqavih ruku. Re-
gistruju se i upale plu}a, a u mawem
broju i tuberkuloza - rekao je Iva-
novi}.
Prema wegovim rije~ima, sve
u~estalije se javqaju pacijenti sa
oboqewima izazvanim stresom, naro-
~ito sa visokim pritiskom, dijabe-
tesom i depresijom.
Ivanovi} je istakao da je u naj-
te`em polo`aju 120 srpskih doma-
}instava u Lipqanu i oko 80 u Batu-
su u op{tini Kosovo Poqe, koji su
ve} ~etvrtu nedjequ bez struje.
- Nadle`ni iz Kosovske elek-
troenergetske korporacije nisu po-
kazali ni malo voqe da omogu}e da
Srbi u ovim selima dobiju struju,
{to je jasan vid pritiska na wih za
iseqavawe - rekao je dr Ivanovi}.
On je dodao da je delegacija Srp-
skog nacionalnog vije}a uo~i bo-
`i}nih praznika stanovnicima Li-
pqana uru~ila 125 paketa sa sred-
stvima za higijenu, {to je bila mi-
nimalna pomo} i simboli~an gest
pa`we. ¥
BEOGRAD - Sveti arhijerej-
ski Sinod Srpske pravoslavne cr-
kve predlo`io je episkopu ra{ko-
prizrenskom Artemiju da povu~e
tu`bu koju je Eparhija ra{ko-pri-
zrenska podnijela protiv Wema~-
ke, Francuske, Italije i Velike
Britanije Me|unarodnom sudu za
qudska prava u Strazburu, saop-
{tila je Informativna slu`ba
SPC.
Kako se podsje}a, Eparhija je
tu`bu podnijela radi pravne za-
{tite i pravedne nadoknade {te-
te, nanijete pravoslavnim hramo-
vima i drugoj imovini SPC na Ko-
sovu i Metohiji od strane alban-
skih ekstremista i terorista od
1999. godine do danas.
U isto vrijeme, Sinod o~eku-
je i zahtijeva da me|unarodna
zajednica preduzme sve mjere
u ciqu potpune za{tite srp-
skog naroda i mawinskih za-
jednica na Kosovu i Meto-
hiji, povratka prognanih
i obnove stotina pravo-
slavnih hramova i hiqa-
da domova poru{enih od
kada su Kosovo i Me-
tohija, poslije NATO
bombardovawa 1999.
godine, pod protek-
toratom Ujediwenih
nacija.
Sinod konstatuje da Kfor i
Unmik nisu u potpunosti opravda-
li povjerewe koje im je ukazano i
ni iz daleka nisu ispunili preu-
zete obaveze nego su pretrpjeli ne-
uspjeh u za{titi qudi, wihove imo-
vine, svetiwa i elementarnih qud-
skih prava na Kosovu i Metohiji.
Iz tog razloga, Sveti arhije-
rejski sinod je tu`bu koju je epi-
skop Artemije podnio protiv na-
vedenih dr`a-
va razumio kao opravdani protest
protiv svega {to se posqedwih pet
godina de{avalo i jo{ uvijek se de-
{ava sa SPC, srpskim narodom i
wihovom imovinom i kulturnom
ba{tinom na Kosovu i Metohiji.
Sinod jo{ jednom izra`ava
spremnost SPC da se zauzme za una-
pre|ivawe saradwe sa me|unarod-
nom zajednicom i poziva je da mno-
go odgovornije pristupi ispuwa-
vawu preuzetih obaveza, kako bi
se sprije~ila nova nasiqa koja pri-
jete Kosovu i Metohiji, navedeno
je u saop{tewu dostavqenom Tan-
jugu. ¥
AKCIJA KFORA NA SJEVERU KOSMETA
"Kondor"
pretresa ku}e KOSOVSKA MITROVI-
CA - Vojnici Kfora, u saradwi
s Me|unarodnom policijom, za-
po~eli su ju~e akciju pretrage
terena na sjeveru Kosova i Me-
tohije, potvrdili su Tanjugu
predstavnici Pres-centra Kfo-
ra stacioniranog u ju`nom dije-
lu Kosovske Mitrovice.
Akcija pod nazivom "Kon-
dor#, koja je po~ela ju~e, traja-
}e nekoliko narednih dana. Voj-
nici se nalaze ju`no od Kosov-
ske Mitrovice, postavqeni su
kontrolni punktovi na va`nim
putnim pravcima, a kako je is-
taknuto, predvi|en je i pretres
ku}a u tom regionu.
Predstavnici Pres-centra
Kforove Multinacionalne bri-
gade "Sjeveroistok# rekli su da
se pretraga terena izvodi "radi
obezbje|ivawa sigurnog i mir-
nog okru`ewa#. ¥
NI[ - Vr{ilac du`nosti
predsjednika Okru`nog suda u
Ni{u Novica Stefanovi} sa-
op{tio je ju~e da je na osnovu re-
zultata istrage vojnik Du{an
Petrovi}, iz Zaplawske Topo-
nice kod Ni{a, izvr{io samo-
ubistvo u kasarni u Kraqevu.
- Pri obavqawu uvi|aja pro-
na|ena je koverta, sa dva papi-
ra, ispisana rukom, sa tri po-
ruke Du{ana Petrovi}a rodi-
teqima, bratu i djevojci, naveo
je Stefanovi} u saop{tewu do-
stavqenom Beti i naveo da je
vje{tak-grafolog utvrdio da je
poruke pisao Petrovi}.
- Sadr`ina pisanih oporuka
i nalaz vje{taka ukazuju da se
radi o samoubistvu - dodao je
Stefanovi}.
U saop{tewu on navodi da
je u okviru istrage izvr{ena ob-
dukcija i vje{ta~ewe i da su
prema mi{qewu vje{taka sud-
ske medicine "prostrelna rana,
wena lokalizacija i smjer pro-
strelnog kanala, karakteristi~-
ne sa samoubila~ko porijeklo
smrti#.
Vje{ta~ewem je utvr|eno,
naveo je sudija, i da ~aura pro-
na|ena na licu mjesta poti~e od
metka ispaqenog iz automatske
pu{ke vojnika Petrovi}a.
Slu~aj je dostavqen Okru-
`nom javnom tu`ila{tvu na da-
qi postupak.
Pripadnik Vojske Srbije i
Crne Gore Du{an Petrovi} iz-
gubio je `ivot u prvom satu 2005.
godine na aerordromu "La|ev-
ci#, na stra`arskom mjestu po-
red avionskog hangara. ¥
PRI[TINA - [ef Unmika
Soren Jesen-Petersen izjavio je
ju~e da podjela Kosova nije opci-
ja za rje{avawe problema.
Podjela nije opcija za Koso-
vo, a najboqi na~in da se to poka-
`e je ukqu~ivawe svih gra|ana u
dru{tvo i u procese na Kosovu, re-
kao je {ef Unmika nakon odvoje-
nih razgovora sa predsjednikom
Kosova Ibrahimom Rugovom, pre-
mijerom Ramu{em Haradinajem i
predsjednikom parlamenta Nexa-
tom Dacijem, javqa Beta.
- Ukoliko se svi anga`uju i
napredak bude o~igledan mawe }e
biti onih koji }e govoriti o po-
djeli Kosova - rekao je Jesen-Pe-
tersen.
Govore}i o potrebi integra-
ciji svih etni~kih zajednica u
kosovsko dru{tvo {ef Unmika je
ponovo uputio poziv Srbima da
se ukqu~e u politi~ke procese
na Kosovu. ¥
ISTRAGA O "KWAZU MILO[U"
Vu~eli} na ~eluBEOGRAD - U Skup{tini
Srbije ju~e je konstituisan An-
ketni odbor sa zadatkom da u ro-
ku 30 dana utvrdi da li je u po-
stupku privatizacije "Kwaza
Milo{a# bilo zloupotrebe po-
lo`aja i kr{ewa zakona od stra-
ne nadle`nih organa.
Odbor za ~ijeg je predsjedni-
ka izabran poslanik Socijali-
sti~ke partije Srbije Milorad
Vu~eli}, tokom ove nedjeqe pri-
kupqa}e dokumentaciju o priva-
tizaciji "Kwaza Milo{a#, a na
sastanku u ponedjeqak, 17. janu-
ara, svaki ~lan odbora pripre-
mi}e spisak qudi za koje smatra
da bi trebalo da budu saslu{a-
ni. ¥
KAKO SPRIJE^ITI ZAO[TRAVAWE SITUACIJE NA JUGU SRBIJE
VLAST I OPOZICIJA NEJEDINSTVENIPozivam sve, da svi branimo Srbiju, rekao je Nikoli}i dodao da Albanci moraju da shvate da u me|unarodnojzajednici ne}e imati podr{ku da se bore pu{kama
POMO] VLADE SRBIJE PODRU^JIMA POGO\ENIM CUNAMIJEM
NADAWA[ef kancelarije Vlade Sr-
bije za saradwu sa medijima Sr-
|an \uri} izjavio je ju~e da }e jug
Srbije ostati dio Srbije i da
"tu apsolutno ne mo`e da bude ni-
kakvih nadawa separatista#.
On je izrazio o~ekivawe da
}e tenzije na jugu Srbije, koje su
sada podignute, biti spu{tene
razumnom i normalnom politi-
kom koju vode dr`avni organi,
isti~u}i da niko nema pravo da
zloupotrebqava qudsku tragedi-
ju koja se dogodila.
OBILAZAKBUJANOVAC - Ministar
za qudska i mawinska prava Ra-
sim Qaji} i {ef Koordinaci-
onog centra Neboj{a ̂ ovi} ob-
i{li su ju~e mesto gdje je pri-
likom poku{aja ilegalnog pre-
laska granice Srbije i Makedo-
nije nastradao albanski mladi}
Da{nim Hajrulahu. Mjesto se
nalazi u blizini sela Mirato-
vac u grani~nom pojasu sa Make-
donijom. Qaji} i ^ovi} se pri-
je obilaska tog mjesta, posjeti-
li vojnu bazu kod sela Cakano-
vac, udaqenu tri kilometra od
Pre{eva, odakle kre}u grani~-
ne patrole prema Makedoniji.
STRUJAVi{e od 120 srpskih doma}in-
stava iz Lipqana i 80 iz Batusa,
koji su bez struje vi{e od dvije ne-
djeqe, ne}e je dobiti ni narednih
dana, saop{teno je predstavnici-
ma Srba koji su danas u Pri{tini
razgovarali sa nadle`nima iz Ko-
sovske elektroenergetske korpo-
racije. Potpredsjednik Skup{ti-
ne op{tine Lipqan Borivoje Vig-
wevi} izjavio je Tanjugu da je di-
rektor Korporacije za prodaju
elektri~ne energije Fransoa Pi-
nar na sastanku insistirao na pot-
pisivawu ugovora po kome bi pot-
pisnici bili obavezni da izmiru-
ju mjese~ni dug u iznosu od 27 evra
za utro{enu struju.
PROTEST PRE[EVO - Oko deset hiqada
Albanaca se, prema procjenama novi-
nara, okupilo na ju~era{wem protest-
nom skupu u Pre{evu zbog smrti 16-go-
di{waka, koji je, kako navode zvani~-
nici, stradao prilikom ilegalnog pre-
laska granice sa Makedonijom.
Skup je protekao bez incidenata.
Okupqeni su nosili transparen-
te sa natpisima "Da li je multietni~-
ka policija marioneta Srbije?#,
"@elimo mir, a ne rat#, "Vojska i
`andarmerija napoqe iz pre{evske
doline#.
Nekoliko sredwo{kolaca nosilo
je zastave Republike Albanije i SAD.
LO[I USLOVI @IVOTA U KOSOVSKOJ MITROVICI
Bolesnih sve vi{e
SVETI SINOD SPC PREDLO@IO EPARHIJIRA[KO-PRIZRENSKOJ
POVUCITE TU@BU Sinod konstatuje da Kfor i Unmik nisu u potpunostiopravdali povjerewe koje im je ukazano i ni iz dalekanisu ispunili preuzete obaveze
Ili}: Bi}e jo{ pomo}iHumanost bez granica
U NI[KOM OKRU@NOM SUDU POTVR\ENO
Petrovi} se ubio
[EF UNMIK SOREN JESEN-PETERSEN
Podjela nije opcija
APEL Poglavar Srpske pravoslav-
ne crkve patrijarh Pavle pozvao
je, u izjavi Radiju "Glas Ameri-
ke#, sve koji `ive na Kosovu da
dobrom voqom doprinesu da se u
toj pokrajini uspostavi mir.
Na pitawe - da li vjeruje u
povratak povjerewa izme|u zava-
|enih Srba i Albanaca i da li se,
poslije svega, mo`emo nadati za-
jedni~kom su`ivotu, patrijarh je
odgovorio: "Mo`emo i mogli bi
kada bi bili zaista svesni i mi
i oni da nam je potreban mir,
pravda i sloboda...#.
Kako prenosi Tanjug srpski
patrijarh je izjavu ameri~kom ra-
diju dao tokom boravka na Koso-
vu gdje je, povodom bo`i}nih
praznika, slu`io liturgije
u Pe}koj patrijar{iji i
manastiru Visoki De~ani.
Prema ocjeni dopi-
snika ameri~kog radija,
poglavar SPC je bio
"vidno razo~aran zate-
~enim stawem#, posli-
je ~ega je i apelovao
da se ono, zajedni~-
kim naporima, po-
boq{a.
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.SVIJET10
KAIRO - Glavne mete terori-
sti~kih napada o~igledno su Sje-
diwene Ameri~ke Dr`ave i wiho-
vi saveznici, ali su teroristi pro-
tekle godine djelovali svuda, os-
im na teritoriji SAD.
U osvrtu novinara Tanjuga
Aleksandra Dobrosavqevi}a pod-
sje}a se da su stru~waci upozori-
li da }e broj napada vjerovatno
biti pove}an 2005. godine, a i te-
roristi~ka organizacija "Al-Ka-
ida# Osame bin Ladena najavila je
nove udare na SAD, razorne po-
put onih 11. septembra 2001. godi-
ne, u kojima je poginulo oko tri hi-
qade qudi.
Irak, koji je i daqe pod oku-
pacijom, bio je lani glavno popri-
{te teroristi~kog djelovawa: od
eksplozija automobila bombi i sa-
moubila~kih bomba{kih napada
do ritualnog odrubqivawa glava
taocima, uglavnom strancima, ali
i Ira~anima koji sara|uju s koa-
licionim vlastima.
Evropa je u martu tako|e ot-
krila da nije imuna na terori-
sti~ke napade. U eksplozijama
bombi na `eqezni~koj stanici
u Madridu poginula je 191 oso-
ba, a oko 1.500 qudi je povrije-
|eno.
Odgovornost za tu akciju pre-
uzeli su muslimanski ekstremi-
sti, poru~iv{i da je to bila "Al-
Kaidina# osveta [paniji zbog sa-
vezni{tva sa SAD u Iraku i Av-
ganistanu.
Tri dana poslije eksplozija,
konzervativci tada{weg {pan-
skog premijera Hosea Marije
Asnara izgubili su na izborima,
a pobjedu su odnijeli socijalisti,
koji su prethodno obe}ali da }e po-
vu}i vojsku iz Iraka.
Nova {panska vlada odr`ala
je obe}awe, a mnogi iz biv{e kon-
zervativne vlade su odluku o po-
vla~ewu iz Iraka nazvali poli-
ti~kom pobjedom "Al-Kaide#.
Otmice stranaca u Iraku ta-
ko|e su, kako se ~ini, bile usmje-
rene na to da evropske bira~e
okrenu protiv SAD.
Televizijske stanice prika-
zale su snimak britanskog taoca
Keneta Biglija, otetog u oktobru,
kako moli za pomo} premijera To-
nija Blera.
Bigliju je potom odrubqena
glava, kao i dvojici Amerikanaca
koji su bili zato~eni zajedno s
wim, a Blera u maju ~ekaju izbo-
ri... Napad saudijskih ekstremi-
sta na ameri~ki konzulat u Xedi
6. decembra, u kojem je poginulo
pet a povrije|eno 10 qudi, bolno
je podsjetio Va{ington i Rijad da
nije nimalo lako pobijediti u ra-
tu protiv terorizma.
Xonatan Stivenson, stru~wak
londonskog Me|unarodnog insti-
tuta za strate{ke studije sa sjedi-
{tem u Va{ingtonu, ocijenio da
se Bin Ladenova mre`a poslije
11. septembra okrenula dostupni-
jim metama {irom svijeta, poveza-
nim sa SAD i wihovim saveznici-
ma. Stivenson je, me|utim, upozo-
rio da "Al-Kaida# nije odustala
od planova da najspektakularnije
napade ponovo izvede na teritori-
ji SAD.
Agencija AP je prenijela da
napadima na civile i koalicione
i ira~ke snage Bin Laden o~igled-
no `eli da stvori haos u Iraku
da bi pokazao da Va{ington nije
sposoban da uspostavi demokrati-
ju i stabilnost u srcu arapskog
svijeta. ¥
SIDNEJ - U neposrednoj bli-
zini aerodroma u Banda A}e, glav-
nog grada indone`anske provin-
cije A}e, sru{io se ju~e ameri~-
ki vojni helikopter koji je u~e-
stvovao u akciji doturawa huma-
nitarne pomo}i stanovni{tvu po-
stradalom od cunamija, prenio je
Tanjug.
Najmawe dva ~lanova posade
ameri~kog helikoptera su povri-
je|ena prilikom udesa, javio je in-
done`anski radio.
Zasad nema zvani~ne potvrde
ili demantija da je helikopter obo-
ren sa zemqe, iako je ovih dana bi-
lo u~estalih upozorewa o poja~anoj
aktivnosti separatista u provin-
ciji A}e.
Odlaze}i ameri~ki dr`avni
sekretar Kolin Pauel obe}ao je
dugoro~nu pomo} za postradale od
cunamija u jugoisto~noj Aziji, javio
je ju~e kenijski radio.
Pauel, koji je ovih dana obi-
{ao provinciju A}e na indone`an-
skoj Sumatri i neka podru~ja [ri
Lanke, gdje se iz prve ruke upoznao
sa katastrofalnim posqedicama
zemqotresa i cunamija, je izjavio
da }e prenijeti predsjedniku Xor-
xu Bu{u mi{qewe da je neophodna
ne samo hitna humanitarna pomo},
ve} i dugoro~na pomo} radi eko-
nomske obnove.
[ef ameri~ke diplomatije
je najavio to obra}aju}i se novi-
narima u Najrobiju, glavnom gra-
du Kenije, gdje je ovog vikenda
prisustvovao potpisivawu mi-
rovnog sporazuma izme|u pred-
stavnika vlade i ustanika u Su-
danu, kojim je, kako se o~ekuje,
okon~an vi{e decenija dug gra-
|anski rat na jugu te zemqe. ¥
TERORISTI^KI NAPADI TOKOM PRO[LE GODINE U SVIJETU
Stru~waci predvi|aju da }e u 2005. godini brojteroristi~kih napada biti pove}an, a teroristi~kaorganizacija
"Al-Kaida" najavquje nove udare na SAD
Filipinski policajci: Obra~un sa teroristima (foto-arhiva)
ZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKUZAOBI[LI AMERIKU
PRILIKOM DOTURAWA POMO]I U BANDA A]E
Provincija A}e: Ameri~ki vojnik pored sru-{enog helikoptera (Foto-Rojters)
Sru{io se helikopterSru{io se helikopterSru{io se helikopterSru{io se helikopterSru{io se helikopterSru{io se helikopterSru{io se helikopterSru{io se helikopterSru{io se helikopterZAGREB - Prema rezultatima
ankete ura|ene za "Jutarwi list# i
RTL Televiziju, Stjepan Mesi} }e
u drugom krugu predsjedni~kih iz-
bora u Hrvatskoj, sa 54,7 odsto gla-
sova, pobijediti protivkandidata
Jadranku Kosor, koja bi, po toj an-
keti, dobila 22,3 odsto glasova, pre-
nio je Tanjug.
Prema tom istra`ivawu, ~iji
su rezultati objavqeni u "Jutar-
wem listu#, neodlu~nih je oko 10
odsto, a 12,6 odsto ispitanih odbi-
lo je da odgovori na pitawe.
Ovim istra`ivawem nisu obu-
hva}eni hrvatski bira~i iz BiH,
koji su svojim glasovima za Kosoro-
vu i doprinijeli da se ide u drugi
krug jer su procenat glasova koje je
osvojio Mesi} snizili ispod po-
trebnih 50 odsto. Iako 16. januara,
za kad je zakazan drugi krug, nema ni
praznika ni zimovawa, o~ekuje se
da }e na izbore iza}i mawe od 50 od-
sto bira~a.
Prema izjavama predstavnika
politi~kih stranaka, Kosorovu }e,
osim wene stranke, HDZ, podr`ati
samo mala Demokratska stranka, ~i-
ji je {ef Vesna [kare-O`bolt, mi-
nistarka pravde.
Ostali partneri ili su rekli
da svojim ~lanovima ne}e sugerisa-
ti za koga da glasaju ili su nazna-
~ili da }e bilo formalno bilo ne-
formalno nastaviti da podr`ava-
ju Mesi}a.
Za Kosorovu, i pored najavqe-
ne politi~ke mobilizacije, ne}e
glasati ni svi ~lanovi HDZ, koji su
u velikom broju u prvom krugu gla-
sali za nezavisnog kandidata Bori-
sa Mik{i}a. ¥
SUMATRA
Novi zemqotres XAKARTA - Banda A}e, glav-
ni grad provincije A}e na Suma-
tri, pogodio je ju~e ujutro nov ze-
mqotres, ovog puta ja~ine 6,2 ste-
pena Rihterove skale, prenio je
Tanjug.
Stanovnici su istr~ali iz ku-
}a, ali, kako je navedeno u prvim
izvje{tajima, nije bilo `rtava,
javile su agencije.
Banda A}e je dobrim dijelom
ve} pretvoren u ru{evine kata-
strofalnim zemqotresom 26. de-
cembra, koji je bio snage od 8,9 ste-
peni Rihterove skale.
Ono {to nije u~inio zemqo-
tres, ~iji je epicentar bio na uda-
qenosti od 160 kilometara od Su-
matre, uradio je cunami, ~iji je
tragi~ni bilans preko 100.000 ̀ r-
tava samo u provinciji A}e. ¥
PEKING - Kina je ju~e odo-
brila direktne ~arter letove za
Tajvan za kinesku Novu godinu u
februaru, {to }e predstavqati
prvu direktnu vazdu{nu vezu iz-
me|u suparnika u posqedwih 55
godina, saop{tili su ju~e tajvan-
ski parlamentarci.
Ukoliko saglasnost o direkt-
nim ~arter letovima daju i taj-
vanske vlasti to bi moglo da
predstavqa uvod u uvo|ewe i di-
rektnih vazdu{nih linija izme-
|u Kine i Tajvana bez prethodnog
zadr`avawa u Hongkongu ili To-
kiju kao {to se radi posqedwih
godina.
[ef kancelarije za tajvan-
ska pitawa ̂ en Junlin dao je "ze-
leno svjetlo# za direktne ~arter
letove tokom dana{weg susreta
sa delegacijom opozicione taj-
vanske Kuomintang partije, javi-
le su agencije.
^en je rekao da su tajvanski
biznismeni dali veliki doprinos
razvoju Kine i izrazio nadu da
}e za kinesku Novu godinu ~arter
letovi uspjeti.
Kineske vlasti su prihvati-
le sugestiju tajvanskih biznisme-
na, koji ve} du`e vrijeme tra`e
direktne vazdu{ne veze, da leto-
vi budu u oba pravca, izme|u vi-
{e gradova i bez me|ustanica.
Tajvanski parlamentarac
^ang Sjao-Jen je rekao da je ciq
da se za lunarni praznik organi-
zuju direktni letovi za [angaj,
Peking, Gvanaxo i Siamen.
Prije dve godine
ovaj ~lan parlamenta
je bio pokreta~ prvih
novogodi{wih ~arter
letova gra|ana Tajva-
na za [angaj, ali pre-
ko Hongkonga.
Pro{le godine
~arter letovi za Ki-
nu su izostali jer Taj-
van nije odobrio da i
kineski gra|ani ~ar-
ter letovima do|u za
Novu godinu u Tajvan.
Delegacija pred-
stavnika tajvanske
avijacije danas posli-
je podne }e razgovara-
ti sa predstavnicima
kineskog civilnog va-
zduhoplovstva o novo-
godi{wem ~arteru i
ukoliko postignu do-
govor o direktnim le-
tovima odluku treba
jo{ da potvrde i tajvan-
ske vlasti.
Sve veze izme|u Kine i Taj-
vana prekinute su 1949. godine
kada su se na ostrvo sklonile u
gra|anskom ratu pora`ene snage
^ang Kaj{eka. ¥
NOVINSKE ANKETE O IZBORIMA U HRVATSKOJ
Mesi} ubjedqivo vodi
ZA NOVU GODINU KINA ODOBRILA ^ARTER LETOVE
DIREKTNO DO TAJVANAUkoliko saglasnost daju i vlasti u Tajpeju to }e bitiuvod u uvo|ewe vazdu{nih linija izme|u Kine i Tajvanabez prethodnog zadr`avawa u Hongkongu ili Tokiju
IZBORI Svjetski eksperti vjeru-
ju da bi povla~ewe ameri~ke
vojske iz Iraka moglo da do-
prinese smawewu napetosti
u regionu.
Va{ington je, me|utim,
najavio da }e, zbog odr`ava-
wa izbora u Iraku 30. janua-
ra, sredinom mjeseca pove}a-
ti broj vojnika u toj zemqi na
oko 150 hiqada.
POMORSKE VEZE Posqedwih godina Kina
i Tajvan su uvele direktan
pomorski saobra}aj preko
Tajvanskog zaliva, a tajvan-
ski biznismeni, koji su ulo-
`ili preko 100 milijardi
dolara u Kini, tra`e i otva-
rawe direktnog vazdu{nog
saobra}aja.
Qepote Tajpeja: Djevoj~ica sa kandilom (foto-arhiva)
ZAOBI[LI AMERIKU
Sru{io se helikopter
Poziv mladima za u~e{}e u projektu
"Model Vije}a ministara Bosne i Hercegovine#
Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u saradwi sa Integrisanim programom za mlade, ko-
ji djeluje u okviru Volontera Ujediwenih nacija i Razvojnim programom Ujediwenih naci-
ja pokre}e projekat "Model Vije}a ministara BiH#.
"Model Vije}a ministara BiH# predstavqa autenti~nu simulaciju rada Vije}a ministara
BiH, te na taj na~in omogu}ava mladima da se upoznaju sa radom dr`avnih institucija.
Simulacija }e na najboqi na~in prikazati na~in dono{ewa odluka u Vije}u ministara i
kao takva poslu`iti mladima kao mehanizam za sticawe prakti~nog iskustva. Pored sim-
ulacija, u~esnici }e imati priliku da dobiju dodatne treninge i informacije u vezi sa
dr`avom, wenom strukturom i politi~kim sistemom od relevantnih doma}ih i stranih
stru~waka, kao i predstavnika politi~kih partija i dr`avnih struktura. Kao nastavak sti-
cawa prakti~nog iskustva, projekat ukqu~uje obuku i rad na specifi~nim zadacima u ra-
zli~itim ministarstvima u okviru Vije}a ministara Bosne i Hercegovine. Najboqim kan-
didatima }e biti omogu}eno tromjese~no sta`irawe u dr`avnim ministarstvima.
Zainteresovani kandidati aplikacije uz prilo`eni CV sa naznakom "Za sta`irawe# tre-
ba da proslijede na adresu: Vije}e ministara BiH, Kabinet premijera, Trg Bosne i Herce-
govine 1, 71000 Sarajevo, ili na e-mail: [email protected]. ili faks: +387 33 211 464.
Kandidati treba da budu apsolventi ili studenti zavr{nih godina studija razli~itih pro-
fila. Prednost je iskustvo i aktivnost u omladinskim ili studentskim organizacijama.
Poziv je otvoren do 25. januara 2005. godine.
VIJE]E MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE
INTEGRISANI PROGRAM ZA MLADE
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
M E R I D I J A N I
TEL AVIV - Mahmud Abas,
~ija je pobjeda na prekju~era{wim
palestinskim predsjedni~kim iz-
borima ju~e gotovo izvjesna, pro-
veo je decenije u sjenci Jasera
Arafata, kao drugi po rangu u Pa-
lestinskoj oslobodila~koj organi-
zaciji (PLO), prenio je Tanjug.
S obzirom na to da je Abas,
poznatiji kao Abu Mazen, bio
o{tar kriti~ar oru`ane inti-
fade (ustanka) protiv izraelske
okupacije, moglo bi se o~ekiva-
ti da se wegovim izborom otvo-
ri novo poglavqe u odnosima iz-
me|u dva naroda.
Abas je jedan od nekolicine
pre`ivjelih osniva~a glavne pa-
lestinske organizacije Fatah.
Ro|en je 1935. godine u Safedu,
gradi}u na dana{woj teritoriji
sjevernog Izraela. Zajedno sa jo{
700 hiqada Palestinaca, on i
~lanovi wegove porodice su po-
stali izbjeglice, po{to su za vri-
jeme rata 1948. godine, koji je iz-
bio poslije progla{ewa jevrej-
ske dr`ave, pobjegli u Siriju.
@ivot u izbjegli{tvu umno-
gome je uticao na Abasov stav o
pravu na povratak palestinskih
izbjeglica u svoje domove u dana-
{wem Izraelu, mada nije iskqu-
~ivao "diskusije o dogovoru pri-
hvatqivom za obje strane#.
U Siriji je radio kao u~iteq
u osnovnoj {koli, zavr{io pra-
vo na univerzitetu u Damasku i
doktorirao istoriju na Orijen-
talnom kolexu u Moskvi.
Poslije se preselio u Katar,
gdje se, izme|u ostalog, bavio re-
grutovawem palestinskih akti-
vista, kasnije kqu~nih li~nosti
u PLO. Po{to je zajedno s Ara-
fatom osnovao Fatah 1965. godi-
ne, bio je zadu`en za finansije
u toj organizaciji.
Od 1968. godine je ~lan Pale-
stinskog nacionalnog savjeta, pa-
lestinske skup{tine u izgnan-
stvu. Abas je Arafata pratio u
Jordan, Liban i Tunis. Ali, vr-
lo rano se distancirao od tero-
risti~kih aktivnosti PLO.
Kao visoko obrazovani pale-
stinski zvani~nik, dugo je sma-
tran pristalicom mirnog rje{e-
wa izraelsko palestinskog suko-
ba.
Zagovarao pregovore s Izra-
elcima i jo{ sedamdesetih godi-
na inicirao dijalog s jevrejskim
qevi~arskim i mirovnim pokre-
tima. Abas je, me|utim, poznat i
po radikalnim izjavama, kao, na
primjer, da su nacisti "ubili sa-
mo nekoliko stotina hiqada Je-
vreja, a ne {est miliona#.
U svom doktoratu je istra`i-
vao navodne veze izme|u cioni-
sti~kog pokreta i nacista.
Abas je porekao takve tvrdwe
u intervjuu za uticajni "Harec#
u maju 2003. godine, naglasiv{i da
je holokaust bio "u`asan, neo-
prostiv zlo~in protiv jevrejskog
naroda, zlo~in protiv ~ovje~no-
sti koji ~ovje~anstvo ne mo`e
prihvatiti#.
On je tako|e koordinisao
pregovara~ki proces za vrijeme
bliskoisto~ne konferencije u
Madridu 1991. godine i predvodio
palestinski tim na tajnim prego-
vorima u norve{koj prijestoni-
ci Oslu.
Jedan je od tvoraca "Oslo de-
klaracije o principima pale-
stinske samouprave# s Izrae-
lom, potpisanog septembra 1993.
godine u Bijeloj ku}i.
Do{ao je da `ivi u Gazi i
Ramali u septembru 1995. godi-
ne, poslije potpisivawa tog
sporazuma. Kasnije je objavio
kwigu o pregovorima, a s izra-
elskim qevi~arem, poslanikom
Josijem Bejlinom zacrtao je
kontroverzni "Abu Mazen - Bej-
lin plan# o kona~nom mirov-
nom sporazumu izme|u Izraela
i PLO.
U martu 2003. godine, posta-
vqen je za prvog palestinskog
premijera, pod pritiskom SAD
i Evropske unije da se sprove-
du reforme, kontroli{u eks-
tremisti~ke organizacije i ob-
novi mirovni proces.
Izvestan napredak je po-
stignut u borbi protiv unutra-
{we korupcije, ali je ve}inu
reformi omeo Arafat, odbiv-
{i da prepusti Abasu vlast nad
bezbjednosnim snagama. Abas je
poslije samo ~etiri mjeseca dao
ostavku na taj polo`aj jer mu
je o~ito bilo dosta stalnog pre-
pirawa s Arafatom. ¥
MAHMUD ABAS POBIJEDIO NA PALESTINSKIM IZBORIMA
BAGDAD - Jedan ira~ki po-
licajac poginuo je ju~e, dok je
pet povrije|eno, u eksploziji au-
tomobila-bombe ju`no od Bagda-
da, izjavili su agenciji AFP
predstavnici Ministarstva unu-
tra{wih poslova.
Kako je prenio Tanjug vozilo
koje je eksplodiralo pred kontrol-
nim punktom u regio-
nu El Madaen, 30 ki-
lometara ju`no od
glavnog grada Iraka,
bilo je prefarbano u
boje policijskih vo-
zila, rekli su pred-
stavnici Ministar-
stva.
Ministarstvo je
tako|e saop{tilo
da je danas preminuo
pukovnik Falah Ha-
san, na koga je u su-
botu pucano u Bag-
dadu dok se vra}ao
ku}i.
U me|uvremenu je
ira~ka vlada saop-
{tila da su snage
bezbjednosti uhapsi-
le 147 pobuwenika
{irom zemqe, me|u ko-
jima i Saudijca Abdu-
laha Huseina Alija,
kod koga su u trenutku privo|e-
wa prona|eni "leci ~iji sadr`aj
podsti~e na terorizam#, prenio
je AP.
Ali je uhap{en u Mosulu, na
sjeveru Iraka, s jo{ trojicom
Ira~ana, a u Sumar xamiji u tom
gradu zarobqeno je jo{ pet pobu-
wenika, dok je u bagdadskom nase-
qu Ma{tal privedeno 27 "tero-
rista#, kod kojih je prona|eno
naoru`awe, navedeno je u saop-
{tewu.
Na jugu Bagdada su uhap{ena
jo{ 32 pobuwenika, a u mjestu Man-
surijat el-Xabal, na sjeveroisto-
ku, 79 pobuwenika, kod kojih je, ta-
ko|e, prona|eno oru`je.
Ira~ki ministar za qudska
prava Bahtijar Amin izjavio je ne-
davno da me|unarodne snage u Ira-
ku dr`e u zarobqeni{tvu 335 stra-
naca, ve}inom iz arapskih zemaqa.
Ameri~ka vojska saop{tila
je ju~e da je uhapsila ~etiri ira~-
ka policajca umije{ana u subot-
wi napad kod kontrolnog punkta
ju`no od Bagdada, u kojem su ubi-
jena "dva ~ovjeka u policijskim
uniformama# i dva civila, pre-
nijela je agencija AFP.
Neimenovani predstavnici
ira~kog Ministarstva za naftu
izjavili su danas da su sabota`e
u posqedwih nekoliko dana na
dijelu naftovoda namijewenom
izvoz nafte i na dijelu s kojeg
se snabdijevaju doma}e elektro-
centrale gotovo u potpunosti pa-
ralisale naftnu industriju na
sjeveru zemqe, prenio je Rojters.
- Sistem je prakti~no obo-
ren. Potrebno nam je oko sedam
dana da o`ivimo rad rafineri-
ja i obnovimo izvoz - rekao je ne-
imenovani ira~ki zvani~nik. ¥
NOVA EKSPLOZIJA AUTOMOBILA-BOMBE U BAGDADU
POGINUO IRA^KI POLICAJACAutomobil koji je eksplodirao pred kontrolnim punktombio je prefarban u boje policijskog vozila
POBJEDNIK RAMALA - Mahmud Abas
je pobijedio na izborima za
predsjednika Palestinske
uprave sa 62,32 odsto glasova,
saop{tila je ju~e Centralna
izborna komisija.
Prema podacima CIK,
Abasov glavni protivkandidat,
prodemokratski aktivista Mu-
stafa Barguti, dobio je na ne-
djeqnim izborima podr{ku
19,8 odsto bira~a. Podaci su
sa~iweni na osnovu prebroja-
nih glasova iz svih 16 bira~kih
okruga, prenijele su svjetske
novinske agencije. Jo{ nisu po-
znati ta~ki podaci o izlazno-
sti bira~a.
UBIJENI OFICIRI BAGDAD - Zamjenik {e-
fa bagdadske policije i we-
gov sin, tako|e oficir poli-
cije, ubijeni su ju~e, saop{tio
je zvani~nik ira~kog mini-
starstva unutra{wih poslo-
va.
Kako je prenio Tanjug,
Amer Ali Najef i wegov sin
Halid Amer ubijeni su u ju-
`nom distriktu Bagdada Do-
ra u trenutku kada su od ku}e
krenuli kolima na posao, iz-
javio je portparol ovog mini-
starstva Ahmed Ismail.
Policija je, istovremeno,
saop{tila da su ju~e u napadu
bomba{a-samoubice ispred po-
licijske stanice u ju`nom di-
jelu Bagdada, poginula najma-
we tri Ira~anina, a raweno je
vi{e wih, javile su agencije.
utorak, 11. januar 2005. SVIJET 11
Poznatiji kao Abu Mazen, novi palestinski vo|a MahmudAbas, bio je o{tar kriti~ar oru`anog ustanka protivizraelske okupacije
PREDSJEDNIK IZ SJENKE U NAZRAWU, GLAVNOM
GRADU INGU[ETIJE
Likvidiraninapada~i
MOSKVA - Na Sjevernom
Kavkazu, u glavnom gradu Ingu-
{etije Nazrawu ubijena su jo{
dvojica u~esnika u junskom na-
padu na organe reda, saop{teno
je ju~e iz regionalnog opera-
tivnog {taba za borbu protiv
terorizma, javio je Tanjug.
Kako je navedeno, tokom
operativno-istra`nih opera-
cija nepoznata lica su iz jedne
ku}e na policajce otvorila va-
tru iz automatskog oru`ja, a ta-
ko|e su primijenila improvizo-
vane eksplozivne naprave. U
okr{aju koji je uslijedio ubi-
jeni su ekstremisti za kojima
je bila raspisana federalna po-
tjernica zbog napada 22. juna,
kada je poginulo gotovo 100 pri-
padnika republi~kih organa re-
da.
Na mjestu borbe kasnije je
prona|eno pet automata i dru-
go oru`je i municija. Istovre-
meno, iz organa reda susjedne
^e~enije demantovana je infor-
macija da su privedeni bra}a i
sestre lidera naoru`anih for-
macija Aslana Mashadova, sa-
dr`ana u otvorenom pismu ~e-
~enskih separatista Evropskom
parlamentu.
U tekstu proglasa evrop-
skim parlamentarcima, obja-
vqenom na sajtu ~e~enskih se-
paratista, iznijeta je tvrdwa
da se u ^e~eniji nastavqaju ot-
mice qudi, a da su ovih dana u
Groznom oteti najbli`i ro|a-
ci Mashadova - dvojica bra}e i
sestra, stari izme|u 70 i 76 go-
dina, javio je radio Eho Mo-
skve. ¥
LONDON - Prema najnovijoj
anketi, ministar finansija Gor-
don Braun je popularniji u Veli-
koj Britaniji od premijera Toni-
ja Blera, {to ba{ nije ohrabruju-
}i podatak za Blera, koji ve} pla-
nira kampawu za sqede}e izbore.
Istra`ivawe naru~eno od li-
sta "Wuz of vorld# pokazalo je
da bi 27 odsto anketiranih vi{e
voqelo da na mjestu premijera vi-
de Brauna. ¥
Popularniji od Blera
MOSKVA - Patrijarh moskov-
ski i cijele Rusije Aleksij Drugi
poklonio je ju~e u Moskvi ikonu
Nerukotvornog Spasa djeci iz Be-
slana, severoosetijskog grada ko-
ji }e ostati zapam}en po tragi~noj
otmici talaca u septembru 2004.
