Upload
others
View
19
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
P O R U K E
2 Jul 2016.
3www.serbianmirror.comJul 2016.
Srb info strana 4
Politi~ke aktuelnosti strana 5
Istina mora da se zna strana 6
Pismo iz Beograda Vanja Buli}- Markovi konaci strana 7
Dijaspora dobila Vladike - Bista Mileve Mari} u Klivlendu strana 8
Srbija festivalu “Oko sveta”” u Va{ingtonuIn memoriam - Milorad Mandi} Manda strana 9
Protekli doga|aji strana 10
Ivan Kalauzovi} na konferenciji SANU strana 11
Dnevnik iz Toronta: Teslina vizija strana 12
Osve{tena crkva Svetog Luke u Smederevu strana 13
Intervju Zoran [ekerov: Na{e `elje su na{a realnost strana 14
Humanost: Organizacija Na{i Srbi strana 15
Stari Beograd: Ulica Kneza Milo{a strana 19
Pravoslavlje: Sveti apostol Petar strana 20
Savo Rako~evi}: Slikar koji je sa~uvao vreme strana 21
Generalni konzulat R. Srbije u ^ikagu strana 22
Pomozimo u izgradnji Mojsinjske svete gore strana 23
Feljton: Za dru{tvo u }o{ku strana 24
U potrazi za domom strana 25
Horoskop za juni strane 26-27
Va{a pisma i mali oglasi i srpski mediji strana 28
^estitke i mediji strana 29
Vedra strana strana 30
TIRA@: 18.000
SADR@AJ
PUBLISHED BY
Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •
P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613• Phone: 773.744.0373• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Nenad Jovanovi}, Marko Lopu{ina.
• DOPISNICI: Vanja Buli}, Jasna Stanojev, Ivan Kalauzovi},
Igor Ga~i} (Beograd)
Milan Lu~i} (New York), Sta{a Nasti} (Holivud),
Milomir Ognjanovi} (Havai)
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
NAME: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY: ----------------------------------- STATE: -----------------------------------------------------------------
ZIP: --------------------------- TEL: -------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror - PO BOX 13472 Chicago IL 60613
I Z R E D A K C I J E
““[[ttoo ggoodd ttkkaa{{ ,,vveezzuujj kkoonnccee zzaa nneebboo””
Sv. Vladika Nikolaj Velimirovi}
S R B I N F O
Koncert pod vedrim nebom
Marije [erifovi}Po prvi put u Chicagu
ispred Tuscanos restorana
Nedelja 4 septembar7:00 pm
uz specijalne gosteVericu [erifovi} i druge
4926 River Road, Schiller Park, ILKarte ovih dana u pretprodaji
$30773.677.0247
Jul 2016.4
Dan Srpske bratske pomo}i odr`a}e se u nedelju 14 og Avgusta
Više info u slede}em broju
TRADICIONALNI PIKNIKNa imanju Srpske bratske pomo}i
Ponedeljak 4-ti juli zabavlja}e vas orkestar
Dragana Negovanovi}a i Saše Djordjevi}auz ~ika{ku zvezdu
Mirjanu Negovanovi}Piknik po~inje u 14 ~asova, pa do zore
Ulaz $10
Malo ko mo`e re}i da nijebio iskreno iznenadjenishodom britanskog ref-
erenduma o izlasku iz EU. A pogo-tovo malo ko sa pouzdanjem mo`etvrditi da zna {ta }e se u narednomperiodu de{avati. Jedino se sa sig-urno{}u mo`e re}i da je u pitanjuprvorazredan politi~ki dogadjaj kojizna~ajno menja geopoliti~ku kartuovog dela sveta. U svakom slu~aju,od pada Berlinskog zida, raspadaSSSR i bombardovanja SRJugoslavije u Evropi nije bilopotencijalno dalekose`nijeg dogad-jaja, ka`e Djordje Vukadonovi}glavni urednik ~asopisa “Nova srp-ska politi~ka misao“.
Mo`emo se mi sada –kao {to se masovno i radi – ostrvi-ti na “ksenofobnu, sredove~nuenglesku provinciju” koja je domi-nantno stala iza “Bregzita”.^injenica je da Fara` i drugovi jesudosta demagogisali i igrali na kartuegzistencijalne nesigurnosti i straha{irokih slojeva britanskogstanovni{tva. Ali Fara` nije ni malokriv za stanje koje je milione ljudinavelo da budu tako zahvalna pub-lika za njegove demago{ke poruke.Uostalom, {ta tek re}i za kampan-ju pretnje i straha koju su vodilizagovornici ostanka u EU,apokalipti~ki predstavljaju}i sveekonomske i politi~ke strahote kojeBritaniju i Britance ~ekaju ukolikose pogre{no opredele?
Nisu Fara` i britanskaprovincija krivi {to se “evropskaideja“ sapli}e i pada prakti~no prisvakom suo~avanju s narodnomvoljom. Setimo se samo neslavnesudbine tzv. evropskog ustavakoji je svojevremeno takodjepropao na referendumima uHolandiji i Francuskoj, podse}aVukadinovi}.
