SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

TEA VUČAK

POSLOVNI OBIČAJI U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNI OBIČAJI U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovno pregovaranje

Mentor: dr. sc. Heri Bezić

Studentica: Tea Vučak

Smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081124300

Rijeka, rujan 2014.

3

Sadržaj 1. UVOD ................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ....................................................................................... 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ......................................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................................. 2

1.5. Struktura rada.......................................................................................................................... 2

2. OBILJEŽJA ZEMALJA JUGOISTOČNE EUROPE ........................................................................... 4

2.1. Problematika definiranja zemalja JI Europe ............................................................................ 5

2.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE) ............................................................... 5

2.2.1. Specifični ciljevi ................................................................................................................ 7

2.3. Direktne strane investicije u JI Europu .................................................................................... 7

2.3.1. Načini poticanja stranih direktnih investicija u JIE .......................................................... 8

2.3.2. Poticajne mjere koje su zakonski definirane u RH......................................................... 10

2.3.3. Utjecaj globalne krize na direktne strane investicije (FDI) u Jugoistočnu Europu ........ 12

3. KARAKTERISTIKE POSLOVNIH OBIČAJA U ZEMLJAMA JI EUROPE ........................................... 14

3.1. Karakteristike poslovnog ponašanja u zemljama bivše Jugoslavije ...................................... 15

3.1.1. Poslovni običaji u Hrvatskoj ........................................................................................... 15

3.1.2. Poslovni običaji u Srbiji .................................................................................................. 17

3.1.3. Poslovni običaji u Bosni i Hercegovini ........................................................................... 18

3.1.4. Poslovni običaji u Crnoj Gori .......................................................................................... 19

3.1.5. Poslovni običaji u Makedoniji ........................................................................................ 21

3.2. Karakteristike poslovnog ponašanja u ostalim zemljama JI Europe ..................................... 22

3.2.1. Poslovni običaji u Bugarskoj .......................................................................................... 23

3.2.2. Poslovni običaji u Rumunjskoj ....................................................................................... 24

3.2.3. Poslovni običaji u Albaniji .............................................................................................. 25

3.2.4. Poslovni običaji u Grčkoj ................................................................................................ 26

4. KONKURENTSKE PREDNOSTI I POGODNOSTI KOJE INVESTITORIMA NUDE ZEMLJE JI EUROPE 29

4.1. Poslovne prilike za ulagače u Republiku Hrvatsku ................................................................ 29

4.2. Razlozi zbog kojih treba ulagati u Srbiju ................................................................................ 31

4.3. Razlozi zbog kojih treba ulagati u Bosnu i Hercegovinu ........................................................ 33

4

4.4. Pogodnosti za investitore u Crnoj Gori .................................................................................. 34

4.5. Pogodnosti za investitore u Makedoniji ................................................................................ 36

4.6. Pogodnosti za ulagače u Bugarsku ........................................................................................ 37

4.7. Poslovne prilike u Rumunjskoj .............................................................................................. 40

4.8. Poslovne prilike u Albaniji ..................................................................................................... 43

4.9. Poslovne prilike u Grčkoj ....................................................................................................... 45

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 49

LITERATURA ........................................................................................................................................... 52

POPIS SLIKA ........................................................................................................................................... 54

POPIS TABLICA ....................................................................................................................................... 54

1

1. UVOD

U ovom diplomskom radu predstavljeni su rezultati istraživanja karakteristika poslovnih

običaja pojedinih zemalja Jugoistočne Europe. Također su obrađene i prezentirane

informacije o pogodnostima i prilikama koje pojedine državeJI Europe nude ulagačima, bilo

kroz politike, prirodne i tehnološke resurse ili ljudske potencijale.

U uvodnom dijelu biti će objašnjeni: problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza,

svrha i ciljevi istraživanja, te znanstvene metode.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja predstavlja utjecaj koji narodni običaji i tradicija u zemljama JI Europe

imaju na poslovne običaje i stil pregovaranja. Također je problem istraživanja sveopće stanje

u zemljama JI Europe za koje se postavlja pitanje da li pogoduje stranim investitorima.

Predmet istraživanja je uvidjeti, istražiti, analizirati i objasniti obrazac prihvatljivog

poslovnog ponašanja kojeg poslovni ljudi iz drugačijih kultura trebaju usvojiti kako bi

maksimalno uspješno i dugoročno poslovali u zemljama JI Europe. Također je predmet

istraživanja ukazati na područja u kojima se javljaju poslovne prilike i pogodnosti za ulagače.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza glasi: Bitno je poznavati poslovne običaje i kulturu poslovnih partnerakada se

vode pregovori ili poslovni susreti u pojedinim zemljama Jugoistočne Europe.

Pomoćna hipoteza glasi: Zemlje Jugoistočne Europe nude razne pogodnosti i poslovne

prilikepotencijalnim ulagačima.

2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je utvrditi u kojim se područjima i na koji način pružaju poslovne prilike i

pogodnosti investitorima u zemljama JI Europe. Također je svrha rada ukazati na odlike

poslovnih ljudi i specifičnosti poslovnih običaja u navedenim zemljama.

Ciljevi istraživanja su ukazati na prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja u poslovnim

odnosima sa pregovaračima iz zemalja JI Europe, te spoznati i ukazati naodređene pogodnosti

koje ulagači mogu ostvariti poslujući u navedenim zemljama.