Patrijarh je na dje~joj prired-
bi Bo`i}na jelka u Kremqu ~e-
stitao svoj djeci praznik Ro|ewa
Hristovog uz poruku da "treba da
volimo jedni druge, ~uvamo dobro-
tu, iskrenost i me|usobno se poma-
`emo#. ¥
Ikona djeci Beslana
Na ulazu u Bagdad: Pripadnici ira~ke garde kontroli-{u vozila (Foto-Rojters)
Bo`i} u Vitlejemu: Patrijarh Irineos sa Mahmudom Abasam i Ravi Fatuhom
Izbor Mahmuda Abasov za
palestinskog predsjednika bi-
lo bi ostvarewe izraelskih i
ameri~kih `eqa. Ne smije se,
me|utim, zaboraviti da Abas
uveliko zagovara pravo na po-
vratak izbjeglica i wihovih po-
tomaka u Izrael. Taj zahtjev je
ranije ometao mirovne napore
i Izraelci mu se izri~ito pro-
tive. Abas je prije nekoliko go-
dina obolio od raka prostate.
Operisan je u SAD i wego-
vi savjetnici ka`u da je sada
zdrav. O`ewen je i ima dva si-
na od kojih je jedan vlasnik re-
klamne agencije, a drugi gra|e-
vinske firme.
AMERI^KA @EQA
KIJEV, MOSKVA - Vrhov-
ni sud Ukrajine odbacio je ju~e
jo{ ~etiri `albe biv{eg pre-
mijera Viktora Janukovi~a, ko-
ji je pora`enog u "tre}em kru-
gu# predsjedni~kih izbora odr-
`anim 26. decembra, javio je
Tanjug.
Prema rije~ima predstavni-
ce suda Lijane [qapo{nikove,
Janukovi~ je 6. januara dostavio
`albe, koje su, me|utim, odbije-
ne zbog toga {to nisu u skladu
sa zakonom o izborima za pred-
sjednika.
Kako je obrazlo`eno, sudi-
je su takav zakqu~ak donijele
zbog neprecizno formulisanih
zahtjeva, kao i zbog toga {to u
`albama nije navedeno na koji
na~in su kr{ena prava bira~a i
kako mogu biti zadovoqena.
Vrhovni sud je prethodno, 6.
januara odbacio `albu Januko-
vi~a podnijetu dva dana ranije
na odbijawe Centralne izborne
komisije da proglasi nemogu}im
utvr|ivawe rezultata ponovqe-
nih izbora, a prije toga jo{ ~e-
tiri `albe.
Prema preliminarnim po-
dacima CIK, na izborima je po-
bijedio opozicioni kandidat
Viktor Ju{~enko sa 51,99 odsto
glasova, dok je za Janukovi~a bi-
lo 44,19 odsto bira~a. Tokom da-
na bi}e objavqeni i zvani~ni
kona~ni rezultati izbora. ¥
VRHOVNI SUD UKRAJINE
Viktor Janukovi~: Uzaludni prigovori(foto-arhiva)
Odba~ene `albe Janukovi~a
MANILA - Trinaest mu-
slimanskih pobuwenika i osam
filipinskih vojnika ubijeno
je tokom me|usobnog obra~una
na jugu Filipina, saop{tili su
ju~e vojni zvani~nici.
Kako je prenio Tanjug, su-
kob je izbio kada su pripadni-
ci Islamskog oslobodila~kog
fronta Moro (MILF) kasno
preksino} napali vojni punkt u
jednom selu u provinciji Ma-
guindanao, 930 kilometara ju-
`no od Manile.
Sporadi~ni sukobi nasta-
vqeni su i ju~e, a stanovnici
sela su, tokom no}i, izbjegli
iz svojih domova, prenijela je
agencija DPA.
Vojni portparol je naveo da
su tokom sukoba dva vojnika ne-
stala, dok su tri pala u ruke
pobuwenika.
- Borbe se nastavqaju iako
je ve}ina pobuwenika ubijena
kad su na{e snage ga|ale wiho-
ve polo`aje - istakao je on.
Napad pobuwenika je bio
iznenadan i uslijedio je neko-
liko nedjeqa nakon {to su se
predstavnici MILF i vlade
dogovorili da idu}eg mjeseca
nastave prekinute pregovore o
miru. ¥
OBRA^UN NA FILIPINIMA
Vi{e od 20 mrtvih
BAWA LUKA - Neko je iz su{nice D. I. iz Kuqana ukrao su-
vo sviwsko meso. Materijalna {teta bi}e naknadno utvr|ena.
¥ @. Ma.
¹ ¹ ¹
GRADI[KA - Nepoznata osoba je iz rezervoara "Autoprevo-
zovog# autobusa ukrala 200 litara nafte. ¥
¹ ¹ ¹
PRIJEDOR - Policija stanice Prijedor oduzela je automobil
"opel omega# od M. V. iz Bawe Luke zbog neslagawa broja {asije
u saobra}ajnoj dozvoli sa brojem ukucanim na motoru. ¥ O. M.
¹ ¹ ¹
GRADI[KA - Grani~ari su uhapsili N. H. na grani~nom pre-
lazu Gradi{ka za kojim je Op{tinski sud Sarajevo raspisao po-
tjernicu zbog nasilni~kog pona{awa. ¥
¹ ¹ ¹
NOVI GRAD - Na grani~nom prelazu Dobrqin grani~ari su
oduzeli po jedan "ford# i "mercedes# zbog falsifikata isprava
i kori{tewa tablica od drugog automobila. ¥ B. V.
TELEGRAF
BAWA LUKA - Miroslav Ja-
wetovi} (40) iz Bawe Luke uhap-
{en je u nedjequ zbog osnovane sum-
we da je po~inio krivi~no djelo
poku{aj ubistva sugra|anina Ran-
ka Kurije (28).
Kako saznaje "Glas Srpske#, Ja-
wetovi} je oko 22 ~asa na ulaznim
vratima svoje ku}e, u bawolu~kom
nasequ Lau{, osam puta bajonetom
ubo Kuriju u le|a i u glavu. On je
hitno preba~en u Klini~ki centar
gdje se oporavqa i `ivot mu nije u
opasnosti.
Kurija nam je iz bolni~ke po-
steqe ispri~ao svoju verziju doga-
|aja.
- Poznajemo se odavno. Prije
godinu dana odnio sam mu materi-
jal da mi napravi aparat za okre-
tawe ra`wa. On to nije uradio. Vu-
klo se to tako iz dana u dan. U ne-
djequ sam oti{ao do wega da uzmem
svoj materijal i tad smo se posva-
|ali - pri~a Ranko Kurija.
On dodaje da nije mogao ni za-
misliti da }e se ovako ne{to do-
goditi. Sva|ali su se, ka`e, i pa-
lo je tu mnogo te{kih rije~i.
- Samo sam htio da mi to napra-
vi kao {to smo se ranije dogovori-
li ili da mi vrati materijal - is-
ti~e Kurija.
Prema wegovim rije~ima, on-
da je napadnut.
- Sve se odigralo u petnaestak
minuta. Kada sam do{ao pred ku}u,
Miroslav nije htio otvoriti vra-
ta. Po~ela je sva|a. Nastavio sam
da kucam ali on i daqe nije htio da
otvori vrata. Kada sam odustao i
krenuo niz stepenice, Miroslav je
istr~ao i bajonetom nasrnuo na me-
ne s le|a - isti~e Kurija.
U tom trenutku jedan Kurijin
poznanik prolazio je kraj Jungi}e-
ve ku}e i pritr~ao je u pomo}. Ra-
stavio je posva|ane, a povrije|enog
je odvezao u Hitnu pomo}.
Ranko Kurija oporavqa se na
hirur{kom odjeqewu Klini~kog
centra Bawa Luka. Pored vidnih
povreda glave i le|a, slomqeno mu
je rebro i lak{e povrije|en jedan
bubreg.
Miroslav Jawetovi} je ju~e, uz
izvje{taj o krivi~nom djelu, pri-
veden okru`nom tu`iocu u Bawoj
Luci Rajku Daki}u koji ga je saslu-
{ao.
- Jawetovi} je u potpunosti
priznao krivicu za krivi~no djelo
koje mu se stavqa na teret. On je re-
kao da je prvo dr{kom od bajoneta
udario Kuriju u glavu, a zatim ga je
uhvatio za kosu i izbo ga - prenio
je okru`ni tu`ilac Jawetovi}evo
priznawe.
Poslije saslu{awa Daki} je su-
diji za prethodni postupak Svje-
tlani Mari} predlo`io pritvor
za Jawetovi}a.
¥ O. MATAVUQ
OBRA^UN U BAWOLU^KOM NASEQU LAU[
utorak, 11. januar 2005.CRNA HRONIKA12
Ranko Kurija: Oporavqa se od napada (Snimio Z. STAMENI])
Poslije sva|e Miroslav Jawetovi}osam puta ubo Ranka Kuriju kojise oporavqa u Klini~kom centrui `ivot mu nije u opasnosti
VELIKA KLADU[A - Grani~a-
ri su uhapsili H. M. (49) za kojim je
Federalno ministarstvo unutra{wih
poslova raspisalo potjernicu zbog
sumwe da organizuje ilegalan prela-
zak i krijum~ari lica preko granice.
Prema rije~ima na~elnika Gra-
ni~ne slu`be BiH "sjeverozapad#
Mirka Luji}a izvr{en je pretres ku-
}e i prostorija koje je H. M. koristio.
Tom prilikom prona|eni su predme-
ti koji mogu poslu`ili kao dokaz u
toku vo|ewa krivi~nog postupka. Iz-
me|u ostalog, prona|ena je i potvrda
o transferu novca Vestern uniona.
¥ B. V.
VELIKA KLADU[A
Uhap{eno lice sa potjernice
SARAJEVO - Pred Kanto-
nalnim sudom u Sarajevu ju~e je
zavr{eno su|ewe Veselinu ^an-
~aru iz Fo~e. On je optu`en za
ratni zlo~in nad civilnim sta-
novni{tvom u ovom gradu 1992.
godine.
Predsjednik Sudskog vije}a
Hilmo Vu~ini} najavio je izrica-
we presude u srijedu 12. januara.
Tu`ilac u ovom predmetu
Dragan ̂ orlija ju~e je u zavr{noj
rije~i od suda zatra`io da ^an-
~ar bude progla{en krivim. Pre-
ma wegovim rije~ima, na su|ewu
je utvr|eno da je on 11. aprila
1992. godine komandovao akcijom
zarobqavawa i odvo|ewa u zatvor
"Livade# bo{wa~kih civila u fo-
~anskom nasequ Alaxa.
^orlija je podsjetio na svje-
do~ewe Suade Markovi}, koja je
pred sudom izjavila da je vidjela
^an~ara prilikom napada na po-
menuto naseqe dok je motorolom
izdavao naredbe, te dodao da su
sli~ne izjave dali i neki drugi
svjedoci.
^an~arev branilac advokat
Zijad Haximuratovi} je za optu-
`enog zatra`io osloba|aju}u pre-
sudu i ukidawe pritvora. Me|u-
tim, on je i predlo`io, ukoliko
sud ^an~ara proglasi krivim, da
kazna bude ispod zakonskog mini-
muma, jer prema wegovim rije~i-
ma, "optu`eni je bio zadu`en za
logistiku u pomenutom slu~aju na-
pada#.
- Optu`eni je, kako ~iwenice
ukazuju, kao rezervni poru~nik
JNA bio zadu`en za logistiku, a
nadre|eni su mu bili kapetan La-
zar Kunarac, koji je bio koman-
dant zatvora, i wegov zamjenik
Rajko Cicmil - rekao je u zavr-
{noj rije~i ̂ an~arev branilac i
dodao da je optu`eni bio samo iz-
vr{ilac wihovih nare|ewa.
Haximuratovi} se osvrnuo na
su|ewe ^an~aru 1996. godine za
isti slu~aj i rekao da je "wegova
nesre}a {to je jedan od prvih ko-
me je su|eno za ratni zlo~in, pa
je li~no dobio ve}i zna~aj, nego
{to je to objektivno#.
^an~ar je 1998. godine pravo-
sna`no osu|en na devet godina za-
tvora. @alio se Domu za qudska
prava, koji je nalo`io da mu se
ponovo sudi i to samo za navode iz
optu`nice koji se odnose na zaro-
bqavawe i odvo|ewe civila.
Poslije odle`ane tre}ine ka-
zne, ̂ an~ar je odlukom Vlade Fe-
deracije BiH pu{ten na slobodu,
a uslovna kazna mu isti~e 2. juna
ove godine.
Ponovo je uhap{en 15. novem-
bra pro{le godine sa jo{ sedmo-
ro lica iz Republike Srpske na za-
htjev Kantonalnog tu`ila{tva u
Sarajevu. Pored ̂ an~ara, tom pri-
likom uhap{eni su Jovan [kobo,
Svetko Novakovi}, Momir Gli-
{i}, @eqko Mitrovi}, Momir
Skakavac, Dragoje Radanovi} i Go-
ran Vasi}. ¥ N. ZELENOVI]
U SARAJEVU ZAVR[ENO SU\EWE VESELINU ^AN^ARU
PRESUDA U SRIJEDU^an~arev branilac advokat Zijad Haximuratovi} je za optu`enogzatra`io osloba|aju}u presudu i ukidawe pritvora,jer je kao rezervni poru~nik JNA bio zadu`en za logistiku
BAJONETOM IZBO PRIJATEQAPRIJEDOR
Gvero na|en mrtav
PRIJEDOR - U koritu rje~i-
ce Berek u prijedorskom nasequ
Stari grad policija je prona{la
be`ivotno tijelo Milenka Gve-
re (44). On je nestao 19. decembra
pro{le godine. Nakon obdukci-
je koja je ura|ena na le{u ustano-
vqeno je da je smrt nastupila sa-
moubistvom jer na tijelu nesre}-
nika nisu prona|eni tragovi na-
siqa.
Gvero je `ivio sam u izbje-
gli~kom nasequ Vrbice, a kao po-
mo}ni radnik radio je u Medi-
cinskoj {koli. Posqedwi put vi-
|en je kod ku}e 19. decembra ot-
kada mu se gubi svaki trag. Potra-
ga za wim trajala je sve do ju~e,
kada je prona|en u Bereku.
¥ P. [.
BAWA LUKA
Krali pi{toqei pare
BAWA LUKA - Nepoznata
osoba provalila je u nedjequ u
ku}u B. M. u ulici Despota Ste-
fana Lazarevi}a u Bawoj Luci i
tom prilikom ukrala 1.500 mara-
ka, tri pi{toqa, tri sata i zlat-
ni nakit. Prema informacijama
iz policije, materijalna {teta
procijewena je na 7.000 maraka.
Jo{ nekoliko ku}a na podru-
~ju Bawe Luke bile su meta pro-
valnika na Dan republike.
U mjestu Kuqani nepoznati
lopov provalio je u ku}u R. V. i
ukrao 3.000 evra, oblaricu, dva
kilograma kafe i pe~eno prase.
Materijalna {teta iznosi oko
6.500 hiqada maraka.
Neko je u ulici Prve kraji-
{ke brigade narodne odbrane
provalio u stan vlasnika S. V. i
tom prilikom ukrao muzi~ku li-
niju, ku}i{te ra~unara, mobil-
ni telefon i video plejer. Mate-
rijalna {teta procijewena je na
2.000 maraka.
U mjestu Veliko Bla{ko kod
Lakta{a provalnici su iz trgo-
va~ke radwe "Avanti# vlasnika
M. B. ukrali 100 maraka, fri`i-
der, razne dezodoranse, pribor za
brijawe i petnaest {teka cigare-
ta "memfis# i "bos#. Vlasnik je
o{te}en za oko 1.200 maraka.
¥ @. Ma.
BAWA LUKA - Protiv
Mirka Jev|i}a ne}e biti podni-
jeta nikakva prijava zbog isti-
cawa zastave Republike Hrvat-
ske na balkonu svog stana u uli-
ci Vojvode @ivojina Mi{i}a u
Bawoj Luci.
Ovo je na{em listu rekao
portparol Centra javne bezbjed-
nosti Bawa Luka Rade Muti}.
- Jev|i} je Srbin. Radi se o
profesoru sociologije u penzi-
ji, ina~e du{evnom bolesniku.
Pretpostavqa se da ga je "povu-
kla# nostalgija za slavqem kao
u nekada{wa vremena kada su
zastave isticane na balkonima,
pa je `elio da se tradicija na-
stavi. Me|utim, uzeo je pogre-
{nu zastavu, u stvari, koja mu
se prva na{la pod rukom - obja-
snio je Muti}.
Prema wegovim rije~ima,
zbog toga {to ~ovjek nije psi-
hi~ki stabilan sve }e se zavr-
{iti na slu`benoj zabiqe{ci
policije, i protiv Jev|i}a ne-
}e biti podnijeta nikakva pri-
java.
¥ V. J.
PROTIV MIRKA JEV\I]A NE]E BITI PODNIJETA PRIJAVA
Bolesnik pomije{ao zastave
BAWA LUKA - Na podru~-
ju koje pokriva Centar javne
bezbjednosti Bawa Luka u pro-
tekla dva dana ukradeno je pet
automobila, od toga ~etiri u
Bawoj Luci, saznajemo u Cen-
tru.
Nepoznati lopov je u nase-
qu Motike ukrao "audi 80#
vlasnika M. G. [teta je pro-
cijewena na oko 6.500 maraka.
U ulici Ivana Kukuqevi}a
ukraden je "golf 2# (637-K-700)
vlasni{tvo S. S, a vrijednost
automobila procijewena je na
4.000 maraka.
Automobil marke "pasat#
vlasnika M. P. ukraden je u We-
go{evoj ulici. Materijalna
{teta bi}e utvr|ena naknadno.
"Golf 2# (888-K-908), koji
je ukraden u Suboti~koj ulici,
vra}en je vlasniku V. S. Poli-
cija je automobil prona{la u
blizini zatvora Tuwice, a na
wemu nije bilo o{te}ewa.
Jedna kra|a automobila do-
godila se i u Prijedoru.
Nepoznata osoba je u Omar-
skoj ispred restorana "Evropa#
ukrala "audi 80# vlasni{tvo
M. T. [teta je oko 2.000 mara-
ka.¥ @. Ma.
CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA
Lopovi voze "audi"
UDES KOD BOSANSKOGBRODA
Poginulatrudna `ena
DOBOJ - Dva lica su pogi-
nula, a sedmoro ih je povrije-
|eno u tri saobra}ajne nesre}e
koliko ih se dogodilo u nedje-
qu, saop{teno je u Centru jav-
ne bezbjednosti u Doboju.
Milica \eri} (51) i Slavi-
ca Nedovi} (29), obje iz Dobo-
ja, nastradale su u te{koj sao-
bra}ajnoj nesre}i koja se dogo-
dila u Dowim Lu`anima, na ma-
gistralnom putu Derventa - Bo-
sanski Brod.
Tada je "mercedes# za ~ijim
se upravqa~em nalazio M. P.
(49) iz Sarajeva, preticao trak-
tor i udario u "zastavu 126 p#,
koja se iz suprotnog pravca kre-
tala svojom kolovoznom trakom.
"Peglicom# je upravqao S. M.
iz Doboja, koji je te{ko povri-
je|en. Tom prilikom na licu
mjesta poginula je Milica \e-
ri}, a Slavica Nedovi} je od
zadobijenih povreda izdahnula
na putu za bolnicu.
Oni su se u Doboj vra}ali iz
Bosanskog Broda, gdje su bili na
slavi kod svojih ro|aka. Nisu
ni slutili da }e se taj izlet
tragi~no zavr{iti. Tragedija
je tim ve}a kada se zna da je Sla-
vica Nedovi} bila u petom mje-
secu trudno}e.
U ovoj saobra}ajnoj nesre-
}i povrije|en je i M. P, voza~
"mercedesa# .
Voza~ "zastave 101# N. \.
(56) i wegova saputnica T. \.
(49). oboje iz Ko`uha, op{tina
Doboj, te{ko su povrije|eni u
Osje~anima na regionalnom pu-
tu Doboj - Modri~a kada se wi-
hov automobil sudario sa "opel
kadetom#, kojim je upravqao J.
\. (54) iz Doboja.
U ulici Svetog Save u Te-
sli}u u nedjequ oko 21.20 ~aso-
va "golf 2#, za ~ijim upravqa-
~em se nalazio S. K. (19) iz Ba-
we Vru}ice, sletio je sa kolo-
voza. Povrije|eni su voza~ S.
K. i suvoza~ Q. N. (19), tako|e
iz Bawe Vru}ice.
¥ Sl. P.
GRADI[KA - U no}i izme-
|u 9. i 10. januara opqa~kan je
kiosk "Glasa srpskog# u Vidov-
danskoj ulici u Gradi{ci.
Provalnik je u{ao razvaliv-
{i bravu na vratima. Tom pri-
likom odnio je boksove cigare-
ta "marlboro#, "davidof#, "laki
strajk#, "valter volf#... [teta se
procjewuje na oko 1.300 maraka.
Policija traga za po~iniocem.
¥ B. V.
Razvaqena brava: Provalnici u{li na vrata
OBIJEN KIOSK "GLASA SRPSKOG" U GRADI[CI
Odnijeli cigarete
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. CRNA HRONIKA
HAG - Advokati koji su po-
stavqeni da brane Slobodana
Milo{evi}a na su|ewu pred Ha-
{kim tribunalom ponovo su za-
tra`ili da budu oslobo|eni te
du`nosti, navodi se u dokumenti-
ma koje je ju~e objavio Tribunal,
a prenijele agencije.
Stiven Kej i Xilijan Higins
su u `albi upu}enoj predsjedni-
ku Tribunala od wega zatra`ili
da promijeni svoju odluku iz de-
cembra, kojom je predvi|eno da
wih dvoje preuzmu rukovo|ewe
Milo{evi}evom odbranom, ako
se wegovo zdravqe pogor{a.
U `albi, koja nosi datum 28. de-
cembra, a objavqena je ju~e, ne
dovodi se u pitawe sudska odlu-
ka da se Milo{evi}u odrede bra-
nioci, nego da Kej i Higins bu-
du oslobo|eni obavqawa tog po-
sla.
Advokati su rekli da nisu u
mogu}nosti da brane biv{eg ju-
goslovenskog predsjednika, po-
{to on odbija da sara|uje sa wi-
ma.
Kej i Higins imenovani su u
septembru uprkos Milo{evi}e-
vom protivqewu, kako bi se spri-
je~ilo da wegovo lo{e zdravqe
omete tok su|ewa. ¥
HAG - Advokati komandanta
bo{wa~ke Armije BiH u Sre-
brenici Nasera Ori}a, kome se
u Hagu sudi za ratne zlo~ine,
osporili su ju~e pred Pretre-
snim ve}em autenti~nost ve}i-
ne od 263 dokumenta dokaznog
materijala, javio je Tanjug.
Wegovi branioci su ocije-
nili da dokumenta koje su pri-
kupili tu`ioci poti~u iz na-
vodno "sumwivih i problema-
ti~nih izvora# i da su neki pot-
pisi optu`enog falsifikova-
ni.
Dokumenti poti~u iz arhive
{taba Drugog korpusa Armije
BiH u Tuzli ili su dobijeni od
vojnih, policijskih i civilnih
vlasti Republike Srpske.
Sadr`aj dokumenata nije
jo{ objelodawen, ali, po logi-
ci stvari, mo`e se zakqu~iti
da je rije~ o ratnim zapovijedi-
ma i izvje{tajima jedinica, ko-
jima je Ori} komandovao, kao i
o dokumentima iz arhiva poli-
cije u Srebrenici.
Optu`nica tereti Ori}a po
komandnoj odgovornosti za na-
pade na srpska sela u regionu
Srebrenice i zlostavqawa zato-
~enika u policijskoj stanici od
qeta 1992. do proqe}a 1993. go-
dine.
Tu`ila{tvo od po~etka su-
|ewa u oktobru nastoji da doku-
menta, kao pouzdana, uvrsti u do-
kazni materijal, izvo|ewem eks-
perata za tehni~ku analizu i
grafologa.
S druge strane odbrana isti-
~e da je vojno-policijska arhi-
va bo{wa~kih snaga u Srebreni-
ci bila u rukama Vojske Repu-
blike Srpske i da su dokumenti
mogli biti predmet "manipuli-
sawa i falsifikovawa#.
Rasprava o autenti~nosti i
problemati~nosti dokumenata
kao dokaznih predmeta protiv
Ori}a nastavqa se danas. ¥
UDES U INDIJI
Nastradalo58 qudi
WU DELHI - Strahuje se da
je najmawe 58 qudi poginulo u
indijskoj dr`avi Karnataka, ka-
da se autobus u kojem su se nala-
zili sru~io u kanal, saop{tila
je policija.
Do nesre}e je do{lo u di-
striktu Bixapur, oko 530 kilo-
metara sjeverozapadno od glav-
nog grada te indijske dr`ave
Bangalorea.
Dosad je iz autobusa izva|e-
no osam le{eva, dok je vi{e od
50 putnika ostalo u potonulom
autobusu, prenijele su agenci-
je.
Lokalna policija je povela
istragu. Nezvani~no se navodi
da je do nesre}e do{lo zbog to-
ga {to je voza~ izgubio kontro-
lu nad volanom, jer je najvjero-
vatnije zaspao. ¥
VATIKAN - Vatikan va`i
za sveto mjesto, me|utim ne sa-
mo da ni on nije po{te|en kri-
minala, ve} bi moglo da se ka`e
da se u wemu kriminal isplati,
po{to 90 odsto po~iwenih kri-
vi~nih djela prolazi neka`we-
no, javio je Tanjug.
Dodu{e, rije~ je uglavnom o
kra|ama, odnosno xeparewu turi-
sta na Trgu svetog Petra i u Va-
tikanskom muzeju, o provalama
i prodaji falsifikata, izjavio
je glavni tu`ilac Nikola Pi-
kardi, kako je javila agencija
Frans pres.
Prema godi{wem izvje{ta-
ju sudskih organa Svete stoli-
ce, 90 odsto tih prekr{aja i kri-
vi~nih djela ostalo je nerije{e-
no. Najvjerovatnije je to posqe-
dica ~iwenice da niko od po~i-
nilaca nije me|u 492 stanovni-
ka te dr`avice, koliko ih je bi-
lo pro{le godine, ve} neko od 18
miliona hodo~asnika i turista
koji svake godine posjete Vati-
kan.
Visoki procenat nerije{e-
nih slu~ajeva posqedica je, ka-
ko se obja{wava, prije svega
sporosti sudova, ali i ~iwe-
nice da su mnogi optu`eni
strani dr`avqani, {to dodat-
no produ`ava sudsku procedu-
ru.
Glavni tu`ilac Pikardi na-
vodi jo{ jedan razlog - organi-
zacija vatikanskih pravosudnih
organa nije mijewana za posqed-
wih 76 godina. ¥
PODGORICA - Vojnik Sadu-
din Adrovi} ubio je u podgori~koj
Kasarni "Masline# starijeg vod-
nika Jadranka Kandi}a, koji je vr-
{io du`nost komandira stra`e u
ovoj kasarni, javila je Srna.
- Ju~e rano ujutro, u 2.10 ~aso-
va u Kasarni "Masline# te{ko je
rawen stariji vodnik Jadranko
Kandi}, koji je vr{io du`nost ko-
mandira kasarnske stra`e. Na Kan-
di}a je iz za sada neutvr|enih raz-
loga pucao stra`ar na stra`ar-
skom mjestu broj tri Sadudin Adro-
vi} - navodi se u saop{tewu Pod-
gori~kog korpusa Vojske Srbije i
Crne Gore.
Nesre}a se desila prili-
kom redovne kontrole i obila-
ska stra`e starijeg vodnika Kan-
di}a.
Dolaskom na stra`arsko mje-
sto vojnik Sadudin Adrovi} sa od-
stojawa od pet metara ispalio je
metak u Kandi}a, koji je odmah pre-
ba~en u Klini~ki centar Podgori-
ca.
Od rane u stomaku, i po-
red svih preduzetih mjera, Kandi}
je podlegao u 13.20 ~asova - navodi
se u saop{tewu Podgori~kog kor-
pusa.
Na licu mjesta su iza{li sudi-
ja Vi{eg suda u Podgorici Miro-
slav Ba{ovi}, zamjenik vi{eg dr-
`avnog tu`ioca Vesna Jovi}e-
vi} i inspektor MUP Crne Go-
re @eqko Furtula. ¥
SAUDIJSKA ARABIJA
Dilerimaodsje~ene
glaveRIJAD - Dvojica Tajlan|a-
na i jedan Pakistanac, koje je
sud u Saudijskoj Arabiji osudio
na smrt zbog krijum~arewa ha-
{i{a i heroina, ju~e su javno
pogubqeni u Meki - odsijeca-
wem glave sabqom, javio je Tan-
jug.
Agencija AP je javila da je
od po~etka januara {estorici
osu|enika u Saudijskoj Arabiji
odsje~ena glava.
Pro{le godine u Saudijskoj
Arabiji, uglavnom zbog {verca
droge, izvr{ena je smrtna kazna
nad 35 qudi, dok je 2003. pogu-
bqeno wih 52.
Saudijska Arabija se strogo
pridr`ava {erijatskog zakona,
po kojem qudi osu|eni za {verc
droge, ubistva, silovawe i oru-
`ane pqa~ke, mogu da budu pogu-
bqeni. ¥
HANOJ - Vlasti Vijetna-
ma saop{tile su danas da su osu-
dile na smrt {est {vercera
drogom, a na do`ivotnu robiju
pet {vercera, poslije grupnog
su|ewa odr`anog u gradu Ho [i
Min.
Su|ewe je trajalo pet dana, a
na optu`eni~koj klupi se na{lo
40 dilera narkoticima, prenije-
la je agencija DPA.
Osu|ena je grupa koja se ba-
vila ilegalnom trgovinom narko-
ticima u Hanoju. ¥
BEOGRAD - Su|ewe optu`e-
nima za ubistvo ~etvorice ~lano-
va Srpskog pokreta obnove na
Ibarskoj magistrali 3. oktobra
1999. godine odgo|eno je ju~e u
Okru`nom sudu u Beogradu, javio
je Tanjug. Naime nijedan od pozva-
nih svjedoka nije se pojavio pred
sudskim vije}em.
Na glavnom pretresu trebalo
je da svjedo~e operativni radnici
Resora dr`avne bezbjednosti Be-
ograd, koji su u vrijeme nesre}e
na Ibarskoj magistrali radili na
poslovima pra}ewa i prislu{ki-
vawa predsjednika SPO Vuka Dra-
{kovi}a.
Predsjednik sudskog vije}a
Bojan Mi{i} pro~itao je nalaz
komisije sudskih vje{taka, u kojem
je konstatovano da je optu`eni Le-
onid Milivojevi} sposoban da u~e-
stvuje u su|ewu i da iznese odbra-
nu.
Milivojevi} je naglasio da je
wegovo stawe nepromijeweno i da
je vje{ta~ewe trajalo par minuta,
"pa naka sud procijeni da li je ono
validno#.
Za zlo~in na Ibarskoj magi-
strali, kada su ubijeni Veselin
Bo{kovi}, Zvonko Osmajli}, Vu~-
ko Rako~evi} i Dragan Vu{uro-
vi}, a Dra{kovi} lak{e povrije-
|en, optu`eni su biv{i na~elnik
Resora DB Radomir Markovi},
pripadnici Jedinice za specijal-
ne operacije Nenad Ili} i Nenad
Bujo{evi} i biv{i radnik DB
Milan Radowi}. Za pomo} u~ini-
ocu poslije izvr{ewa krivi~nog
djela optu`nica tereti biv{eg
na~elnika Uprave saobra}ajne po-
licije MUP Srbije i gradskog
SUP Dragi{u Dini}a i Vidana
Mijailovi}a.
Prema novoj optu`nici, za
ubistvo u saizvr{ila{tvu optu-
`eni su komandant JSO Milorad
Ulemek Legija i wegove kolege
Leonid Milivojevi}, Du{ko Ma-
ri~i} i Branko Ber~ek i nekada-
{wi na~elnik beogradske poli-
cije Branko \uri~i}, a biv{eg
direktor Savezne uprave carina
Mihaqa Kertesa optu`nica tere-
ti za pomo} u~iniocu poslije iz-
vr{enog krivi~nog djela. ¥
LONDON - Prije ta~no tri go-
dine ameri~ka vlada po~ela je da
prebacuje osumwi~ene za vezu sa
"Al-Kaidom# iz Avganistana, a ka-
snija i iz Iraka, u specijalni za-
tvoreni~ki logor u bazi Gvantana-
mo na Kubi.
Me|utim, pravda sada nije ni-
{ta bli`a tamo{wim zato~enici-
ma nego {to je bila u januaru 2002.
prenio je Tanjug pisawe nekih ame-
ri~kih i britanskih sredstava in-
formisawa.
Poslije tri godine i daqe se
zna izuzetno malo o svakodnevnom
`ivotu u Gvantanamu, ali informa-
cije koje su prodrle u spoqni svi-
jet sugeri{u da su zloupotrebe ko-
je se tamo ~ine sli~ne onima kakve
su ~iwene u ira~kom zatvoru Abu
Graib.
Najve}a sramota Gvantanama je
ipak to {to se, prema "Amnesti in-
terne{enelu#, pretvorio u ikonu
nepravde, jer tamo{wih skoro 600 za-
tvorenika imaju samo onoliko prav-
ne za{tite, koliko je ameri~ka vla-
da spremna da im pru`i.
Na prste jedne ruke mogu se na-
brojati ve} zapo~eti procesi protiv
osumwi~enih u Gvantanamu. Za ove
tri godine Me|unarodni komitet
Crvenog krsta i organizacije za za-
{titu qudskih prava su imale ve-
like primedbe na ra~un surovog i
nehumanog postupawa prema zatvore-
nicima u Gvantanamu, koji su veoma
dugo ostali van svakog vida pravne
za{tite.
Prema pisawu "Va{ington po-
sta#, ameri~ka vlada je ~ak odobri-
la posebne tehnike saslu{avawa za-
robqenika u Gvantanamu, koje su, iz-
me|u ostalog, podrazumijevale re-
me}ewe ritma sna zatvorenika, wi-
hovo izlagawe ekstremno visokim
ili niskim temperaturama, pregla-
snoj muzici i zasqepquju}em svjetlu.
Istra`iteqima SAD je odobre-
no da koriste i metode koje imaju
ciq da psihi~ki naude pritvore-
nicima i da ih izlo`e stresu i dez-
orijenti{u. U pojedinim slu~ajevi-
ma zarobqenici su bili prinu|eni
da se svuku, a ponekad su bili pri-
morani da nepomi~no stoje i po vi-
{e sati.
Pro{log avgusta u ameri~koj
vojnoj bazi na Kubi po~eo je prvi
proces protiv ~etvorice, od neko-
liko stotina zarobqenih tokom bor-
bi protiv terorizma u Avganistanu,
koje je Va{ington optu`io za rat-
ne zlo~ine.
Zbog polo`aja zarobqenih, ko-
ji su bez mogu}nosti da kontaktira-
ju sa advokatima, kao i zbog vi{ego-
di{weg neuru~ivawa optu`nica,
mnogobrojne organizacije za za{ti-
tu qudskih prava optu`ile su vla-
sti SAD za kr{ewe me|unarodnog
prava.
Optu`eni odgovaraju pred {e-
sto~lanom vojnom komisijom ame-
ri~ke vojske koja je obezbijedila tu-
`ioca kao i advokate po slu`benoj
du`nosti. Svi zato~eni u Gvantana-
mu su, me|utim, van za{tite ameri~-
kog pravosudnog sistema i me|una-
rodnih @enevskih konvencija, koje
se odnose na ratne zarobqenike.
Va{ington takav tretman zaro-
bqenika opravdava tuma~ewem da
oni nisu pripadali regularnim ar-
mijama i da ne potpadaju pod norme
me|unarodnog prava.
S druge strane, prema izvje{ta-
ju "Wujork tajmsa#, ameri~ke vla-
sti su uspjele da doka`u vezu svega
nekoliko zatvorenika iz Gvantana-
ma s "Al-Kaidom#, {to zna~i da je
vrlo mali broj wih mogao da pru`i
kakve-takve informacije o unutra-
{woj strukturi i na~inu djelova-
wa te teroristi~ke organizacije.
- Ako pogledamo mozaik svih
obavje{tajnih informacija dobi-
jenih {irom svijeta, one u Gvanta-
namu ~ine si}u{an dio#, izjavio je
wujor{kom dnevniku Stiv Rodri-
ges, visoki funkcioner ameri~ke
vlade koji nadgleda ispitivawe
zatvorenika u Gvantamu.
Ako su SAD uop{te zaintere-
sovane da povrate ugled zemqe ko-
ja po{tuje qudska prava, onda }e
odmah raspustiti ovaj simbol ne-
pravde, ocijenio je "Indipen-
dent#. ¥
NAMETNUTI ADVOKATI SLOBODANA MILO[EVI]A OBNOVILI ZAHTJEV
Opet tra`e povla~ewe HA[KI PROCES NASERU ORI]U ZA ZLO^INE NAD SRBIMA
ODBRANA OSPORAVA Sadr`aj dokumenata nije jo{ objelodawen,ali, mo`e se zakqu~iti da je rije~ onare|ewima Ori}a, kao i o dokumentimaiz arhiva policije u Srebrenici
VATIKAN NIJE PO[TE\EN KRIMINALA
Xeparo{ima opra{taju grijehe
KASARNA "MASLINE" U PODGORICI
Vojnik ubio starje{inu
PRESUDE U VIJETNAMU
Za drogu smrtne kazne
Stiven Kej: Ho}e da napusti proces(foto-arhiva)
13
ODGO\ENO SU\EWE ZA IBARSKU MAGISTRALU
Svjedoci nisu do{li
ZATVORENI^KI LOGOR U GVANTANAMU
TRI GODINE - MU^EWA Ameri~ke vlasti su uspjele da doka`u vezu sveganekoliko zatvorenika iz Gvantanama s
"Al-Kaidom",
{to zna~i da je vrlo mali broj wih mogao da pru`ikakve-takve informacije, tvrdi
"Wujork tajms"
Gvantanamo: Zatvorenici ka`weni bez su|ewa
DOKAZE
CRNA RUPAVojni advokati koji su od-
re|eni da brane optu`ene ve}
su se otvoreno `alili na usvo-
jena pravila su|ewa, po kojima
svjedoci, na primjer, mogu i da
anonimno svjedo~e. Ugledni
britanski sudija Xon Stejn je
ocijenio da je organizacija pro-
cesa u Gvantanamu "pravna cr-
na rupa#, koja ne odra`ava ni
"minimum me|unarodnih stan-
darda za odr`avawe su|ewa#.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
SREBRENICA - U centru
srebreni~kog naseqa Poto~ari
nekoliko godina prije posqed-
weg rata izgra|ena je takozvana
plava zgrada, sa namjerom da to
bude distributivni centar trgo-
vinskog preduze}a "Izbor#. Me-
|utim, centar, prema tvrdwama
Srebreni~ana, nikada nije otvo-
ren.
Niko ne zna za {ta je ova
zgrada kori{}ena tokom rata,
ali je poznato da je jedno vrije-
me, poslije rata slu`ila kao ma-
gacin op{tinskog Crvenog kr-
sta. Kada je humanitarna pomo}
prestala da sti`e, objekat je za-
tvoren.
Plavu zgradu poslije Crve-
nog krsta preuzeli su srebreni~-
ka zadruga "Zadrugar# i Udru`e-
we izbjeglih sarajevskih Srba
"Saros#, gdje su poslije djeli-
mi~ne popravke instalisali
opremu za mqekaru, koju su i zva-
ni~no otvorili uz pomo} me|una-
rodnih organizacija.
Mqekara je pu{tena u rad,
ali u ovaj objekat nikada nije une-
sen ni litar mlijeka. To se nije
moglo ni o~ekivati, s obzirom
na to da je na podru~ju cijele op-
{tine tada bilo mawe od stoti-
nu krava. Gdje je zavr{ila savre-
mena oprema, nikom ovdje nije po-
znato.