Prema njegovim re~ima,sem u hodnicima briselske admin-istracije i pojedinim balkanskim(“kandidatskim”) urvinama, danasniko ozbiljan nije i ne mo`e bitibezrezervni pristalica EU u oblikuu kom se ona trenutno pojavljuje.EU, ovakva kakva je trenutno,nikome ne treba. Pa ~ak niNema~koj, iako je ona, realno, odnje imala najvi{e koristi. Nema~kojtreba ~vr{}e integrisana Evropa,
jedinstvenija u politi~kom, privred-nom, fiskalnom, monetarnom ibezbednosnom smislu – u pro-tivnom }e ~ak i Nemci po~eti dagube interesovanje. S druge strane,veliko je pitanje ho}e li na tomkursu ~vr{}e integracije Nema~kuhteti i mo}i da prate Francuska,Italija, [panija, Gr~ka i skandi-navske ~lanice.
“[to se ti~e Srba, mislimda bi za sve bilo mnogo bolje daje premijer i mandatar Vu~i}presko~io da povodom “Bregzita”poru~i “nekim ludacima” da uSrbiji ne}e biti nikakvog referendu-ma – jer su, navodno, “izboribili referendum”. Nastranu {to je bri-t a n s k ip r i m e rjasno
p ok a z a okako izbori ireferendum nisu ine mogu biti isto. Sve usvemu, uskoro }emo videti da li suEnglezi sa “Bregzitom“ pogre{ili –ja se nadam da nisu. Ali sam pot-puno uveren da mi sigurno gre{imo{to sa svojim “evropskim putem“nastavljamo – uprkos sve brojnijimsvedo~anstvima i dokazima da tajput vodi jedino u bespu}e, upozo-rio je Vukadinovi}, a prenosiPolitika.
Iz zvani~nog Beograda idalje sti`u iste poruke, da je Srbijaverna evropskom putu. “EU vi{enije centar sveta, ali za nas nemaboljeg mesta. Vlada Srbije zna {taje dobro za na{e gradjane, a to jeevropski put i bolji `ivotni stan-dard. Sada }e Velika Britanijaimati dozu nestabilnosti, ali za nasje klju~no stabilnost i prosperitet
zemlje,“ poru~io je AleksandarVu~i}. On je istakao da gradjanimaSrbije garantuje da ne}e bitizna~ajnijih poreme}aja finansijske iekonomske stabilnosti, kakve vidi-mo u mnogim zemljama, a svezahvaljuju}i, kako je rekao, pamet-noj politici koju smo vodili, a nebirali laka re{enja, kakva su dolazi-la sa juga Mediterana.
Vilijam Montgomeri,nekada{nji ambasador SAD uSrbiji, za “Blic“ tvrdi da efekatBregzita uti~e na sve, a Srbija nijeizuzetak. Biv{i ambasador SAD
isti~e da je ovo trenutak kada na{azemlja treba da “pritisne pun gaska EU“.
“Va{i premijer i predsed-nik su jasno podvukli da je Srbijana evropskom putu, Mogu samo daka`em da se sla`em sa njima, i daje to kurs kojim treba da plovi va{brod, punom brzinom. Odgovorni uEU }e sada biti dodatno motivisanida poka`u kako se ni{ta nijepromenilo, i to treba da iskoristite.Va{a budu}nost je u EU – nemadilemu Montgomeri. “Bregzit jeepohalan dogadjaj. Unija nemaodgovaraju}i pristup re{enju “prob-lema Bregzit“. Vlada veliko razjed-injenje: neki bi da kazne Britanijui {to pre je isteraju iz EU, dok
drugi gledaju da to pitanje stave sastrane i re{avaju goru}e problemepoput migracije. Oni najmudriji susvesni da se frustracija i nezado-voljstvo koji su doveli do Bregzitamogu pro{iriti na ostatak EU, terade na strategiji koja bi tospre~ila. Oni koji tra`e ta~no pred-vidjanje osta}e razo~arani, jer nikonema pojma {ta }e se slede}e desi-ti, uveravam vas,“ rekao jeMontgomeri.
Politi~ari i pojedini anali-ti~ari kao da ose}aju obavezu daraspiruju optimizam, uveravaju}inas da se izlazak Britanije iz
Evropske unije ne}e odrazitina evropski put
Srbije, isti~en o v i n a r
B o { k o
Jak{i}.Kako je
prioritet EUda se spase od dez-
integracija, jasno je danove integracije padaju na listi pri-oriteta. A pro{irenju je jo{ 2014.oboren rejting kada je predsednikEvropske komisije jasno dao doznanja da novih ~lanova ne}e bitibarem do 2020. Poricati ovakvostanje, makar i iz plemenitog moti-va da evropski snovi ne nastave dase ru{e, politi~ki je neozbiljno, alako mo`e da se poka`e i potpunosuprotno namerama de`urnih opti-mista.
Mo`da }e se Unija i ras-pasti, a takav scenario nala`edodatni oprez i ozbiljnost, a nepoliti~ku non{alantnost koju zemljarazmera Srbije sebi jednostavno nesme da dopusti. Evrope bi bilo ibez Evropske unije. Kao i njenihdavno utemeljenih demokratskih
vrednosti.Srbija mora da se menja
zbog sebe, ne ni zbog Brisela, neni zbog Moskve. Reforme su jedi-ni istinski odgovor onima koji,vodjeni nekim sasvim drugim“setom vrednosti“, poku{avajuSrbiju da zaustave savetuju}i joj dase ne ukrcava na “Titanik“,nagla{ava Jak{i}.