Poslije bombasti~nih najava
predstavnika biha}ke kompani-
je "Citrus# da pored pomo}i na-
mjeravaju da ula`u na podru~je
Srebrenice, Skup{tina ove op-
{tina besplatno je ustupila pla-
vu zgradu i prostor oko we za iz-
gradwu fabrike za preradu mesa.
Kamen temeqac 4. jula 2003.
godine polo`ili su predstavni-
ci "Citrusa#, potpredsjednik Fe-
deracije BiH i predsjednik fe-
deralnog granskog sindikata po-
qoprivrede.
Pred brojnim gostima i novi-
narskim ekipama tada je obe}ano
da }e pogon za preradu mesa bi-
ti izgra|en do decembra te godi-
ne i da }e se u wemu zaposliti
18 radnika.
Me|utim, ubrzo poslije toga
biha}ka policija uhapsila je,
zbog malverzacija i utaje poreza,
vlasnika i glavnog menaxera ove
kompanije, koji su osu|eni i ve}
godinu dana se nalaze u zatvoru.
Kamen temeqac prekrila je
pra{ina i korov, a plavu zgra-
du "na~elo# je vrijeme. Ko zna
da li }e ona ikada biti u upotre-
bi.
¥ K. ]IRKOVI]
KROZ REPUBLIKU SRPSKU utorak, 11. januar 2005.
PRI^A O SREBRENI^KOJ PLAVOJ ZGRADI14
\Plava zgrada: Vrijeme je na~elo
Trgovinski centar nije otvoren,u mqekaru smje{tenu ovdje nije unesenni litar mlijeka, a fabrikaza preradu mesa nije nikada izgra|ena
PROPAST ZA PRIVREDNIKE"JUGOPREVOZ" GACKO
Besplatnovoze
penzionere GACKO - Udru`ewe penzione-
ra op{tine Gacko uputilo je za-
htjev AD "Jugoprevoz# Gacko, u ko-
jem je zatra`ilo da se penzioneri-
ma odobri besplatan prevoz na lo-
kalnim linijama.
Zahtjev je pozitivno rije{en
i kako ka`e direktor "Jugoprevo-
za# Sini{a Nikoli}, svi gata~ki
penzioneri, wih oko hiqadu i pet
stotina, u ovoj godini mo}i }e bes-
platno da koriste usluge prevoza.
Bi}e dovoqno da poka`u li~nu
kartu i posqedwi odrezak od pen-
zije.
- Kada smo rje{avali molbu,
imali smo u vidu te{ko stawe u
kojem se nalaze penzioneri - isti-
~e Nikoli}.
On je dodao da odluka ne}e do-
nijeti ve}e gu`ve u autobusima,
jer se radi o qudima koji ne putu-
ju bez neke naro~ite potrebe.
- Mnogo nam zna~i {to imamo
besplatan prevoz u autobusima "Ju-
goprevoza# - ka`e penzioner Lu-
ka Jawi}. - Penzioneri koji mo-
raju da putuju da bi izvadili doku-
mente, oti{li qekaru ili obi{li
rodbinu, morali su da izdvajaju od
vi{e nego skromnih penzija za
usluge prevoza.
Jawi} dodaje da }e ovo biti
zna~ajna povlastica najsiroma-
{nijim stanovnicima, ne samo u
Gacku nego i u cijeloj Republici
Srpskoj.
Predsjednik Udru`ewa Mi-
lo{ Glogovac veoma je zadovoqan
{to je nova godina zapo~ela ne-
kim povlasticama za penzionere
i obe}ava da }e i u sqede}em pe-
riodu raditi kako bi se izborili
za jo{ neke popuste koji treba da
ubla`e te`ak `ivot starih.
¥ B. G.
DERVENTA - Postoje razne
vrste ukrasnih biqaka, a poseb-
no cvjeta~a. Qubiteqi i traga-
oci za raznim ukrasima u ku}i
ili u cvjetnoj ba{ti dolaze na
razne na~ine do veoma intere-
santnih primjeraka koji se mogu
vidjeti samo u rijetkim slu~aje-
vima.
Tako se od raznih i naizgled
nemogu}ih primjeraka dolazi
ukr{tawem do izvrsnih i lije-
pih ukrasa, raznih tikvica, kupu-
sa, ba{tenskog cvije}a i povr}a.
A da mogu sitni feferoni-
papri~ice biti ukras, to se moglo
vidjeti na nekim balkonima, gdje
su poredane saksije sa okruglim,
sitnim, duguqastim te pqosnatim
plodovima. Ipak, primjer papri-
ke u obliku ru`e sa malo ve}im
plodom je zaista rijedak slu~aj.
Kod Mirele Vidi} iz Derven-
te takve papri~ice su tek ovih da-
na u ku}i primile savr{enu crve-
nu boju ru`e, dok su pro{le iz
faze zelenih, `utih do crvene.
Djeluju veoma dekorativno i je-
stive su, naravno, ko voli qute
paprike.
Mirela ka`e da ih je wena
majka dobila od nekoga iz Srbije
i woj dala nekoliko strukova, ko-
je je ona razdijelila kom{inica-
ma. One nisu vjerovale da se radi
o papri~ici kao ukrasu, pa su ih
posadile kao i ostalo povr}e. One
koje su ih posadile u saksiju za
cvije}e, dobile su divne ukrasne
papri~ice.
Rijetko je ko vidio do sada ta-
kvu vrstu paprike, ka`u Mireline
kom{inice, koje su preuzele rasadu
i ~uvaju sjeme za sqede}u godinu, ka-
da }e ih biti posa|eno mnogo vi{e.
Ko zna, mo`da }emo jednom
prona}i i plavi ili crveni kra-
stavac u obliku ru`e u ne~ijem
vrtu ili na balkonu u saksiji?!
¥ S. PE]I]
ZABIQE@ENO U DERVENTI
PAPRI^ICE KRASE BALKONE Primjer paprike u obliku ru`e sa malo ve}im plodom jezaista rijedak slu~aj. Mirela Vidi} iz Dervente uzgajaupravo takve
\ Ukras: Paprike kao ru`e
\ Kamen temeqac: Nesre}an po~etak
NEVOQE NEVESIWACA
Bruka na ekranu NEVESIWE - Gra|ani Nevesiwa ve} pet dana
nemaju program Radio-televizije Republike Srp-
ske. Uskra}en im je televizijski program upra-
vo za vrijeme bo`i}nih praznika, kada su cije-
le porodice kod svojih ku}a i kada se televi-
zija najvi{e gleda.
Stanovnici ovog hercegova~kog mjesta ogor-
~eni su jer ovo nije prvi put da za praznike ne-
maju TV signala. Isto se desilo i pro{le go-
dine za Bo`i} i Vaskrs.
Ina~e, u ovom kraju veoma su ~esti preki-
di programa, a {to je najgore, ekipama za otkla-
wawe kvarova nekada treba i po dvije nedjeqe
da reaguju.
Ako se ovome doda podatak da vi{e od po-
lovine ove op{tine uop{te nema signala Radio-
televizije Republike Srpske (radi se uglavnom
o seoskim podru~jima), onda nije ~udno {to je
procenat naplate televizijske pretplate sve
mawi, a gra|ani ~ak prijete da je uop{te ne}e
pla}ati.
¥ M. Q. A.
SRBAC - U najudaqe-
nijem nasequ srba~ke op-
{tine Korovima privodi
se kraju izgradwa novog vo-
dovoda koji }e obezbijedi-
ti dovoqne koli~ine pit-
ke vode za 60 doma}instava
ovog sela i dijela Trste-
naca u derventskoj op{ti-
ni.
Ve} je postavqeno tri
hiqade metara glavnog vo-
da i oko 10 hiqada metara
sekundarne mre`e, a u to-
ku je prikqu~ivawe doma-
}instava na vodovodnu mre-
`u.
- Vrijednost programa,
koji zajedni~ki finansi-
raju gra|ani, op{tina Sr-
bac i ovda{wi "Vodovod i
kanalizacija# iznosi 150
hiqada maraka - ka`e teh-
ni~ki direktor "Vodovo-
da# Milo{ O`eg.
Korovi su udaqeni od
centra op{tine gotovo 25
kilometara, a mje{tani se
uglavnom bave ratarstvom
i sto~arskom proizvod-
wom. Voda je odavno pred-
stavqala veliki problem
ovda{weg stanovni{tva.
- Svako doma}instvo
u~estvovalo je sa 950 mara-
ka, a u posqedwe vrijeme
broj u~esnika se pove}ava,
jer su i oni "nevjerni# shva-
tili da je voda do{la u se-
lo - ka`e predsjednik Gra-
|evinskog odbora u Korovi-
ma Bogoqub Adamovi}.
On u ime mje{tana za-
hvaquje na razumijevawu
op{tine i srba~kog "Vo-
dovoda i kanalizacije#, ko-
ji u ukupnom iznosu sred-
stava u~estvuju sa vi{e od
60 odsto.
Te`i{te aktivnosti
srba~kog "Vodovoda# u ovoj
godini, kako ka`e tehni~-
ki direktor Milo{ O`eg,
bi}e na rje{avawu proble-
ma snabdijevawa vodom u
selima Sr|evi}i, ]ukali,
@upski Razboj i Ili}ani,
gdje je ve} prona|eno izvo-
ri{te i izgra|en bunar ka-
paciteta 20 litara u sekun-
di.
U toku je izrada pro-
jektne dokumentacije za
mre`u kojom bi se u prvoj
fazi obuhvatilo 300 doma-
}instava. ¥ S. K.
SNABDIJEVAWE VODOM SRBA^KIH SELA
^esma u svakoj ku}i
[AMAC - Mala [am~anka
Sa{a za bo`i}ne praznike dobi-
la je mnogo paketi}a.
- Djed Mraz je u{ao u moju so-
bu dok sam spavala i sve poklo-
ne poredao ispod moje jelke.
Ipak, najdra`a mi je torta koju
mi je napravila baka Stana. Tor-
ta je u obliku ku}e pokrivena
snijegom i ledom. Li~i na ku}u
od kola~a iz bajke "Ivica i Ma-
rica#, koju mi je mama Svjetlana
nedavno ~itala - pri~a Sa{a.
Da bi tortu sa~uvala, ova dje-
voj~ica koja ima pet i po godina
zamolila je da je slikaju sa poklo-
nom.
¥ V. A.
NOVI GRAD - Arhimandrit
Partenijus boravio je u Novom
Gradu i uru~io nov~anu pomo}
djeci poginulih boraca Vojske
Republike Srpske. On je za 169
djece uru~io po 50 evra.
Ovaj gr~ki humanista ve} de-
set godina dolazi u Novi Grad,
~iji je i po~asni gra|anin. Po-
slije uru~ivawa nov~ane pomo-
}i, wega je primio na~elnik no-
vogradske op{tine Borislav Vu-
kovi} i za`elio mu dobrodo{li-
cu.
Partenijus je najavio novi
dolazak u Novi Grad u martu, ka-
da }e dopremiti pakete pomo}i,
a rije~ je o odje}i i obu}i te vo-
}u za djecu od darodavaca iz Gr~-
ke. ¥ V. B.
OBJEKTIVOM KROZ SRPSKU
\ Sa{a: Raduje se poklonu
Torta iz bajke
ARHIMANDRIT PARTENIJUS U NOVOM GRADU
Grci poslali poklone
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
GACKO - U okviru pro-
grama preventivne medicine
koji je aktuelan u Republici
Srpskoj, ekipe Doma zdravqa
"Profesor dr Savo Bumbi}#
Gacko u toku mjeseca radi}e
u dvije mjesne zajednice - u
Fojnici 18. januara i na Br-
qevu 24. januara. Ovom prili-
kom mjesnom stanovni{tvu
besplatno }e biti mjereni
krvni pritisak i nivo {e}e-
ra u krvi.
Kako je istakao v. d. di-
rektora ove zdravstvene usta-
nove Neboj{a Koprivica eki-
pe }e i u narednom periodu
raditi u svim mjesnim zajed-
nicama u kojima se obezbije-
de adekvatne prostorije.
- Imamo, tako|e, u planu
nabavku aparata za mjerewe
holesterola, masno}e i tri-
glicerida koji bismo ukqu-
~ili u rad na terenu - isti~e
Koprivica i dodaje da je Dom
zdravqa u te{koj situaciji i
da ni sam ne zna kako je pre-
vazi}i.
U Domu zdravqa planira-
ju u ovoj godini da po~nu i sa
programom porodi~ne medi-
cine za koji imaju stru~no
osobqe. ¥ B. G.
DOM ZDRAVQA GACKO
Obilaze pacijente
BIJEQINA - U prote-
klih desetak prazni~nih da-
na u bijeqinsku hitnu pomo}
javilo se oko 400 pacijena-
ta.
- Uglavnom se radi o hi-
pertenzijama, sr~anim pro-
blemima i respiratornim
infekcijama, ali i tegoba-
ma izazvanim ja~om hranom,
te povredama nastalim u da-
nima praznika - ka`e de`ur-
ni qekar Dubravka Radova-
novi}.
Ona tvrdi da su infek-
cije respiratornih organa
ili sr~ane tegobe uobi~aje-
ne za ovakvo vrijeme, odnosno
atmosferske prilike i nisu
povezane sa praznicima.
- Ono {to je u vezi sa
praznicima i malo ja~u hra-
nu jesu stoma~ne tegobe i pa-
cijenti koji ina~e imaju pro-
blema sa oboqewima `u~i -
ka`e Radovanovi}eva.
Povrede koje su se desi-
le za vrijeme bo`i}nih pra-
znika odnose se na udarce i
posjekotine nastale na raz-
li~ite na~ine, od nepa`we
do eventualnih tu~a, ali je
wihov broj, prema informa-
cijama iz hitne pomo}i, znat-
no mawi nego prethodnih go-
dina. ¥ M. S.
ZVORNIK - U Zvorniku bi
uskoro trebalo da za`ivi porodi~-
ni qekar koji podrazumijeva kva-
litetnije zdravstvene usluge, naja-
vquju u ovda{wem Zdravstvenom
centru.
Porodi~na medicina je od ve-
likog zna~aja za gra|ane. Kod qe-
kara koga osigurano lice izabere
bi}e evidentirana cijela porodi-
ca i on }e ta~no mo}i da prati
zdravstveno stawe kako pojedinca,
tako i porodice.
- Qekar }e voditi brigu o 2.500
do 3.000 osiguranih lica. Cijeli
tim }e morati da brine i o pre-
venciji, a ne samo o lije~ewu. Ciq
je da se {to je mogu}e prije otkri-
je bolest i tako preventivno dje-
luje - pojasnio je direktor Zdrav-
stvenog centra Qubomir \eri}.
Na edukaciji su ~etiri tima
jer nije bilo dovoqno qekara op-
{te prakse, a u toku ove godine bi-
}e kandidovan ve}i broj timova.
\eri} je potvrdio da su edukaci-
jom obuhva}eni uglavnom qekari
zaposleni u primarnoj zdravstve-
noj za{titi, dok }e oni iz bolni-
ce biti anga`ovani kao konsultan-
ti porodi~nim qekarima.
O~ekuje se da ovaj koncept za-
`ivi u toku godine, kada }e biti
zapo~et i proces registracije osi-
guranih lica.
- U prvoj fazi to }e biti pasiv-
na registracija, a u kasnijoj }e ti-
movi tra`iti pacijente koje }e re-
gistrovati kod sebe - istakao je
\eri}.
On je dodao da }e, zahvaquju}i
registraciji, svaki qekar znati
koji mu pacijent pripada a pacijen-
ti }e znati kod koga su registro-
vani. To }e zna~iti i sticawe uza-
jamnog povjerewa, kao i ve}e mogu}-
nosti za boqu zdravstvenu za{ti-
tu.
Svaki tim }e biti pod patro-
natom Doma zdravqa, ali je pred-
vi|eno da u nekom budu}em perio-
du timovi sami za sebe sklapaju
ugovore sa Fondom.
Prema rije~ima \eri}a, pri-
likom prelaska na koncept poro-
di~ne medicine u svakoj mjesnoj za-
jednici mora}e da radi porodi~ni
qekar.
- Sada imamo 13 ambulanti a u
toku godine planiramo otvarawe
jo{ dvije - u Gorwem [epku i u
Kamenici - isti~e direktor Zdrav-
stvenog centra.
Vlastitim sredstvima su pre-
ure|ene ambulante u Brawevu i Ko-
zluku, gdje rade qekari sa punim
radnim vremenom. U planu je i
otvarawe laboratorije u Bra-
wevu.
¥ S. SAVI]
BIJEQINSKA HITNA POMO]
Prazni~ne povrede
ZDRAVSTVENA ZA[TITA ZVORNI^ANA
QEKAR OD POVJEREWAPorodi~ni qekar }e pratitizdravstveno stawe cijele porodice.Ciq je da se {to prije otkrijebolest i tako preventivno djeluje
SOKOLAC - Po`ar u kojem
je prije nekoliko dana izgorjela
prodavnica preduze}a "Onogo{t#
u Sokocu a koji je, kako se pret-
postavqa, podmetnut, uznemirio je
gra|ane. Samo zahvaquju}i brzoj
intervenciji vatrogasaca sprije-
~eno je da se vatra pro{iri i da
posqedice budu mnogo ve}e.
Na`alost, ovo je samo jedan u
nizu slu~ajeva za koje se obi~no
ka`e da ozbiqno ugro`avaju ukup-
nu bezbjednosnu situaciju. Tome
treba dodati kra|e automobila
koje nisu rijetka pojava u Soko-
cu, druge vrste kra|a, provale u
stanove i druga krivi~na djela.
S pravom se tra`i od nadle-
`nih organa da svi ovi slu~ajevi
budu rasvijetqeni, ali da budu
preduzete i druge mjere kako bi
bili za{ti}eni gra|ani i wiho-
va imovina.
O svemu ovome bilo je rije~i
i na sastanku predstavnika Skup-
{tine o{tine i Policijske sta-
nice Sokolac. Razgovarano je o za-
jedni~kom djelovawu i mjerama ko-
je treba preduzeti da se poboq{a
bezbjednosna situacija u gradu.
Preispita}e se skup{tinska od-
luka o radnom vremenu ugostiteq-
skih objekata i poja~ati rad in-
spekcija.
- U Sokocu je veoma izra`en
i problem nedostatka parkirali-
{ta, pa je i to bila jedna od tema
na{eg razgovora, kao i re`im sa-
obra}aja u gradu. Dogovorili smo
se da se ovakvi sastanci ubudu}e
redovno odr`avaju, jer nam je svi-
ma u interesu da se poboq{a bez-
bjednosna situacija i za{tite gra-
|ani i wihova imovina - ka`e za-
mjenik na~elnika op{tine Swe-
`ana Bo`i}.
O ovim pitawima se obi~no
raspravqa i na sjednici Skup{ti-
ne op{tine, kada se na dnevnom
redu na|u izvje{taji o radu Po-
licijske stanice te Osnovnog su-
da i Suda za prekr{aje.
U programu rada Skup{tine
op{tine Sokolac za ovu godinu,
koji je usvojen pred Novu godinu
planirano je da se u tre}em tro-
mjese~ju razmatra i informacija
o stawu i kretawu op{teg i pri-
vrednog kriminaliteta na podru~-
ju op{tine.
S obzirom na u~estalost poja-
va ove vrste u posqedwe vrijeme,
dobro bi bilo da se ta informa-
cija na|e pred odbornicima i pri-
je nego {to je planirano.
¥ B. G.
TREBIWE - Broj nezaposle-
nih na jugu Srpske stalno se po-
ve}ava, pa je na evidenciji Zavo-
da za zapo{qavawe Republike
Srpske - filijale Trebiwe No-
vu godinu "do~ekalo# 10.607 rad-
nika, {to je za 1.089 vi{e nego
2003. godine.
Najvi{e onih koji ~ekaju bi-
lo kakav posao ima u Trebiwu,
kao regionalnom centru - ~ak
2.755, potom Nevesiwu - 2.220 i
Fo~i - 2.047 nezaposlenih.
Slijede Bile}a sa 1.423 i Gac-
ko sa 872 nezaposlena, dok se u
najmawim hercegova~kim op{ti-
nama nalazi relativno malo rad-
nika na "berzi rada#, ali je wi-
hovo u~e{}e u ukupnom procen-
tu stanovni{tva tako|e visoko -
Qubiwe 491, Berkovi}i 499 i Ka-
linovik 379 nezaposlenih.
Prema podacima trebiwske
filijale Zavoda za zapo{qava-
we, u pro{loj godini bez posla
je na podru~ju osam op{tina juga
Republike Srpske ostalo 2.670
radnika, {to je rezultat ste~aja
pojedinih dr`avnih preduze}a i
procesa privatizacije, koja za
posqedicu tako|e ima otpu{ta-
we zaposlenih.
Najvi{e radnika progla{e-
no je "tehnolo{kim vi{kom# -
630 i upu}eno na biro rada, dok
je sporazumni prekid radnog od-
nosa poslije reorganizacije Voj-
ske Republike Srpske bez posla
ostavio 620 qudi, uglavnom u pu-
noj `ivotnoj i radnoj snazi.
Dio privatnih radwi i pred-
uze}a je uga{en, pa se 120 zaposle-
nih, uglavnom mladih, ponovo na-
{lo na ulici, a bez posla se u
pro{loj godini ostajalo i po
osnovu prekida rada na odre|eno
vrijeme, sporazumom radnika i
poslodavca i po drugim osnova-
ma.
Nezaposlenost je najboqi po-
kazateq posustale hercegova~ke
privrede koja ne samo da ne mo-
`e da smawi problem nezaposle-
nosti, nego i sama ima vi{ak rad-
nika u dr`avnim i tzv. strate-
{kim preduze}ima.
I pored ~iwenice da je to-
kom pro{le godine preko tre-
biwskog Zavoda za zapo{qavawe
realizovano 120 programa zapo-
{qavawa i da je, prema eviden-
ciji sa Biroa, 890 radnika skinu-
to sa spiska nezaposlenih, ovo
pitawe ostaje priroritetno u op-
{tinama na jugu Srpske.
¥ M. B.
GRADI[KA - "Autoprevoz#
Gradi{ka pro{le nedjeqe po~eo
je sa napla}ivawem peronskih
karata. Prije uvo|ewa naplate
za izlaz na peron, autobuska sta-
nica u Gradi{ci ogra|ena je, a
putnici mogu u}i samo na jedan
ulaz.
Napla}ivawe peronske kar-
te putnici kritikuju, a radnici
"Autoprevoza# smatraju da je to
trebalo uraditi i ranije.
- Napla}ivawe peronske kar-
te je na {tetu penzionerima ko-
ji ionako nemaju od ~ega da `i-
ve i radnicima koji imaju male
plate, a stani~na usluga ne vri-
jedi pola marke - ka`e gra|anka
Grozda Rakas.
Putnik Milutin [inik ka-
`e da su usluge na stanici lo{e
i da je cijena peronske karte od
pola marke za stalne putnike
mnogo, jer je u Gradi{ci malo
stanovni{tva zaposleno, a rad-
ni~ka primawa su niska.
Direktor preduze}a "Auto-
prevoz# Miomir [krbi} nije na-
{ao vremena za novinare. Rad-
nici "Autoprevoza# nisu se `e-
qeli predstavqati, ali ka`u da
je napla}ivawe karata za izlazak
na peron rukovodstvo trebalo
uvesti ranije. Oni se sla`u sa
putnicima da je cijena visoka.
- ^iwenica je da treba uve-
sti u red autobusku stanicu i za-
to odobravam napla}ivawe izla-
ska na perone, jer su samim tim
smawene gu`ve na stanici, ali
je za na{a primawa preskupo po-
la marke i trebalo je da uzimaju
mawu proviziju pri kupovini
karte - tvrdi putnik Mirko Je-
li}.
¥ B. V.
PALE - Na podru~ju op{tine
Pale do sada je otkupqeno 805 sta-
nova, a da bi proces privatizaci-
je dr`avnih stanova bio u potpu-
nosti okon~an, potrebno je da bu-
de rije{eno jo{ dvadesetak pred-
meta, saznajemo u ovda{wem pred-
uze}u "Pale-stan#.
Po rije~ima direktora ovog
preduze}a ^edomira Marinkovi-
}a, bezmalo 60 odsto privatizova-
nih stanova otkupqeno je otpla-
tom na vi{e rata, a ne{to vi{e
od 16 odsto putem stare devizne
{tedwe.
- Ne{to vi{e od 24 odsto od
ukupnog broja privatizovanih sta-
nova otkupqeno je gotovinskim
pla}awem, dok su 42 gra|anina
ukwi`ila stan kao svoje vlasni-
{tvo bez pla}awa otkupne cijene
- ka`e Marinkovi}, poja{wavaju-
}i da se ovaj podatak odnosi na po-
rodice poginulih boraca i ratne
vojne invalide prve i druge kate-
gorije.
Za razliku od procesa priva-
tizacije stanova, koji se uspje{no
privodi kraju, na podru~ju op{ti-
ne Pale gotovo da nema organizo-
vawa i registracije zajednica eta-
`nih vlasnika.
Marinkovi} tvrdi da su do sa-
da podnesena samo ~etiri zahtjeva
za registraciju a uzrok sporom or-
ganizovawu vidi u nezaintereso-
vanosti samih eta`nih vlasnika i
~iwenici da su "korisnici stano-
va navikli da neko drugi misli o
svemu {to je potrebno ~initi da bi
se obezbijedilo uspje{no odr`a-
vawe stambenog fonda.#
- Na osnovu odluke Skup{ti-
ne op{tine Pale, na{e preduze}e
je odre|eno za privremenog zastup-
nika eta`nih vlasnika u stambe-
nim zgradama. Zakqu~ili smo ugo-
vore sa oko osamdeset odsto vlasni-
ka ~ija je obaveza da pla}aju akon-
taciju tro{kova odr`avawa - na-
gla{ava direktor "Pale-stana#.
On je dodao da se zakonska mo-
gu}nost da na ovaj na~in budu or-
ganizovani poslovi odr`avawa po-
kazala kao efikasna.
- U praksi se ispostavilo da se
odr`avawe lak{e organizuje pre-
ko "Pale-stana#, nego kada to eta-
`ni vlasnici ~ine samostalno -
ka`e Marinkovi}.
On na kraju zakqu~uje da je sa-
radwa vlasnika stanova i zaposle-
nih u preduze}u "Pale-stan# uglav-
nom dobra i da se svi zahtjevi za in-
tervenciju blagovremeno i izvr-
{avaju.
¥ S. [EKARA
ZABIQE@ENO U SOKOCU
Po`ar uznemirio gra|ane BIRO RADA TREBIWE
Hercegovci `eqni posla
"AUTOPREVOZ" GRADI[KA
Karta do - perona
OTKUP STANOVA NA PODRU^JU PALA
KQU^ JEDINA BRIGA Za razliku od privatizacije stanova koja se uspje{noprivodi kraju, proces organizovawa i registracijezajednica eta`nih vlasnika gotovo da ne postoji
Prodavnica: Vatrogasci umawili {tetu
NEODGOVORNI Ima eta`nih vlasnika ko-
ji ne prihvataju bilo kakav vid
organizovawa u odr`avawu
stambenih zgrada, ali radi se o
mawem broju neodgovornih po-
jedinaca.
- Ovdje se uglavnom radi o
jednom mawem boju eta`nih vla-
snika poslovnih prostora. Oni
su briga nadle`nih inspekcij-
skih organa, protiv wih su upu-
}ene prijave i o~ekujemo da bu-
du i propisno ka`weni - ka`e
direktor "Pale-stana#.
15
Zdravstveni centar: Uskoro porodi~na medicina
Autobuska stanica: Putnici nezadovoqni
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.BAWA LUKA
Bez obzira na to {to se broj
Bawolu~ana kojima bi obrok iz
javne kuhiwe bio dragocjena po-
mo} stalno pove}ava, na hranu }e
i ove godine mo}i da ra~una samo
400 korisnika.
Ovaj broj se ne mijewa posqed-
wih nekoliko godina, a razlog je
svakako nedostatak novca, zbog ko-
jeg se i me|u socijalno ugro`enim
moraju birati najugro`eniji.
Ove godine Gradska uprava je
iz svog buxeta izdvojila 240 hiqa-
da maraka za potrebe javne kuhiwe,
a wene korisnike odre|uje Cen-
tar za socijalni rad.
Direktor Centra za socijal-
ni rad Borka Vukajlovi} kazala
je da oni sara|uju sa Crvenim kr-
stom, koji je zadu`en za priprema-
we obroka i u ~ijim se prostori-
jama nalazi jedan od tri punkta
javne kuhiwe.
- Na{ zadatak je da odre|uje-
mo korisnike i upu}ujemo ih Cr-
venom krstu. Ovih 400 obroka, ko-
ji se sada pripremaju, zaista nije
dovoqno, jer su potrebe daleko ve-
}e od toga - istakla je Vukajlovi}.
Osim u Crvenom krstu, javna
kuhiwa ima punktove na kojima se
dijeli hrana i u Dje~ijem domu
"Rada Vrawe{evi}# i u mjesnoj
zajednici Borik.
Prema rije~ima direktora
Centra za socijalni rad, uskoro
bi se mogle otvoriti i nove pro-
storije za podjelu obroka koje bi
dali Srpska pravoslavna crkve,
Karitas i Merhamet.
- Na{ ciq je da se u cijeli taj
program javne kuhiwe ukqu~e i
mjesne zajednice, jer mnogo je sta-
rih i nepokretnih osoba kojima
bi ova pomo} bila dragocjena, a
koji ne mogu da dolaze u grad po
hranu - rekla je Borka Vukajlo-
vi}.
Ukoliko bi se mjesne zajedni-
ce ukqu~ile u to, bilo bi mnogo
lak{e dostavqati hranu do takvih
qudi.
Prema rije~ima sekretara
Gradske organizacije Crvenog kr-
sta Miroslava Vesi}a kapacitet
wihove javne kuhiwe je oko dvije
hiqade obroka dnevno, {to je da-
leko vi{e od onoga {to se posqed-
wih godina sprema.
- U narednih nekoliko dana
treba da potpi{emo ugovor sa
Gradskom upravom o finansirawu
javne kuhiwe do kraja godine - ka-
zao je Vesi}.
Na kazanima javne kuhiwe hra-
nu dobijaju uglavnom stariji Bawo-
lu~ani koji nemaju nikakvih pri-
mawa, a sami su i bolesni, ali ima
i mla|ih vi{e~lanih porodica.
Prema rije~ima sekretara Cr-
venog krsta Miroslava Vesi}a,
penzioneri su najugro`enija ka-
tegorija u na{em gradu, a wih je
mnogo vi{e od broja obroka koje
javna kuhiwa mo`e da pripremi.
¥ S. MILANKOVI]
U OVOJ GODINI NEMA POVE]AWA BROJA KORISNIKA JAVNE KUHIWE16
KOLO SRPSKIH SESTARA
Pripremaleslavsku trpezu
Povodom slave Republike
Srpske i pravoslavnog praznika
Svetog Stefana dobrotvorke hu-
manitarnog dru{tva "Kolo srp-
skih sestara# pripremile su
slavsko `ito i kola~.
Pripremqene |akonije dije-
qene su vjernicima poslije li-
turgije u hramu Svete Trojice i
na prijemu kod predsjednika Srp-
ske Dragana ^avi}a u Banskom
dvoru.
- Svake godine tradicional-
no za ovaj praznik sestre u "Ko-
lu# pripremaju slavski hqeb i
koqivo, koje se slu`i na dan kr-
sne slave Republike Srpske.
^lanovima udru`ewa posebno je
zadovoqstvo i ~ast pripremiti
trpezu na dan Svetog Stefana -
rekla je predsjednik "Kola srp-
skih sestara# Nada Ra~i}.
Pored pripremawa slavskih
trpeza, dobrotvorke iz "Kola#
poma`u stare i iznemogle.
Zahvaquju}i podr{ci Pra-
voslavne humanitarne organiza-
cije "Kolo srpskih sestara# or-
ganizovalo je qekarske ku}ne po-
sjete za stotinu starih i iznemo-
glih penzionera u mjesnoj zajed-
nici Star~evica i 31 dijete obo-
qelo od dijabetesa.
- Pro{log mjeseca patrona-
`ni tim - qekar, medicinska se-
stra i dva volontera, posjetili
su 25 penzionera i pru`ili im
besplatnu zdravstvenu za{titu -
dodala je Ra~i}eva.
Pored pregleda, ovim qudi-
ma darovali su pakete hrane i
higijenske proizvode.
Pomo}, koju su pripremile
humanitarke bi}e dodijeqena i
bawolu~kim mali{anima koji
su oboqeli od dijabetesa.
Paketi za ovu djecu sadr`e
dijetetske prehrambene namir-
nice i aparate za mjerewe {e-
}era u krvi.
Ova humanitarna akcija "Ko-
la# dio je programa pod nazivom
"Poka`imo im qep{u stranu
`ivota#, na kojem }e humanitar-
ke raditi do marta ove godine.
¥ D. T.
Gradska tr`nica Borik Obili}evo Nova varo{
crni luk 0, 70 0, 70 - 1 0, 70 - 1 0,70 - 1
bijeli luk 2 2 2 2
krompir 0,50 - 1 0,8 - 1 0,8 - 1 0,8 - 1
karfiol 3 3 3
keq 1,20 1,20 1,20 1,20
mrkva 1- 1, 50 1 - 1,50 1 - 1,50 1 - 1,50
banane 1 1 1 1
jabuka 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1
mandarine 1 1 1 1
naranxe 1,5 - 2 1,5 - 2 1,5 - 2 1,5 - 2
limun 1,5 - 2 1,5 - 2 1,5 - 2 1,5
grejpfrut 2,20 2,20 2,20
kru{ke 1 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2
brokula 6 6
pasuq 2,50 2,50 2,50 2,50
rotkvice 1 1 1 1
gro`|e 1,70 - 2,50 2,50 2,50 2,00
smokve 5,00 5,00 5,00
{pinat 3,50 3,50 3,50
salata 2,50 2,50 2,50 2,50
CIJENE NA BAWOLU^KIM PIJACAMA
ZABIQE@ENO NA TR@NICI
U vrijeme gripa i prehlade
na{i sugra|ani spas mogu da na-
|u na Gradskoj tr`nici. Prodav-
ci su po vrlo povoqnim cijenama
ponudili veliki izbor svje`eg
vo}a i povr}a.
Kilogram naranxi ko{ta od
marku i po do dvije marke, a za is-
tu koli~inu grejpa potrebno je iz-
dvojiti dvije marke i 20 feninga.
- Za ja~awe otpornosti orga-
nizma najboqe je uzimati vo}e bo-
gato vitaminom C - ka`e proda-
vac Nikola Bo`i}. ¥ M. F.
Grejp i naranxe
Tr`nica: Tezge pune vitamina (Snimio Z. STAMENI])
PORODILI[TE - Na Gine-
kolo{ko-aku{erskom odjeqewu
Klini~kog centra na Paprikov-
cu obavqeno je pet poroda. Ro|e-
ne su dvije djevoj~ice i tri dje~a-
ka.
HITNA POMO] - De`ur-
ni qekari Doma zdravqa pregle-
dali su 83 odrasla pacijenta i 19
djece. Obavili su 11 ku}nih posje-
ta i utvrdili jednu smrt. De`ur-
ni stomatolozi pregledali su 25
pacijenata.
VATROGASCI - Vatrogasna
jedinica intervenisala je dva pu-
ta. Gasili su zapaqene kontejne-
re u nasequ Obili}evo kod sta-
diona Fudbalskog kluba Napri-
jed i u Boriku kod preduze}a
"Fruktona#.
VODOVOD - Izuzev lokaci-
ja na kojima su otklawani mawi
kvarovi, snabdijevawe grada vo-
dom bilo je uredno.
¥ Pripremio D. No.
SERVISNEINFORMACIJE
"PALAS#
OU[ENOVIH 12 - nastavak hit
filma o velikim pqa~kama
Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit, Met
Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin
Zeta-Xons, Endi Garsia
Termini: 18.30, 21
PRQAVI PLES 2: NO]I HA-
VANE - Romanti~na pri~a
Uloge: Diego Luna, Romola Garai
Termini: 19.15
ME]AVA I DJED MRAZ - Dje-
~iji film
Termini: 17
TRAUMA - Triler
Uloge: Kolin Firt, Mena Suvari
Termini: 21
MULTIPLEKS "KOZARA#
OU[ENOVIH 12 - nastavak hit
filma o velikim pqa~kama
Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit, Met
Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin
Zeta-Xons, Endi Garsia
Termini: 17.30, 20, 22.15
PRINCEZIN DNEVNIK 2: PO-
NOVO PRINCEZA - Romanti~na
komedija
Uloge: En Hetvej, Xuli Endrjus
Termini: 17.45, 20
IZBAVITEQI - Novi mega hit
produkcije Dizni/Piksar
Termini: 17
Vikendom: 12.30
ALEKSANDAR VELIKI - Isto-
rijski spektakl
Uloge: Kolin Farel, An|elina
Xoli, Val Kilmer, Entoni Hop-
kins
Termini: 17.30, 21
TAKSI - komedija
Uloge: Kvin Letif, Ximi Felon
Termini: 18.45, 20.30, 22.30
¥ Pripremio M. F.
RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR
BIOSKOPI
U svijetu, ali i u na{im kraje-
vima, posqedwih godina te`i se
proizvodwi ekolo{ki zdrave hrane.
Zato je va`an povratak selu, poqo-
privredi i uzgoju tradicionalnih
kultura koje uspijevaju na ovom pod-
nebqu.
Da se od proizvodwe qekovitog
biqa, sakupqawa qekovitih {um-
skih plodova i su{ewa vo}a mo`e
solidno `ivjeti pokazuje primjer
Nedeqka Kusturi}a.
- Qekovito biqe je poslije ku-
pinastog i jagodi~astog vo}a naj-
profitabilnije u poqoprivredi, u
~iju proizvodwu se ne treba previ-
{e ulagati. Kad sam prije osam go-
dina po~eo da se bavim ovim poslom
posijao sam 0,3 hektara kamilice,
danas imam oko 30 hektara zasijane
kamilice, {to na sopstvenom ze-
mqi{tu, {to sa kooperantima - re-
kao je za "Glas Srpske# Nedeqko
Kusturi}.
Proizvodwom kamilice se, ka-
`e, me|u prvima na ovim prostori-
ma po~eo baviti, poslije su mnogi
qudi krenuli ovim putem, pa danas
u Republici Srpskoj ima oko 400
hektara pod kamilicom.
Nedeqko i wegova supruga Bo-
sa radili su u "Incelu# skoro 30
godina i kad su vidjeli da }e se ve-
liki sistemi raspasti, odlu~ili su
da krenu sa sopstvenim poslom.
- U te{kim ratnim vremenima
moralo se ne{to raditi. Prije de-
set godina, sasvim slu~ajno po~eo
sam da pravim brezove metle. Ka-
snije sam razmi{qao o pokretawu
porodi~nog posla i odlu~io se za
sijawe kamilice. Prvih godina smo
puno radili, danas je to organizova-
na proizvodwa, imamo sve potrebne
ma{ine i proizvodwu zatvaramo od
traktora i brazde do filtar vre-
}ice ~aja - pri~a Nedjeqko.
Budu}i da je proizvodwa qeko-
vitog biqa porodi~ni posao, tu su,
osim Nedeqka bili ukqu~eni su-
pruga Bosa, sin Boban i k}erka Bo-
bana.
Danas Nedeqko ima preduze}e
Prirodno biqe "GM#, koje se bavi
proizvodwom qekovitog biqa, sa-
kupqawem i otkupom qekovitih
{umskih plodova, su{ewem vo}a,
proizvodwom brezovih metli i de-
stilacijom esencijalnih uqa.
Godi{we proizvede nekoliko
tona cvijeta kamilice po farmako
standardima.
Nedeqko ka`e da namjerava po-
sao da ostavi sinu Bobanu, ali kad
firma bude na tavom nivou razvoja,
da Boban preduze}e vodi kao mena-
xer.
Proizvodwa qekovitog biqa
zahtijeva ne samo fizi~ki rad, ku-
povinu mehanizacije, ve} i li~no
usavr{avawe i stru~nu pomo} na-
u~nih ustanova.
Nedeqko je prou~avao stru~nu
literaturu, prisustvovao mnogim
seminarima, sajmovima, a za svoj rad
i kvalitet proizvoda dobio je niz
priznawa, me|u kojima je i serti-
fikat za ekolo{ku proizvodwu ka-
milice i mente od Instituta
"Krav# iz [vedske.
U ovom poslu, ka`e Nedeqko,
nema odmora, ni otpada. Posao tre-
ba da se ravnomjerno podijeli, tako
da se svaki mjesec ne{to radi i da
se dobije {to ve}a iskori{}enost.
Nedeqko i Bosa Kusturi} da-
nas najvi{e rade na pro{irivawu
biqne proizvodwe, pripremaju za
destilaciju esencijalnih uqa od
iglica ~etinara, kleke i ostataka
qekovitog biqa. Ovim se tehnolo-
{ki zatvara krug i posti`e maksi-
malna iskori{}enost.
Proizvodi preduze}a "GM# mo-
gu se na}i u bolnicama, tr`nim cen-
trima, apotekama i veledrogerija-
ma.
¥ M. MAJSTOROVI]
NEDEQKO KUSTURI], PROIZVO\A^ QEKOVITOG BIQA
^AJ IZVUKAO IZ O^AJANedeqko i wegova supruga Bosa radili su u
"Incelu"
skoro 30 godina i kad su vidjeli da }e se velikisistemi raspasti, odlu~ili su da krenu sa sopstvenimposlom. Izlaz su prona{li u qekovitom biqu
\Nedeqko Kusturi}: Nema odmora, ni otpada (Snimio Z. STAMENI])
OPANAKNedeqko Kusturi} je svojim
primjerom pokazao da povratak
selu i poqoprivredi mo`e da bu-
de uspje{an.
- Kao {to smo nekada `uri-
li da idemo u fabrike i posta-
jemo radnici, danas treba da se
vra}amo selu i proizvodwi zdra-
ve hrane. Dr`ava treba da stvo-
ri pretpostavke za kvalitetni-
ji `ivot na selu, jer je tu naj-
jeftinije do}i do radnog mjesta.
U glavama qudi treba da se pro-
mijeni svijest o selu, ne treba da
se stidimo na{eg opanka - ista-
kao je Nedeqko Kusturi}.
EKOLOGIJA- Na{ osnovni princip je
tradicionalna proizvodwa qe-
kovitog biqa bez upotrebe he-
mijskih sredstava, odnosno eko-
lo{ka proizvodwa. Na{a tradi-
cionalna poqoprivreda i jeste
ekolo{ka samo {to svaka faza u
proizvodwi mora biti eviden-
tirana i kontrolisana - ka`e
Nedeqko Kusturi}.
AUSTRIJA Miroslav Vesi} ka`e da je
javna kuhiwa pokazala da mo`e
pripremati vi{e obroka, a kao
primjer je naveo rad kuhiwe
kada ju je finansiralo huma-
nitarno dru{tvo Austrije.
- To je bio na{ posqedwi
darodavac i tada smo priprema-
li oko hiqadu i tri stotine
obroka dnevno. Ima zaista mno-
go socijalno ugro`enih u na-
{em gradu, ali mogu}nosti su
takve da }emo najvjerovatnije
ostati na pripremawu 400
obroka - kazao je Vesi}.
\Javna kuhiwa: Penzioneri naj~e{}i korisnici(Snimio Z. STAMENI])
PUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAPUNO GLADNIH USTAKapacitet javne kuhiwe je oko dvije hiqade obrokadnevno, ali zbog nedostatka novca posqedwih godinase spremaju obroci za samo 400 korisnika
PUNO GLADNIH USTA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. BAWA LUKA 17
IZ MATI^NIH KWIGA Ro|eni:
Marija Mali}, k}i Vladana i Tawe;
Nikola Mr|en, sin Velemira i Milija-
ne; Nikola [trbac, sin Gorana i Draga-
ne; An|ela Mitrovi}, k}i Sa{e i Dani-
jele; Ana Jawi}, k}i Darka i Marijane;
Marija Juri}, k}i Dragomira i Mirele;
\or|e Rosi}, sin \or|a i Milanke; Da-
nilo Kosti}, sin Sini{e i Daliborke;
Nikola Savi}, sin Dalibora i Ru`ice;
Miqana Smiqi}, k}i @eqka i Bo`ane;
Danijel Gavri}, sin Darka i Ilijane.
Vjen~ani:
Aleksandar Kalaba, {umski tehni-
~ar, i @eqka Graji}, frizer; Vojin Mi-
jatovi}, diplomirani ekonomista, i Ma-
ja Tanasi}, ekonomski tehni~ar; Zoran
Milo{evi}, metalogloda~, i Sawa Stoj-
ni}-Jagodi}, teh. elektronike; Darko \u-
ri}, trgovac, i Meliha Jusufagi}, gra|.
tehni~ar; Salvatore Venticinque, fin. in-
spektor, i Dajana [trki}, konf. teksti-
la; Sa{a Trivi}, student, i Dragana Ba-
tas, trgovac; Du{ko Milovanovi}, el. teh-
ni~ar, i Bobana Drqa~a, kozmeti~ki teh-
ni~ar.
Umrli:
Ana ^avi}, ro|ena 1932. godine; Ne-
mawa Ante{evi}, ro|en 2005. godine; Ne-
|eqko Marjanovi}, ro|en 1960. godine;
Simo Lovri}, ro|en 1942. godine.
U Udru`ewu gra|ana "Demos#
u Beogradskoj ulici ju~e je posli-
je desetodnevne pauze zbog januar-
skih praznika ponovo otvoren dnev-
ni boravak za starije gra|ane nase-
qa Borik.
Dnevni boravak radi u okviru
programa "Humanija starost# koji
pla}a Gradska uprava.
- Ju~e je bilo osam gra|ana. Za-
dovoqni smo odzivom i dosada{wim
radom. Na{i korisnici uglavnom
dolaze kako bi prekratili vrijeme
i dru`ili se - rekla je predsjednik
"Demosa# Qubinka Dragojevi}.
Prema wenim rije~ima, obez-
bije|en im je topli obrok, a mogu i
da gledaju televiziju ili igraju {ah.
- Ne}emo raditi ni sqede}eg
petka, zbog proslave pravoslavne
Nove godine - kazala je Qubinka
Dragojevi}.
U "Demos# svake subote na bes-
platne qekarske preglede do|e iz-
me|u 30 i 40 gra|ana, koji tu mogu
da izmjere pritisak i {e}er u kr-
vi, obave internisti~ki pregled i
naprave EKG snimak.
"Demos# }e program "Humani-
ja starost# sprovoditi do 31. juna na-
redne godine uz saradwu Udru`e-
wa penzionera Borik i Mjesne or-
ganizacije Crvenog krsta, uz podr-
{ku Gradske uprave. ¥ S. Mi.
UDRU@EWE GRA\ANA "DEMOS"
Otvoren dnevni boravak
Lijepo vrijeme i temperatu-
re koje prelaze i 15 stepeni Cel-
zijusovih izmamile su Bawolu~a-
ne u {etwu gradom.
Ba{te kafi}a u centru su pre-
pune, pa se tra`i i mjesto vi{e.
Konobari zadovoqno trqaju ruke.
Vele da ne pamte ovako visoke tem-
perature u januaru.
- [est godina sam konobar i u
ovo doba godine kafi}i su uglav-
nom bili poluprazni, ba{te da i
ne pomiwem. Ove zime, radim u ob-
je smjene - svoju redovno i u drugoj
kao ispomo}. Malo je naporno, ali
bi}e dobra plata, pa se ne `alim
- ka`e konobar Mirko Sukwaji}.
Dobru zaradu biqe`e i uli~-
ni prodavci sun~anih nao~ala. Ka-
`u da je prodaja boqa nego {to je
bila qetos. Najvi{e kupuju mla-
|i.
Student Bojana Stani{i} ka-
`e da bi voqela da zime i ne bu-
de.
- Ovo vrijeme mi odgovora, jer
ne volim zimu. Me|utim, pla{im
se prehlade pa stalno pijem ~aje-
ve i jedem vo}e - rekla nam je Sta-
ni{i}eva, dok wena koleginica
Stojanka Simi} veli da bi bilo
boqe da je sada snijeg i tempera-
ture ispod nule.
- Zima }e ipak pokazati svoje
zube. Sada je vrijeme za zimske ra-
dosti, izlete na planine, a ne is-
pijawe kafa u otvorenim ba{ta-
ma. Pored toga, ne znam kako da se
obu~em jer je ujutro minus, popod-
ne plus 15, a nave~e opet hladno.
Izgleda kao da je "mihoqsko qe-
to# - ka`e Simi}eva.
Stariji sugra|ani vele da ne
pamte da je sredinom januara bilo
15 stepeni i da ovo ne sluti na do-
bro.
- Prirodne katastrofe se iz
dana u dan de{avaju pa su vjerovat-
no i ovakve temperature posqe-
dica toga. Globalno zagrijavawe i
nebriga o okolini doveli su nas u
ovakvo stawe - smatra penzioner
Rajko Gojkovi}.
Ipak, ka`e, da dobro do|e po-
podnevna partija {aha i "~a{i-
ca# razgovora u gradskim parkovi-
ma.
Bilo kako bilo, lijepo vrije-
me ve}ini odgovara.
Meteorolozi snijeg i zahla-
|ewe najavquju krajem januara.
¥ D. Po.
BA[TE KAFI]A PUNE
Proqe}e u januaru
\ (Snimio Z. STAMENI])
Organizator do~eka pravoslav-
ne Nove godine na Trgu Krajine i
na platou kod Narodnog pozori{ta
Republike Srpske, preduze}e "No-
vi Reporter#, privodi kraju pri-
preme za ovu proslavu.
- Na Trgu }e nastupati grupa
"Van Gog# a kod Narodnog pozori-
{ta Biqa Krsti} i grupa "Bi-
strik#. Program }e po~eti u 10 ~a-
sova, a zavr{i}e u jedan ~as iza po-
no}i - rekao je ju~e predsjednik
Upravnog odbora "Novog Reporte-
ra# Igor Gaji}.
Prema wegovim rije~ima, Ba-
wolu~ane }e zabavqati i tambura-
{i i drugi izvo|a~i.
Za razliku od do~eka me|una-
rodne Nove godine, ovog puta ne}e
biti postavqena bina kod Muzeja
savremene umjetnosti.
- Planiramo da gra|anima ko-
ji do|u na proslavu, besplatno di-
jelimo ~ajeve i pivo, kao i za me|u-
narodnu Novu godinu, a u toku su
dogovori sa sponzorima - kazao je
Gaji}.
Ta~no u pono} organizator }e
prirediti vatromet sa robne ku}e
"Boska# i zgrade "^ajaveca#.
Na ju~era{wem sastanku ~la-
novi Organizacionog odbora za do-
~ek Nove godine na Trgu dogovori-
li su se o detaqima proslave.
Na~elnik Slu`be hitne pomo-
}i Doma zdravqa Renata Haxi}-Ha-
xibegovi} kazala je da }e na Trgu
biti jedno sanitetsko vozilo dok }e
u slu`bi raditi tri ekipe.
^lanovi odbora dogovorili su
se da na Trgu bude i jedno vatroga-
sno vozilo.
Ulica Kraqa Petra Prvog Ka-
ra|or|evi}a od Pozori{ta do ho-
tela "Palas# bi}e u vrijeme pro-
slave zatvorena za saobra}aj, a rad-
nici "^isto}e# o~isti}e trg po-
slije slavqa.
Direktor gradske "^isto}e#
Mirko Stoj~i} naglasio je da bi
ulica trebalo da bude {to du`e za-
tvorena kako bi neometano mogli
da je o~iste.
- Zadovoqni smo proslavom me-
|unarodne Nove godine. Program
smo sproveli po planu, nije bilo in-
cidenata, iako je na slavqu bilo
mnogo qudi. O~ekujemo da }e isto
tako biti i tokom ovog do~eka. Je-
dinu zamjerku imamo na pretjeranu
upotrebu petardi i razbijene fla-
{e, ali za to mi nismo odgovorni -
istakao je Gaji}.
^lan Kabineta gradona~elni-
ka zadu`en za me|unarodnu saradwu
Milan Balaban naglasio je da je ve-
oma dobro {to je do~ek organizo-
van na vi{e mjesta, jer na taj na~in
sve generacije imaju prostora za
slavqe.
Pro{le godine proslavu su or-
ganizovale "Nezavisne novine#, a
odr`ana je samo na Trgu Krajine.
Bawolu~ane su zabavqali pje-
va~ Miroslav Ili} i orkestar Bo-
kija Milo{evi}a.
¥ S. MILETI]
PRIPREME ZA DO^EK PRAVOSLAVNE NOVE GODINE NA TRGU KRAJINE
SLAVQE NA DVIJE BINENa Trgu }e nastupati grupa
"Van Gog" a kod Narodnog
pozori{ta Biqa Krsti} i grupa "Bistrik". Program }e
po~eti u 10 ~asova, a zavr{i}e u jedan ~as iza pono}i
\Trg Krajine: Pro{le godine Bawolu~ane jeuveseqavao Miroslav Ili} (foto-arhiva)
STAKLO^lanovi Organizacionog
odbora apelovali su da gra|a-
ni koji do|u na Trg Krajine i
kod Narodnog pozori{ta na
ulicu ne bacaju staklene fla-
{e i ~a{e.
- Poslije do~eka me|una-
rodne Nove godine pokupili
smo sa mjesta proslave vi{e ot-
pada nego u prethodnim godina-
ma, a najvi{e je bilo stakla -
istakao je Mirko Stoj~i}.
Na sve~anoj sjednici Pred-
sjedni{tva Gradske bora~ke
organizacije, koja }e biti odr-
`ana u srijedu sumira}e se re-
zultati rada ove organizacije
u proteklih 12 mjeseci i pred-
lagati aktivnosti za ovu godi-
nu.
Na ovom mjestu isti~u da
}e, pored osvrta na dosada{wi
rad, sastanak biti posve}en i
predstoje}im praznicima.
Predsjednik Predsjedni-
{tva Gradske bora~ke organi-
zacije Goran Rogi} rekao je za
na{ list da se u pro{loj godi-
ni puno uradilo za borce, ma-
da se, kao i u svakom poslu, mo-
glo vi{e.
Stambeno zbriwavawe ~la-
nova porodica poginulih bo-
raca sa dvoje i vi{e djece, ko-
ji su korisnici invalidnine i
porodica ratnih vojnih inva-
lida druge grupe sa tu|om we-
gom i pomo}i bio je prioritet
u 2004. godini.
Rogi} je naglasio da je do-
dijeqeno 115 stanova u Rami}i-
ma, Adi i Ravnogorskoj ulici,
40 stanova koje raniji kori-
snici nisu potra`ivali i 20
gra|evinskih paketa za indivi-
dualnu gradwu.
U invalidska naseqa u
[argovcu i Zalu`anima orga-
nizovano je besplatno uvo|e-
we fiksnih telefona.
Uz pomo} Vlade Srpske 60
invalida boravilo je na baw-
skom lije~ewu, a sa preduze}em
"Vitaminka# ugovoreno je kre-
ditirawe zimnice za porodice
poginulih boraca i invalide.
Zahvaquju}i ovoj organi-
zaciji i Gradskoj upravi, za 73
mali{ana koji su qetovali u
Kumboru i na Srebrenom jeze-
ru u Srbiji, obezbije|en je xe-
parac, dok je hiqadu djece do-
bilo po stotinu maraka za ux-
benike - objasnio je Goran Ro-
gi}.
Povodom pravoslavnog
praznika Svetog Nikole podi-
jeqeno je 400 paketi}a.
Odlukom Skup{tine gra-
da, 500 hiqada maraka raspo-
re|eno je za uplatu struje i gri-
jawa porodicama poginulih bo-
raca, invalide i penzionere.
Goran Rogi} istakao je da
su vrata Gradske bora~ke orga-
nizacije otvorena za sve qude,
borce, ~lanove porodica pogi-
nulih, invalide i da }e jedan od
zadataka u ovoj godini biti
uvo|ewe bora~kog dodatka za
sve borce. ¥ D. T.
GRADSKA BORA^KA ORGANIZACIJA
Stanovi prva brigaDodijeqeno 115 stanova u Rami}ima,Adi i Ravnogorskoj ulici
GRA\EVINSKE DOZVOLE
Od 150 hiqada maraka, ko-
je je Gradska uprava izdvoji-
la za pla}awe gra|evinskih
dozvola, napravqena je ku}a
majci poginulog borca u selu
Konatari Zdravki Luki}, a
djeci bez roditeqa Dragani
]ur~i} i Danijeli Milo{e-
vi} u toku je rje{avawe stam-
benog problema.
Iako se i ove godine apelova-
lo na gra|ane da tokom januarskih
praznika ne upotrebqavaju oru`-
je, petarde i pirotehni~ka sred-
stva, nije izostao ovakav na~in pro-
slave.
Budu}i da je pred nama pravo-
slavna Nova godina iz Centra jav-
ne bezbjednosti i Gradske uprave
gra|ane su upozorili da {to mawe
koriste oru`je i pirotehni~ka
sredstva kako bi izbjegli mogu}-
nost da povrijede sebe i druge.
- U toku je poja~ana kontrola
upotrebe oru`ja i pirotehni~kih
sredstava. Protiv osoba koje budu
naru{avale javni red i mir upotre-
bom tih sredstava bi}e podnesene
krivi~ne prijave - rekao je za na{
list portparol Centra javne bez-
bjednosti Rade Muti}.
[ef Odsjeka civilne za{tite
u Gradskoj upravi @eqko Kati}
upozorio je gra|ane da se ovih uput-
stava pridr`avaju pogotovo tokom
proslave pravoslavne Nove godine
na Trgu Krajine.
- Pro{la su vremena kada se
slavilo na ovakav na~in. Praznike
treba obiqe`iti mirno i dosto-
janstveno, a ne pucwavom i izaziva-
wem opasnosti - naglasio je Kati}
i dodao da se ovo naro~ito odnosi
na osobe koje dr`e oru`je bez do-
zvole.
- Oni jo{ mogu da predaju oru`-
je u najbli`oj policijskoj stanici.
Upozoravamo i da oru`je i minsko-
eksplozivna sredstva ne odla`u na
neprikladna mjesta kao {to su kon-
tejneri ili korita rijeka - nagla-
sio je Kati}.
Saglasnost za promet i proda-
ju eksplozivnih i zapaqivih sred-
stava izdaje republi~ki Inspekto-
rat za za{titu od po`ara.
Vlasnik ovla{}ene radwe za
prodaju pirotehni~kih sredstava
"Dio komerc# Ostoja Divqak ka`e
da je svaka prodaja bez odobrewa
Inspektorata za za{titu od po`a-
ra nelegalna i opasna za gra|ane, jer
takva sredstva nisu testirana, {to
je obavezno.
- Prema opasnosti pirotehni~-
ka sredstva podijeqena su u ~etiri
kategorije. U prvu kategoriju spa-
daju bezopasna pirotehnika koju mo-
gu kupiti maloqetnici, dok je osta-
la dostupna samo gra|anima stari-
jim od 18 godina. Ukoliko se kupci
pridr`avaju uputstva za upotrebu,
ne bi trebalo da bude problema - ka-
`e Divqak.
On tvrdi da je kori{}ewe pi-
rotehni~kih sredstava zakonski do-
zvoqeno u novembru, decembru i ja-
nuaru.
Ostoja Divqak dodaje da je svu
pirotehniku koja se prodaje u ovla-
{}enim prodavnicama prekontro-
lisao Inspektorat za za{titu od
po`ara.
Ove godine su qekari Slu`be
hitne pomo}i Doma zdravqa tokom
proslave Nove godine, na trgu Kra-
jine imali 17, a u Slu`bi 77 inter-
vencija, najvi{e zbog lak{ih po-
vreda gra|ana koje su nastale usqed
nepa`we prilikom upotrebe petar-
di i drugih pirotehni~kih sredsta-
va. ¥ D. No-S. Mi.
NADLE@NI UPOZORAVAJU NA OPASNOST OD ORU@JA I PIROTEHNI^KIH SREDSTAVA
OPREZ GLAVU ^UVA
\Pirotehnika: Pod nadzorom Inspektorata za za{titu od po`ara (foto-arhiva)
POLICIJAU policiji ka`u da su po~e-
li da oduzimaju pirotehni~ka
sredstva od gra|ana koji ih pro-
daju bez dozvole i da protiv wih
preduzimaju odgovaraju}e mjere.
^lanovi Organizacionog od-
bora za do~ek Noe godine na Tr-
gu Krajine ka`u da je veliki pro-
blem {to su petarde i piroteh-
ni~ka sredstva jeftini i {to se
prodaju na brojnim mjestima, pa
su taj na~in dostupni svakome.
Praznike treba obiqe`iti mirno i dostojanstveno,a ne pucwavom, poru~uju iz Civilne za{tite. Poja~anakontrola upotrebe oru`ja i pirotehni~kih sredstava
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. KULTURA 19GRADSKA GALERIJA
VI[EGRAD
Slike manastiraDobruna VI[EGRAD - Tematska izlo-
`ba slika na kojima se mogu vidjeti
motivi manastira Dobrun otvorena
je u Gradskoj galeriji u Vi{egradu.
- Posjetioci imaju priliku da
pogledaju 45 uqa na platnu koje je
radilo dvadesetak umjetnika. Izlo-
`beni salon Galerije krase djela Lu-
kovi}a, Sibinovi}a, Milo{evi}a,
Kova~evi}a, Mir~ete... - kazao je za
"Glas Srpske# direktor Galerije u
Vi{egradu Branko Nikitovi}.
On dodaje da }e ova izlo`ba bi-
ti otvorena do kraja januara, a potom
}e u ovoj kulturnoj ustanovi biti
uprili~ena postavka Podru`nice
Udru`ewa likovnih umjetnika Sr-
bije iz Kragujevca. ¥ D. Ma.
BR^KO - Izgradwom etno-
ku}e u Ra`qevu kod Br~kog Srbi
sa ovih prostora dobi}e, napokon,
mjesto na kojem }e se mo}i oku-
pqati i wegovati srpsku kultu-
ru, istoriju i obi~aje.
Etno-ku}a je, po stilu gradwe
i kompoziciji, autenti~na Srp-
ska ku}a gra|ena po~etkom pro-
{log vijeka, a u Ra`qevo je pre-
nesena iz sela Dragaqevac. Sasto-
ji se iz jedne velike prostorije, ta-
kozvanog ogwi{ta, dvije sobe i ve-
rande.
Ideja za izgradwu etno-ku}e
potekla je od Dru{tva za wegova-
we srpske kulture, tradicije i
obi~aja "Ba{tinar# iz Br~kog i
samih mje{tana Ra`qeva, koji su
svake godine za Prokopov dan, cr-
kvenu slavu sela, prire|ivali iz-
lo`be narodnih umotvorina.
- Organizuju}i te izlo`be kod
nas se rodila ideja da narodno bla-
go sakupimo na jedno mjesto i sa-
~uvamo ga, a ujedno da dobijemo i
prostor gdje bi se mogli okupqa-
ti, dovoditi goste i pokazati im
obi~aje na{eg naroda - ka`e pred-
sjednik dru{tva "Ba{tinar# Dra-
gica Ka{anski.
Para za izgradwu ku}e je ma-
lo i sve {to je do sada ura|eno za-
sluga je raznih dobrotvora, a jedan
dio sredstva je dala i Vlada di-
strikta. Ipak, kraj izgradwe je da-
leko. Posla ima jo{ mnogo, a, kao
{to se to uvijek de{ava, novca ma-
lo.
- Ku}a je pokrivena i zatvore-
na i nema uslova za rad u zimskom
periodu. Od nadle`nog odjeqewa
Vlade smo zatra`ili da izvr{e
premjeravawe radova za dovr{etak
ku}e. Zanima nas kolika su sred-
stava potrebna kako bismo mogli
daqe nabavqati opremu za gra|e-
vinske radove - ka`e Ka{anski.
Prema wenim rije~ima te pro-
cjene su pokazale da je za zavr{e-
tak gra|evinskih radova na etno-
ku}i potrebno najmawe 16 hiqada
maraka, a zatim slijedi i nabavka
materijala za unutra{we oprema-
we ku}e. Za realizaciju ovog po-
sla neophodna je finansijska po-
dr{ka.
- Do qeta nismo u mogu}nosti
da prire|ujemo bilo kakve sve~a-
nosti. Ipak, to nas ne spre~ava da
sve goste odvedemo u etno-ku}u,
poka`emo im dokle smo stigli sa
radovima i {ta namjeravamo daqe
- isti~e Ka{anski.
Ona podsje}a da je u toku i iz-
rada plana sa kojim }e dru{tvo
"Ba{tinar# konkurisati kod ra-
znih ustanova za regionalno po-
vezivawe. Ideja je da se preko qe-
ta u okviru etno-ku}e pokrene ne-
koliko radionica i sve~anosti na
kojima bi u~e{}e uzeo veliki broj
umjetnika i mladih koji se bave
wegovawem srpske tradicije, ne
samo iz Br~kog nego i {ireg pod-
ru~ja.
Planirano da etno-ku}a bude
mjesto okupqawa, odr`avawa ra-
znih manifestacija - pjesni~kih
ve~eri, umjetni~kih kolonija, ve-
~eri narodne pjesme i obi~aja i
drugih manifestacija kojima bi
se o`ivjeli selo i od zaborava sa-
~uvali na{i obi~aji.
¥ M. \UR\EVI]
BR^KO
Izlo`ba u ~ast
slikaraBR^KO - Povodom 25. godina
Akvarelisti~ke kolonije "Sava# ve-
~eras }e u Gradskoj galeriji u Br~-
kom biti otvorena izlo`ba umjetni~-
kih radova istaknutih slikara, u~e-
snika ove kolonije.
Akademski slikar Nenad Nesto-
rovi} ka`e da je osnovni ciq pokaza-
ti presjek radova nastalih tokom 25
godina postojawa ove kolonije. Po-
sjetioci }e imati priliku da se upo-
znaju sa radovima gotovo 100 autora ko-
ji su u~estvovali na koloniji "Sava#.
Organizator izlo`be je Dru{tvo
za wegovawe i o~uvawe srpske kultu-
re i tradicije "Ba{tinar# iz Br~-
kog.
Izlo`ba }e biti otvorena do 31.
januara ove godine. ¥ M. \.
BILE]A - Ve~e gusala i iz-
vorne hercegova~ke pjesme odr`a-
no je u nedjequ u Bile}i u organi-
zaciji Udru`ewa guslara i epskih
pjesnika "Vojvoda Vlatko Vuko-
vi}# iz Bile}e.
Na koncertu su u~estvovali do-
ma}i guslari Branko Mili}evi},
Svetozar Koprivica, Dragan Da-
kovi}, Radivoje Radovi} i Milo{
Vukoje, kao i gosti iz Crne Gore
Dragutin Perovi} i Rajo Vujino-
vi}. Program su upotpunili i gu-
slarski prvak Republike Srpske
Vukota Govedarica iz Gacka i omla-
dinski prvak Republike Srpske
Marko Butulija iz Trebiwa, mu-
{ke i ̀ enske izvorne pjeva~ke gru-
pe, crkveni hor iz Bile}e i pje-
snik Sreten Vidakovi} iz Gacka.
Dokaz da gusle i izvorni her-
cegova~ki melos ne izumiru je i ve-
lika posje}enost ovog koncerta. U
sali Kluba Vojske Republike Srp-
ske nije bilo mjesta za sve zainte-
resovane, pa je vi{e od 50 Bile}a-
na priredbu odgledalo na nogama.
Nekada je u tome kraju ve}ina
odraslih mu{karaca umjela da gu-
sla i pjeva uz taj drevni instru-
ment, a skoro svi od najmaweg dje-
teta do najstarijih imali su sluh i
grlo za izvorne melodije svoga za-
vi~aja. Danas guslaju i pjevaju samo
rijetki, ali je duh tradicije jo{
uvijek jak, pa publike ne mawka.
Bile}ani su na koncertu mo-
gli da vide i ~uju poznate guslare,
koji su publici pru`ili priliku
da jo{ jednom osjete zvuke izvorne
pjesme svoga kraja. Najvi{e aplau-
za i smijeha izazvalo je {aqivo
natpjevavawe bile}kih izvornih
grupa, kako mu{kih tako i `en-
skih.
Sve~anost je nastavqena i u ho-
lu Kluba Vojske Republike Srp-
ske, gdje se publika prikqu~ila
pjesmi i igri sa u~esnicima progra-
ma. ¥ [. A.
VA[INGTON - Kontroverzni
film "Farenhajat 9/11# Majkla Mu-
ra osvojio je nagradu ameri~ke publi-
ke kao najboqi film u 2004. godini,
javqa Tanjug.
Posve}uju}i nagradu ameri~kim
trupama koje se bore u inostranstvu,
Mur je izjavio da je zadivqen ~iwe-
nicom da je ameri~ka publika upra-
vo wegov film proglasila najboqim.
Kao najboqi film u kategoriji
drame publika je proglasila jo{ jed-
no kontroverzno ostvarewe, film
"Hristovo stradawe# glumca i re-
diteqa Mela Gibsona.
Za najomiqeniju filmsku glu-
micu progla{ena je Xulija Roberts,
za najpopularnijeg glumca Xoni Dep,
dok su za najpopularnijeg glumca i
glumicu u akcionim filmovima pro-
gla{eni Vil Smit i An|elina Xo-
li.
Animirani film "[rek 2# osvo-
jio je nagrade u nekoliko kategori-
ja, ukqu~uju}i nagradu za najpopu-
larniji animirani film i najpopu-
larniju komediju, a glumac Edi Mar-
fi, koji je u filmu pozajmio glas
Magaretu progla{en je za omiqenog
glumca u animiranim filmovima.
To je bila 31. dodjela nagrada
ameri~ke publike. Nagrade su dodi-
jeqene u 38 kategorija, a nominaci-
je su odredili urednici magazina
"Entertainment Weekly#, produkcij-
ski tim dodjele nagrada "People'sChoice Awards# i panel zaqubqeni-
ka u pop kulturu. Pobjednik u svakoj
kategoriji odlu~en je glasawem ame-
ri~ke publike putem interneta. ¥
BAWA LUKA - Svaki
muzi~ki instrument privla-
~an je na svoj na~in, ali fla-
uta je mome srcu najdra`a i
weni zvuci su prelijepi. Mo-
ja budu}nost je samo uz fla-
utu, jer bez we mi je nemogu-
}e zamisliti dan. Iako sva-
ki muzi~ar ima svoj `ivot
"iza kulisa#, muzika zauzi-
ma ve}inu moga vremena - ka-
`e student ~etvrte godine
Akademije umjetnosti na od-
sjeku za muziku Sun~ica Lon-
~ar.
Ona je poslije sredwe mu-
zi~ke {kole zavr{ila Filo-
zofski fakultet u Bawoj Lu-
ci na odsjeku za pedagogiju.
Isti~e da joj je to znawe do-
bro do{lo, jer ve} nekoliko
godina radi kao nastavnik.
Poslije diplome na Filo-
zofskom fakultetu Sun~ica
je upisala Akademiju umjet-
nosti - odsjek za muziku.
- Qubav prema muzici i
ono {to sam nau~ila na peda-
go{kom fakultetu uspjela sam
da spojim u nastavni~kom poslu.
Radim u {koli i trudim se da dje-
ci prenesem {to vi{e znawa iz
oblasti muzike. Veoma mi je bit-
no da shvate pravi zna~aj muzike
i wenu umjetni~ku vrijednost -
isti~e Sun~ica Lon~ar.
Prve nastupe imala je u sred-
woj {koli, a oni su nastavqeni
i kasnije, na Akademiji umjetno-
sti. Naj~e{}e se publici pred-
stavqala kao ~lan kamernih sa-
stava.
Pored cjelove~erwih konce-
rata u Bawoj Luci i Lakta{ima,
Sun~ica Lon~ar je
svirala u Va{ing-
tonu i Wujorku, na
sve~anosti "Dani
BiH kulture#.
Odnedavno je
~lan trija "Banski
dvor#, a nastupa za-
jedno sa Sowom ̂ u-
le, koja svira fla-
utu i pijanistom
@eqkom Teji}.
- Mada se na pr-
vi pogled ~ini da
su nastupi u kamer-
nim sastavima lak-
{i, oni su veoma za-
htjevni. Potrebno
je uskladiti ukuse
svih ~lanova, ali i
maksimalno se po-
truditi da sve bude
u redu na sceni. U
na{em triju poslo-
vi su raspore|eni,
pa se ta~no zna ko
{ta organizuje pri-
je nastupa i zato
nikada nemamo pro-
blema - pri~a Sun~ica.
Flauta je instrument koji is-
puwava ve}inu wenog radnog, ali
i slobodnog vremena. Melodije
ne dijeli prema tome ko ih je
komponovao, ve} koliko su kvali-
tetne. U posqedwe vrijeme Sun-
~ica slu{a kompozicije iz dva-
desetog vijeka.
Me|u najdra`im nastupima
izdvaja koncert Akademije umjet-
nosti 2003. godine na manifesta-
ciji "Dani Vlade Milo{evi}a#.
Qubav prema djeci Sun~ica
izra`ava i u svojim aktivnosti-
ma vezanim za dje~iji hor "P~e-
lice# iz Lakta{a, ~iji je diri-
gent.
- Rad sa djecom je veoma zani-
mqiv, ali samo ako se shvati na
pravi na~in. Hor "P~elice# ob-
uhvata djecu od ~etiri do 14 go-
dina i svi su jako zainteresova-
ni za pjevawe. Predstavili smo
se na Me|unarodnom festivalu
"P~elice 2004# - podsje}a Sun~i-
ca Lon~ar.
Ona nagla{ava da imamo mno-
go talentovane djece koja putuju
kao solisti na razli~ita muzi~-
ka takmi~ewa i sa wima je pravo
zadovoqstvo raditi.
¥ A. RAJKOVI]
ETNO-KU]A U RA@QEVU KOD BR^KOG
NEKA @IVI SRPSKO SELO! Etno-ku}a mora biti mjesto okupqawa, odr`avawapjesni~kih ve~eri i umjetni~kih kolonija kojima bio`ivjeli selo i od zaborava sa~uvali na{e obi~aje,ka`e Dragica Ka{anski
Etno-ku}a: Rizni~ar srpstva
UMOTVORINE - Etno-ku}a bi trebalo da
bude opremqena u tradicio-
nalnom stilu i posjetioci
}e mo}i da vide kako je prije
stotinu godina izgledala pra-
va srpska ku}a, kako je izgle-
dala wena unutra{wost. U
woj }e biti predstavqane na-
rodne umotvorine toga vre-
mena, i sve ono ~ime su se qu-
di slu`ili u to doba. Dosta
tih starina ve} su sakupili
mje{tani Ra`qeva - ka`e
Dragica Ka{anski.
GUSLARI I EPSKI PJESNICI U BILE]I
Natpjevava se momak sa djevojkom
NAGRADE AMERI^KE PUBLIKE
SUN^ICA LON^AR, STUDENT BAWOLU^KE AKADEMIJE UMJETNOSTI
MELODIJE @IVOT KRASESa diplomom Filozofskog fakulteta Sun~ica Lon~ar seupisala na Akademiju umjetnosti - odsjek za muziku. Studentje ~etvrte godine, a istovremeno radi i kao nastavnik
BAWA LUKA - Izlo`ba ve-
likog finskog arhitekte Alvara
Aalta bi}e otvorena ve~eras u 20
~asova u Muzeju savremene umjet-
nosti Republike Srpske.
Aalta je jedan od rodona~elni-
ka moderne evropske arhitekture
i nacionalni ponos svoje dr`ave.
Alvaro Aalta je predstavqen
Bawolu~anima i u junu 1998. godi-
ne, kada je organizovana postavka
u ~ast 100 godina od wegovog ro|e-
wa.
Izlo`bu koja }e biti otvore-
na ve~eras organizuje Arhitekton-
sko-gra|evinski fakultet Uni-
verziteta u Bawoj Luci i Muzej
savremene umjetnosti Republike
Srpske.
U 18 ~asova }e se u ovoj usta-
novi odr`ati predavawe dekana
Arhitektonsko-gra|evinskog fa-
kulteta Jelene Bo`i}, o temi "Ar-
hitektura i identitet#.
¥ D. Ma.
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Alvara AaltaSun~ica Lon~ar: Zaqubqena u radsa djecom
NAJBOQA Sun~ica Lon~ar progla{ena
je prije nekoliko dana za najbo-
qeg studenta na Univerzitetu u
Bawoj Luci.
- Ponosna sam na tu titulu,
ali smatram da sam time pred-
stavila i Akademiju umjetnosti.
Obi~no su studenti sa drugih
fakulteta dobijali to prizna-
we, tako da mi je veoma drago {to
je ta ~ast sada pripala Akade-
miji - rekla je Sun~ica Lon~ar.
Vukota Govedarica: Zapjevalo bijelo grlo
Priznawa zelenom ~udovi{tu
VLASENICA - Goranu
Stoj{i}u (31), rodom iz sela
Mi{ari, kod Vlasenice prst
sudbine se jo{ u drugoj godini
wegovog `ivota okrenuo u
pravcu koji ne vodi normalnom
`ivotu obi~nih qudi.
U zimu 1975. godine, sje}a se
wegov otac Danilo, Goran je
pre`ivio veoma visoku tempe-
raturu, izazvanu prehladom, ali
se kod malog nesta{nog dje~a-
ka veoma brzo vidjelo da je bo-
lest ostavila posqedice. Stra-
dali su nervi slu{nog sistema
i Goran je rano djetiwstvo ra-
stao u ti{ini, {to je onemogu-
}ilo dje~aka da nau~i da nor-
malno govori.
@ivot u ti{ini Gorana
Stoj{i}a je trajao do sedme go-
dine, kada je do{lo vrijeme za
polazak u {kolu. Pedagozi su
ustanovili da se ne mo`e nor-
malno {kolovati i tako se ma-
li Goran na sre}u i uz pomo}
socijalnih ustanova na{ao u
tuzlanskoj specijalnoj {koli,
gdje je sa velikim zaka{wewem
ustanovqeno da wegov sluh ni-
je sasvim uni{ten i da mu kva-
litetni slu{ni aparati mogu
pomo}i.
Poslije uspje{no zavr{e-
ne osnovne {kole uporni Goran
je, tako|e u Tuzli, obavqaju}i
praksu u Fabrici obu}e "Ai-
da#, zavr{io obu}arski zanat.
Danas Goran Stoj{i} u svo-
joj obu}arskoj radwi, smje{te-
noj u centru Vlasenice, produ-
`ava "`ivotni vijek# obu}i
mnogih sugra|ana, wihovim ko-
`nim jaknama, torbama...
- Nekada je Vlasenica ima-
la mnogo vi{e uslu`nih zana-
tlija, pa i obu}ara. Poslije
Drugog svjetskog rata ovdje je
bila i Zanatska obu}arska za-
druga sa preko trideset dobrih
zanatlija, ali je industrijali-
zacija i neostvarena ideja o iz-
gradwi fabrike obu}e mnoge
primorala da se prekvalifiku-
ju i do{koluju i obu}ari su po-
stali rijetkost - pri~a nam Go-
ran Stoj{i}, izgovaraju}i ri-
je~i sa umek{anim suglasni-
cima, {to je posqedica silom
bolesti nametnute ti{ine u
djetiwstvu kada je trebao sa-
vladati izgovor mnogih rije-
~i.
U malom du}anu, za kojeg
pla}a mjese~nu kiriju od 100
maraka, police su pretrpane
dotrajale obu}om, kojoj Goran,
kako smo se uvjerili za par sa-
ti dru`ewa sa wim, vra}a upo-
trebnu vrijednost.
Imali smo sre}e da je pri-
likom na{eg upoznavawa u rad-
wu do{la jedna Vlaseni~anka
po svoju obu}u. Zimske ~izme
od kvalitetne ko`e su bile po-
pravqene. Bila je zadovoqna
popravkom, rekav{i da nisu bi-
le boqe ni kada su bile nove,
a cijena usluge je bila tri mar-
ke.