Nakon {to su Britanci nareferendumu izabrali izlazak izEvropske unije, nema~ka kancelarkaAngela Merkel je poru~ila da }eulo`iti “svu svoju snagu“ da spre~ideljenje EU. Evropske lidere uBriselu zapravo brine da se virus ref-erenduma ne pro{iri na ostatak EU, arazloga je pregr{t. Naime, procenjujese da bi scenario nalik “Bregzitu”mogao da se reprizira u 34 evropskaregiona, dakle u znatno vi{e slu~ajevanego {to EU broji ~lanica.
Upkos obe}anjima srp-skih politi~ara da izlazak Britanijeiz EU ne}e imati negivne posledicena srpsku ekonomiju, ekonomistiupozoravaju da }e verovatno uticatina rast i smanjenje investicija.“Svaki ve}i poreme}aj u EU i uzemljama koje su ekonomski part-neri Srbije negativno uti~e i na srp-sku privredu. Mo`e o~ekivati da }erast srpske privrede biti ne{tosporiji, ali i da }e strane investici-je biti manje nego {to bi bile da seovo nije dogodilo“, rekao je ekon-omista Milojko Arsi}.
Arsi} je ocenio i da jeefekte ovakvog dogadjaja te{koproceniti i da }e zavisiti od reakci-je vlada, potro{a~a i investitora{irom Evrope. Prema njegovojoceni, efekti }e sigurno biti nega-tivni, jer }e dovesti do pove}anjapesimizma kod investitora i njihoveudr`anosti. Takodje, kako navodi,potro{a~i u EU }e postati uzdr`anijii oprezniji, do}i }e do usporavanjaprivrednog rasta evropske privrede,a mo`da i do recesije.
Kako je dodao, jedan odpredvidivih ekonomskih efekata jei ja~anje dolara u odnosu na evro,{to }e nepovoljno uticati naservisiranje javnog duga Srbije.“Oko 30 odsto javnog duga Srbijeje u dolarima. Dolar }e da sko~i,pa }e to podi}i i tro{kove vra}anjadugova“, ocenio je Arsi}.
P O L I T I K A
Pi{e: Marijana Maljkovi}
SRBIJA POSLE BREGZITA
5www.serbianmirror.comJul 2016.
M A T I C A I D I J A S P O R A
6 Jul 2016.
Pi{e: Marko Lopu{ina
Knjiga “Decenija iluzija“,koju je njen autorMiroslav Majkl
Djordjevi} nedavno predstaviobeogradskoj i novosadskoj publicigovori o nastojanju srpske dijas-pore u Americi da za{titi intereseSrbije tokom poslednje decenijeXX veka, ratova na Balkanu i ras-pada Jugoslavije. Ose}aju}iodgovornost da upozore najvi{ezvani~nike u Va{ingtonu, akadem-sku javnost i glavne urednikevode}ih medija o mogu}imposledicama pogre{ne politike,vodje Srba u rasejanju su kritiko-vali i ukazivali na pogubneposledice otvaranja jugoslovenskePandorine kutije.
Bio sam u~esniktragi~nih dogadjaja devedesetihgodina, o kojima se malo zna.kako raspola`em bogatomarhivom i dokumentima oaktivnostima dijaspore na pomo}isrpskom narodu i spasavanjuSrbije od propasti, napisao samknjigu da bih tu istinu spasao odzaborava. Dijaspora je devedesetihgodina vodila herojsku brobu zaspas otad`bine i srpskog naroda.U toj borbi vlast i opozicija su sepokazali nesposobnim – tvrdiMiroslav Djordjevi}.
U ovim njegovim poli-ti~kim memoarima postoje triglavna aktera: Amerika, Srbija idijaspora. Ali svi troje su postali`rtve sopstvenih iluzija.
Amerika je diktiralarazvoj dogadjaja. D`ord` Bu{ jejo{ 1989. godine proglasio Novisvetski poredak, ali na{i u vlastinisu shvatili to i nisu znali {ta tozna~i. Gre{ke koje su napravljenebile su kobne po dr`avu i narod.Nadali smo se da }e Amerika dabude uzor demokratizacije Srbije.`iveli smo u iluziji da je tomogu}e, jer su u iluzijama bili iAmerika, i Srbija i srpska dijaspo-ra. Amerika je imala iluziju da }eda pobedi u Jugoslaviji i uvededemokratiju, dijaspora da }espre~iti rat, a Srbija da }e pravla-dati komunizam i posti}i balansizmedju Rusije, Kine i sveta. Teizuzije su nanele ogromnu {tetuinteresima srpskog naroda – kazu-je Majkl Djordjevi}.