- Ne zaradi se Bog zna ko-
liko, ali ostane dovoqno za
`ivot. Eto, vidjeli ste one ~i-
zme, visoke potpetice su bile
skoro sasvim uni{tena, a ~uli
ste {ta gospo|a ka`e - ne bez
ponosa na svoje majstorstvo ve-
li Goran, dodaju}i da ~esto ima
problema sa repromaterijalom,
kojeg uglavnom nabavqa u Beo-
gradu, pa mu se, kao {to je slu-
~aj ovih dana, nakupi dosta obu-
}e za popravku.
- Ova obu}arska {iva}a ma-
{ina poznate marke "singer#
je stara oko 150 godina. Jo{ dok
sam u~io zanat otac mi je kupio
na nekom otpadu, ali nakon re-
monta radi ba{ kao "singeri-
ca#. Obu}arski nakovaw i bru-
silica za ko`u su neophodni u
mom poslu. Na`alost, nove ci-
pele pravim samo sebi i rodi-
teqima. Drugima nemam prili-
ku, jer cijena ru~ne izrade obu-
}e, bez obzira na kvalitet, mno-
go je ve}a od cipela proizvede-
nih serijski u fabrici - pri-
~a Goran.
Nikad, veli, ne}u zaboravi-
ti odu{evqewe svog pokojnog
brata Dragoquba, koji je pogi-
nuo 1992. godine u borbi sa "ze-
lenim beretkama#, kada mu je
po zavr{etku zanata, godinu da-
na prije pogibije, napravio ci-
pele.
- On je bio, majstor autoe-
lektri~ar, i pratio je modu,
ali je priznao da sam mu napra-
vio najmodernije cipele. Na
`alost, nije uspio da ih pode-
re. Pao je na braniku otaxbi-
ne - sa jecajem se prisje}a Go-
ran starijeg brata, u Vlaseni-
ci nekad poznatog majstora Ka-
lija.
Goran Stoj{i}, vlaseni~ki
gradski obu}ar, koji svojim maj-
storstvom uspje{no pobje|uje
neda}e sudbine, voli {alu i sa
optimizmom razmi{qa o bu-
du}nosti.
- Zagazio sam u ~etvrtu de-
ceniju. Sve vi{e razmi{qam
o `enidbi. Daca i Svjetlana
su ozbiqni kandidati. Mi-
slim da }u odluku donijeti u
ovoj godini - ka`e nam, poma-
lo u {ali, Goran Stoj{i},
vlaseni~ki obu}ar koji je ve}
odnio mnoge pobjede nad zlom
sudbinom.
¥ Z. JOVANOVI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
VLASENI^KI OBU]AR GORANSTOJ[I]
STOLICA je predmet ko-
ji se nalazi u svim domovima i
kancelarijama i bez koga je ne-
mogu}e zamisliti svakodnevni
`ivot. Na wu malo ko obra}a
pa`wu jer je odavno postala sa-
stavni dio poku}stva. Ipak,
ovaj predmet nije izum moder-
nog doba, ve} postoji hiqadama
godina. Pretpostavqa se da su
prve stolice, sli~ne dana{wim
trono{cima, nastale prije vi-
{e hiqada godina, jo{ u osvit
civilizacije.
U drevnim zapisima stoli-
ce se pomiwu kao neizostavni
predmeti na kojima su vojskovo-
|e sjedile prilikom ratovawa
i vojevawa velikih bitaka. One
su naj~e{}e imale tri noge i
bile su ni`e nego dana{we.
Jo{ oko dvije hiqade godina
prije na{e ere u Egiptu su ko-
ri{}ene velike drvene i me-
talne stolice na kojima su sje-
dili faraoni. One su bile tro-
novi vladara i bogato ukra{e-
ne.
Egipatske stolice i kasni-
ji gr~ki tipovi ovih predmeta
kori{}eni su kao prototip
stolica koje su poslije toga po-
~eli da prave drevni Rimqani.
Istorijski razvoj ovog predme-
ta tekao je na dva nivoa.
Stolice su pravqene ru-
tinski, kori{}ene su u svim
doma}instvima i bile su pri-
stupa~ne za sva~iji xep. Ipak,
postojala je i posebna vrsta
ovih predmeta, ra|enih ru~no
i u izuzetno bogatom stilu, ko-
ja je bila dostupna samo vi{im
dru{tvenim klasama i vlada-
rima.
Od svog nastanka do dana-
{wih dana stolica je mijewa-
la svoj oblik a mijewao se i ma-
terijal od koga je pravqena. U
po~etku, vrijedne ruke majsto-
ra pravile su stolice od mate-
rijala koji im je bio dostupan,
naj~e{}e od drveta. Kasnije, s
razvojem tehnologije i prona-
la`ewem novih vrsta materi-
jala, usavr{eni su i novi ti-
povi stolica, a u sredwem vi-
jeku i vijekovima koji su usli-
jedili po~ele su da se izra|u-
ju i stolice koje su karakteri-
sale odre|ene stilove.
U pro{lom vijeku ovi
predmeti po~eli su da se pro-
izvode masovno. Ra|eni su od
drveta, metala, plastike, plat-
na i ostalih materijala.
Ba{ kao i hiqadama godi-
na unazad i danas su stolice ne-
izostavan dio prate}e vojne
opreme. Iako je ve}ina ovih
predmeta na tr`i{tu dosta
jeftina, ima i stolica za koje,
zbog stila i materijala od ko-
jih su izra|ene, treba odvojiti
pravo bogatstvo. ¥
Postao sam samopouzdaniji, ~ak
drzak, u svom uskakawu na pomo}na se-
di{ta u pilotskoj kabini.
Posle dve stotine perfidnih le-
tova, sedao sam na pomo}no sedi{te
podjednako uobra`eno kao {to bro-
ker s Vol Strita seda u svoju fotequ
na berzi. Osetio sam ~ak i blagu no-
stalgiju kad sam ulazio u pilotsku ka-
binu "DC-8#. Moj prvi prevarantski
let odigrao se na Ne{enelovoj lete-
lici za Majami. Sada, dve godine ka-
snije, vra}ao sam se u Majami, ponovo
Ne{enelovim mlazwakom. Mislio sam
da je to ba{ lepo.
"Zdravo, Frenk Vilijems. Lepo
od vas {to ste me povezli#, rekao sam
nau~eno pozerski i rukovao se sa svi-
ma. kapetan tom Rajt, zapovednik leta,
~etrdesetih godina, blago neuredan iz-
gled kompetentne osobe. Prvi oficir
Geri Evans, ranih tridesetih, dote-
ran, zainteresovan. In`ewer leta Bob
Hart, kasnih dvadesetih, mr{av, ozbiq-
nog dr`awa, nova uniforma, po~etnik.
Fini momci. Takve sam voleo da varam
na sitno.
Stjuardesa mi je donela {oqu
kafe dok smo rulali ka pisti. Srknuo
sam i posmatrao avionski saobra}aj
na traci ispred nas. Bila je kasna su-
botwa no}, bez mese~ine, a avioni, pre-
poznatqivi samo po unutra{wem osve-
tqewu i treperavim izduvnim gasovi-
ma, sletali su i poletali kao svici.
Avio-saobra}aj nikad nije prestao da
me fascinira, ni dawu ni no}u.
Rajt o~igledno nije koristo zvu~-
nik. Sva tri avijati~ara imala su slu-
{alice, a niko mi nije ponudio da po-
slu{am komunikacije. [to vam se ne
ponudi, to ne tra`ite. Razgovor izme-
|u wih trojice i torwa bio je odse~an
i povr{an, zapravo prili~no nezani-
mqiv, kao i ve}ina takvih jednostra-
nih komunikacija.
Iznenada je postalo ba{ zani-
mqivo, toliko zanimqivo da sam ose-
tio zategnutost i u licu i u stra`wi-
ci.
Rajt i Evans razmenili su razro-
ga~ene, zbuwene poglede, a Hart mi je
iznenada uputio sve~ano intenzivan
pogled. Onda se Rajt okrenuo prema
meni: "Imate li svoju Pan Am iskazni-
cu?# pitao je.
"Da, da#, rekao sam i pru`io mu
je, a stomak mi se gr~io dok je Rajt pro-
u~avao ve{ti falsifikat. "Ne{enel
106 torwu... evo, da, dr`im iskaznicu...
Pan Am... izgleda u redu... Slu`beni
broj? Uh, tri pet nula devet devet...
Aha... Da, da. M-hm, samo ~as#.
Ponovo se okrenuo meni. "Ima-
te li dozvolu FAA?#
"Da, naravno#, rekao sam, poku{a-
vaju}i da glumim zbuwenost i da obu-
zdam be{iku. Punila se kao holand-
ski kanal za vreme plime.
Rajt je pomno pregledao krivo-
tvorinu. On je prvi pravi pilot koji
je ikad ispitao la`nu dozvolu. Zatim
je odgovorio torwu. "Da, da. Dozvola
FAA, broj nula sedam pet tri {est
{est osam nula pet... Da... vi{emotor-
ci... ispit za ATR... Meni izgleda do-
bro... Ne vidim da i{ta fali... Hm, da,
metar i osamdeset, sme|a kosa, sme|e
o~i... Dobro, dogovoreno#.
Okrenuo se i dao mi moju iska-
znicu i navodnu dozvolu, a na licu mu
se izme{alo ̀ aqewe i izviwewe. "Ne-
mam pojma {ta je u pitawu#, rekao je
slegnuv{i ramenima i nije me pitao
znam li ja i{ta o tome.
Znao sam, ali nisam ni{ta re-
kao. Poku{ao sam sebe da ubedim da
se ne de{ava ni{ta lo{e, da je kon-
trolor leta iz Wu Orleansa samo
preterano revnostan ili da radi ne-
{to {to, po sopstvenom uverewu,
treba da radi.
Tri leta~ka slu`benika su, se,
reklo bi se, manula teme. Postavqa-
li su uobi~ajena pitawa, a ja sam davao
uobi~ajene odgovore. Ukqu~ivao sam
se u razgovor kad bi se dotakli posla,
u~tivo slu{ao kad bi pri~ali o poro-
dicama. Bio sam nervozan sve do Ma-
jamija, a utroba mi se ~vrsto sklup~a-
la, kao zve~arka me|u kaktusima.
^im je Rajt sleteo u Majami, Da-
moklov ma~ ponovo mi se zaquqao nad
glavom. Zlokobna jednostrana konver-
zacija po~ela je dok smo rulali ka pri-
stani{tu.
"Da, mo`emo to da uradimo. Ne-
ma problema, nema problema#, sa`eto
je rekao Rajt u odgovor na neko pita-
we iz torwa. "Preuzmi, odmah se vra-
}am#, rekao je Evansu, ustao iz sedi{ta
i iza{ao iz kabine.
U tom ~asu sam pouzdano znao da
sam u nevoqi. Nijedan kapetan ne usta-
je sa sedi{ta dok rula, osim u izuzet-
nim okolnostima. Uspeo sam da ulo-
vim {ta se de{ava pored vrata kabi-
ne. Rajt je {apatom razgovarao s glav-
nom stjuardesom. Uop{te nisam sumwao
da razgovaraju o meni.
Rajt nije ni{ta rekao kad se
vratio na svoje mesto. Navukao sam le-
`eran izraz lica, kao da je sve u re-
du. Ose}ao sam da bi preterana ner-
voza bila tragi~na po mene, a situa-
cija je ve} bila katastrofalna.
Uop{te se nisam iznenadio kad
su se, po otvarawu vrata mlazwaka,
ukrcala dva zamenika {erifa okru-
ga Dejd. Jedan je zaustavio iskrcava-
we putnika. Drugi je promolio gla-
vu u pilotsku kabinu.
"Frenk Vilijems?#, upitao je,
prelaze}i pogledom od ~oveka do ~o-
veka.
"Ja sam Frenk Vilijems#, rekao
sam ustaju}i s pomo}nog sedi{ta.
"Gospodine Vilijems, da li bi-
ste, molim vas, po{li s nama?#, rekao
je uqudnim tonom i s prijatnim izra-
zom lica.
"Svakako#, rekao sam. "Ali o
~emu je re~?#
To pitawe kopkalo je i tri le-
ta~ka slu`benika i stjuardese. Svi su
qubopitqivo posmatrali {ta se de-
{ava. Niko nije ni{ta pitao, me|u-
tim, a policajci im nisu uta`ili ra-
doznalost. "Samo po|ite za mnom, mo-
lim vas#, nalo`io mi je i po{ao kroz
izlaz. Wegov partner krenuo je iza me-
ne. Posada je ostavqena u premi{qa-
wu jesam li uhap{en ili nisam. Ni
hap{ewe ni pritvor nisu pomenuti.
Nisu mi bile stavqene lisice. Ni-
jedan policajac nije me ni pipnuo ni-
ti se pona{ao kao da me privodi.
Nisam imao iluzija. Sklepta-
li su me.
Policajci su me otpratili kroz
terminal do patrolnih kola, parki-
ranih na predwem trotoaru. Jedan za-
menik otvorio je zadwa desna vrata.
"Molim vas, u|ite, gospodine Vili-
jems. Imamo nare|ewe da vas odvede-
mo u grad#.
Policajci mi nisu ni{ta rekli
tokom vo`we do {erifove kancela-
rije. Ja sam tako|e }utao, zauzimaju-
}i pozu zbuwene ozloje|enosti. Za-
menicima je o~evidno bilo neprijat-
no, a ja sam slutio da nisu ba{ sigur-
ni {ta je ta~no wihova uloga u ovom
doga|aju.
Odveden sam u malu sobu u de-
tektivskom odeqewu i sme{ten na
stolicu ispred stola. Jedan zamenik
je seo za sto, dok je drugi stao ispred
zatvorenih vrata. Niko od wih nije
me pretresao, a obojica su bila pre-
terano u~tiva. ¥
(Nastavi}e se)
LETA^KU DOZVOLU, MOLIM
utorak, 11. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20
SEDAM GODINATI[INE
Da mu sluh nije potpuno uni{tenotkriveno tek kad je po{aou {kolu. Najboqe cipele napraviobratu Dragoqubu, ali on nijestigao da ih podere - pao jeu borbama sa
"zelenim beretkama"
KRATKA ISTORIJA STOLICE
Sedeo je opu{ten na pomo}nom sedi{tu u pilotskojkabini mlazwaka, kojim se iz Wu Orleansa vra}aou Majami. U toku leta slu{ao je isprekidan razgovorpilota s torwem, nakon ~ega ga je ovaj upitao ima liiskaznicu Pan Ama i leta~ku dozvolu FAA. Sve jeizgledalo da je uredu, a onda je posle sletawau Majamiju ponovo stigla poruka s torwa
P R E V A R A N T11.
Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije
Wu Orleans: Frenk Vilijems {lepao se zaMajami ne o~ekuju}i da }e se dogoditi incident koji }e mu pokvariti raspolo`ewe
Frenk V. ABAGNEJL
OD TRONO[CA DO TRONA
Kwiga ^ik me uhvati mo`e se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-
`arama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111
3347-547, e-mail: [email protected] Internet: www.laguna.co.yu
Male stvari prevarantu
zna~e mnogo. Imena svih ~lano-
va posade koje sam ikad sreo, tip
opreme na kojoj su leteli, wiho-
ve rute, aviokompanije i baze
ulazile su u moju "kwigu# kao
prili~no korisni podaci.
Recimo da se {lepujem Ne-
{enelom.
"Odakle ste, momci?#
"Oh, iz Majamija#.
Kradomi~an pogled u svesku,
a zatim: "Hej, kako je Red? Neko
od vas mora da poznaje Reda O'
Deja. Kako je taj Irac?#
Sva trojica su poznavala Re-
da O' Deja. "Hej, poznaje{ Reda,
je li?#
"Aha, {lepovao sam se dvaput
s Redom. Sjajan tip#.
Takvi dijalozi u~vr{}iva-
li su me u ulozi pilota i obi~-
no odgonili blaga propitivawa
kojima bih isprva bio podvrgnut.
KORISNI PODACI
LA@WAKNegde tokom svojih po-
sledwih avanturisti~kih me-
seci naleteo sam na kapetana
Kontinentala s kojim sam se
{lepovao dvaput. Bio je to za
mene napet trenutak, ali je on
sve raspr{io toplim pozdra-
vom. Onda se nasmejao i rekao:
"Zna{, Frenk, razgovarao
sam sa jednom stjuardesom iz
Delte i ona mi re~e da si la-
`wak. Rekoh joj da je to srawe,
da si ti sedeo za kontrolama
moje letelice. [ta si uradio
toj curi, mom~e? [utnuo si je
iz kreveta?#HAJKAZnao sam da je krenula haj-
ka na mene, ali tokom te prve
dve godine nisam bio siguran ni
da li su mi za petama ni ko je u
poteri. Svaki prevarant u po-
kretu povremeno zadrhti, ube-
|en da }e svakog ~asa biti uhva-
}en, a ja nisam bio izuzetak.
Kad god bi me spopali `mar-
ci, dosko~io bih poput ma~ke.
NAKON {to je ona "zabo-
ravila# da stavi prsten, po~e-
le su prve glasine o wihovom
razvodu. Xenifer Eniston i
Bred Pit to su odlu~no negi-
rali, ali nedavno su ipak dvi-
je zvijezde objavile da svaka od
wih kre}e svojim putem.
Kona~no su priznali da
se razvode, poslije ~etiri i po
godine braka, ali da }e i da-
qe da ostanu "vjerni i bri-
`ni prijateqi#. Objavqiva-
we wihovog razvoda uslijedi-
lo je poslije nekoliko mjese-
ci objavqivawa pri~a u ta-
bloidima o wihovim bra~nim
usponima i padovima, ukqu-
~uju}i i onaj da je Pit htio da
postane otac, ali je Enistono-
va bila neodlu~na u zasniva-
wu porodice.
- @eqeli bismo da objavi-
mo da smo se odlu~ili nakon
sedam zajedni~kih godina na
ovaj nezavidan korak i da }e-
mo se formalno razvesti - na-
vodi se u wihovoj izjavi o raz-
vodu, koju je u petak poslije-
podne objavio ~asopis "Pi-
pl#
U ~asopisu pi{e i da raz-
vod nije rezultat neke speku-
lacije, koju su objavqivali ta-
bloidni mediji.#
- Ta je odluka rezultat bri-
`nog promi{qawa, a i daqe }emo
ostati vjerni i bri`ni prijate-
qi, s velikom qubavqu i divqe-
wem jedno za drugog, te molimo
unaprijed za qubaznost i osjetqi-
vost oko tog pitawa u narednim
mjesecima - ka`e se u wihovoj iz-
javi.
Pit i Enistonova sreli su se
na ve~eri 1998. godine, a vjen~a-
li su se na rasko{noj ceremoni-
ji u kalifornijskom morskom od-
marali{tu Malibu, 29. juna 2000.
godine. ¥
- SVI su ludi za Kameron
Dijaz, ali tu djevojku osvoji-
}e samo Xastin Timberlejk -
tvrde wihovi bliski prijate-
qi, koji ve} najavquju vjerid-
bu i skoro vjen~awe poznate
glumice i raspjevane zvijezde.
Kameron Dijaz navodno je
prihvatila bra~nu ponudu svog
de~ka Xastina Timberlejka,
{to zna~i da je na pomolu jo{
jedna prinova u klubu zanosnih
i slavnih poznatih parova.
U samo nekoliko dana vje-
ridbe i brak najavili su i Xad
Lou i Siena, Liz i Arun, te
Sil i Hajdi Klum.
Otkako su u vezi, Kameron
i Xastin svaki ~as su bili na
granici da iza|u iz we, miri-
li su se, prekidali, pa opet
bili zajedno... Ali, kako stva-
ri stoje, izgleda da su igru "vo-
li me - ne voli me# ostavili
iza sebe, te se vjerili i ko-
na~no - planiraju vjen~awe.
Xastin, koji ima 23 godi-
ne, svoju devet godina stariju
djevojku navodno je zaprosio
na proslavi Nove godine. Ona
je - ~ini se - pristala, jer je
odmah poslije proslave u Los
An|elesu lijepa Kameron
osvanula s novim prstenom na
ruci.
Pa iako je budu}a mlada
jo{ do prije nekoliko mjeseci
javno negirala pri~e o skorom
braku, o~igledno je s roman-
ti~nom Novom godinom stigao
i - romanti~ni pogled na `i-
vot. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
NEPOZNATO O POZNATIMA
utorak, 11. januar 2005. ESTRADA
DANILO IKODINOVI] SE VRA]A U BEOGRAD
Lud za Nata{omNA novogodi{wem slavqu u hotelu
"Park# kona~no je skinut veo tajne oko
veze pjeva~ice Nata{e Bekvalac i va-
terpoliste Danila Ikodinovi}a. Dosko-
ra{wa nekrunisana "kraqica {e}era#
i jedan od najboqih "plavih delfina#
qubili su se i grlili nao~igled svih
gostiju i Harisa Xinovi}a, koji im je
na uvce pjevao svoje najqep{e balade.
Iako je ova plavu{a, nadaleko ~uve-
na po hirovitosti i ~estim promjenama
raspolo`ewa, samo nekoliko dana rani-
je u emisiji "Sav taj Pink# izjavila da
"jo{ nije na{la pravog momka#, sada je
sasvim jasno da je Da~a uspio da promi-
jeni wen stav! A kako i ne bi, kada joj je
qubav dokazao vi{e nego jakim argumen-
tima: odlu~io je da napusti \enovu i
klub Pro Reko i potpi{e ugovor sa be-
ogradskim Partizanom, za koji }e da za-
igra u junu. Prodao je i svoj komforan
stan u srpskoj prijestonici na Banovom
brdu i kupio novi u ekskluzivnom novo-
sadskom nasequ Lipov gaj, u kojem stanu-
je i Nata{a!
Iako je doskora tvrdio da ne `eli da
se vezuje, {to je pokazala i pro{logodi-
{wa kratka romansa sa karatistkiwom
Sne`anom Peri}, Da~i je qubav, kako
to obi~no biva, u potpunosti promijeni-
la planove. ¥
FILM "Plavu{a s Har-
varda# lansirao je Riz Viter-
spun u ekskluzivni klub glumi-
ca koje zara|uju 15 miliona do-
lara po filmu i koju paparaci
ne ostavqaju na miru. Iako je
do kraja ̀ ivota vjerovatno mo-
gla da glumi zanosne plavu{e,
Riz je povukla mawe o~ekivani
potez - prihvatila je ulogu u
istorijskoj drami "Sajam ta-
{tine# ("Vanity Fair#).
Xejms Purefoj, koji u fil-
mu glumi Rizinog mu`a, zgodnom
je {alom najboqe okarakteri-
sao zgodnu plavu{u: "Da `ivi u
dana{we doba, za wu i woj sli~-
ne vjerovatno bi smislili pro-
gram odvikavawa u 12 koraka, po-
put onoga za Anonimne Alkoho-
li~are, samo bi se ovi zvali Am-
biciozni Anonimusi#.
Riz je mudra djevojka, koja
je sebi prokr~ila put ka novcu
i slavi, da bi to iskoristila
tek kao odsko~nu dasku za "pra-
vu# karijeru.
Ona je ulogu u "Sajmu ta-
{tine# prihvatila iz `eqe da
iza|e iz {ablonskih uloga pla-
vu{e, kakve joj u jednu ruku o~i-
gledno pristaju, jer je i sama ju-
`wakiwa, ~ija majka misli da
djevojka ne mo`e dobro da izgle-
da ako joj kosa nije svijetla i
ako nema nekoliko viklera u
kosi. Ali, Riz Viterspun je u
drugu ruku daleko od obi~ne
plavu{e, ona je prili~no neo-
bi~na mje{avina ambiciozne
zvijezde koja `eli da je cije-
ne, koju prepoznaju u prodavni-
ci i po ~ijoj kanti za sme}e ko-
paju obo`avaoci i wu{kala.
Danas ima 28 godina, udata
je za zgodnog kolegu Rajana Fi-
lipa, ima gomilu novca, dvoje
djece, `ivi mirnim porodi~-
nim `ivotom, koliko god je to
mogu}e (te{ko je pobje}i od
prepoznavawa i histerije gdje
god iza|e), pati zbog celulita
i strija, kao i obi~ne smrtni-
ce, i nikako ne `eli da posta-
ne glumica koja svojim uloga-
ma pokazuje tijelo.
Sama za sebe ka`e kako je
oduvijek manijakalno ~itala i
kako je prili~no orijentisana
na uspjeh, ali u tradiciji ju-
`wakiwe iz vi{e klase - po-
rodica joj je na prvom mjestu, pa
odbija svaku ulogu koja se kosi
s wenom ulogom mame.
Izgleda da `eli sve konce
da dr`i u svojim rukama, pa je
ve} osnovala svoju producent-
sku ku}u, a nastavak
"Plavu{e s Har-
varda# ("Plavu-
{a uzvra}a uda-
rac#) - sama je
producirala.
Ulogu u
"Sajmu ta{ti-
ne# smatra ne-
kom vrstom
prekretnice u
karijeri.
-
U l o g u
sam od-
glumi-
la pr-
akti-
~ n o
bespl-
atno. Bilo je to za mene ne{to
poput umjetni~kog filma. Mo-
gla sam da snimam romanti~ne
komedije jednu za drugom, ali
za{to bih to radila? Izgo-
ri{ glume}i takve uloge,
iza sebe ima{ gomilu fil-
mova kojima nisi zado-
voqna i tako do~eka{
kraj karijere. Ne `elim
to, nego ̀ elim svoje vri-
jeme da iskoristim na
najboqi mogu}i na-
~in, a komedije
su samo gubqe-
we vremena
- odlu~no
k a ` e
Riz. ¥
PLAVU[A KOJU PREPOZNAJUMogla sam da snimam romanti~ne komedije jednuza drugom, ali `elim svoje vrijeme da iskoristimna najboqi mogu}i na~in, a komedije su samo gubqewevremena, ka`e Riz
BRITANSKI pjeva~ Sting
odr`a}e u Australiji poseban
koncert na kojem namjerava da
prikupi milion dolara pomo}i za
`rtve zemqotresa i cunamija, ko-
ji su pogodili azijske zemqe.
Biv{i pjeva~ grupe "Polis#,
koncert }e da odr`i u presti-
`nom vinogradu "Leuvin# na za-
padu Australije. U prodaji }e bi-
ti {est hiqada ulaznica po ci-
jeni od 150 australijskih dolara.
Sting i wegova ekipa, te organi-
zatori odrekli su se zarade, pa }e
kompletan iznos biti upla}en
UNICEF.
- Nisam iznena|ena Stingo-
vim potezom. On se mnogo puta
istakao humanitarnim radom - re-
kla je vlasnica vinograda, Tri-
{ia Horgan.
Sting je zbog cunamija nedav-
no otkazao koncert na [ri Lan-
ki. ¥
HUMANITARNA AKCIJA STINGABRED PIT I XENIFER ENISTON IPAK SE RAZVODE
KOD bogatih i slavnih zvijezda razvo-
di brakova ne zavr{avaju slu`benim papi-
rom, jer jo{ godinama znaju da se vode sud-
ski procesi oko podjele imovine i pla}a-
wa alimentacija.
Seksi glumica Hali Beri nakon prvog
neuspjelog braka s igra~em bejzbola Dejvi-
dom Xastisom u januaru 2001. godine, udala
se za tri godine mla|eg muzi~ara Erika Be-
neta, s kojim je prethodno dogovorila pot-
pisivawe predbra~nog ugovora.
Tridesettrogodi{wi Benet nije se po-
kazao kao vjeran suprug, a svoje je brojne
avanture opravdavao zavisno{}u o seksu, od
koje je ~ak poku{avao da se izlije~i.
Hali se pro{le godine i slu`beno raz-
vela, poslije ~ega je Benet poku{ao da se do-
kopa polovine wene imovine i novca.
Wegove namjere sud je nedavno glatko
odbio zbog jasno napisanog predbra~nog ugo-
vora, po kojem mu pripada samo wegov sop-
stveni stan u Kaliforniji.
Glumica je zadr`ala sedam miliona do-
lara vrijednu vilu na Beverli Hilsu i oslo-
bo|ena je bilo kakve nov~ane podr{ke we-
mu i wegovoj maloqetnoj k}erki Indiji.
Iako je poslije razvoda izjavqivala da
}e te{ko da se upusti u novu vezu, Hali u
posqedwe vrijeme izlazi s glumcem Maj-
klom Ilijem, s kojim je nedavno snimila te-
levizijsku dramu u kojoj glumi feministki-
wu, koja se vi{e puta rastaje i vjen~ava. ¥
HALI BERI NA SUDU
"@ena ma~ka" zadr`ala milione
KAMERON DIJAZ I XASTIN TIMBERLEJK
NOVI HOLIVUDSKI BRAKIako je budu}a mlada jo{do prije nekoliko mjeseci javnonegirala pri~e o skorom braku,o~igledno je s romanti~nomNovom godinom stigaoi - romanti~ni pogled na `ivot
RIZ VITERSPUN, GLUMICA21
Koncerti za `rtveKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznaweKona~no priznawe
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Vodoravno:
1. Staza za tr~awe; 5. Oznaka libanske valute funte; 8. Dvana-
esto slovo azbuke; 9. Opaki; 10. Pro`drqiv; 12. Hemijski znak za
radijum; 14. Hemijski znak za indijum; 15. Ime glumice Bawac; 16.
Ju`no vo}e; 19. Imperator; 20. Javorova {uma; 22. Engleska film-
ska glumica Vivijen; 23. Hemijski znak za itrijum; 24. Pristalica
jeresi; 26. Vrh u Vojvodini, tv predajnik; 28. Buzdovani; 29. Odu{e-
vqewe; 31. Onomatopeja meketawa; 32. Akademija nauka (skr.); 33. Bu-
ket; 34. Ime boksera Rusevskog; 36. Prvo slovo azbuke; 37. Kineska
mera za du`inu; 38. Hipik.
Uspravno:
1. Dvadeset drugo slovo azbuke; 2. Radna zajednica (skr.); 3. Re-
ka na sredwem zapadu SAD; 4. Toraw xamije; 5. Prezime poznatog
matemati~ara, Gabrijel; 6. Fotografska svetlost; 7. Oduzetost; 8.
Prezime poznatog tenisera iz Holandije, Ri~ard; 11. Sredstvo za
beqewe; 13. Ruski kompozitor Qadov; 17. Avenija (skr.); 18. Ubog,
siroma{an ~ovjek; 21. Mali ~ovek, patuqak (mn.); 25. Ovde; 27. Fran-
cuski komi~ar, @ak; 30. Engleski {ahovski velemajstor, Xonatan;
35. Spev; 39. Deseto slovo azbuke.
Re{ewe prethodne ukr{tenice:
Pavlovi}, ~ika, retur, elija, lira, {arati, mks, a, otelo, at, go,
inaki, a, ime, ataman, jara, atala, amika, atak, antracit.
("Skordisk#)
UKR[TENE RIJE^I 2
Vodoravno:
1. Vrsta zemqe; 6. Skra}enica za ko{arka{ki klub; 8. Dugore-
pi papagaji; 9. Pramera, osnovna mera; 12. Emirat u Persijskom za-
livu; 14. Jedna vrsta automobilskih trka; 15. Pamet; 16. Posude za
cve}e; 18. Hemijski znak za itrijum; 19. Hladno godi{we doba; 21.
Savezna dr`ava u Indiji; 23. Me|unarodna oznaka za Austriju; 24.
Okida~ na pu{ci; 26. Pustiwa u Indiji; 28. U to vreme; 30. Dizni-
jeva junakiwa; 32. Dvadeset ~etvrto slovo azbuke; 33. Ime kwi`ev-
nice Brli}-Ma`urani}; 35. Prastanovnik Mesopotamije; 37. Li~-
na zamenica; 38. Najsitniji deo materije; 40. Muzi~ka nota; 41. Mle~-
ni proizvod; 43. Reka i planina u SCG.
Uspravno:
1. Mawa mera za te`inu (mn.); 2. Kretawe kroz vazduh; 3. Istok
(skr.); 4. Reka u Banatu; 5. Kow; 6. [vajcarski slikar i grafi~ar
Paul; 7. Reka u Sibiru; 8. ^etvrti pade` (lat.); 10. Starogr~ki bog
rata; 11. Kon~ast izra{taj; 13. Pripadnik mongolskog plemena; 17.
Ma|arska glumica Gabor; 20. Na~in odevawa koji je u skladu sa vre-
menom; 22. Napad, juri{; 25. Stare{ina mu{kog samostana; 27. Mi-
neralna masa u utrobi Zemqe; 29. Ptica (lat.); 31. Pomr~ina, mrak;
34. Ju`no vo}e, mograw; 36. A`daja; 39. Oliver Tvist; 42. Italija;
44. Dvadeseto slovo azbuke.
Rje{ewe prethodne ukr{tenice:
Navoditi, ka, olupina, ama, igo, il, niniva, oci, orala, oriz, ni-
la, staja, avi, emisar, da, ate, iti, atamani, on, imitator.
UKR[TENE RIJE^I 1
utorak, 11. januar 2005.KOLA@
Jednom za vrijeme hladnog rata pro-
na{li Ma|ari na arheolo{kom isko-
pavawu kostur Atile "Bi~a Bo`jeg#.
Ali po{to su svaku stvar u to vrije-
me morali potvrditi Rusi, {aqu oni
kostur u Moskvu. Kroz tri dana im Ru-
si vrate kostur sa polomqenim kosti-
ma i porukom:
-Jeste, Atilin je. Sam je priznao.
STIV Karpenter je svoj no-
vootvoreni restoran "[ek# u
gradi}u Snohomi{u u dr`avi Va-
{ington htio ukrasiti zidnom
slikarijom na kojoj pet sviwa
mami na probawe ukusnog ro{ti-
qa unutra, ali je doti~ni mural
vrijedan 3.500 dolara zavr{io
pod bijelom ceradom zbog nared-
be gradskog vije}a koja ga je pro-
glasila - opscenim.
-Rekao sam: "Vi to ka`ete da su
moje sviwe gole? [ta ho}ete, da
im navu~em pantalone?!# - ka`e
Karpenter, kojeg je zajedno s wego-
vom suprugom Xanel (~ija je to ide-
ja i bila) cijela stvar {okirala.
Gradski oci }ute o cijeloj
stvari jer je bra~ni par Karpen-
ter ulo`io `albu na wihovu od-
luku te ne smiju davati nikakve
slu`bene izjave.
Neslu`beno su rekli da je re-
storan u staroj gradskoj istorij-
skoj jezgri te da treba posebnu
dozvolu za bilo kakvo slikawe
po zidu, ali neslu`beno je pro-
curila antologijska glupost ko-
ju je odvalio jedan ~lan gradske
uprave - onaj koji je mural progla-
sio opscenim:
-Ko slika gole sviwe, taj }e
po~eti slikati i gole qude, a to
ne smijemo dopustiti. ¥
"NEMORAL" JEDNE RO[TIQNICE
KUDA IDU GOLE SVIWE22
Ro{tiqnici u ameri~koj saveznojdr`avi Va{ington zabranili suzidnu reklamu sa sviwama - jer sudoti~ne naslikane gole!
OSMOSMJERKA
@ARDIWERA
ASTAL
DU[EK
FEN
FLA[A
FRUTIJERA
GREJALICA
HVATAQKA
ITISON
KA[IKA
KORPA
KREDENAC
KRPARA
KUTLA^A
MAKAZE
OKLAGIJA
PEPEQARA
POLICA
POSUDA
SLANIK
SLIKA
STOLWAK
SVE]WAK
TELEFON
USISIVA^
VAGA
VARWA^A
VAZA
ZAMRZIVA^
ZAVESA
[OQA
[TIPAQKE
^A[A
^EP
^INIJA
^IVILUK
Strpqivost olak{ava ono {to ̀ a-
lost ne mo`e da izlije~i.
HORACIJE
. . . Dare`qivost nije u tome da mi
daje{ ono {to mi treba vi{e nego te-
bi, ve} u tome da mi daje{ ono {to
treba{ vi{e nego ja.
K. XIBRAN
. . . Najboqi dio `ivota dobrog ~o-
vjeka su ona bezimena, nezapam}ena
djela dobrote i qubavi.
V. VORDSVORT
RIZNICA MUDROSTI
Dolazi Ciganka Mara kod psi-
hijatra i `ali se da joj je mu` umi-
slio da je koko{ka. Pita doktor:
-Od kada to kod wega traje?
-Ve} tri godine!
-Pa {to niste ranije do{li?
-Pa do sada je nosio odli~na ja-
ja!
Prodajem poluautomatsku mo-
tiku. Ti ga digne{, ona sama pad-
ne.
[ifra: Crnogorac.
SUSJEDI
Poku}stvo
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "SRPSKE [UME#
[UMSKO GAZDINSTVO "BOTIN# NEVESIWE
Broj: 03-1/05.
Dana, 10.1.2005.
na osnovu Odluke Upravnog odbora JP[ "SRPSKE [UME# RS broj: 98/04, od 24.12.2004.
godine, [umsko gazdinstvo "BOTIN# Nevesiwe objavquje:
OGLAS
za prodaju drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije)
1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA
Predmet javnog nadmetawa su drvni sortimenti - trupci, po vrsti kvalitetnoj struk-
turi, koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti u mjestu prodaje, kako
slijedi:
Tro{kovi utovara, prevoza, sortirawa i meglawa (radili{te Crna Gora - asfaltni
put Nevesiwe 10,00 KM/m¿.
2. PRAVO NA NADMETAWE
Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i
fizi~ka lica, koja ispuwavaju sqede}e uslove:
a) Da su registrovana za obavqawe djelatnosti prerade i prometa drveta, kod nadle`nog
organa (ovjerena fotokopija rje{ewa nadle`nog organa i JIB za teku}u godinu).
b) Da se ne nalaze na "Crnoj listi# JP[ "Srpske {ume# RS ,
v) da su uplatila jemstvo (kauciju), u iznosu 10% od licitirane vrijednosti.
3. SADR@AJ PONUDE
Ponuda mora da sadr`i:
a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji.
b) Ponu|enu cijenu.
v) Uslove i na~in pla}awa.
g) Dokaz o ispuwavawu uslova iz ta~ke 2 (a, b, v).
4. DOSTAVA PONUDE
Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju#, tre-
ba da dostave JP[ "Srpske {ume# RS, [G "BOTIN# NEVESIWE, Boji{ta bb.
Rok za dostavqawe ponuda je 7 (sedam) dana od dana objavqivawa tendera tj. 20.1.2005.
godine. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.
5. OTVARAWE PONUDA
Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz prisustvo u~esnika na licitaciji, dana 20.1.2005.
godine u 12 ~asova u prostorijama [umskog gazdinstva "BOTIN# Nevesiwe.
Na zahtjev u~esnika na licitaciji, nakon otvarawa i evidentirawa ponuda dozvoli}e
se i usmeno nadmetawe.
6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG
PONU\A^A
a) Najve}a ponu|ena cijena
b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.
7. OSTALE ODREDBE
Ponu|eni drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 14 ~asova na pomenutom mjestu
prodaje.
Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od
7 do 14 ~asova, u [umskom gazdinstvu "BOTIN#, Nevesiwe putem telefona ili na
navedenoj adresi.
Na osnovu ~lana 413 Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS# - 24/98) i ~lana 24 Statuta
Upravni odbor osniva~a Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u za spoqnu i unutra{wu
trgovinu "Sintelon# Bawa Luka, na sjednici odr`anoj dana 10.1./05 g. donio je:
OBAVJE[TEWE
O POKRETAWU POSTUPKA PRIPAJAWA
Obavje{tavaju se povjerioci da je pokrenut postupak pripajawa - preuzimawem preduze}a,
i to tako {to se Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u za spoqnu i unutra{wu trgovinu
"Sintelon# Bawa Luka sa sjedi{tem u Bawoj Luci u ulici Dunavska broj 1 C, pripaja pre-
duze}u "Dekor# Dru{tvu sa ograni~enom odgovorno{}u za trgovinu na veliko i malo d.o.o.
Bawa Luka, sa sjedi{tem u Bawoj Luci u ulici Zore Kova~evi} broj 50.
Obavje{tavaju se povjerioci Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u za spoqnu i unutra{wu
trgovinu "Sintelon# Bawa Luka i povjerioci "Dekor# Dru{tva sa ograni~enom odgov-
orno{}u za trgovinu na veliko i malo d.o.o. Bawa Luka, da mogu zahtijevati obezbje|ewe
svojih potra`ivawa ili wihovu isplatu u roku od 30 dana po~ev od dana drugog objavqi-
vawa ovog obavje{tewa u dnevnom listu "Glas Srpske# Bawa Luka.