Istorija se ponovila,Jugoslavija se opet raspadala, alinove gre{ke su bile mnogo sku-plje i tragi~ne. Nestao je srpskinarod u Sloveniji, Hrvatskoj i
delu BiH. Srbi su optu`eni da suubice i genocidan narod. Vlast uSrbiji predvodjena SlobodanomMilo{evi}em i Mirom Markovi},nije razumela da se sprema raspadSFRJ i za to nije bila spremna.Amerika je `elela da SFRJopstane, ali ne pod re`imom kojije propao, ne sam komunizmomve} sa demokratijom.
Stvorili smo u Americinovu organizaciju Kongres srp-skog uedinjenja, koji je organizo-vao Srbe u rasejanju, ujedinionarod i Crkvu, koju jer Titonamerno razbio izazvav{i raskol1963. godine. Razgovarali smo savladikom Irinejom, sa patrijarhomPavlom i postigli saglasnost da sedva krila Crkve pomire. Na prvukonvenciju KSU u Klivlendu1990. godine, do{li su svi Srbi iraskolnici, i federalci, i ~etnici, ikomunisti, svi. Kada smo pre-vazi{li na{u neslogu krenuli smo uproces tranzicije u Srbiji, sa cil-jem da se komunizam iskoreni uuvede demokratija – obja{njavaDjordjevi} svoj politi~ki i patriot-ski anga`man.
Dijaspora odana maticipoku{avala je bezuspe{no daobavi nemogu}i zadatak: da odvo-
ji komunisti~ku ideologiju istvarnost u Srbiji od srpskog iden-titeta i nacionalnih interesa.
Ameri~ki Srbi i Srbi urasejanju su ~vrsto verovali da }ena{ intelektualni i materijalni kap-ital pomo}i da se napravi jedanmost izmedju Srbije i dijaspore. Ito je bila zabluda.
Nismo bili dobrodo~ekani u Srbiji, jer se Titovapolitika protiv emigracije ose}alau Beogradu. U Hrvatskoj su emi-granti i vlast bili slo`ni, jer jeFranjo Tudjman obilazio usta{e posvetu i dovodio ih ku}i.
Kada sam se sreo saSlobodanom Milo{evi}em on mi
je rekao: “ Treba da lobirate uAmerici i svetu za nas!“ Pitaosam ga: “ Kako da lobiramo? Za{ta?“, jer u Srbiji nije postojaonikakav plan za lobiranje, nisu seznali na{i ciljevi lobiranja. Nismoznali {ta ho}emo, niti smo todefinisali. Kada smo oti{li u jednuposetu kod funkcionera Stejtdepartmenta, on nas je zadr`ao urazgovoru ~itavih sat i po umesto~etrdeset pet minuta koliko je bilopredvidjeno za sastanak. Ovdekod mene Hrvati i Slovencidolaze ve} dve godine, rekao namje zvani~nik Stejt departmenta –otkriva Majkl Djordjevi}, koji jedeset godina lobirao o Va{ingtonuu SAD.
I pored nesporazuma saMilo{evi}em, i kao patriotaDjodjrevi} i Kongres srpskogujedninjena nastavili su borbu zasrpske interese unutar Amerike,ali i za demokratiju u Srbiji.
Verovali smo da supromene sistema mogu}e i da na{eiskustvo u Americi, na{ intelektu-alni potencijal mogu da pomognupoliti~koj eliti. Organizovali smoopoziciju, pokrenuli koaliciju“Zajedno” i osvojili vlast u 11op{tina. Opozicija medjutim nijebila sposobna da politi~ki vodizemlju i narod. Medjutim, umnogim razgovorima sa opozici-jom i politi~arima na vlasti ~estobi im se omaklo da nam daju doznanja da ih interesuju pare. VukDra{kovi} nam je rekao: “Vi imatepare, a mi imamo pamet kako daih upotrebimo!“ – ka`e Djordjevi}.
Kada je sredinomnovembra 1999. godine MajklDjordjevi} sa ~lanovima KSU iMadjarskoj odr`ao Sentandrejskisabor, prvi put posle 1944.godine, okupio je sve Srbe svetana jednom mestu. Bio je to svet-ski parlament Srba, jer su dijaspo-ra i matica delegirale 158 svojih
predstavnika. Done{ena je iSentandrejska delegacija, kao plat-forma za brorbu sprskog narodaza opastanak i demokratskimsnagama da na izborima osvojevlast od komunista.
- U brzo se ispostaviloda opozicione vodje nijedan na{savet nisu uva`ili. Svaka stranka injeni lideri borili su se za sebe. Ujednom trenutku mi je ZoranDjindji} otvoreno rekao:
“Zar vama iz dijasporemi da damo vlast !“ – ka`eDjordjevi}, koji je time otkriosu{tinu lo{eg odnosa i saradnjeopozicije i nove vlasti sa Srbima urasejanju.
Bojali su se da }emo daim uzmemo vlast, a mi smo sesamo broili da spasemo Srbiju inarod od propasti! - priznajeMajkl Djordjevi}.
I mada priznaje da jedijaspora uspela da spase Srbijuod propasti, da je uticala na SADda promeni svoju agresivnu poli-tiku, ipak, razo~aran je ka`e i uSAD i u Srbiju.