O izvr{ewu ove odluke stara}e se direktor.
Ba~ka Palanka: 10. 1./05 g. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA:
PAVI^I] NIKOLA
3104 BP
1. bukovi trupci F klasa 36,30 347,00 12.596,10 asf. put
2. bukovi trupci L klase 18,81 247,00 4.646,07 Lakat
3. bukovi trupci I klase 120,45 107,00 12.888,15#
4. bukovi trupci II klase 91,24 83,00 7.572,92#
5. bukovi trupci III klase 79,45 63,00 5.005,35#
Sveukupno: 346,25 42.708,59 KM#
Red.
br.
Vrsta sortimenta i
kvalitetna strukturaKoli~ina m¿
Mjesto
prodaje
Po~etna
Cijena (KM) Vrijednost (KM)
utorak, 11. januar 2005.26
Posqedwi pozdrav dragom
suprugu
VLADIMIRU
Supruga Gordana, sin Darko, k}er-
ka Dragana, unuka Andrea i zet
Novica
003055-A5
Posqedwi pozdrav dragom bratu,
{urjaku i ujaku
VLADIMIRU
od sestre Ka}e, zeta Miroquba i
sestri}a Vawe i Mirka, snahe
Marije i unuka Stefana.
003055-A5
Posqedwi pozdrav dragom bratu
ZORANU
[EOVI]U
@ivje}e{ vje~no voqen i neza-
boravqen u na{im srcima.
Od brata Du{ka, snahe Sawe i
sinovca Marka
003057-A3
Posqedwi pozdrav dragom
ZORANU
[EOVI]U
Kolektiv "E-sistem#
003057-A3
Dana 11.1.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage
RADOJKE
RO@I]
@ivje}e{ vje~no voqena i nezaboravqena u na{im srcima.
Tvoji najmiliji: suprug Nikola, sinovi Du{an, Milan, Mladen, Zdravko i Nenad, sestra Gojka,
snahe Radmila, Radenka, Zdravka i Sne`ana, unu~ad Du{ko, Marijana, Dejan, Robert, Nikola, Na-
ta{a, Anastasija i Tamara, te ostala rodbina i prijateqi
002977-B2
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 8.1.2005. go-
dine u 78. godini nakon te`e bolesti preminula na{a mila
VIDA
(Steve)
KESI]
Sahrana }e se obaviti dana 11.1.2005. godine u 15.30 ~asova na Gradskom
grobqu u Rijeci.
O`alo{}eni: k}erke Milena, zet \or|e, unuci Hrvoje i Marko, pra-
unuk Mihajlo, bra}a @ivko i Ratko, sestre Qeposava, Jovanka, Stana
i Zora, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi
003529 A-8 G
Dana 11. januara 2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti
na{e drage
BORE
(ro|. Vasi})
DUJAKOVI]
Stvarnost je surova, sje}awe je bolno, a qubav vje~na.
Dok `ivimo, `ivje}e{ i ti u na{im srcima.
Tvoji najmiliji: suprug Teodor, k}erke Katica i Danka, zetovi, unu-
~ad, praunuk i ostala rodbina
003528 A-8 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 10.1.2005.
godine, u 36. godini `ivota preminuo na{ dragi
ZORAN
(Vladimira)
[EOVI]
Sahrana }e se obaviti 13.1.2005. godine u 13 ~asova u Glini.
O`alo{}eni: otac Vladimir, majka Slavka, sestra Milana i brat
Du{ko sa porodicom
003057-A8
Tu`nim srcem javqamo da je poslije te{ke bolesti na{ dragi
suprug, otac i brat
VLADIMIR
(Fabijana)
GRUBI[I]
preminuo 10.1.2005. godine u 59. godini `ivota. Sahrana }e se obaviti
u srijedu 12.1.2005. godine u 14 ~asova na Novom grobqu u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: supruga Gordana, sin Darko, k}erka Dragana, sestra Ka-
}a, zetovi Miroqub i Novica, unuka Andrea, sestri}i Vawa i Mirko,
te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi.
003056-A8
utorak, 11. januar 2005.
Dana 11.1.2005. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg voqenog
MILIVOJA
MI[E
BO@INOVSKOG
Dragi na{ Mi{o, znaj da te u ti{ini vje~nog mira prati na{a beskrajna qubav, ponos i po{tovawe. Ovim putem
javno zahvaqujemo svima onima koji nam u najte`im trenucima priteko{e u pomo}, izjavi{e sau~e{}e i isprati-
{e na{eg voqenog Mi{u na vje~ni po~inak.
Zahvaqujemo ro|acima, prijateqima, kumovima i kom{ijama, te porodicama: Savov, Murov, Martinov, Jankov, Ja-
kovqevi}, Kostov, Gaji}, Vukmanovi} i Popovi}. Posebno zahvaqujemo porodicama Vukovi} i Gligi}
Vje~no o`alo{}eni: otac Boris, majka Jela, supruga Lucija i k}erka Elena
003527 B-2 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 9.1.2005. godine,
nakon kra}e bolesti, u 77. godini `ivota preminuo na{ dragi
MILOVAN
MILE
(Tome)
BJELO[EVI]Sahrana }e se obaviti u utorak 11.1.2005. godine u 14 ~asova na Perduvo-
vom grobqu.
O`alo{}eni: supruga Marija, sin Tomislav, bra}a Radovan i Milo{, sna-
he Bo`ana i Nada, sinovke Radana i Swe`ana, te ostala mnogobrojna rod-
bina, kom{ije i prijateqi 003516 A-8 G
Tu`no sje}awe na drage roditeqe
TERZI]
Sin Goran sa porodicom 003515 A-7 G
ENVER
1993-2005.
DEVLETA
2003-2005.
Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini i prijateqima da je dana 10.1.2005. go-
dine u 76. godini `ivota preminuo na{ dragi
VID
KNE@EVI]
Sahrana }e se obaviti 11.1.2005. godine u 15 ~asova na Perduvovom grobqu.
O`alo{}eni: supruga Mileva, k}erka Dijana, sin Darko, zet Darko, sna-
ha Jelena, unuke Sowa i Tina, te ostala tuguju}a rodbina
003531 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom
suprugu
VIDU
KNE@EVI]U
Supruga Mileva
003531 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom ocu
VIDU
KNE@EVI]U
K}erka Dijana i zet Darko
003531 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom ocu
VIDU
KNE@EVI]U
Sin Darko, snaha Jelena, i unuke So-
wa i Tina
003531 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom kumu
MILI
BJELO[EVI]U
od porodice Banovi}.
003516 A-1 G
JELA
STAJI]
1913-1984.
VLADO
STAJI]
1912-1993.
MILENA
STAJI]
1956-2002.
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
sina
DU[KA
GRAHOVCA
11.1.1993-11.1.2005.
Dragi sine, tvoj plemeniti lik
vje~no }e `ivjeti, vrijeme prola-
zi, a tuga je sve ve}a, a ti `ivi{ vo-
qen i nezaboravqen u na{im srci-
ma.
Tvoji mama Borka i tata \or|e
003524 A-3 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
brata
DU[KA
GRAHOVCA
11.1.1993-11.1.2005.
Vrijeme prolazi, a tuga i bol u na-
{im srcima ostaju. Osta}e{ vje~-
no u na{im srcima. Osta}e{ vje~-
no u na{em sje}awu.
Tvoj brat @eqko, snaha Tatjana,
Aleksandra i Du{ka
003524 A-3 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
brata
DU[KA
GRAHOVCA
11.1.1993-11.1.2005.
Pro{lo je tu`nih i te{kih 12 go-
dina bez tebe. Neka te an|eli ~u-
vaju, a dragi Bog da mir tvojoj du-
{i.
S qubavqu i po{tovawem
Tvoja sestra Marica, zet Veselko,
@eqko i @eqka 003524 A-3 G
@EQKO
(Milenka)
TOQ
11.1.1994-11.1.2005.
Dragi sine i brate, bio si na{ cvi-
jet pupoqak koji je prerano slo-
mqen.
Tvojim odlaskom u na{im srcima
ostala je tuga, bol i praznina koja
je svakim danom sve ve}a. Dokle god
na{a srca kucaju, kuca}e za tebe.
Volimo te, najdra`i.
Tvoja majka Sofija i sestra @eq-
ka A-4 IP
Posqedwi pozdrav dragom stricu
MILOVANU
BJELO[EVI]
Ranko, Sne`ana i Tamara
003526 A-1 G
Dragom bratu
BRANISLAVU
LU^I]U
Ako je smrt ja~a od `ivota, nije od
qubavi i bola koje nosimo za tobom.
Sestra Nada sa porodicom
A-3 IP
Vole ih
i po{tuju svi oni koji ih se sje}aju.
Porodica 003522 A-7 G
Dragom bratu
BRANISLAVU
LU^I]U
Vrijeme prolazi, ali tuga i bol u
srcima ostaje.
Sestra Milijana sa porodicom
A-3 IP
Dana 11.1.2005. godine navr{ava se
tu`na godina od smrti na{e drage i
plemenite majke
JELENE (Geza)
MANDI]
Draga mama, pro{la je tu`na godi-
na od kada nisi sa nama. Tvoj pogled
i osmijeh su se ugasili, ali tvoj lik
jo{ }e `ivjeti u nama. Neka ti je la-
ka zemqa.
Tvoja k}erka Gordana i zet Safet
002972-A3
Tu`no sje}awe na dragu i voqenu majku
JELENU OPOLCER
MANDI]
Draga mama, pro{la je tu`na godi-
na dana od kada nisi sa nama, ali }e{
vje~no `ivjeti u na{im srcima.
Tvoj pogled i osmijeh su se ugasili,
ali tvoj lik jo{ nije.
Neka ti je laka zemqa.
Tvoj sin Milan, snaha Nevenka, unu-
~ad Danijel i Denis i prijateqi Pe-
trovi}i
002972-A3
Dana 11.1.2005. godine navr{ava se
godina dana od smrti na{eg dragog su-
pruga, oca i dida
KERIMA
KRUPI]A
Toga dana posjeti}emo wegov mezar.
O`alo{}eni: supruga Fatima, sin
Jasmin, k}erke Jasminka i Indira
sa porodicama
003513 A-3 G
Posqedwi pozdrav dragom ~ika
VIDU
KNE@EVI]U
od porodica Tati} i Savi~i}.
003531 A-1 G
Dana 11.1.2005. godine navr{ava se {est mjeseci punih bola i tuge za na{im
tragi~no nastradalim i nikad nepre`aqenim
BRANISLAVOM
LU^I]EM1962-2004.
Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u Ulogu, zapaliti svije}e i polo-
`iti cvije}e.
Vje~no o`alo{}eni otac, majka, supruga i sin
A-8 IP
U srijedu, 12. januara 2005. navr{ava se 40 dana tuge i bola, bez na{e drage
i plemenite
JADRANKE
(ro|. Kecman)
BALI]
Toga dana, u 15 ~asova, posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti Pan-
telija# i polo`iti cvije}e.
S qubavqu i tugom.
Porodica 003525 A-8 G
Dana 11.1.2005. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci otkako nije sa nama
na{a najdra`a
JOVANA
STOJKOVI]
Drago na{e Lane, za ovih {est mjeseci nismo uspjeli na}i na~in kako da no-
simo ovaj bol. Najlak{e je kada sve prenesemo u jedan ru`an san, ali onda
do|e java i sve se vrati na po~etak.
Tvoji najmiliji
A-8 E
SEIDA (Coco) UNKI]
22.2.1926-11.1.1992.
ADEM UNKI]
10.10.1920-23.6.2002.
27
i
Kada ~ovjek izgubi onog koga je volio, `ivi da bi se zauvijek sje}ao onog koga je izgubio, jer voqeni ne umiru ni-
kada.
Va{i najmiliji A-7 + A-1 IP
i
Prvog Kraji{kog korpusa 2c,
Tel. 814-949
e-mmail: [email protected].
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
i ~ituqe u Gradi{ci
mo`ete predati
dopisni{tvu #
Glasa Srpske#.
UU GGRRAADDII[[CCII
8.02 Horoskop
8.07 Divqa ma~ka, serija
9.00 Pse}i grad, crtani
film
9.35 Gastronomski dnevnik
9.55 Vijesti
10.00 Korak naprijed, serija
11.00 Vje~na qubav, serija
11.55 Vijesti
12.00 Dosije
12.30 Borbene ma{ine
13.00 Alijas, serija
13.55 Vijesti
14.00 Pse}i grad, crtani
film
14.55 Mjesto zlo~ina, serija
15.45 Vijesti
16.00 Radni dan
16.55 Horoskop
17.00 Divqa ma~ka, serija
18.00 Sport centar
18.05 Korak naprijed, serija
19.00 Vijesti
20.00 Opet iznova, serija
20.55 Sport centar
21.00 Ne-{ou
21.30 Arlis, serija
22.00 Vje~na qubav, serija
23.00 Vijesti
23.07 Sport centar
23.15 Pariz - Dakar,
sportski program
23.45 Mjesto zlo~ina, serija
00.40 Horoskop
6.30 Jutarwi program
8.30 Film
10.00 Novosti
10.05 Divqa Amerika
10.35 Svijet na dlanu
11.05 Zapisi iz Australije
12.00 Film
14.00 Novosti
14.05 Razgoli}eni, serija
14.30 Putopisi
14.50 Horoskop
15.00 Novosti
15.05 BN sport
15.55 Telefakt
16.20 Film
18.00 Novosti
18.15 Svijet danas
18.45 Alternativa medika
19.05 Gra|ani govore
19.10 Sport fle{
19.30 BN monitor
20.00 Sport fle{
20.15 Stav i kontrastav
22.00 Pregled dana
22.30 Razgoli}eni, serija
22.50 Horoskop
23.00 Glas Amerike
23.30 Film
1.10 Satelitski program
6.15 Siti
6.25 Sarajevo na liniji
6.35 Mejd in Bawa Luka
6.45 Sportisimo
6.50 Vrijeme
7.00 Sofija, serija
8.00 Vila Marija, serija
9.00 Balkan net
10.00 Alo, alo, serija
11.00 Marijana, serija
11.40 A sada Zijah
11.45 Siti kids
11.50 Vrijeme
12.10 Mu}ke, serija
13.00 Instruktor, serija
13.45 Vrijeme
14.10 Sarajevo na liniji
14.20 Ukratko s. s.
14.25 Mejd in Bawa Luka
14.35 A sada Zijah
14.40 Sportisimo
14.45 Skrivena kamera
15.00 Siti kids
15.10 Izi
15.40 Vrijeme
15.45 Skrivena kamera
16.10 Sofija, serija
17.00 Mu}ke, serija
18.15 Mejd in Bawa Luka
18.25 Sarajevo na liniji
18.30 Vrijeme
18.35 Vila Marija, serija
19.25 Instruktor, serija
20.10 A sada Zijah
20.15 Skrivena kamera
20.30 Marijana, serija
21.20 Fejs of
22.00 Mje{oviti brak, serija
23.00 Alo, alo, serija
23.30 ^uvari pla`e, serija
00.20 Ukratko s. s.
00.25 A sada Zijah
00.35 Siti
00.45 Sarajevo na liniji
00.55 Mejd in Bawa Luka
1.05 Sportisimo
1.10 Vrijeme
1.15 Zvjezdane staze 4, film
3.00 Instruktor, serija
4.00 Fejs of
5.00 Mje{oviti brak,
serija
6.00 Jutarwi program RTS
9.15 Ko se igra taj se voli
10.00 Vukov video bukvar
10.45 BK izbor
11.55 Telefakt
12.25 Muzi~ki intermeco
13.15 Muzi~ki program
15.00 U gostima kod
15.55 Telefakt
16.35 Zvijezde melosa
17.30 U trendu
18.00 Serija
18.55 Telefakt
19.30 Dnevnik RTS
20.15 Muzi~ki intermeco
20.30 Sport ponedjeqkom
21.30 Biseri
22.10 Serija
23.00 Arsenal
23.55 Telefakt
9.05 Klinika Sveti Viktor,
serija
10.05 22 ~asa
10.45 Sva{tara, kviz
11.00 Serija
12.00 Film
14.00 Iz `ivota pravoslavne
crkve
14.35 Evropske aktuelnosti
15.05 Ameri~ka divqina
15.55 Telefakt
16.30 Serija
17.15 Svijet ribolova, dok.
program
17.45 Vrijeme
18.00 BEL dan,
informativna emisija
18.15 Vrijeme
18.25 Utorkom na "Tr`nici#
18.35 Mobile
18.55 Telefakt
19.35 Mali ku}ni ogledi
20.05 Klinika Sveti Viktor,
serija
21.00 Bel gost
22.00 22 ~asa, informativna
emisija
22.30 Krug, sportski pregled
22.40 Sportska galaksija
23.55 Telefakt
00.30 Glas Amerike
9.35 Kraq sto~ara, serija
10.25 Horoskop
10.30 Me|unarodni pres-
centar
11.00 Lavxoj, serija
12.00 Film
14.00 Nova zemqa, serija
15.00 Opstanak, dok. program
16.00 Lavxoj, serija
16.50 Horoskop
17.00 Doboj danas, hronika
17.50 Kraq sto~ara, serija
18.50 Vremenko
19.00 Novosti
19.30 Dnevnik RTS
20.00 Sport kafe, sportski
pregled
20.10 Nova zemqa, serija
21.00 Zam, muzi~ka emisija
22.00 Novosti K3
22.20 Sport kafe
22.30 Horoskop
22.40 Film
--- Program RTS
8.00 Zabavno-muzi~ki
program
9.00 Jutarwi program
10.00 Svijet
10.15 Luka ~uda, serija
11.15 Vi i sport
12.00 Svijet
--- Na dana{wi dan
--- Horoskop
12.15 Planeta u objektivu
13.15 Zvijezde melosa
14.15 Zabavno-muzi~ki
program
16.00 @eqoteka
17.30 Luka ~uda, serija
18.30 Bioskop
19.15 Folk 10
20.10 Svijet
20.30 Hronika
21.30 Va{a `eqa na{a
pjesma
23.00 Glas Amerike
00.00 No}ni marketing
9.30 TV berza
14.00 Najava programa
14.02 Hit dana
14.05 Glas Amerike
14.35 Gejm zoun
14.50 Horoskop
15.00 Serija
15.50 Portal
16.00 Auto {op magazin,
reporta`a
16.30 DW tajm
17.15 Pozitiv
19.00 ATV vijesti
19.35 DW tajm
20.10 Lavirint
21.45 Serija
23.00 Kowi ponovo jure,
reporta`a
23.30 Glas Amerike
23.58 Horoskop za naredni
dan
00.00 Najava programa za
sutra
00.05 Reprizni program
OSM TV
11.55 Bio jednom jedan
Dnevnik
12.10 Neuhvatqivi, serija
13.00 BHT vijesti
13.15 Top gol
14.15 Vatrogasac, drama
15.15 Obrazovni program
15.30 BHT SAT program
17.55 BeHaTeBe, program za
djecu
18.00 Neuhvatqivi, serija
19.00 BHT vijesti
19.30 Tim snova, serija
20.00 Fakta, {ou
21.00 Krim policija, serija
22.00 BHT vijesti
22.30 Koncert Jovana
Kolunxije
23.40 Bio jednom jedan
Dnevnik
23.55 BHT vijesti
6.45 Osveta qubavi, serija
7.30 Anastazija, serija
8.10 Pozdrav iz
Vonderfolsa, serija
9.00 Simpsonovi, crtani
film
9.25 Sabrina, mala
vje{tica, serija
9.50 Bra~ne vode, serija
10.15 Rozan, serija
10.40 Dadiqa, serija
11.05 Sawa, {ou
12.05 Zabrawena qubav,
serija
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
6.00 TV slagalica
7.00 Jutarwi program
9.30 Hag - su|ewe
Slobodanu
Milo{evi}u,
prenos
14.00 Vijesti
14.20 Pe~at
15.10 Svijet izbliza
15.35 Emisija za
penzionere
16.00 Simoni i Baldini,
serija
16.30 Srpska danas
17.05 Hrabri otac Huan,
serija
17.55 Sarajevska
panorama
18.15 Bawalu~ka
panorama
18.45 Pitajte, tra`imo
odgovor
19.00 Kenguri
ko{arka{i, crtani
film
19.30 Dnevnik
20.05 U potrazi
20.25 Ponovo zaqubqeni,
film
22.00 Mikser
22.35 Info profil
23.00 Posqedwi ratnik,
film
00.35 Vijesti
Posqedwi ratnik23.00RT RS
Uloge: Geri Grejem, Marija Holvo
U proqe}e 1945. rat treba da se zavr{i
nuklearnom eksplozijom. Ali na jednom os-
trvu samo dva ~ovjeka vode rat. Jedan se bori
za ~ast, a drugi da bi pre`ivio. "Posqedwi
ratnik# je napeta pri~a o ~ovjeku u ratu bez
ma{ina, bez komandanata, u ratu u wegovom
iskonskom obliku. ¥
Uloge: Vilijam [atner,
Leonard Nimoj
Da bi spasili Zemqu od destruktivnih sila,
Kirk i wegova posada vra}aju se na Zemqu u 20. vi-
jeku da bi spasili grbave kitove od izumirawa, jer
su oni jedina vrsta koja mo`e da se suprotstavi i
odgovori na napad. ¥
Uloge: Lorens Fi{burn, Sem Nil
Godine 2047, grupa astronauta poslana je da is-
tra`i putovawe davno nestalog svemirskog broda
"kona~ni horizont#. Brod je misteriozno nestao
sedam godina ranije i sa wegovim povratkom nas-
taju jo{ ve}e misterije. Posada broda "Luis i
Klark# otkriva pravu istinu iza koje se krije
ne{to veoma zastra{uju}e. ¥
Uloge: Bili Zejn,
Tori Kits
Bijela ratnica odabrala je Oza da sprije~i
Slejta i wegove crne an|ele da se domognu
Table sa zapisima, koji li~e na }irilicu. On
ima {est dana za spa{avawe planete, a glavno
oru`je mu je qubav. ¥
Uloge: Tom Kruz, Dastin Hofman
Otac ^arlija Bebita umire i ostavqa bo-
gatstvo, ali wegovom autisti~nom bratu, za ko-
jeg ̂ arli uop{te nije ni znao. Iako autisti~an,
sposoban je da rje{ava slo`ene matemati~ke
probleme velikom brzinom. ^arli kidnapuje
Rejmonda iz bolnice i wih dvojica po~iwu
duga~ki put koji vodi ka uzajamnom razumije-
vawu dvojice bra}e. ¥
Uloge: Robert De Niro, Xeri Luis
Rupert Papkin je opsjednut time da postane
zvijezda komedije. Me|utim, kad se sretne sa svo-
jim idolom, voditeqem tok-{oa Xerijem Leng-
fordom mole}i ga da nastupi u wegovoj emisiji,
dobiva neodre|en odgovor. On se ne predaje, ve}
ustraje progone}i Xerija sve dok ne postigne ono
{to `eli. ¥
Uloge: Sela Vord, Bili Kempbel
Xesi je u veoma lo{em psihi~kom stawu. We-
na anksioznost i osje}aj krivice zbog sporog opo-
ravka wene majke izaziva napetost izme|u we i
svakog ~lana porodice, posebno izme|u we i Lili.
Eli ne `eli priznati sebi da je stawe u kojem se
wegova majka nalazi veoma ozbiqno. ¥
Uloge: Beatriz Luengo, Monika Kruz
Studenti se `ele prijaviti na jedan
konkurs i po~iwu s pripremama za to. Loli
proba ne ide ba{ najboqe, a Jero je na-
jo{triji prema woj. Zbog toga i dolazi do
sva|e izme|u wih dvoje. Jero ne gubi vri-
jeme i odmah tra`i utjehu u Eriki. Erikin
nastup je jo{ gori i oni se odlu~uju za ple-
jbek, ali ne smiju dozvoliti da Lola saz-
na za to. [kola je odabrala Horacija za profesora koji }e dobiti
stipendiju. Novi profesor }e u Pariz putovati u dru{tvu Alicije
Hauregui. Kristobal se buni jer on ve} godinama ~eka na tu {ansu.
Osim toga, {ef studija je svjestan veze koja postoji izme|u Alici-
je i Horacija i ubije|en je da je to umnogome uticalo na odluku o
tome ko }e dobiti stipendiju. ¥
Uloge: Marlen Favela, Mario Simaro
Himena je presre}na jer je Ivan svima rekao
da su vjereni. Rosaura zahtijeva od Ivana da joj
obe}a da vi{e ne}e piti. Luis Mario dolazi
kod Ivana, ali ga Marija Hulija izbacuje iz
ku}e. Eva govori Luis Mariju da je Rosaura bo-
ravila u zatvoru jer je ukrala novac i nakit od
Eduarde. Griselda saznaje da je Rosaura nasqed-
nica bogatstva gospo|e Kruz. ¥
Uloge: Sandrina Holt, Ivan Sergej
Japanski policajac Mekkoj, koji je jed-
nom uhapsio Meka i Li En, udru`uje se sa
Agencijom kako bi zaustavio teroristi~ki
kult, predvo|en jednim performans-umjet-
nikom. Nakon hvatawa kurira kulta koji je
nosio plasti~ni eksploziv, Li En se ubacu-
je u wihove redove. Dodjequju joj zadatak da
digne u vazduh hemijski institut. Ona os-
tavqa tragove za Meka, Vika i Mekkoja, ali
je on nespretan i dovodi wihove ̀ ivote u opasnost. Po{to joj je mas-
ka pala, Li En poku{ava da locira i onesposobi tempiranu bombu.
Mek je uporno tra`i, dok se Vik suprotstavqa Mekkoju koji poku{ava
da ubije vo|u. ¥
Kona~ni horizont00.15TV PINK
Zvjezdane staze 41.15PINK - BH
Nepobjedivi00.15RTS 1
Ki{ni ~ovjek21.00BK
Korak naprijed18.05ATV
Opet ponovo20.00ATV
Divqa ma~ka17.00ATV
Neuhvatqivi18.00BHT 1
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
utorak, 11. januar 2005.PROGRAM30
S E R I J S K I P R O G R A M
Kraq komedije20.30OBN
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
12.30 Anastazija, serija
13.20 Osveta qubavi, serija
14.10 Pozdrav iz
Vonderfolsa, serija
15.00 Ekskluziv
15.15 Simpsonovi, crtani
film
15.40 Sabrina, mala
vje{tica, serija
16.05 Bra~ne vode, serija
16.35 Rozan, serija
17.00 Dadiqa, serija
17.25 Sawa, {ou
18.30 Ekskluziv
18.45 Vijesti
19.10 Eksploziv
19.45 Zabrawena qubav,
serija
20.15 Mijewam `enu
21.10 Doma}i pomfrit, film
22.45 Kobra 11, serija
23.40 Vijesti
23.55 Srcolovka
00.50 Edel i Stark, serija
1.50 Opasne ~ini, film
3.40 Eksploziv
5.30 Vila Marija, serija
7.00 Svi gradona~elnikovi
qudi, serija
7.30 Rubi, serija
8.30 Pokemoni, animirana
serija
9.00 Balkan net, jutarwi
program
10.00 Skrivene strasti,
serija
11.00 Zato~enica qubavi,
serija
12.05 Nikad izvini
12.10 Sportisimo
12.15 Qepota, zdravqe i jo{
pone{to
14.05 Nikad izvini
14.10 Sportisimo
14.25 Melrouz plejs, serija
15.30 Top {op
15.45 Hit dana
16.05 Nikad izvini
16.10 Sportisimo
16.15 Vila Marija, serija
17.05 Zato~enica qubavi,
serija
18.00 Skrivene strasti,
serija
19.00 Sportisimo
19.20 Pokemoni, animirana
serija
20.00 Rubi, serija
20.50 Skrivena kamera
21.05 Mje{oviti brak, serija
22.10 Smoking, film
00.15 Kona~ni horizont, film
6.10 Jutarwi program
9.05 U zdravom tijelu
9.20 Kuvati srcem
9.35 Slagalica, kviz
10.05 Sida: Odgovori i
prodori, obrazovna
serija
11.05 Advokat za{titnik,
serija
12.00 Dnevnik 1
12.30 Zaqubqene `ene,
serija
13.30 Kqu~, tok {ou
15.10 Crna hronika, serija
16.05 Jedna pjesma jedna `eqa
17.00 Dnevnik 2
17.35 [arene la`e Milana
Gutovi}a
17.45 Okno, informativni
magazin
18.00 Porodi~no blago,
serija
19.00 Slagalica, kviz
19.30 Dnevnik 3
20.05 Crna hronika, serija
20.45 "48 sati - svadba#, {ou
program
21.50 Upitnik, info program
23.05 Mjesto zlo~ina, serija
00.00 Dnevnik 4
00.15 Nepobjedivi, film
2.10 Repriza dnevnog
programa
5.35 Datum
5.40 U zdravom tijelu
6.00 Koncert za dobro jutro
8.00 Bejblejd, animirana
serija
9.00 Ja~a od sudbine, serija
10.00 [kolski program
12.00 Muzi~ki program
12.30 Trag, reporta`a
13.00 Svjetski izazov
13.45 Kuvati srcem
14.00 Znak ~etvorice, film
15.30 Program za djecu
16.00 Ovo je Srbija
17.00 Muzi~ki program
17.30 Bunga banga re, serija
za djecu
18.00 Beogradska hronika
19.00 Bejblejd, animirana
serija
19.30 Dnevnik
20.00 [ta }e biti sa nama,
info tribina
21.30 TV mre`a
22.15 Ad libitum
22.45 Kulturni magazin
23.15 Emisija iz kulture
00.00 Milenijum, serija
1.00 Repriza dnevnog
program
6.00 Zabrawena qubav,
serija
7.00 Budilnik
10.00 Crtani film
11.00 Jelena, serija
12.05 Lopta
12.45 Biseri
14.00 Desant na Drvar, film
15.55 Telefakt
16.15 Kviz
17.10 Crtani film
18.00 Jelena, serija
18.55 Telefakt
19.50 Lopta
20.00 Kviz
21.00 Ki{ni ~ovjek, film
23.00 Mo`e biti samo jedan
23.55 Telefakt
00.15 Lopta
00.20 Japi
00.30 Glas Amerike
1.00 Zabrawena qubav,
serija
2.00 Diskaveri
3.00 Ipak se okre}e
3.30 Mo`e biti samo jedan
4.30 U trendu
7.00 Nova kids
--- Djeca iz u~ionice 402
--- Diabolik
--- Skubi Du
--- Harvi Tuns
--- Djeca iz u~ionice 402
--- Diabolik
--- Skubi Du
9.55 Uqez, serija
10.40 Izlog strasti, serija
11.10 Qubav bez grijeha,
serija
12.10 Skijawe
12.55 Skijawe
14.00 Kraq Kvinsa, serija
14.25 Darma i Greg, serija
14.50 Djevojke s Beverli
Hilsa, serija
15.35 Hrvoje Po{tewak
15.45 Zato~enica, serija
16.35 Qubav bez grijeha,
serija
17.35 Vijesti
17.40 Izlog strasti, serija
18.10 Uqez, serija
19.00 24 sata
19.45 Hrvoje Po{tewak
20.00 Na{a mala klinika,
serija
21.00 Zabavna emisija
21.30 Svi vole Rejmonda,
serija
22.00 Serija
23.00 Kockari, film
6.30 Dobro jutro, Hrvatska
9.15 Lugarnica, serija
10.00 Vijesti
10.10 Dokumentarni program
11.05 Opra {ou
12.00 Dnevnik
12.30 Iznova voqeti, serija
13.20 Maja, {ou
14.00 Vijesti
14.10 Serija
15.05 Kris Kolorado, serija
15.30 Nora fora
16.00 Hrvatska danas
16.20 @ivot u`ivo
17.00 Vijesti
17.10 @ivot u`ivo
17.55 Najslabija karika
18.40 Vila Marija, serija
19.30 Dnevnik
20.10 Globalno sijelo
20.40 [kriwa
21.20 Zabavna emisija
22.15 Otvoreno
23.10 Dnevnik
23.25 Na rubu nauke
00.25 Film
2.05 Globalno sijelo
2.35 Zabavna emisija
3.25 Karte na sto
4.10 Opra {ou
4.55 Maja, {ou
5.30 Iznova voqeti, serija
8.00 Program za djecu
10.25 Papreni detektivi,
serija
10.50 Emisija za djecu
11.25 Muzi~ka TV
12.00 Film
13.30 Dokumentarni program
14.00 Obrazovni program
15.00 Lugarnica, serija
15.50 Vijesti za gluve
16.00 Dobro jutro, Majami,
serija
16.25 Zvjezdane staze, serija
17.15 Briqantin
18.20 @upanijska panorama
18.45 Karte na sto
19.30 Muzi~ka TV
20.05 8 jednostavnih pravila,
serija
20.30 Oteti, serija
22.05 Vijesti
22.20 Sa{ina ekipa, serija
23.15 Goli ru~ak, film
1.10 Serija
2.05 8 jednostavnih pravila,
serija
2.25 Dobro jutro, Majami,
serija
9.00 Dje~iji kviz
10.00 To sam ja, {ou
12.10 Izlog strasti, serija
12.40 Sumwa, serija
13.55 To sam ja, {ou
14.10 Jelena, serija
15.00 Neki novi klinci,
serija
16.00 Lude sedamdesete,
serija
17.00 To sam ja, {ou
17.30 Izlog strasti, serija
18.00 Sumwa, serija
19.00 To sam ja, {ou
19.15 Muzi~ki program
20.00 TV Info
20.30 Kraq komedije, film
22.10 Jelena, serija
23.10 To sam ja, {ou
00.10 Vil i Grejs, serija
00.40 Kraq komedije, film
8.30 Reli (Pariz - Dakar), 9.15 Ekstremni sportovi, 9.45 Sportske zan-
imqivosti, 10.00 Alpsko skijawe, 11.00 Bijatlon (m), 11.30 Sportske zan-
imqivosti, 12.00 Reli (Pariz - Dakar), 13.00 Alpsko skijawe, 16.00 Bijatlon,
17.15 Reli (Pariz - Dakar), 17.30 Fudbal - Efes Pilsen kup, 21.00 Boks,
22.30 Reli (Pariz - Dakar), 23.15 Sportske vijesti, 23.30 Sportske zan-
imqivosti, 00.00 Fudbal "Gooooal# magazin, 00.30 Tenis, 00.45 Reli (Pariz
- Dakar).
6.00 Pikado SP, 8.30 Drvosje~e, 9.00 Sportski kviz, 13.30 Motobajk, 14.00
Laola, 15.00 Sportski kviz, 17.00 Stoke, 17.30 Inside NBA, 18.30 Bundesli-
ga Klasik, 20.25 Fudbal: Bajer (L) - Sparta (P), 22.30 Reporta`a, 23.00
Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi.
9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Tricikl, 10.00 Veliki prekookeanski brodovi,
11.00 Morski vuk, 12.00 Misteriozni Stounhenx, 13.00 Pri~e o pokojniku:
Edgar Alan Po, 14.00 najluksuzniji hotel na svijetu, 15.00 Xon Pol 2, 16.00
Bojno poqe, 17.00 Avanture R. Hanta, 17.30 Ribolova~ki klub, 18.00 Strah
od letewa, 19.00 Evrotunel, 20.00 Mi smo izgradili ovaj grad: Pariz, 21.00
Obo`avaoci mitova, 22.00 Poplavqene kapije u Veneciji, 23.00 Tajna Der-
bi{ira, 00.00 Prvi svjetski rat, 1.00 Bojno poqe.
7.30 Barbara Tejlor Bredford, serija, 9.15 Pali an|eo, film, 11.00 Meklau-
dove k}eri, serija, 12.00 Zakora~i prema novom danu, film, 13.45 Barbara
Tejlor Bredford, serija, 15.30 Pali an|eo, film, 17.15 Dr Kvin, serija,
18.15 Meklaudove k}eri, serija, 19.15 Merlin, serija, 21.00 Kraj qeta,
film, 22.45 Hotel taoca, film, 00.30 Merlin, serija.
6.45 Jutarwi program, 11.35 Kulinarski recepti, 14.15 Komesar Reks, ser-
ija, 15.05 La Signora in gialloo, serija, 15.50 La vita in diretta, 18.40 "L'ered-ita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 21.00 I Raccomandati, varijete, 23.05 Porta aporta, magazin aktuelnosti, 2.05 Film.
6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 XoniBravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratorija,9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bra-vo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looneytoons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: KidsNext door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvi-jezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tomi Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.
5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dis-missed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fiz-zle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.
6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Planet VI-VA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Planet VI-VA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat., 17.30Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30 Spe-cial 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show,21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Exclusiv,18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 20.15Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania, 21.45 TrautesHeim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40Golden Girls (r).
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-don, Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flashback,14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 15.00Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer'sTalk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-jork, London, Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz,Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk,22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 23.00Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi,2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 3.00 Mod-el Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo,Wujork, London, Milano).
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Zajedni~ki talas
12.00 Podnevne vijesti
12.15 Poslije dvanaest
13.00 Vijesti
14.05 Svilen konac
16.00 Dnevnik
16.30 Sport
17.00 Tematikum
19.00 Ve~erwi dnevnik
19.30 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Studiorum
21.05 Najsvjetlije
stranice umjetni~ke
muzike
22.00 Hronika dana
22.15 Radio guka - zlatno
doba rokenrola
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Razgovornik
1.00 Muzi~ki program
2.00 Muzi~ki program
3.00 Najsvjetlije
stranice umjetni~ke
muzike (r)
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90.9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina -
89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-
biwe - 92,8; Han Pijesak -
90,3; Srbiwe - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
utorak, 11. januar 2005. PROGRAM 31
PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Ovan 21.3-20.4.
Dogovor sa jednom osobom vas oba-
vezuje na odre|ene uslove i strogu
poslovnu diskreciju. Me|utim, vi
imate druga~ije ideje i ne}ete do-
zvoliti da neko odlu~uje u va{e ime o poslov-
nim interesima. Pri`eqkujete vi{e nego
{to je mogu}e, partner djeluje mrzovoqno
dok slu{a va{e primedbe. Budite realni u
procjeni ne~ijih mogu}nosti. Izbjegavajte
stresne situacije, prija}e vam vi{e sati
zdravog sna.
Bik 21.4-20.5.
Budite dovoqno promi{qeni
pred osobom koja vas obavezuje na
odre|ene uslove u poslovno-fi-
nansijskoj saradwi. Va`no je da
sa~uvate svoje interese i dobar odnos sa
okolinom. Potrebna vam je ne~ija iskre-
na podr{ka i razumijevawe. Osje}aj emo-
tivne bliskosti u vama podsti~e pozitiv-
no raspolo`ewe i kreativnu energiju. Iz-
bjegavajte nezdravu ishranu i lo{e navi-
ke, opustite se.
Blizanci 21.5-20.6.
Uporno tra`ite izlaz iz kompli-
kovanih situacija, ali neko vas do-
datno optere}uje razli~itim za-
htjevima. Svaki problem ima do-
bro rje{ewe, pod uslovom da prihvatite
koristan savjet o promjeni svoje strategi-
je. Izbjegavajte rivalstvo ili qubomornu
scenu. Poka`ite voqenoj osobi da imate
sli~ne potrebe i upotrijebite zrno mudro-
sti, kada je neophodno. Prija}e vam kreati-
van odmor i psiho-fizi~ka relaksacija.
Rak 21.6-20.7.Djelujete mudro i promi{qeno u su-
sretu sa saradnicima. Nema razlo-
ga da se pona{ate nametqivo, ve}
prepustite drugima da govore o va-
{em uspjehu ili u va{u korist. Va`no je da
defini{ete svoje poslovne prioritete. Po-
ka`ite iskreno interesovawe za ideje koje
ima voqena osoba. Izbjegavajte emotivne
provokacije ili novu qubomornu scenu. Pri-
ja}e vam izlazak ili neka sportska aktiv-
nost.
Lav 21.7-21.8.
Donosite racionalne odluke,
ali ponekad treba postupiti po
instinktu. Pa`qivije posma-
trajte svoje saradnike i usmjera-
vajte pri~u u onom pravcu, koji vodi ka
zajedni~kom uspjehu. Nemojte potcjewi-
vati ne~ije sposobnosti. Sve je mogu}e,
ukoliko ste dovoqno inspirativni i
uporni u svojim namjerama pred voqenom
osobom. Va`no je da osje}ate pozitivnu
inspiraciju, nalazite se u dobroj for-
mi.
Djevica 22.8-22.9.
Nema razloga da odla`ete susret
sa saradnicima, trenutak je da
ubrzate svoje poslovne aktivno-
sti ili da prihvatite ne~iju po-
nudu. Postoji osoba za koju vas vezuju za-
jedni~ki poslovni interesi i pozitivno
iskustvo. Poka`ite iskrenu zahvalnost
pred bliskom osobom. Prepustite svom
partneru glavnu ulogu u zajedni~kim si-
tuacijama. Prija}e vam dijetalna i vita-
minska ishrana.
Ribe 19.2-20.3.
Nemojte dozvoliti da vas neko op-
tere}uje pogre{nim idejama ili da
vas iznenada uslovqava. Budite
promi{qeni. Na vama je da svojim
saradnicima predlo`ite korisno rje{ewe,
koje treba da zadovoqi razli~ite interese.
Neko vas iritira svojim pona{awem i ko-
mentarima, djelujete napeto. ^esto gubite
strpqewe pred jednom bliskom osobom. Pri-
ja}e vam psiho-fizi~ka relaksacija, opu-
stite se.
Vodolija 20.1-18.2.
Obe}awa koja dobijate ne predsta-
vqaju garanciju za poslovni dobi-
tak. Potrebno je da reagujete u od-
re|enom trenutku i kategori~no da
za{tite svoje interese. Ukoliko imate do-
bru ideju, nema razloga da sumwate u svoje spo-
sobnosti. Potrudite se da djelujete dovoq-
no zanosno i inspirativno pred voqenom
osobom, nemojte dozvoliti da se udaqavate.
Sa~uvajte samopouzdawe i dobru koncentra-
ciju, izbjegavajte stresne situacije.
Jarac 21.12-19.1.
Va`no je da ostavite ozbiqan uti-
sak, okolina ima dovoqno sluha ili
interesovawa da podr`i va{e ide-
je. Novi poslovni doga|aji mogu da
vas predstave u pozitivnom svjetlu. Poka-
`ite da imate razumijevawe za voqenu oso-
bu, sve {to ~inite treba da vas pribli`i
sli~nim ciqevima. Ma{ta je beskrajna in-
spiracija, ako se nalazite u pravom dru{tvu.
Prija}e vam neka dodatna aktivnost, kao teh-
nika psiholo{kog opu{tawa.
Strijelac 23.11-20.12.
Ukoliko previ{e kritikujete ne-
~ije pona{awe, onda morate pri-
hvatiti i negativne reakcije. Sta-
lo vam je da promijenite ne~ije po-
na{awe ili dodatne uslove koje vam name-
}u odre|eni saradnici. Izbjegavajte pro-
vokativne situacije ili osobu koja ne is-
puwava va{e emotivne kriterijume. Po-
trebna vam je iskrena pa`wa i razumijeva-
we. Primijenite neku od tehnika psiholo-
{kog opu{tawa.
[korpija 23.10-22.11.
Ula`ete veliki napor, ali na kra-
ju ne ostavqate pozitivan utisak
na odre|ene saradnike. Zatra`ite
dobar savet ili ne~ije posredovawe u vezi
s poslom kojim se bavite. Ponekad se treba
pomiriti sa djelimi~nim rezultatima. Ne-
ma razloga da prikrivate svoje emotivno ne-
raspolo`ewe pred osobom koja dobro pozna-
je va{e vrline ili mane. Slobodno vrijeme
posvetite relaksaciji, prija}e vam.
DNEVNI
Nema razloga da optu`ujete druge
za trenutni neuspjeh. Gre{ke se na-
laze u vama a ne u okolini. Pone-
kad je te{ko priznati li~ni poraz,
ali to je neminovno kako biste ispravili
poslovni propust. Budite realni. Pa`qi-
vije analizirajte partnerovo pona{awe, po-
stoje detaqi koji vam promi~u. Nemojte ig-
norisati ne~ije rije~i ili poruku. Potisni-
te sujetu i smawite svoju nervozu.
Vaga 23.9-22.10.
HOROSKOP
HOROSKOP
SLOBODNO VRIJEME
POGLEDIZBLIZA
TELEVIZIJA nije ni{ta
drugo nego nastavak `ivota, samo
s drugim sredstvima, rekao je neko
jednom davno. A qudi poslu{ali.
Dakle, svi roditeqi koji da-
nas imaju problema sa svojim klin-
cima, umjesto da odu kod doktora,
psihologa ili kojeg savjetnika, na-
zovu televiziju i prijave svoje di-
jete na koji od stotinak {ou pro-
grama. U prevodu - svaki sociopat
koji ne zna iza}i na kraj sa svojim
`ivotom dobije od medija jo{ jed-
nu {ansu. A ponekad i vlastitu TV
emisiju.
Pravila okrutnog {ou progra-
ma "Takmi~ewe ru`no}e# nemaju
nikakve veze s normalnim i sim-
pati~nim junacima koje bismo, ako
malo boqe pogledamo, mogli pre-
poznati u kom{iluku, pa ~ak ni on-
im ambicioznijima koji sawaju o
svojih pet minuta slave.
Isto tako, sedmoro~lani ̀ iri,
kojim predsjedava perverzni radio-
brbqivac Hauard Stern, niko ne-
}e optu`iti ako nije politi~ki
korektan i vrije|a kandidate, jer
- to se upravo tra`i. A TV drage
voqe prenosi. I to bez cenzure!
Kako to izgleda? Debi sa Flo-
ride, 49 godina. Kre}e se kao Haj-
di Klum, ima noge kao Naomi Kem-
bel, a grudi takve da bi se i Ras Ma-
jer ovog ~asa digao iz groba. ^ud-
no je samo to da na glavi nosi pa-
pirnatu kesu s izbu{enim rupica-
ma za o~i i usta. U neko doba Hau-
ard Stern naredi: "Skini kesu!#.
Publika urla, a `iri pravi face
kao da }e povratiti na licu mjesta.
Za{to? Zato {to je Debi but-taface (u slobodnom prevodu - guzo-
dlako lice). @ena ima super tije-
lo - a lice? Hmm... Kao da priro-
da vi{e nije imala `ivaca za di-
zajn. Nije da `ena izgleda lo{ije
od ~lanova `irija. Naprotiv. Ali,
to ih nipo{to ne spre~ava da uz-
vikuju sqede}e re~enice: "E, to
boli!#, "Muka me da pogledam!#,
"Izgleda kao da ju je napao Xek Tr-
bosjek!#...
Iako se mo`da i Xeriju Sprin-
geru na ovo okre}e `eludac i ve}
smi{qa neku moralnu pouku, Hau-
ard Stern je ve} dovoqno dugo u bi-
znisu da zna da bi neki qudi pri-
stali i na javnu egzekuciju samo da
mogu vidjeti svoje lice na televi-
ziji. Sve dok emisiju prenosi i 35
radio-stanica, wemu je dobro.
A nije rijedak slu~aj ni da `r-
tve koje do|u same ili pak zaluta-
ju na ovaj {ou na nagovor prijate-
qa u neko doba ipak ka`u: "Oh, ta-
ko sam sretna!# Ipak se ovdje ra-
di o nagradi od 25 hiqada dolara
i opciji zvanoj plasti~na hirurgi-
ja! ¥
BIRA SE NAJRU@NIJA WU[KA AMERI^KE TELEVIZIJE
VENERE ]O[KASTIH GLAVAAko vam je priroda podarila super tijelo, a s licem se malona{alila - dobro do{li na
"Takmi~ewe ru`no}e"
u Las Vegasu. Predsjednik `irija Hauard Stern ve} brusi jezik
MOKVENA, mladi nosorog
star dvije godine, bi}e prvi u svo-
joj vrsti koji }e `ivjeti u doli-
ni Nordhok blizu Kejptauna, ko-
je je do prije 350, godina kada su
istrijebqeni, bilo prirodno sta-
ni{te crnih nosoroga. Lindzi
Hant, vlasnik rezervata Solole,
iskoristio je priliku da malo iz-
masira nosorogova le|a, prije ne-
go {to mladog Mokvenu pusti u
stani{te gdje su wegovi preci ̀ i-
vjeli hiqadama godina.
¥ (Rojters)
JU@NA AFRIKA
Nosorozi vole masa`u
U ZAPADNOM dijelu Londo-
na uskoro }e biti otvorena ekspe-
rimentalna ulica u kojoj ne}e bi-
ti saobra}ajnih znakova, ni plo~-
nika. Sve to da bi voza~i bili po-
taknuti na odgovornu vo`wu.
Eksperimentalna ulica bi}e
Egzibi{n roud u otmjenom kvartu
Kensington. U ulici ne}e biti sa-
obra}ajnih znakova, semafora, ni
trotoara, a automobili i pje{aci
bi}e potpuno ravnopravni. Brzi-
na }e biti ograni~ena na 30 kilo-
metara na ~as, a pje{aci }e ulicu
mo}i prelaziti na bilo kojem mje-
stu.
Ciq takvog "podijeqenog pro-
stora#, kako se ozna~ava takva uli-
ca, je razvijawe odgovornosti - prven-
stveno kod voza~a prema pje{acima
i ostalim u~esnicima saobra}aja.
Ideja je preuzeta iz Holandije,
kako je izvijestila agencija AFP,
gdje su takve ulice otvorene u neko-
liko gradova. ^ak su u eksperiment
ukqu~ena i velike raskrsnice s ko-
jih su odstraweni svi saobra}ajni
znakovi i semafori radi postizawa
neke vrste samokontrole saobra}aja.
Na taj na~in `ele se potaknuti
voza~i da sami reguli{u saobra}aj,
da ~e{}e ko~e i puno vi{e razmi-
{qaju o pje{acima i ostalim u~esni-
cima saobra}aja, objasnio je direk-
tor britanskog Kraqevskog auto-mo-
to kluba.
On, ipak, smatra da eksperi-
ment mo`e biti ma~ sa dvije o{tri-
ce, jer neke mo`e potaknuti na
oprez, ali kod agresivnijih voza~a
mo`e poja~ati neodgovornost.
Velika Britanija ima najma-
wi postotak stradalih u saobra-
}ajnim nesre}ama u Evropi. ¥
Spasene korwa~eSTRU^WACI za podvodnu bi-
ologiju uspjeli su da od razornog cu-
namija, koji je poharao obalno pod-
ru~je tajlandskog ostrva Puket, spa-
su 80 primjeraka rijetke vrste mor-
ske korwa~e. Izvadili su ih iz le-
gla na obali i prenijeli do mora,
gdje korwa~e imaju mnogo ve}e {an-
se za opstanak nego na suvom.
¥ (Rojters)
"Uragan" na sve strane"KRAJSLER# je na me|unarod-
nom sajmu automobila u Detroitu
predstavio revolucionarni model
xipa "uragan#, za kojeg ka`u da je
najja~i u svojoj klasi. Brojke to po-
tvr|uju: dva HEMI motora od 5,7
litara (jedan naprijed, drugi poza-
di), te ~etiri to~ka sa nultim ra-
dijusom, koji se mogu okretati na
sve strane i time pove}avaju sta-
bilnost i okretnost "makine#.
¥ (Rojters)
TAJLAND
EKSPERIMENT U LONDONU
Ulica bez znakova
Ko ka`e da je ovo okrutna igra? PobjednicaMichelle je ipak sre}na!
DETROIT
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
RUKOMETA[I BORCA TELEKOM SRPSKE KRENULI SA RADOM
Igra~i Borca Telekom Srpske: Zajedni~kim snagama do zacrtanih ciqeva
BUENOS AJRES - Jedan
od najboqih fudbalera svih
vremena Argentinac Dijego
Armando Maradona odlu~io
je da odigra svoju opro{taj-
nu utakmicu i to u Napuqu
na stadionu "San Paolo# 30.
oktobra ove godine.
- Dijego je odlu~io. @eli
da odigra posqedwi me~ ka-
rijere i to na svoj ro|endan,
30. oktobra - rekao je wegov
menaxer Rikardo Fuisa.
Napoli je u doba kada je
Maradona nosio dres kluba
sa juga Italije bio {ampi-
on. Me|utim, danas je samo
sjena nekada velikog tima, a
zbog nov~anih problema,
nalazi se tek u "Seriji
C1#.
Argentinac se ve} dugi
niz godina lije~i od zavi-
snosti od droge, a nedavno je
zavr{io u bolnici zbog pro-
blema sa srcem. Ipak, bez
obzira na svoje ne ba{ zado-
voqavaju}e zdravstveno sta-
we, "mali zeleni# bi po-
sqedwi put `elio da zahva-
li navija~ima Napolija, gdje
je sredinom osamdesetih
ostavio najve}i trag i tamo
ga smatraju Bogom.
- Razgovarali smo tokom
bo`i}nih praznika o mogu}-
nosti odigravawa opro{taj-
ne utakmice, a Dijegova je
`eqa da okupi ekipu Napo-
lija iz sezone 1988/89, koja je
osvojila naslov prvaka Ita-
lije. [to se ti~e protivni-
ka, to bi bio tim sastavqen
od igra~a protiv kojih je Di-
jego igrao za vrijeme svoje
uspje{ne karijere - dodao je
Fuisa.
@eqa Maradone da odi-
gra opro{tajnu utakmicu po-
klopila se s otvarawem mu-
zeja posve}enog liku i djelu
po mnogima najboqeg fudba-
lera svih vremena, koji je
otvoren u Napuqu, a vodi ga
wegova biv{a supruga Kla-
udija Vilafan. ¥
GRADI[KA - Ako se po ju-
tru dan poznaje, onda }e ova go-
dina za kugla{e Kozare biti vi-
{e nego uspje{na. Naime, fi-
nalni turnir Kupa Republike
Srpske, koji je odr`an u "Bori-
ku#, protekao je u potpunoj do-
minaciji ekipe iz Gradi{ke. Sa-
vladani su, i to ubjedqivo, Knin
GT, Borac NBB i Lakta{i As-
tra SB, pa je veliki pehar prvi
put stigao u vitrine jeseweg
{ampiona BiH.
Svi kugla{i Kozare zaslu-
`uje ~estitke za pru`enu parti-
ju i osvojen trofej, ali junak fi-
nala bio je Sa{a Radovi}. Nai-
me, najboqi sportista Gradi{ke
u posqedwe dvije godine oborio
je 606 ~uweva (najvi{e od svih
takmi~ara) i tako svom timu
otvorio put ka pobjedi.
- Bilo je zaista sjajno - ka-
`e Radovi}. Svi smo pru`ili
maksimum i pehar je kona~no
na{. Nije bilo lako savladati
qute rivale Borac NBB i Knin
GT na wihovoj kuglani, ali smo
pokazali da jednako dobro igra-
mo na strani kao u Gradi{ci. To
je kvalitet koji nismo imali ra-
nijih godina i koji }e nam, ubi-
je|en sam, donijeti jo{ trofeja.
On dodaje da je i taktika tre-
nera Nenada Balabana bila jedan
od odlu~uju}ih faktora za ko-
na~no slavqe:
- Obi~no bacam u posqedwoj
seriji, ali sada sam prvi iza{ao
na stazu. Dobro sam otvorio me~,
napravio solidnu prednost i ka-
snije je sve bilo lak{e. Narav-
no, i moji saigra~i su nastavili
u istom ritmu, odigrali veoma
kvalitetno i pobjeda nam nije
mogla izma}i.
Kozara je prvi dio sezone u
{ampionatu BiH zavr{ila na
vrhu tabele, a Radovi} smatra da
}e wegov klub tu i ostati na kra-
ju prvenstvene trke.
- Jedine konkurente za titu-
lu, Knin GT i Borac NBB do~e-
kujemo na na{oj kuglani i tu
prednost bismo morali iskori-
stiti. Ipak, i ostale rivale mo-
ramo shvatiti veoma ozbiqno,
jer samo tako mo`emo do najve-
}eg uspjeha u istoriji kluba - ti-
tule. Ako je osvojimo, nastupi-
}emo u Svjetskom kupu, a time
bi na{i snovi postali java - za-
kqu~io je jedan od najboqih ku-
gla{a u Republici Srpskoj Sa-
{a Radovi}.
¥ Z. VAJKI]
MARADONA @ELI POSQEDWI ME^
Opro{taj na ro|endan
Dijego Armando Maradona: Okupqa {ampionski tim Napolija
BAWA LUKA - [ef stru~nog
{taba Borca Telekom Srpske Sto-
jan Atlagi} izvr{io je ju~e proziv-
ku igra~a i ozna~io start priprema
za nastavak sezone. Prvom sastanku
prisustvovalo je 15 rukometa{a, dok
su opravdano odsutni bili Goran
Mali} i Milan Torbica.
Iako je po~etak priprema bio
pod velikim znakom pitawa, zbog na-
gomilanih nov~anih problema, igra-
~i na{eg najtrofejnijeg sportskog
kolektiva su ipak odlu~ili da tre-
niraju.
- U drugom dijelu {ampionata
o~ekuje nas mnogo obaveza i dobro je
{to smo na vrijeme krenuli sa ra-
dom - rekao je okupqenim prvotim-
cima trener Atlagi}. Prvih neko-
liko dana trenira}emo u "Boriku#
i teretani, a zatim je u planu odla-
zak na planinu, gdje bismo obavili
bazi~ni dio pripreme. Poslije to-
ga, ta~nije krajem januara, odigra}e-
mo dvije prijateqske utakmice u Ba-
woj Luci sa Medve{~akom. Sa is-
tim rivalom trebalo bi da se sasta-
nemo i u Zagrebu. U planu je da "skok-
nemo# i do Vojvodine, gdje bismo, ta-
ko|e, imali kontrolne me~eve sa ta-
mo{wim klubovima.
Na pitawe koji su ciqevi Bor-
ca Telekom Srpske u nastavku sezo-
ne, Atlagi} je odgovorio:
- Tre}e mjesto u {ampionatu, ~i-
me bismo ponovo obezbijedili izla-
zak u Evropu, zatim trofej u Kupu
BiH i plasman u polufinale ^e-
lenx kupa.
Prozivci je prisustvovao i vr-
{ilac du`nosti predsjednika kluba
Milo{ [olaja.
- Moramo biti svjesni da bez
napornog rada svih u klubu ne mo-
`emo do ̀ eqenih rezultata. Od na-
{eg uspjeha zavisi i odnos sponzo-
ra prema Borcu, pa se moramo po-
truditi da na proqe}e mnogo vi{e
radimo na imixu kluba. [to se ti-
~e plata, uspjeli smo da napravimo
odre|eni pomak. Jedan dio sredsta-
va smo uplatili na ra~une igra~a
i najva`nije je da smo krenuli sa
"mrtve ta~ke#. Imamo niz projeka-
ta koje treba da sprovedemo u dje-
lo i ako to uspijemo, a ja vjerujem
da ho}emo, Borac }e ponovo biti
ono {to je nekada bio - istakao je
[olaja.
I rukometa{i su bili zadovoq-
ni poslije prvog sastanka:
- Ovo je prvi put da nam se ne-
ko iz Uprave obratio i otvoreno
rekao kakva je situacija. Sada vje-
rujemo da za nas dolaze boqi dani,
a sa wima i boqi rezultati. Uko-
liko se ispune svi uslovi i ukoli-
ko svi u klubu budu radili svoj po-
sao kako treba, mo`emo ispuniti
zacrtane ciqeve - rekao je kapiten
Borca TS Boris \ogo.
¥ D. PRA[TALO
HONGKONG - Na aukciji u Hong-
kongu, ~iji je prihod namijewen `r-
tvama cunamija, od prodaje dresova
sa autogramima fudbalera engleskog
premijerliga{a Man~estera Junajte-
da zara|eno je 27.900 evra. Tako|e je
obavqena i aukcija dresova sa potpi-
sima ~lanova fudbalske reprezenta-
cije Engleske, a prihod je iznosio
228.000 hongkon{kih dolara, odnosno
22.000 evra.
Dobrotvorne prodaje je organi-
zovala Fudbalska asocijacija Hong-
konga za vrijeme prijateqskog susre-
ta lokalne reprezentacije sa selek-
cijom kineske provincije Guangdong,
koji je zavr{en bez pobjednika - 2:2.
U okviru ovih aukcija prodat je
par sportskih patika lokalnog film-
skog glumca Stivena ̂ ova za - 100.000
hongkon{kih dolara (9.700 evra).
Kao {to je poznato, od katastro-
falnog zemqotresa 26. decembra stra-
dalo je vi{e od 160.000 qudi u zemqa-
ma regiona Indijskog okeana. ¥
"BORIK", PLANINA, EVROPA...Prvih nekoliko dana }emo treniratiu
"Boriku" i teretani, a zatim je
u planu odlazak na planinu, gdje bismoobavili bazi~ni dio priprema,ka`e Stojan Atlagi}
PRODAJA DRESOVA NA AUKCIJI U HONGKONGU
Pomo} `rtvama cunamija
SA[A RADOVI], KUGLA[ KOZARE IZ GRADI[KE
Ako osvojimo titulu, nastupi}emo u Svjetskom kupu,a time bi na{i snovi postali java, rekao je Radovi}
IGRA^ITreneru Stojanu Atlagi}u su
se odazvali sqede}i igra~i: Bo-
jan Qubi{i}, Neboj{a Grahovac,
Aqo{a \udurovi} (golmani), Bo-
ris \ogo, Bojan Crnomarkovi},
Sini{a Baji}, \or|e Stevano-
vi}, Bojan Un~anin, Nemawa Bje-
li}, Aleksandar Me|edovi}, Veq-
ko [aula, Goran Raca, Branislav
Obradovi}, Dra`en Gudura{ i
Vladimir Vrawe{. Opravdano od-
sutni bili su Goran Mali} i Mi-
lan Torbica.
RAZGOVORRAZGOVOR
Sa{a Radovi}: Pehar krasi vitrine
KUGLANASa{a Radovi} isti~e da je za
posqedwe uspjehe Kozare zaslu-
`na i kuglana "G-kluba# u Gra-
di{ci.
- To je moderan objekat na ko-
jem je milina trenirati i igrati
me~eve. Svi kugla{ki asovi koji
su ovdje "bacali# ka`u da je ku-
glana vrhunska, a to pokazuju i na-
{i rezultati - rekao je Radovi}.
TITULA ]E BITI PORED KUPA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.SPORT2
ISTO^NO SARAJEVO -
Dragan Radovi} ozna~io je po~e-
tak priprema za drugi dio sezo-
ne u Zajedni~koj fudbalskoj li-
gi BiH. Kormilaru Slavije na
prozivci jedino se nije javio
Ilija Prodanovi}, koji je oprav-
dao svoj izostanak. Jo{ uvijek
nije stiglo ni poja~awe iz redo-
va beogradskog Partizana.
- Od direktora "crno-bi-
jelih# Nenada Bjekovi}a do-
bili smo obe}awe da }emo
do srijede dobiti kona-
~an odgovor na pitawe
koga }e nam ustupiti
od fudbalera. A da
li }e neko iz Hum-
ske sti}i u na{u
sredinu, u ovom
trenutku je te{ko
re}i - istakao je di-
rektor Slavije Bog-
dan ^eko.
Sastanku sa
stru~nim {tabom
prisustvovali su:
Krstaji}, Babovi},
Lu~i} (golmani)
potom igra~i Re-
goje, Bjelica, O.
Kre{talica, N.
Kre{talica, De-
lipara, Stanko-
vi}, G. Simi},
@ur`inov, Andan, Radovanovi},
Kokot, Luki}, Radowa, Mumino-
vi}, \eri}, Stefanovi}. Seni-
orskom pogonu prikqu~ena su i
~etvorica juniora Granzov, \u-
rovi}, Mihailovi} i Sokni}.
- Niko od kandidata za prvi
tim ne}e biti privilegovan - sa-
op{tio je kormilar Dragan Ra-
dovi}. To zna~i da u ovim pri-
prema ne}e biti milosti ni pre-
ma kome, a utakmice }e igrati sa-
mo oni koji budu bili najsprem-
niji. O~ekujem da }e svi mak-
simalno obaviti ove pri-
preme, kao i da }e nas po-
vrede mimoi}i.
Za sada je izvje-
sno da }e igra~i
Slavije po~etni
dio rada obaviti
u Isto~nom Sa-
rajevu. Od 25.
januara prese-
li}e se u Mi-
li}e na sed-
m o d n e v n e
p r i p r e m e ,
gdje }e odi-
grati i dva
test me~a. Po-
slije toga
uslijedi}e
odlazak na
Crnogorsko
primorje, a u
opticaju su
Bar i Her-
ceg Novi.
¥ G. IVANKOVI]
NA PRVOM OKUPQAWU SLAVIJE NIJEDNO NOVO IME
OBE]AWE IZ HUMSKEUskoro }emo dobiti kona~an odgovor da li}e neko iz Partizana poja~ati na{e redove,ka`e Bogdan ^eko
MODRI^A - Pro{lo je vrije-
me odmora za igra~e Modri~a Mak-
sime. Na sastanku sa fudbalerima,
kojem su prisustvovali ~lanovi
klupskog rukovodstva, trener Mi-
tar Luki} je saop{tio plan pripre-
ma.
- U prvom dijelu radi}emo na
sticawu fizi~ke kondicije i ovaj
dio obavi}emo na na{em stadionu.
Za to nam trenutno na ruku ide li-
jepo vrijeme i to }emo znati da is-
koristimo. Poslije toga nastavi-
}emo sa treninzima u Hercegovini,
gdje }emo kroz utakmice nastojati
da {to boqe ukomponujemo tim za
nastavak sezone u elitnom dru{tvu
BiH - naglasio je strateg Modri-
~ana Mitar Luki}.
Na prozivci koja je obavqena
u motelu "Majna# bilo je prisutno
30 fudbalera, dok su zbog privat-
nih obaveza izostali Du{ko Qu-
bi~i}, Nikola Vasiqevi} i Mili-
sav [e}kovi}. Tako|e, nije se po-
javio niko od najavqenih poja~a-
wa.
- Sa Bojanom Magazinom i Nik-
{om Dimitrijevi}em sve smo do-
govorili i oni }e najvjerovatnije
danas potpisati ugovor i ukqu~i-
ti se u rad. [to se ti~e Krste Pe-
rovi}a, od wega smo odustali iz
razloga {to je po~eo da pregovara
i sa drugim klubovima - istakao je
Luki}.
Iz juniorskog sastava u rad sa
prvom ekipom prikqu~eni su Ne-
do Joksimovi}, Joco Stoki}, Si-
ni{a @eri}, Nenad Vuji} i Tomi-
slav Bajunovi}. Oni }e u sqede}ih
deset do petnaest dana trenirati,
a poslije toga stru~ni {tab odlu-
~i}e koga }e od wih poslati na ka-
qewe u ni`erazredne klubove.
¥ V. Bl.
PO^ELE PRIPREME ^LANA ZAJEDNI^KE FUDBALSKE LIGE BiH IZ MODRI^E
Prozivka bez poja~awa
DOBOJ - Utakmicama tre}e
i ~etvrte grupe nastavqen je Bo-
`i}no-novogodi{wi turnir u
malom fudbalu, koji po jedana-
esti put organizuje Fudbalski
savez posavsko-ozrenskog regi-
ona Doboj.
U daqe takmi~ewe plasira-
li su se Pekoteka, pobjednik
tre}e i Kafe "Nokturno#, koji
je bio najboqi u ~etvrtoj gru-
pi.
Te`i put do ~etvrtfinala
imala je Pekoteka, jer su se u
wenoj grupi takmi~ila ~etiri
sastava, a sve tri pobjede ostva-
rila je sa golom prednosti. Po-
sebno je bio te`ak i gotovo do
kraja neizvjestan tre}i me~ sa
ekipom Ozrena, kada je i odlu-
~en pobjednik grupe. Ovaj susret
dobili su sa 2:1 ([u{i}, Stoja-
novi} - S. \uri}). Tako su "pe-
kari# uspjeli da osvoje sva tri
boda i sa maksimalnim u~inkom
osvojili prvo mjesto u svojoj gru-
pi.
Kafe "Nokturno# nije imao
ve}ih problema u ~etvrtoj gru-
pi, po{to je oba protivnika
ubjedqivo savladao. Posebno do-
bro je igrao fudbaler Sloge
Dra`en Filipovi}, koji je i naj-
efikasniji u ekipi Kafe "Nok-
turna#.
On je na dva susreta posti-
gao tri gola i tako, bez sumwe,
dao zna~ajan doprinos {to se
wegov tim na{ao u zavr{nici
ovogodi{we smotre malog fud-
bala u Doboju.
Otpo~ela je zavr{nica tak-
mi~ewa juniorskih ekipa, u koju
su se plasirala tri sastava: Ne-
salomqivi, @eqezni~ar i Slo-
ga "Peji} impeks#. Oni ~ine jed-
nu grupu i igra}e po bod sistemu.
U prvom me~u Sloga "Peji} im-
peks# je ubjedqivo savladala
@eqezni~ar sa 3:0 golovima D.
Niki}a, S. Niki}a i Rosuqa{a.
Rezultati: tre}a grupa: Zla-
tara "Devi}# - Pekoteka 1:2 (Ro-
di} - Danilovi}, Peri}), Ozren
- AMB "Dragi~evi}# 2:2 (D. \u-
ri} 2 - Savi}, Dobri}), Zlata-
ra "Devi}# - Ozren 0:2 (Pupa-
vac 2), Pekoteka - AMB "Dra-
gi~evi}# 3:2 (Stojanovi} 2, [u-
{i} - Pav~i}, Dobri}), AMB
"Dragi~evi}# - Zlatara "Devi}#
1:5 (Kvr`i} - Luki~i} 3, Simi},
Nikoli}), Ozren - Pekoteka 1:2
(S. \uri} - [u{i}, Stojanovi}),
~etvrta grupa: Kafe "Noktur-
no# - Kafe bar "Petrol# 4:1 (Ga-
vri}, Filipovi}, Simakovi},
Blagojevi} - Cvijeti}), OZ -
Kafe "Nokturno# 1:3 (Buli} -
Filipovi} 2, Gavri}), Kafe bar
"Petrol# - OZ 5:5 (Star~evi}
2, Cvijeti} 2, Puqi} - Ml. To-
dorovi} 2, Mi. Todorovi}, Bu-
li}, Terzi}).
Turnir se nastavqa utakmi-
cama pete i {este grupe, kao i
takmi~ewem juniorskih ekipa.
¥ Sl. P.
BO@I]NO-NOVOGODI[WI TURNIR U DOBOJU
"Pekari" idu daqe
TREBIWE - @ivnulo na
"Policama#. [ef stru~nog {ta-
ba Leotara Slavko Jovi} ju~e je
obavio prozivku igra~a za po~e-
tak priprema. Na prvom okupqa-
wu prisustvovao je i potpredsjed-
nik kluba Baja Lu~i}, koji je tom
prilikom rekao:
- O~ekujemo da }ete u nastav-
ku fudbalskog {ampionata BiH
pru`ati boqe partije nego minu-
le jeseni. Da bi se to i ostvari-
lo, sa na{e strane u~ini}emo sve
da obezbijedimo {to boqe uslo-
ve za rad, kao i redovna nov~ana
primawa - istakao je Lu~i}.
Fudbalerima se obratio i
~lan naju`eg klupskog rukovod-
stva Milenko Kukuri}.
- Situacija je prili~no te-
{ka, ali nastoja}emo da je preva-
zi|emo. Od vas tra`imo da se po-
svetite treninzima, a ono {to se
sa vama dogovorimo to }emo sigur-
no i ispuniti - kazao je Kukuri}.
Kormilar Leotara igra~ima
je saop{tio program rada, dok je
prvi trening zakazao za danas u
devet ~asova.
- Zbog dobrih klimatskih
uslova, kompletne pripreme oba-
vi}emo u Trebiwu. Jedan dio ra-
di}emo na stadionu "Police# po-
tom u Sportskoj dvorani "Brego-
vi#, kao i teretani Xudo kluba
Leotar. U drugoj fazi uslijedi-
}e uigravawe svih linija u timu,
kao i odigravawe ve}eg broja test
utakmice - rekao je trener Slav-
ko Jovi}.
Na kraju treba ista}i da pro-
zivci, iz opravdanih razloga, ni-
su prisustvovali Marko Popo-
vi} i Aleksandar Mini}. U
stru~nom {tabu "bijelo-plavih#
o~ekuju da }e wih dvojica prisu-
stvovati prvom treningu.
¥ M. PIQEVI]
SLAVKO JOVI] OBAVIO PROZIVKU NA "POLICAMA"
IZOSTALI POPOVI] I MINI]Stru~ni {tab Leotara o~ekuje da }e dana{wemtreningu prisustvovati svi fudbaleri
IGRA^KI KADARNa prvom okupqawu odazva-
li su se sqede}i igra~i: Bo`ovi},
Berak, Sudar (golmani) te Rado-
vi}, Vuki~evi}, ]uri}, ^orlija,
Vico, Mulina, Miqanovi}, Jan-
kovi}, Vu~ini}, Dre~, Savo An-
dri}, Jovanovi}, Bo{kovi}, Sr-
|an Andri}, Ratkovi}, Stupi}.
Prisutni su bili i Vuksan, Mi-
li~evi}, Savi}, Porobi} i Pi-
ki}, koji su jesenas igrali za Her-
cegovac iz Bile}e.
Dragan Radovi}: Igra}e samo najspremniji(Snimio M. [UKALO) Mitar Luki}: Prva faza u Modri~i
FK JEDINSTVO
Prvo novac pa rad
BR^KO - Pripreme fudba-
lera Jedinstva, koje su zakaza-
ne za 21. januar, najvjerovatni-
je }e biti prolongirane za dru-
gi termin. Ovo je najavio {ef
stru~nog {taba prvoliga{a Re-
publike Srpske iz Br~kog
Branko Milanovi}.
- Dok klupsko rukovodstvo
ne izvr{i svoje obaveze prema
svim zaposlenim, od rada ne}e
biti ni{ta. Svima se duguju ~e-
tiri plate, a pojedinim fudba-
lerima nisu pla}eni ni putni
tro{kovi. Jedina svjetla ta~-
ka je {to minule jeseni igra~i
nisu ostali bez stana i hrana-
rine - naglasio je Milanovi}.
Kormilar Jedinstva naja-
vquje odlazak kod gradona~el-
nika Br~ko distrikta.
- Zajedno sa svojim saradni-
kom Kevri}em zatra`i}u da nas
on primi. @elim da ga upoznam
sa trenutnom situacijom, neza-
dovoqstvom koje vlada me|u
igra~ima, stru~nim {tabom i
to u godini jubileja kada slavi-
mo 85 godina postojawa - kazao
je Milanovi}.
¥ S. G.
TRN - Rukovodstvo Sloge ime-
novalo je novog {efa stru~nog
{taba. Povjerewe da vodi ekipu
u nastavku drugoliga{kog takmi-
~ewa dobio je Predrag Tati}. On
je na trenerskoj klupi naslijedio
Branislava Pekeza, sa kojim je
uprava poslije jesewe sezone pre-
kinula saradwu.
- Odlu~ili smo se za trenera
iz vlastitog stru~nog kadra - ka-
`e potpredsjednik Sloge Predrag
Miqevi}. Rije~ je o perspektiv-
nom treneru, koji je do sada ra-
dio sa mla|im selekcijama. On je
nedavno dobio "B# licencu UEFA
na seminaru, koji je odr`an u Ja-
blanici. Od Upravnog odbora, na
~ijem je ~elu Mi}o Popovi}, ima-
}e punu podr{ku i nadamo se da }e
opravdati na{e povjerewe.
Fudbaleri Sloge bili su je-
sewi hit na drugoliga{kom za-
padu. Prvi dio sezone zavr{ili
su na tre}em mjestu sa 32 boda,
ba{ koliko su sakupili vode}a
@upa i drugoplasirani Omladi-
nac Mobi#S. U rukovodstvu iz
Trna se nadaju da }e i sa novim
trenerom nastaviti u istom ritmu.
- Vjerujemo da }e Tati} sa
ovom ekipom ostvariti o~ekiva-
ne rezultate. Ciq je da i u na-
stavku sezone ostanemo pri samo
vrhu drugoliga{ke tabele, a ako
se uka`e prilika za prvo mjesto,
mi }emo je znati iskoristiti.
Prije svega `eqa ja da oformimo
ekipu za sqede}i period i zato
}e priliku dobiti i i na{i mla-
di perspektivni igra~i koji su
budu}nost Sloge - dodao je Miqe-
vi}.
¥ S. B.
UPRAVA DRUGOLIGA[A SLOGE IZ TRNA IMENOVALA NOVOG TRENERA
Miqevi} i Zrni}: Podr{ka novom treneru(Snimio R. [IBAREVI])
Jovi}, Berak, Savi}, Vico: Dogovor za rad (Snimio P. MUCOVI])
SARADWA- Dugo godina koristili smo
teren u Glamo~anima, koji smo
adaptirali i gdje smo ulo`ili
znatna sredstva. Znamo da su nas
pojedinci iz ove sredine proziva-
li kako smo uzurpirali wihov te-
ren. To nije istina, pogotovo ka-
da se zna da smo im mi stvorili
uslove za novi po~etak Mladosti.
I pored toga zajedno sa sportskim
direktorom Aleksandrom Zrni-
}em obe}ao sam predsjedniku Mi-
lenku Petrovi}u da }emo im po-
kloniti garnituru dresova, {to
}emo uskoro u~initi. @eqa je da
oni budu filijala Sloge, {to bi
bio pun pogodak za nas, kao i za
ekipu iz Glamo~ana - naglasio je
Miqevi}.
KormiloTati}u
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005. SPORT 3FOTO-@URNAL IZ "BORIKA"
Ekipa veterana Partizana: Podsjetili na stare dane
Miroslav Drndarevi} i Aleksandar ^ekerevac: Poklon za opro{taj
Vladimir Joci} (Partizan) i Dragan Marjanovi} (Bawa Luka): Jo{uvijek gol-majstori
Veterani Bawe Luke: Uspje{niji od Beogra|ana (Snimio R. [IBAREVI])
BAWA LUKA - Ekipe "Pavlo-
vi}-turs# i Argo sladoled Bawa
Luka superfinalisti su 29. tradi-
cionalnog turnira u malom fudba-
lu "Borik 2005#. "Pavlovi}-turs#
je u finalu grupe "A# savladao Ko-
sig Dunav osigurawe sa 3:0, dok je
Argo sladoled Bawa Luka (finale
grupe "B#) bio boqi od Ful-tajm
Grand Metropolisa i pobijedio ih
sa 6:2.
U finalu grupe "A# prava ro-
vovska borba vodila se cijelo pr-
vo poluvrijeme. Igra~i obje ekipe
striktno su pokrivali rivale, ta-
ko da se na odmor oti{lo pri re-
zultatu 0:0. Taj rezultat bio je sve
do 29. minuta kada je Nenad Kur-
ti} uspio da savlada golmana "osi-
guranika# Krstana Perduha. U je-
ku napada Kosig Dunav osigurawa
"Pavlovi}-turs# je povisio na 2:0,
a strijelac je bio najboqi pojedi-
nac susreta Grega Re`owa. Tri mi-
nuta prije kraja utakmice Andrej
Struna je postavio kona~an rezul-
tat, 3:0 za "Pavlovi}-turs#.
Argo sladoled Bawa Luka va-
`io je za velikog favorita u fi-
nalu grupe "B#. Me|utim, tako ni-
su mislili igra~i Ful-tajm Gran
Metropolisa, koji su ~etvrtom
minutu preko Mali{e Demowi}a
poveli sa 1:0. ^im se krenulo sa
centra uslijedilo je izjedna~ewe,
a gol je postigao golman Argo sla-
doleda Dragan Jevti}. Sve do 18.
minuta vodila se izjedna~ena bor-
ba, a tada je Mladen Petri~evi}
postigao vode}i gol za "sladoled-
xije#.