Amerika nas jerazo~arala, jer nas je bombar-dovala i otela nam Kosmet, Srbijanas je razo~arala, jer nije izvelademokratizaciju na pravi na~in.Nismo ujedinili maticu i dijas-poru, jer su ljudi iz vlasti uBeogradu za to bili nesposobni,nespremni i jednostavno neki tonisu ni `eleli. Mi iz dijaspore smose nalazili izmedju nagovnja i~eki}a. Pritisnuti sa obe stranenismo mogli sami mnogo dapomognemo srpskom narodu.Uradili smo manje nego {to smo`eleli, ali vi{e nego {to je srpskavlast zaslu`ila. Srbija se i tada idanas prema Srbima u rasjeanjupona{a kao ma}eha. Mi stalnoo~ekujemo da nam prva pru`isvoju maj~insku ruku – iskren jeMiroslav Majkl Djordjevi}.
ISTINA MORA DA SE ZNADijaspora je devedesetih godina vodila herojsku brobu za spas otad`bine i srpskog naroda. U toj borbi vlast i opozicija su se pokazali
nesposobnim – tvrdi Miroslav Djordjevi}
Miroslav Majkl Djordjevi}, lider srpske dijaspore objavio je knjigu ”Decenija iluzija” o spasavanju Srbije
OSNIVA^ KSUDjordjevi} je rodjen 1936. godine na Dor}olu, gde je zavr{io
Prvu mu{ku gimnaziju. Emigrirao je kao odbojka{ u SAD 1956.godine. Upisao se na Univerzitet Kalifornije, Berkli, gde jediplomirao 1960. godine. Bio je republikanski mladi politi~ar ibiznismen, vlasnik dve finansijske firme “Fajnen{l sekjuriti“ i “
Kapital geranti kompani”. Godine 1990. godine je osnovaoKongres srpskog ujedinjenja kao ujedinjene medjunarodne orga-nizacije Srba u rasejanju. Cilj je bio o~uvanje srpsog identiteta ipomo} matici za obnovu i napredak. U toku cele decenije on sevrlo aktivno anga`ovao i neumorno radio da za{titi srpske interesei spre~i ameri~ke gre{ke u gradjanskom ratu Jugoslavije. Krajem1999. godine, organizovao je prvi veliki srpski Sentandrejski saborsvesrpske dijaspore i ~elnika demokratske opozcicije. Potom jeujedinjena opozicija osvojila vlast i promenila Srbiju.
Michael Djordjevi}
P I S M O I Z B E O G R A D A
USrbiji tek {to suzavr{eni jedniizbori, a ve} se
pripremaju novi. Valjaizabrati prvog ~ovekaSrbije, zna~i predsednikaRepublike, mada mnogitvrde da }e i posle tog izb-ora jedan drugi ~ovek ust-vari biti prvi. Ali, nije toba{ tako jednostavno kao{to izgleda na prvi pogled.
Evo mogskromnog razmi{ljanja odanima koji predstoje.
Svetom, na sre}ujo{ uvek samo delimi~no,vladaju vladari iz senke, skup najbogatijih inajmo}nijih ljudi. Bog je najve}a preprekanjihovoj ideji da postanu kapa ~ove~anstvatako {to }e zavladati i ljudskim du{ama.Poku{ali su sve. Hvatali su ljude,pojedina~no, u grupama okupljenim u narodeili dr`ave, i nastojali da ubiju Boga u njima,koriste}i razne nau~ne i nenau~ne metode.Ali, uzalud. Bog je ostajao da `ivi u ljudimai kada su umirali.
Na poslednjem sastanku vlade usenci odlu~eno je da se borba sa Bogomubudu}e vodi na suptilniji na~in. Lako je ubiti~oveka! To mo`e svaka budala. A i tada,kada umire, ~ovek pominje Boga, zato {to muveruje, jer je neukaljan.
Boga, dakle, treba ukaljati! To jeodluka vladara iz senke!
Pusti}e glas da se uselio u {kotskegajda{e! Smeja}e se ljudi Bogu u suknjici.Uzalud! @ene vole mu{karce u suknjama.Vole da zaviruju i da se dive.
Pusti}e glas da se uselio u ovalnu
sobu ameri~kog predsedni-ka i da ga pose}uju damesumnjivog morala! Uzalud!Narod misli ovako – j...{predsednika koji ne j... itamo gde je zabranjeno.
Pusti}e glas da jeBog `ensko i tako ga oga-diti polovini ~ove~anstva.Uzalud! Druga polovona~ove~anstva }e zbog togabiti ponosna, a Srbi }edokazati svetu da su bili upravu {to svaku re~enicuzavr{avaju sa psovkomBoga.
I tada, pripomenu re~i Srbi, prvom ~oveku vladara izsenke sinu spasonosna ideja!
Pusti}e glas da se Bog kandidovaoza predsednika na budu}im predsedni~kimizborima u Srbiji. Ili: pusti}e glas da je Bognosilac izborne liste na narednim parlamenr-tarnim izborima u Srbiji.
-A tada ga vi{e ni Bog ne}e spasiti!– zaklju~i mudro prvi ~ovek vladara iz senke.
Protivkandidati na izborima }enau~nim i nenau~nim metodama dokazatida je oduvek bio {pijun i saradnik UDBE,CIA, BND i KGB, i to odjednom i da jekao ~etvorostruki agent stekao nevidjenabogatstva koja ne mogu da se prezentirajujavnosti upravo zbog ~injenice da su nevid-jena.