U nastavku susreta igra~i Ful-
tajm Grand Metropolisa nisu dje-
lovali sigurno kao u prvom dijelu
i ubrzo je uslijedila kazna. Po dva
gola postigli su Dragan Simiki}
i Nenad Kutla~i} i na semaforu je
stajalo 6:1 za Argo sladoled Bawa
Luka. Do kraja me~a Mali{a De-
mowi} je svojim drugim golom ubla-
`io poraz Prwavor~ana na 2:6.
Rezultati i strijelci: fina-
le grupe "A#: "Pavlovi}-turs# -
Kosig Dunav osigurawe 3:0 (Kur-
ti{, Re`owa, Struna), finale gru-
pe "B#: Argo sladoled Bawa Luka
- Ful-tajm Grand Metropolis 6:2
(Simiki} 2, Kutla~i} 2, D. Jevti},
Petri~evi} - Demowi} 2).
¥ D. PA[AGI]
ZAVR[NICA SMOTRE U BAWOJ LUCI
"PAVLOVI]" I ARGO U SUPERFINALU
"Pavlovi}-turs" savladao Kosig Dunav osigurawe
sa 3:0, dok je Argo sladoled bio boqi od Ful-tajm GrandMetropolisa sa 6:2
SUBOTATurnir u malom fudbalu "Bo-
rik 2005# zavr{ava se u subotu,
kada se igra superfinale senio-
ra, ali i finala u ostalim sta-
rosnim kategorijama. Sastaju se:
seniori: utakmica za tre}e mje-
sto: Kosig Dunav osigurawe -
Ful-tajm Grand Metropolis
(15.15 ~asova), seniorke: finale:
SFK 2000 Motel "Nana# - Pice-
rija "Monca# (16.10), pioniri:
finale: Ideal petrol - Eurome-
dik (16.55), kadeti: finale: "Le-
ka bar# Qubqana - Borac Vene-
ra (17.40), veterani: finale: Ka-
mel Prijedor - "Popovi}-pe-
trol# (18.25), pjetli}i: finale:
Evrofudbal Gra~anica - "Kan-
tar-promet (19.20), seniori: su-
perfinale: "Pavlovi}-turs# -
Argo sladoled Bawa Luka (20.15
~asova).
"ROGATICA 2005"
Poklon od golmana
ROGATICA - Na Novogodi-
{wem turniru u malom fudbalu
"Rogatica 2005#, odigrani su su-
sreti petog kola. Najzanimqi-
viji me~, pred prepunom dvora-
nom, odigrali su "Podromanija#
i "AMD Rogatica#, 4:3 (Skoko
2, ]irjani}, Stani} - \urovi} 2,
Mitru{i}). Soko~ani su do pred
kraj susreta imali prednost od
3:1, ali su Rogati~ani uspjeli iz-
jedna~iti na 3:3. Kada su svi po-
mislili da }e utakmica zavr{i-
ti nerije{eno, na scenu je stupio
golman "saobra}ajaca# Jolovi}.
On je napravio grubu gre{ku i
omogu}io protivni~kom fudba-
leru Stani}u da uz zvuk sirene
postigne gol za kona~nih 4:3.
Ostali rezultati i strijel-
ci: "Palermo# - Eufor 12:1 (N.
To{ovi} 6, Kova~evi} 4, M. Ra-
jak, Mi. Rajak - Pace), "Volf# -
"Art Mermer# 7:1 (Baji} 3, Ja-
wi} 2, Rado{evi}, Mirkovi} -
Radi}), "Primeks# - Butik "Bo-
jana# 1:1 (Ne{kovi} - Ili}),
"Interpromet# - Radni~ki 2:1
(Obradovi}, Limi} - Mi}evi}),
"Vizion# - "Serdar# 4:0 (Pavlo-
vi}, \eri}, Kre{talica, Cero-
vi}).
¥ S. V.
KOZARSKA DUBICA - Po-
bjednik 17. tradicionalnog turnira
u malom fudbalu Memorijal "@eq-
ko Sinki}#- "Kozarska Dubica 2005#
je ekipa MNK "Ivan~ica#. Oni su u
finalu, poslije boqeg izvo|ewa pe-
nala, savladali "Liman# sa 5:4. Me~
je u regularnom vremenu zavr{en mi-
roqubivo 2:2, iako je sastav Ivan-
~ice vodio sa 2:0. Sa dva gola Lovre-
kovi} je svom timu obezbijedio izvo-
|ewa penala, a ba{ ovaj igra~ nije
bio precizan sa sedam metara koji je
u tre}oj seriji pogodio stativu.
Uz pehar pobjedni~ki sastav je
dobio i nov~anu nagradu od sedam hi-
qada konvertibilnih maraka. Tre}e
mjesto osvojila je ekipa Sportska
kladionica "Tim sistem# iz Bawe
Luke koji su bili uspje{niji od do-
ma}eg tima Kafe bar "Best HL# po-
bijediv{i ih na penale sa 6:5 (3:3).
Za kladioni~are u regularnom vre-
menu golove su postigli Divqak 2 i
Kukoq, a za Dubi~ane dvostruki stri-
jelac bio je Stjepi} a jedan je dao Jaj-
~anin.
Za najboqeg igra~a ovogodi{we
smotre malog fudbala progla{en je
Josip Brezovac (Ivan~ica). Iz ovog
sastava je i najuspje{niji golman
Sre}ko Jambres dok je prvi golgeter
iz Limana Antonio Hrn~evi} sa de-
set pogodaka.
Kod veterana trijumfovao je
"Kamel# pobijediv{i KB "Orto-
doks# sa ubjedqivih 5:1. Pionirski
sastav "Rudprom# odbranio je titu-
lu od pro{le godine. Prijedor~ani
su u finalu savladali "Kuper {ped#
iz Bawe Luke sa 2:0.
¥ S. S.
"IVAN^ICA" OSVOJILA
"KOZARSKU DUBICU 2005"
Sre}a na penalu
FINALE
STRIJELCI: Brezovac u 9. i Grdovi} u 17. minutu za Ivan~icu,
a Lovrekovi} u 19. i Ru`i} u 34. minutu za Liman, strijelci iz pena-
la: Brezovac, Beli i Grdovi} za Ivan~icu, a D. Kova~evi} i Hajda-
revi} za Liman, Sportska dvorana u Kozarskoj Dubici, gledalaca:
1.000, sudije: Dragan Skaki} (Gradi{ka) i Nikola Majki} (Novi Grad).
MNK "IVAN^ICA#: Jambres, Grdovi}, M. Kova~evi}, Beli, Pe-
harda, Brezovac, Golubar, Kocijan, Palavra, Jageti}.
"LIMAN#: V. Kova~evi}, Be~i}, Ru`i}, Klari}, Hrn~evi}, Ri-
mac, Abramovi}, D. Kova~evi}, Gr~i}, Hajdarevi}, Lovrekovi}, Pa-
pe`.
IVAN^ICA LIMAN2:2
BAWA LUKA - Oko 2.000
gledalaca u sportskoj dvorani
"Borik# moglo je da u`iva u maj-
storijama nekada{wih zvijezda
bawolu~kog fudbala, ali i vede-
ta , koji su nosili "crno-bije-
li# dres. Na kraju zaslu`eno sla-
vqe reprezentacije veterana gra-
da Bawe Luke, koji su pobijedi-
li sa 7:5.
Mre`u Dragana ^abarkape
na~eo je Veselin Kova~evi} u pe-
tom minutu. Na 2:0 povisio je
Dragan "Kime# Marjanovi} u 10.
minutu. A onda za samo ne{to
vi{e od jednog minuta u re`iji
Vladimira Joci}a i Neboj{e Vu-
}i}evi}a izjedna~ewe. Uslijedio
je odgovor sa druge strane i Ba-
wa Luka je preko @eqka Vrawe-
{a, Kova~evi}a i Ranka "Kvori-
ja# Stanivuka stigla do 5:2. Do
kraja prvog dijela Joci} je svojim
drugim golom smawio na 3:5.
U nastavku susreta prvi su se
radovali "crno-bijeli#, koji su
drugim golom Vu}i}evi}a sma-
wili u 23. minutu. Poslije toga
na scenu ponovo stupaju Bawolu-
~ani koji preko Slobodana Kara-
li}a i Marjanovi}a dolaze do
prednosti od 7:4. Poraz "crno-
bijelih# u posledwim trenuci-
ma smawio je svojim tre}im golom
Vu}i}evi}, koji je nekada sa ve-
likim uspjehom nastupao na smo-
tri malog fudbala u "Boriku#.
¥ D. P.
REVIJALNA FUDBALSKA UTAKMICA VETERANA
MAJSTORI OSTAJU MAJSTORISTRIJELCI: Kova~evi} u 5. i 12, Marjanovi} u 10. i 38, Vra-
we{ u 12, Stanivuk u 16. i Karali} u 34. minutu za reprezentaci-
ju veterana grada Bawe Luke, a Joci} u 10. i 18. i Vu}i}evi} u 11,
23. i 40. minutu za veterane FK Partizan, sportska dvorana "Bo-
rik#, gledalaca: 2.000, sudije: Aleksandar ^ekerevac, Slobodan Zr-
ni} i Slobodan @ivkovi} (Bawa Luka).
BAWA LUKA: Karali}, [pica, Kova~evi}, Vrawe{, Bawac,
Ja}imovi}, Stojanovi}, Stanivuk, Marjanovi}, Vasili}.
FK PARTIZAN: ^abarkapa, Dan~etovi}, Joci}, Kadeni},
Kuzmanovi}, Smiqani}, Spasi}, Vu}i}evi}, Gaji}.
BAWA LUKA PARTIZAN7:5 OPRO[TAJNa ovoj utakmici od su|ewa
su se oprostili Aleksandar ̂ e-
kerevac i Slobodan Zrni}, ko-
ji su od Sportske dvorane "Bo-
rik# i Udru`ewa fudbalskih
sudija i instruktora grada Va-
we Luke dobili prigodne po-
klone. Poklone u ime dvorane
uru~io je Miroslav Drndare-
vi}, a u ime sudija predsjednik
udru`ewa Nenad Kne`evi}.
PLAKETADragim gostima iz Beogra-
da rukovodilac turnira u ma-
lom fudbalu "Borik 2005# Mi-
lovan @ivkovi} je predsjedni-
ku veterana FK Partizan Gora-
nu Kadeni}u uru~io plaketu i
zahvalnicu u znak sje}awa na
ovu revijalnu utakmicu.
PENALIMA 3:2
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
utorak, 11. januar 2005.SPORT4
SRBAC - Xudistkiwa iz Ce-
qa Vesna \uki} {ampionka je
Slovenije u kategoriji do 57 ki-
lograma. Na Evropskom prven-
stvu u Qubqani odr`anom pro-
{le godine stigla je do petog mje-
sta.
Ova talentovana djevojka za
pet godina aktivnog takmi~ewa
osvojila je vi{e od 60 odli~ja.
Iako je sportsku karijeru po-
~ela kao ko{arka{ica, ubrzo je
shvatila da je xudo wena najve}a
qubav.
- Prvo sam po~ela trenirati
ko{arku. Me|utim, moj {kolski
drug jedini je trenirao xudo i za-
molio je da mu se pridru`im. I
tako je po~elo prije pet godina,
a ova borila~ka vje{tina je po-
stala moja opsesija. Trud i rad
nije bio uzaludan. Ostvarila sam
zapa`ene rezultate, ali se nadam
da moje vrijeme tek dolazi - ka-
`e Vesna \uki}, koja je porije-
klom iz srba~kog sela Sredoje-
vi}i, gdje provodi vrijeme preko
praznika.
\uki}eva je ~lanica Xudo
kluba "Sankaku# iz Ceqa, koji
godinama neprikosnoveno vlada
Slovenijom.
- Moj trener je proslavqeni
svjetski stru~wak Marijan Fa-
bijan, koji je i selektor `enske
xudo reprezentacije Slovenije.
Mnogo toga sam nau~ila od wega
i on je jedan od najzaslu`nijih za
moje uspjehe. I ja kada zavr{im
sa aktivnim takmi~ewem sigurno
}u se baviti trenerskim radom.
Ve} sada sam instruktor i radim
sa mla|im kategorijama, a plani-
ram da otvorim xudo {kolu u Srp-
cu - rekla je \uki}eva.
Ona je na takmi~ewima u Slo-
veniji upoznala xudistkiwe Lak-
ta{a San, a posebno se sprijate-
qila sa Goricom Bilak.
- @eqa mi je da postanem ~lan
Xudo kluba Lakta{i San i da na
takmi~ewima predstavqam Repu-
bliku Srpsku - rekla je mlada
{ampionka isti~u}i da joj je
glavni ciq nastup na Olimpij-
skim igrama u Pekingu.
¥ S. K.
XUDISTKIWA VESNA \UKI] NI@E USPJEHE
Kimono umjesto lopte
OTAC- Sve sam podredio sport-
skoj karijeri svoje k}erke Ve-
sne. Moram priznati da to go-
di{we dosta ko{ta, ali ne `a-
lim. Siguran sam da sve ulo`e-
no ne}e biti uzaludno, sre}an
sam i imam neograni~eno povje-
rewe u wen rad i rezultate -
ka`e Vesnin otac Bo{ko \u-
ki}.
\ Vesna \uki}: Kolekcionar odli~ja
ALEKSANDROVAC - Ko-
{arka{i Igokee pobjedom nad
Radnikom u finalu Kupa (109:105)
po tre}i put su u svoje klupske vi-
trine donijeli trofej najmasov-
nijeg takmi~ewa u Srpskoj. Ono
{to su prije utakmice obe}ali,
igra~i trenera Slobodana Simo-
vi}a su ispunili i opravdali ulo-
gu favorita.
Poslije me~a u pobjedni~koj
ekipi svi su bili raspolo`eni.
- Mislim da smo u potpuno-
sti nadigrali goste iz Bijeqi-
ne, iako krajwi rezultat to ne
pokazuje. @ao mi je samo {to smo
propustili priliku da mirno
privedemo utakmicu kraju, jer smo
na po~etku posqedwe ~etvrtine
imali prednost od 20 ko{eva raz-
like da bi se ona u fini{u isto-
pila. Bez obzira na to {to je Rad-
nik uspio smawiti veliku razli-
ku, na{ uspjeh nijednog trenutka
nije dolazio u pitawe - isti~e
raspolo`eni Bojan Barjaktare-
vi}, koji je bio najefikasniji
igra~ susreta postigao je 25 poe-
na.
Sastav Igokee predstavqa
spoj mladosti i iskustva. Pred-
vodnik mladog talasa je Dejan
]up, koji je pru`io dobru par-
tiju u finalu Kupa.
- Mnogo sam ponosan na ovaj
uspjeh. Radimo dosta naporno,
imamo motiva i ovaj trofej samo
mi daje jo{ vi{e `eqe i snage za
radom jer osje}am da mogu jo{ da
napredujem. Mislim da je ovo sa-
mo nagovje{taj na{ih mogu}no-
sti. Ostvarili smo lijep, rezul-
tat pru`ili dobru igru i osvoji-
li prvi pehar ove godine. @elio
bih da tako nastavimo i u prven-
stvu - ka`e mladi ]up.
Ni {ef stru~nog {taba Igo-
kee Slobodan Simovi} nije krio
zadovoqstvo.
- Svi igra~i zaslu`ili su ~e-
stitke. Ne}u nikoga isticati, jer
mi imamo ekipu podjednake vri-
jednosti. Ovaj uspjeh pokazao je
da nismo slu~ajno prvi u Zajed-
ni~koj ligi BiH. Vrlo je te{ko
do}i u formu, dr`ati igra~e na
nivou u ovoj pauzi. Uspjeli smo
da ostvarimo ono {to smo plani-
rali i to je u ovom trenutku naj-
va`nije. Mislim da smo napra-
vili zadovoqstvo i sebi i navi-
ja~ima na po~etku ove kalendar-
ske godine u kojoj imamo jasne
planove pogotovo u prvenstvu
BiH a to je plasman u Gudjer li-
gu - istakao je Simovi}, koji je po
drugi put osvojio Kup Republike
Srpske ¥ Z. VAJKI]
IGOKEA TRE]I PUT OSVOJILA KUP REPUBLIKE SRPSKE
PONOSNI NA TROFEJOstvarili smo lijep rezultat, pru`ilidobru igru i osvojili prvi pehar ovegodine. @elio bih da tako nastavimoi u prvenstvu, ka`e Dejan ]up
STONI TENIS
Konkurencija dodatni motiv
PRIJEDOR - Stonoteniser-
ke Prijedora ve} na po~etku 2005.
godine o~ekuje veliko isku{ewe.
Naime, one }e nastupiti na me|u-
narodnom "Pro-tur# turniru, ko-
ji }e od 19. do 22. januara biti odr-
`an u Zagrebu.
- U Zagrebu se o~ekuje u~e{}e
najboqih takmi~ara iz svih zema-
qa, ali i nastup neprikosnovenih
majstora "ping-ponga# iz Kine i
Japana. Konkurencija }e biti `e-
stoka i sigurno je to da }e na{e
igra~ice biti na velikom isku-
{ewu. Bi}e im to i dodatni motiv
da daju sve od sebe. U Zagrebu }e
se takmi~iti Dragana Iveqi},
Miqana Antoni} i Danijela Ba-
li} - rekao je trener Stonoteni-
skog kluba Prijedor Slavko An-
toni}.
Za igra~ice Prijedora nema
odmora, jer su i prazni~nu pauzu
iskoristile za rad.
- Treniramo punom parom ka-
ko bismo {to spremnije do~ekali
ovu me|unarodnu smotru, ali i sva
isku{ewa u Zajedni~koj ligi BiH.
Djevojke se ni najmawe ne {tede i
pru`aju maksimum. Siguran sam da
}e im se rad isplatiti, a dobri
rezultati ne}e izostati - istakao
je Antoni}. ¥ J. ^.
BAWA LUKA - Novi {ef
stru~nog {taba Kosig Dunav osi-
gurawa Marinko Torbica ju~e je
izvr{io prozivku igra~a ~ime
su zvani~no po~ele pripreme za
proqetni dio sezone u Zajedni~-
koj ligi BiH. Na prvom trenin-
gu prisustvovalo je 16 rukometa-
{a, a opravdano su izostali samo
Zlatko Radomirovi} i Goran Tr-
kuqa.
- Pro{lu polusezonu moramo
zaboraviti i sve misli usmjeri-
ti na nastavak takmi~ewe u Za-
jedni~koj ligi BiH. Od svih igra-
~a tra`im maksimalnu ozbiq-
nost kako bismo ostvarili na{
ciq i ostali u eliti - rekao je di-
rektor Kosig Dunav osigurawa
Jovo Kerkez.
"Osiguranici# su kona~no ri-
je{ili pitawe {efa stru~nog
{taba. Povjerewe je pripalo ne-
kada{wem treneru Borca Srpske
po{te i Vrbas 2000, Marinku
Torbici. Tako je odlu~eno na po-
sqedwem sastanku Upravnog od-
bora Kosig Dunav osigurawa.
- Sa velikim odu{evqewem
sam prihvatio ovu funkciju. Na-
dam se da }emo imati uspje{nu
saradwu i da }emo obezbijediti
opstanak u Zajedni~koj ligi BiH.
To je na{ glavni zadatak i mi-
slim da }emo ga samo sa veliki ra-
dom i trudom i ostvariti - rekao
je novi trener "osiguranika# Ma-
rinko Torbica.
Kompletne pripreme rukome-
ta{i Kosig Dunav osigurawa oba-
vi}e u Bawoj Luci.
- Zbog besparice nismo u mo-
gu}nosti da otputujemo negdje
na planinu ili more. Dakle,
ostajemo u "Boriku#, gdje imamo
dobre uslove za rad. Ciq nam je
i odigravawe kontrolnih utak-
mica sa ekipama iz Republike
Srpske i BiH - rekao je Kerkez.
Sastanku je prisustvovao i
"novajlija# u redovima Kosig Du-
nav osigurawa. Rije~ je nekada-
{wem igra~u bawolu~ke Mlado-
sti i Prijedora Aleksandru [o-
botu, koji igra na poziciji lije-
vog krila.
¥ J. ^ANAK
PROZIVKA U KOSIG DUNAV OSIGURAWU
TORBICA NOVI TRENERNa prvom treningu prisustvovalo je 16 rukometa{a,a opravdano su izostali samo Zlatko Radomirovi}i Goran Trkuqa
BAWA LUKA - Pobjednik
turnira osnovnih {kola na 29. tra-
dicionalnoj smotri "Borik 2005#,
koji je okupio 22 obrazovne usta-
nove iz Bawe Luke, ̂ elinca i Ko-
tor Varo{a je "Dositej Obrado-
vi}#. Ova {kola je u finalu savla-
dala "Ivo Andri}# sa 3:0.
Od samog po~etka susreta do-
minacija "Dositeja Obradovi}a#,
koji je poveo ve} u drugom minutu
golom Milana Bojinovi}a. U na-
stavku susreta slomqen je otpor
"Ive Andri}a# golovima Drago-
quba Davidovi}a, koji je sa osam
golova najubojitiji strijelac tur-
nira.
Isti igra~ progla{en je i za
najboqeg pojedinca smotre osnov-
nih {kola, dok je priznawe za naj-
boqeg golmana uru~eno Darku
Milanovi}u iz O[ "Milo{ Du-
ji}# ^elinac. ¥ D. P.
U "BORIKU" ODIGRANO FINALE OSNOVNIH [KOLA
Davidovi} bez premca
\Ekipa "Dositej Obradovi}": Najboqi u konkurenciji osnovaca
(Snimio R. [IBAREVI])
STRIJELCI: Bojinovi} u 2. i Davidovi} u 19. i 27. minutu
za Osnovnu {kolu "Dositej Obradovi}#, sportska dvorana "Bo-
rik#, gledalaca: 700, sudije: Sla|an [krbi} i Ogwen Vaqi} (Ba-
wa Luka).
O[ "IVO ANDRI]#: D. [irowi}, Arnautovi}, Vu~i}, Do-
pu|a, M. [irowi}, Bosan~i}, Milinovi}, Lukaji}, Kekerovi}.
O[ "DOSITEJ OBRADOVI]#: Diqevi}, Muwiza, Kisin,
Bojinovi}, Davidovi}, Dabi}, Markovi}, Novakovi}, Sukara,
Trivi}.
"IVO ANDRI]" "D. OBRADOVI]"0:3
BAWA LUKA - "Elektri~a-
ri# bez premca. Elektrotehni~ka
{kola "Nikola Tesla# pobjednik
je turnira sredwih {kola, koji se
odr`avao sklopu smotre malog
fudbala "Borik 2005#. Ona je u
finalu savladala Ekonomsku sa
4:1.
Ve} u {estom minutu Rade Xa-
ji} doveo je "elektri~are # u vo|-
stvo do 1:0. Na 2:0 povisio je Ne-
nad Novakovi} u posqedwem mi-
nutu prvog poluvremena. U nastav-
ku susreta samo 60 sekundi treba-
lo je "Nikoli Tesli# da do|e do
prednosti od 4:0, a strijelci su
bili Boris Zubovi} i Ogwen Xa-
ji}. Po~asni pogodak za "ekono-
miste# postigao je Dejan \urano-
vi} u 29. minutu.
Za najboqeg pojedinca smotre
sredwo{kolaca progla{en je Ra-
de Xaji} iz pobjedni~kog sastava.
Wegov kolega iz ekipe Marko \u-
rica je najsigurniji ~uvar mre`e,
dok je najboqi strijelac sa osam
pogodak Goran Jovi} (Ekonomska
{kola).
Na ovoj smotri nastupilo je
15 {kola iz Bawe Luke, Kotor Va-
ro{a, ̂ elinca, Ribnika i Kne`e-
va. ¥ D. P.
POZNAT POBJEDNIK U KONKURENCIJI SREDWO[KOLACA
Lekcija u ~etiri ~ina
STRIJELCI: \uranovi} u 29. minutu za Ekonomsku {kolu,
a R. Xaji} u 6, Novakovi} u 15, Zubovi} u 16. i O. Xaji} u 16. mi-
nutu za Elektrotehni~ku {kolu "Nikola Tesla#, sportska dvo-
rana "Borik#, gledalaca: 1.000, sudije: @eqko Vuki} i Brane
\ur|evi} (Bawa Luka).
EKONOMSKA [KOLA: Pekez, Damjanovi}, Jovi}, Ra~i},
Klincov, Mari}, Gruji}, \uranovi}, Vukovi}, Marjanovi}.
ELEKTROTEHNI^KA [KOLA "NIKOLA TESLA#: \u-
rica, Zubovi}, Novakovi}, R. Xaji}, O. Xaji}, Ra~i}, ]ulum, Gli-
gi}, Gaji}, Nagraisalovi}.
EKONOMSKA ET[ "N. TESLA"1:4
\Igor \aleti} i Dragan Despotovi}: ^estitkepobjednicima
RADNIKTrener Radnika Pero @iv-
kovi} ̀ ali za propu{tenom pri-
likom.
- Kada smo gubili u jednom
trenutku sa 20 poena razlike re-
kao sam igra~ima da utakmica ni-
je izgubqena i da se igra do po-
sqedwe sekunde. Osje}ao sam da
Igokea slavi pobjedu. Nametnuo
sam tu tezu igra~ima i u posqed-
wim minutima situacija na par-
ketu se izmijenila. Samo 19 se-
kundi prije kraja imali smo pri-
liku da smawimo rezultat na "mi-
nus dva#. Me|utim, upropastili
smo kqu~nu loptu i izgubili me~
- ka`e @ivkovi}.
IGRA^IProzivci je prisustvovalo
16 igra~a. To su: Dragoslav Pi-
lipovi}, Dejan ]urlik, Dejan
[piri}, Sr|an Kuzmanovi},
Nenad Terzi}, Bo{ko Ivanko-
vi}, Milan Mar~eta, Vladimir
Brankovi}, Milovan Srdi},
Filip Joji}, David Triki},
Vladan Kos, Zlatan Smajlagi},
Aleksandar Bawac, Milo{
Medarevi} i Goran Stoji~i}.
Opravdano su izostali Zlat-
ko Radomirovi} i Goran Trku-
qa.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Poja~awasti`u iz
Partizana
"BORIK 2005"
Ostalojo{ samofinale
KK IGOKEA
Godinupo~eli
trofejomStrana 4.Strana 3.
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Dragan
KulinaMatija
Gvozdenovi}
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
FK SLAVIJA
Sini{aJawi}Strana 2.
LONDON - U posqedwim
utakmicama 3. kola engleskog
FA kupa nije bilo iznena|ewa,
iako su favoriti morali da se
namu~e kako bi ostvarili pla-
sman u sqede}u rundu takmi~e-
wa. Wukasl je pedeset minuta
bio nemo}an protiv amaterskog
Jidinga, ali su zatim Bojer i
Ameobi za deset minuta rije-
{ili pitawe pobjednika. Ar-
senal je na poluvremenu gubio
od Stouka sa 1:0, da bi u nastav-
ku utakmice Rejes i van Persi
sprije~ili iznena|ewe.
¹ ¹ ¹
PARIZ - Mu{ka rukomet-
na reprezentacija Srbije i Cr-
ne Gore osvojila je tre}e mjesto
na turniru u Francuskoj, koji je
igrala u okviru priprema za
predstoje}e Svjetsko prvenstvo,
po{to je savladala Gr~ku sa
35:23. Pobjednik turnira je do-
ma}in Francuska, koja je u fi-
nalu savladala reprezentaciju
Danske sa 32:23.
¹ ¹ ¹
ATINA - Utakmica gr~kog
fudbalskog prvenstva Panio-
nios - Olimpijakos nije odi-
grana zbog velikih nereda navi-
ja~a na stadionu "Nea Smirna#,
u kojima je povrije|eno devet
policajaca i dvadesetak navija-
~a. Neredi su po~eli sat vreme-
na prije po~etka utakmice, ka-
da je 2.500 navija~a pirejskog
tima poku{alo da u|e na sta-
dion bez ulaznice.
¹ ¹ ¹
KANBERA - Ana Ivano-
vi} po~ela je takmi~ewe u Au-
straliji pobjedom. Po{to je
pro{la tri kola kvalifikaci-
ja i plasirala se u glavni `ri-
jeb, u prvom kolu turnira "Kan-
bera Vomens Klasik#, bila je
boqa od Neme~kove iz ̂ e{ke sa
2:0, po setovima vrlo ubjedqi-
vo 6:2, 6:1.
¹ ¹ ¹
PORTO - Evropski prvak
Porto ostao je bez jo{ jednog
igra~a. Sjajni brazilski napa-
da~ Derlei potpisao je ugovor
sa moskovskim Dinamom. Bra-
zilac, koji je igrao vrlo va`nu
ulogu pri Portovom osvajawu
Kupa UEFA i Lige {ampiona
u posqedwe dvije sezone, pri-
dru`i}e se moskovskom klubu
na pripremama u Turskoj. ¥
BEOGRAD - Fudbaleri Cr-
vene zvezde sutra kre}u na Ki-
par, gdje }e trenirati dvije ne-
djeqe i odigrati nekoliko pri-
premnih utakmica.
[ef stru~nog {taba Ratko
Dostani} planira da povede 24
igra~a i tri golmana, te i daqe
ostaje pri svom stavu da na put
ne vodi prvotimce koji su odbi-
li da potpi{u produ`ewe ugo-
vora.
- Znaju Di{qenkovi} i Mar-
kovi} da na wih ne}u ra~unati
ako ne produ`e ugovor sa klu-
bom. Nemam namjeru da pravim
tim za pola sezone, pa onda opet
iz po~etka - ka`e strateg "crve-
no-bijelih# Ratko Dostani}.
Kako stvari stoje, za oboji-
cu bi ovo mogao biti ra-
stanak od Zvezdinog
dresa, jer nije tajna
da imaju ponude iz inostranstva.
Di{qenkovi}a `eli Mec i
ukrajinski Metalurg, koji
trenira Slavoqub Mu-
slin, a Markovi} je na-
vodno ve} potpisao predugovor
sa italijanskim drugoliga{em
\enovom, u kojoj igra i Nikola
Lazeti}.
Prvu utakmicu na Kipru
"crveno-bijeli# }e odigrati 20.
januara sa rumunskom Steauom, a
bi}e dogovoreno jo{ nekoliko
me~eva. Zavr{ne pripreme bi}e
obavqene u turskom qetovali-
{tu Antalija, gdje }e Crvena
zvezda odigrati {est kontrol-
nih susreta.
U pauzi prvenstva komple-
tiran je i stru~ni {tab, pa }e
Dostani}u ubudu}e pomagati
Ivan Axi}, nekada{wi prvoti-
mac sa "Marakane#.
¥ B. MARKOVI]
SIJETL PONOVO SAVLADAO MAJAMI
Prvo ime Radmanovi}WUJORK - Poslije svega 12 poena u posqedwa
dva sreta Vladimir Radmanovi} je zablistao u du-
elu sa Majamijem. Me~ protiv najboqeg tima "is-
toka#, koji su Soniksi savladali dva puta u sve-
ga sedam dana, ovoga puta protekao je u znaku
[ekila O'Nila sa jedne i internacionalca iz
Srbije i Crne Gore sa druge strane.
Centar "vreline# sa Floride utakmicu je
zavr{io sa pet blokada i 28 ko{eva, ali to ni-
je bilo dovoqno za trijumf, po{to je na dru-
goj strani bio rasplo`eni Radmanovi}, koji
je 22 od svojih 27 poena postigao u drugom po-
luvremenu i direktno odlu~io pobjednika.
Bez @arka ^abarkape na terenu, koji je
odsustvovao "iz li~nih razloga#, ko{arka-
{i Golden Stejta su izgubili na gostova-
wu u Torontu, gdje su Reptorsi slavili sa
22 poena razlike uz ~ak {estoricu igra-
~a sa dvocifrenim ko{geterskim u~in-
kom.
Rezultati: Toronto - Golden Stejt 109:87
(Bo{ 21, 17 sk - Robinson 18), Wujork - Por-
tland 113:105 (Hjuston 25 - Rendolf 27, 10 sk),
Feniks - Indijana 124:89 (Merion 21 - Tinsli
21), Sijetl - Majami 108:98 (Radmanovi} 27, 7
sk - O'Nil 28, 11 sk), Denver - Hjuston 98:116
(Entoni 27 - Mekgrejdi 45, 12 sk). ¥
BEOGRAD - Igra~i Partizana,
aktuelnog lidera prvenstva Srbije
i Crne Gore, otpo~eli su sa pripre-
mama na Bo`i}, a od ju~e se pripre-
maju na Tari. Trener Vermezovi}
skratio je spisak kandidata za prvi
tim na 24 imena, a prekobrojni }e
igrati u Teleoptiku ili }e biti po-
zajmqeni.
- Sa nama su i dvojica novajlija,
koji su nedavno potpisali ugovore -
odbrambeni igra~ Kim ^i Vu iz Ko-
reje i napada~ Odita iz Nigerije,
koji je doskora branio boje ivawi~-
kog Javora. O~ekujem da }e obojica
na proqe}e konkurisati za najboqi
sastav - ka`e trener Vermezovi}.
I stru~ni {tab je pretrpio jed-
nu izmjenu. Umjesto Darka Belojevi-
}a, koji }e pomagati Tumbakovi}u u
Kini, novi trener golmana iz Hum-
ske je Rade Zalad.
"Crno-bijele# o~ekuje te{ko
proqe}e, jer su se plasirali u dru-
gu fazu Kupa UEFA, gdje }e 16. fe-
bruara u Beogradu igrati protiv
Dwepra iz Ukrajine. Nastavak pr-
venstva Srbije i Crne Gore zakazan
je za subotu, 19. februara.
¥ B. M.
PARTIZAN SE PRIPREMA NA TARI
Poja~ani sa dva stranca
SIDNEJ - Najboqa teniserka
Srbije i Crne Gore Jelena Janko-
vi} plasirala se u drugo kolo tur-
nira u Sidneju, po{to je pobijedi-
la Ruskiwu Elenu Lihov~evu sa 2:1.
U prvom setu do 3:3 se igralo
"gem za gem#, Jelena Jankovi} je po-
vela sa 4:3 i onda stala. Tri gema
zaredom dobila je Lihov~eva, do-
voqno da osvoji prvi set.
U nastavku je uslijedila seri-
ja Jankovi}eve. Brzo je do{la do
5:0, poslije ~ega se Ruskiwa nije
uspjela vratiti u igru. U tre}em
setu igralo se izjedna~eno do 2:2, a
onda je teniserka iz SCG napravi-
la novu seriju, kojom je osigurala
trijumf.
U sqede}oj rundi protivnica
Jeleni Jankovi} bi}e pobjednica
duela Ali{a Molik - Fran~eska
Skijavone. ¥
VTA TURNIR U SIDNEJU
Jankovi}eva u drugom kolu
GUDJER LIGA
Uspjehgostiju
BEOGRAD - Ko{arka{i
Partizana su u utakmici 17. ko-
la Gudjer lige savladali kao go-
sti Helios Dom`ale sa 75:64.
"Crno-bijeli# su dvanaestu po-
bjedu u regionalnom takmi~ewu
obezbijedili tek u drugom polu-
vremenu, a najefikasniji kod Be-
ogra|ana bili su Perovi} sa 19
i Tripkovi} sa 13 poena.
Hemofarm je do{ao do nove
pobjede na gostovawu kod Zagre-
ba. U neizvesnoj utakmici Vr-
{~ane je do trijumfa predvodio
kapiten Neboj{a Bogavac, koji
je ubacio 37 poena (8/11 trojke).
Olimpija se bez mnogo problema
pro{etala kroz Podgoricu, sla-
viv{i protiv Budu}nosti. "\e-
ti}i# su imali daha samo za pr-
vih 20 minuta (37:37), ali se po-
bjednik znao ve} poslije tre}e
~etvrtine, koju su gosti rije{i-
li u svoju korist rezultatom
29:16. Kod doma}ina ne{to bo-
qi od ostalih bio je Du{an Vuk-
~evi} sa 18 poena. Uspje{an dan
gostiju zaokru`ila je Cibona,
slaviv{i protiv Pivovarne La-
{ko.
Rezultati: Budu}nost -
Olimpija 71:85, Zagreb - Hemo-
farm 98:101, Helios - Partizan
64:75, La{ko - Cibona 69:76. ¥
MADRID - U centru pa`we
18. kola Primere bio je madrid-
ski derbi, u kojem je Real kao
gost uspje{no iza{ao na kraj sa
Atletikom, slaviv{i na "Vin-
sente Kalderonu# sa ubjedqivih
3:0. Strijelci za "kraqevski#
klub bili su Ronaldo - dva puta
i Solari, a rezultat je mogao bi-
ti i druga~iji, da je Fernando To-
res u nekoliko navrata bio pri-
sebniji, odnosno da Kasiqas ni-
je imao svoje ve~e ba{ protiv
gradskog rivala.
Fudbaleri Viqareala su, na
iznena|ewe mnogih, savladali li-
dera na tabeli sa 3:0, a junak po-
bjede nad Barselonom bio je Di-
jego Forlan, koji je mre`u kata-
lonskog kluba zatresao dva puta.
Sa odli~nim partijama na-
stavio je i Espawol, deklasirav-
{i Osasunu na svom terenu. Ia-
ko se mre`a doma}ina prva za-
tresla, ekipa trenera Migela An-
hela Lotine je do{la do nova tri
boda.
Za remi Majorke protiv La
Koruwe najzaslu`niji je bio de-
bitant iz Japana Jo{ito Okubo,
koji je "namjestio# prvi, a potom
postigao drugi gol.
Rezultati: Espawol - Osasu-
na 4:1 (Rodrigez 31, Fredson 37,
83, De la Pewa 40 - Vebo 16), Ma-
jorka - Deportivo la Koruwa 2:2
(Garsija 56, Okubo 64 - Luke 49,
62), Real Sosijedad - Albasete
0:2 (Pa~eko 6, 48), Rasing San-
tander - Malaga 2:1 (Gerero 26,
Reguiro 41 - Navas 85), Saragosa
- Betis 1:0 (Savio 44), Atletiko
Madrid - Real Madrid 0:3 (Ro-
naldo 14, 84, Solari 81), Viqare-
al - Barselona 3:0 (Forlan 30, 85,
Gonzalo 48). ¥
[PANSKO FUDBALSKO PRVENSTVO
\ Ronaldo (Real Madrid): Trijumf u gradskom derbiju
DEBAKL "BARSE"
\OROVI]Nekada{wi prvotimac
Crvene zvezde i reprezenta-
tivac Jugoslavije Goran \o-
rovi} ju~e je i zvani~no pred-
stavqen kao novi direktor
Omladinske {kole Crvene
zvezde.
- Drago mi je da sam pono-
vo u "crveno-bijeloj# porodi-
ci. @elim da nastavim dobru
tradiciju koju ima ova omla-
dinska {kola, a to je da pri-
prema igra~e za prvi tim klu-
ba - rekao je \orovi}.
1. Barselona 18 13 3 2 35:14 42
2. Real M. 18 11 2 5 29:13 35
3. Valensija 18 10 5 3 29:13 35
4. Espawol 18 10 3 5 22:13 33
5. Seviqa 18 9 5 4 21:18 32
6. Betis 18 7 6 5 22: 21 27
7. Osasuna 18 8 3 7 27:29 27
8. Viqareal 18 6 7 5 24:14 25
9. Atletik B. 18 7 4 7 25:21 25
10. Saragosa 18 7 4 7 25:26 25
11. Atletiko M.18 7 4 7 18:17 25
12. Deportivo 18 5 8 5 24:27 23
13. Real S. 18 6 4 8 22:23 22
14. Levante 18 6 3 9 19:26 21
15. Hetafe 18 5 4 9 16:21 19
16. Albasete 18 4 7 7 17:23 19
17. Rasing 18 5 4 9 17:26 19
18. Malaga 18 4 3 11 13:29 15
19. Majorka 18 3 5 10 17:30 14
20. Numansija 18 3 4 11 11:29 13
FUDBALERI CRVENE ZVEZDE SUTRA PUTUJU NA KIPAR
UGOVOR ILI ZBOGOMNe}u ra~unati na fudbalere koji ne produ`e saradwusa klubom, ka`e Ratko Dostani}
Ratko Dostani}: Osta-je pri svom stavu
Fudbaleri Viqareala iznenadilisu lidera i savladali gasa ubjedqivih 3:0
Vladimir Radmanovi}: Partijasezone