Dokaziva}e na televiziji, uz pomo}grafikona i svedoka, da je osvedoe~enapeder~ina i lezbijka, i to odjednom {to jejedinstven slu~aj u svetu. Usledi}e i feljton safotografijama sa lica mesta i opisom bludnihradnji.
Tvrdi}e da `ivi sa ma~kama iku~kama i hrani ih mlevenim grkljanima iguljenim ~ukljevima, a po{ten narod nema nileba da jede.
U TV duelu, direktni konkurent }euperiti prstom u njega i re}i: “Srbi, zar }eteglasati za bezbo`nika?“
-Ali, ja sam Bog! – zavapi}eiskreno.
-Zar ne vidite da je lud! La`no sepredstavlja!
Tada ~e uleteti gospoda u belom,strpa}e ga u interesantnu ko{ulju koja se ve`e
pozadi, preve{}e ga o dr`avnom tro{ku doGuberevca, iz po{tovanja {to je bio predsed-ni~ki kandidat dodeliti mu sobu u kojoj jeboravio nekada{nji predsedni~ki kandidatNikola [e}eroski i staviti ta~ku na njegovslu~aj.
-Kako se toga nismo ranije setili! –re~e ozarenog lica prvi ~ovek vladara izsenke i zadovoljno podrignu.
P.S. Nadam se da je ovo ipak samomoje pusto litetarno ma{tanje, jer sam tolikoizludjen brojnim izborima da sam gotovoprestao logi~no da razmi{ljam.
Duhovite i satiri~ne pri~eVanje Buli}a o automobili-ma, svakodnevici, našemdruštvu, našoj naravi. Itako, mnogima auto slu`ida se prevezu od ta~ke Ado ta~ke B, a Buli}u jeposlu`io da napravi svo-jevrsnog foto-robota Srbinavoza~a.Tekstovi u knjizi su veomazabavni i duhoviti, pritomima mnogo satire.Ima i malo autobiografije,što knjizi daje posebnuverodostojnost, ~ak i kad jere~ o neverovatnim zgo-dama.
jun 10.U Srbiji nema nove Vlade Srbije. A nema ni krivca za fantomke i ru{enje ku}a u
Savamali na divlji na~in. Sve to zavisi od premijera, koji se premi{lja i za kog Valjevcika`u da je “bager majstor“.
MMF nam ne da ve}e plate i penzije, a vlast stalno obe}ava da }e ih biti. Zna narodza jadac, nama je gazda MMF, a ne SNS. A tre{nje su i dalje dva evra kilo.
Di`e se spomenik Zoranu Djindji}u kog su ubili vlast, policija i mafija. Naru~ilacubistva sedi u Moskvi, a pljuva~i Djindji}a sede u Beogradu. Oni mu i podi`u posta-ment na Studentskom trgu. I to je Srbija – ubi me, pa me ovekove~i.
Pikavci.Srbi su vice{ampioni sveta u pu{enju cigareta, ali i u proizvodnji pikavaca. Beli grad
je potopljen pikavcima. Pita Amerikanac Beogradjanain {ta je to cigareta? A ovaj ka`e:– To je smotuljak dima, koji na jednoj strani ima vatru, a na drugoj budalu, koja
pikavce baca svuda naokolo, samo ne u korpu za otpatke !
jun 18.Da bi dao sebi na va`nosti na{ mandator je smislio operaciju “Balkansko prole}e”,
kojom zapadne zemlje `ele da sru{e njegov re`im. Zbog te izmi{ljotine lista Informer ipremijera na ribanje su ga pozvali ameri~ki ambasador Skot i mislionar EU, engleskiDevenport. Pogledajmo ovu fotografiju sa njihovog razgovora, ona kazuje ko ima dom-inaciju. Od tog izmi{ljenog “prole}a” nema ni{ta, sem {tete – otkazani su premijerovirazgovori u SAD i EU.
Na{ predsednik je doveo u gopste prijatelja, kineskog predsednika, koji nam je doneo3 milijarde investicija. Imao je obezbedjenje kao da neko u Srbiji `eli da ubije togKineza. Mi odavno nosimo kineske ga}e, jedemo kineski luk, pa nam ne smeta kines-ka pruga i ~eli~ana.
Da bi Srbiji krenuo biznis vlast je uzela 13 milijardi evrakredita – 9 od MMF, 1 od Rusije i tri od Kine.
Sve }e to narod pozlatiti i vratiti !
jun 26.Do{li nam Kinezi da rade u na{oj `elezari. Doneli sa
sobom i robota koji hvata lopove. Hvalili se kako je uSAD otkrio 11 lopova za pet minuta, a u Nema~kojuhvatio 120 kradljivaca.U Srbiji neki na{ lopovje Kinezima ukrao tog robota.
Izlazaka Britanaca iz EU li~i naotima~inu evropskog blaga. SAD su nagov-orie Engleze da tako kazne Nema~ku zbogsaradnje sa Rusijom. Valjda }e sada Vels iS. Irska da izadju iz engleskoj carstva. Srbijane mora da izlazi nigde, jer se na{ narodsam seli u dijasporu.
Er Srbia nas vozi za Njujork. Tajembargo Amerike prema na{em avio-prevozutrajao je 24 godine. Ameri su nam opet dozvo-lili da sle}emo. Na{a vlast se tome raduje, kaoda je ona otkrila Ameriku, a ne Kolumbo.
Sre}no,Marko Lopu{ina
Pi{e:Marko Lopu{ina
www.lopusina.com
MARKOVI KONACI
Srbija je poslednja {ansa vladara iz senke
Pisac, novinar, cenarista i TV voditelj Vanja Buli}
7Jul 2016. www.serbianmirror.com
BOGA ZA PREDSEDNIKA
Nova knjiga VANJE BULI]A
ZAŠTO BOG NEMA AUTO
8 Jul 2016.
P R O T E K L I D O G A D J A J I
Obilje hranei pi}a sasvih strana
planete na{lo se na{tandovima izmed-ju Linkolnovogmemorijala iKapitola, nazelenom polju kojeje svedok istorijeAmerike: ~uvenihgovora, skupova,parada, julskihv a t r o m e t a . . .Folk lorno-modneprezentacije i nastupi u~esnika izdvadesetak zemalja, uklju~uju}i iSrbiju, vodili su posetioce, njihnekoliko hiljada, spontanom,neobavezujuæom rutom na put okosveta, ~ineæi da svako postanesvestan da su svi narodi sa svojimkulturama deo jedne velike multiet-ni~ke porodice.
Ivan
SRBIJA NA FESTIVALU “OKO SVETA“ U VAŠINGTONU
Bronzani lik briljantnenau~nice, prve suprugeAlberta Ajn{tajna, obliko-
van rukom ni{kog akademskogvajara Ivana Felkera, obogatio jeklivlendsku Ba{tu Srbije. BistaMileve Mari} podignuta jeprekoputa Tesline, u ~ijem }edru{tvu do~ekivati posetioce isvedo~iti o umnosti `ena poteklihiz na{eg naroda.
Nova bista u vrtu srpskeba{tine u Ohaju izlivena je naosnovu Milevine portretnefotografije iz 1896. godine i viso-ka je 65 cm, ne ra~unaju}i visinupostamenta. Zasluge za ovajistorijski i plemeniti ~in pripadajupo~asnom konzulu RepublikeSrbije u Ohaju Aleksu Ma~eskomi Vukmanu Krivoku}i iz Upraveza saradnju s dijasporom i Srbimau regionu Ministarstva spoljnihposlova, ali i donatorima.
“U Srpskoj kulturnojba{ti imamo biste Nikole Tesle,Petra I Karadjordjevi}a, StevanaMokranjca, Petra II Petrovi}aNjego{a, Mihajla Pupina i VukaStefanovi}a Karad`i}a. Smatraosam da bi bilo dobro da porednjih bista Mileve Mari} bude prva`enska skulptura, jer je Milevabila sjajna fizi~arka imatemati~arka i Ajn{tajnova `enai partner“, izjavio je ranije Aleks
Ma~eski.Ceremoniji dedikacije i
osve}enja biste, uz eminentnepredstavnike srpskih zajednica izOhaja i iz drugih krajevaSjedinjenih Ameri~kih Dr`ava,prisustvovao je i Njegova ekselen-cija ambasador Republike Srbije uVa{ingtonu Djerdj Matkovi}, koji
je odr`ao prigodan govor.“Ve} sada razmi{ljamo o
novim skulpturama i onome {to seSrpskoj kulturnoj ba{ti ubudu}nosti mo`e dodati. Timpovodom, u subotu 9. jula uBreksvilu, Ohajo, bi}e organizo-van golf izlet (Serbian GolfOuting), namenjen prkupljanju
donacija za dalje unapredjenjeBa{te“, otkrio je Aleks Ma~eskisvoje naredne korake, nedugonakon zavr{etka ceremonije.
In memoriamD`ord` Vojnovi~
U svetlu bujanja Srpskekulturne ba{te i podizanja novih
znamenja, pomenimo i da je sinarhitekte D`ord`a S. Vojnovi~a,Korduna{a koji je 30-ih godinaXX veka dao izuzetan doprinosradjanju Jugoslovenske kulturneba{te, republikanac D`ord`Vojnovi~, gradona~elnikKlivlenda od 1980. do 1989, apotom guverner savezne dr`aveOhajo od 1991. do 1998. i sena-tor iz Ohaja od 1999. do 2011.godine, preminuo 12. juna u svo-joj 79. godini. Vojnovi~ je, pore~ima Ma~eskog, planirao daprisustvuje sve~anosti posve}ivan-ja Milevine biste. {kola liderstva ijavnih poslova pri UniverzitetuOhajo od 1998. nosi njegovo ime.
Autor: Ivan Kalauzovi} Ivanus Email: [email protected]
U TESLINOM DRU[TVU: BISTA MILEVE MARI] U KLIVLENDUSrpska kulturna ba{ta u dr`avi Ohajo je u nedelju 19. juna dobila prvu `ensku bistu, skulpturu fizi~arke i matemati~arke Mileve Mari},
udate Ajn{tajn.To je jedino obele`je slavnoj Srpkinji u SAD.
Aut
or fot
ogra
fija
: M
icke
y Gra
dojevichAleks Ma~eski
Ambasador RS Djerdj Matkovi}
P R O T E K L I D O G A D J A J I
Ob i l j ehrane ipi}a sa
svih strana plan-ete na{lo se na{ t a n d o v i m ai z m e d j uL i n k o l n o v o gmemorijala iKapitola, nazelenom poljukoje je svedokistorije Amerike:~uvenih govora,skupova, parada, julskihvatrometa... Folklorno - modneprezentacije i nastupi u~esnika izdvadesetak zemalja, uklju~uju}i iSrbiju, vodili su posetioce, njihnekoliko hiljada, spontanom,neobavezuju}om rutom na putoko sveta, ~ine}i da svakopostane svestan da su svi narodisa svojim kulturama deo jednevelike multietni~ke porodice.
Ba{tinari tradicionalnihvrednosti dobili su priliku dapoka`u svo bogatstvoautenti~nosti obi~aja, verovanja,navika, jezika, odevanja,pona{anja, muzike, kulinarskihve{tina i drugih zanata iz dr`avaporekla, te da tako ogledaju svoj
etnos uR e f l e k t u j u } e mjezeru nad kojimse di~niV a { i n g t o n o vspomenik izdi`e.Utkani u {arenilonarodnog blaga in a c i o n a l n i hobele`ja, sa nezao-bilaznim “srpskimbarbikama“ i
niskama dukata,p r e p o z n a t l j i v i h
no{nji, korpica i kecelja,ambasadori {apca, Ni{a,Beograda, {umadije,Vojvodine, Balkanasme{e se safotografija, radikojih suzastali ne bi lizabele`ili tekn e k o l i k otrenutaka sasedmo~asovnogmaratona svetskehrane i kulture.Medju njima su bili:Nenad Jovanovi}, NevenaTopalovi}, Biljana Regan, IvanaMangov, Danijela Mili}, LenaMangov i D`on Regan. Grupa
Biljane Reganje u~e{}em u festi-
valu “Oko sveta“ jo{jednom predstavila svojudomovinu i srpsku zajednicu uAmerici na najbolji mogu}i
na~in, dokazuju}i da se i bez(su)finansiranih projekata,donacija i bud`eta, Srbija i takodaleko i tako lako mo`e bezrez-ervno voleti, a njena kultura~uvati i promovisati. Posebno
priznanje za organizaciju pripa-da drugom sekretaru za politi~kapitanja i medije AmbasadeRepublike Srbije u Va{ingtonuIvani Mangov i njenim sarad-nicima.
Autor: Ivan Kalauzovi} Ivanus Email: [email protected]
SRBIJA NA FESTIVALU “OKO SVETA“ U VAŠINGTONU
Ivan Kalauzovi}
www.serbianmirror.comJul 2016. 9
Tradicionalni gastro - kulturni festival “Oko sveta“ odr`an je 18. juna u parkovskom kompleksu Nacionalni mol u centru Va{ingtona, blizu poznatog obeliska podignutog u slavu prvog predsednika SAD. Ambasada Srbije obezbedila je u~e{}e na{ih predstavnika
u ovoj manifestaciji pru`aju}i joj na taj na~in svoj doprinos.
IN MEMORIAM
Milorad Mandi}Manda se rodio uBeogradu 3. maja
1961. godine. Diplomirao je glumu na
Fakultetu dramskih umet-nosti u klasi profesoraVladimira Jeftovi}a.
Nakon diplomiranja jepostao ~lan beogradskogde~jeg pozori{ta “Bo{koBuha“. Godine 1989. jesnimio vi{e od 270 epizoda
emisije “Bajka za laku no}“koje su se emitovale nanacionalnoj televiziji.
Od 1989. do 1995. jevodio emisiju za decu “Sone strane duge“, {to ga jeuz Branka Kockicu, u~inilojednim od najpopularnijihde~jih glumaca i zabavlja~a.
Od 1995. je vodio emisi-ju “Vi{e od igre“ na RTVPink.
Igrao je u brojnim srp-
skim filmovima.Najzapa`enija uloga mu jeu filmu SrdjanaDragojevi}a “Lepa sela lepogore“.
Bio je voditelj kviza“Uzmi ili ostavi“, koji seprikazivao na televiziji B92,a vodio je i kviz “Ja volimSrbiju“, koji se prikazivaona Prvoj srpskoj televiziji.Vreme i mesto sahranebiæe naknadno objavljeni.
PREMINUO GLUMAC MILORAD MANDI] MANDA
Proslavljeni glumac Milorad Mandi} Manda iznenada je preminuo u 56.godini, nakon {to mu je pozlilo na sceni tokom izvodjenja predstave.
I Z N A [ E S R E D I N E
Jul 2016.10
Sa otvaranjasportskog bara
namenjenog fudbalskom
klubu UjedinjeniSrbi”. Vlasnici
Viktor Jakovljevi}i Mile Stanojevi}.
Kika Dedi} sa proslave rodjendana
Predstavni{tvoZEPTERponovo
u ^ikagu
OTVARANJE SPORTSKOG BARA ”CAFE 10”