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja korištene su metode: metoda deskripcije,

metoda analize i sinteze, metode indukcije i dedukcije, metoda kompilacije, metoda

klasifikacije, metoda komparacije, te kombinacija navedenih metoda.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja predočeni su u pet dijelova. U prvom dijelu Uvodu su navedeni

problemi, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene

metode, te je obrazložena struktura rada.

U drugom dijelu pod naslovom Obilježja zemalja Jugoistočne Europe, navedene su države

koje geografski pripadaju regiji Jugoistočna Europa, njihove opće karakteristike, te značaj

direktnih stranih investicija za navedeno područje. Također, opisuje se značaj

Transnacionalnog programa za područje JI Europe, koji je osnovan od strane EU za pomoć

razvitku regije.

Treći dio rada, pod naslovom Karakteristični poslovni običaji u zemljama Jugoistočne Europe

opisuje kulturne značajke, običaje, te smjernice za poželjno odnošenje prema poslovnim

partnerima iz zemalja navedene regije. Također, u poglavlju se upozorava na neke oblike

ponašanja koje treba izbjegavati, i na neke koje izričito treba poštovati pri poslovnim

odnosima sa partnerima navedenih zemalja.

3

U četvrtom dijelu rada Konkurentske prednosti i pogodnosti koje investitorima nude zemlje JI

Europe, navedene su pogodnosti koje investitorima nude Vlade država JI Europe, te prirodna,

demografska, tehnološka i druga bogatstva pojedinih zemalja zbog kojih se isplati ulagati u

njih.

U posljednjem, petom dijelu, Zaključku, sintetizirani su rezultata istraživanja kojima je

potvrđena radna hipoteza.

4

2. OBILJEŽJA ZEMALJA JUGOISTOČNE EUROPE

U ovom poglavlju navedene su osnovne karakteristike zemalja Jugoistočne Europe, te je

razriješena je dilema oko definiranja zemalja koje pripadaju navedenoj regiji. Također, opisan

je program kojim Europska Unija pruža financijsku pomoć državama JI Europe kako bi

postale konkurentnije, također navedene su određene činjenice o direktnim stranim

investicijama u JI Europu.

Jugoistočna Europa je položajna regija, izdvojena prema kriteriju kompleksnoga geografskog

položaja. U Jugoistočnu Europu spadaju sljedeće države: Rumunjska, Bugarska, Grčka,

Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Kako

Kosovo nije u potpunosti priznata država, ona se ne obrađuje u ovom istraživačkom radu.

U europskoj transportnoj mreži JI Europa predstavlja most između Sjeverne, Južne, Istočne i

Zapadne Europe, te Europe i Bliskog istoka. Trans-europske mreže (TEN) i Pan-europski

transportni koridori prolaze kroz područje, te se konstantno razvijaju. Plovne rijeke i more

značajni su za prijevoz tereta.

Tablica 1.: Opća obilježja zemalja Jugoistočne Europe

br.

stanov.

u mil.

površina

u km2

stopa

nezapo-

slenosti

prosj.

neto plaća

(u eurima)

PDV

BDP p/c

u USD

(2013.)

godišnja

inflacija

(2013.)

RH 4,28 56,538 16,3% 712 25% 20.532 0,1%

BiH 4,07 51,197 27,5% 422 17% 9.235 -0,7%

RS 7,19 77,474 20,8% 436 20% 11.544 2,10%

RCG 0,62 13,812 15,05% 661 17% 14.206 -1,20

RMK 2,07 25,713 28,8% 455 18% 11.710 -0,5

BUG 7,51 110,912 11,5% 333 20% 15.933 0,4%

RUM 22,36 238.391 7,0% 395 24% 16.518 3,2%

ALB 3,544 28,748 16,9% 370 20% 11.400 2,00%

GRČ 10,65 131,957 27% 976 23% 25.331 -0,3%

Izvor: EUROSTAT, 2014.

Iz navedene tablice možemo uočiti velike razlike među zemljama obzirom na BDP po glavi

stanovnika, te obzirom na stopu nezaposlenosti i neto plaću. Stopa inflacije je umjerena (jer je

5

manja od 5%).Navedene zemlje su u tranzicijskom razdoblju, te teže postati kompletno

tržišno otvorena gospodarstva. U tome im pomaže Europska Unija prenašajući im svoju

provjerenu regulativu. Europska Unija je osnovala Program sačinjen od fondova za razvoj i

koheziju s kojim planira u dogledno vrijeme podići standard i smanjiti jaz između razvijenih i

manje razvijenih zemalja. Tada će države postati još konkurentnije i privlačnije investitorima.

2.1. Problematika definiranja zemalja JI Europe

Tražeći informaciju koje zemlje pripadaju Jugoistočnoj Europi, u različitim udžbenicima

može se naići na drugačije podatke. Stoga nastaje problem koje zemlje obraditi u

istraživačkom radu. Problem je razriješio profesor Dane Pejnović s Odsjeka za geografiju

PMF-a u Zagrebu.

U nekim se izvorima navodi da Hrvatska ne spada u zemlje Jugoistočne Europe. Takva

informacija se može pronaći na hrvatskoj wikipediji. Međutim, cjelovita definicija

geografskog položaja Hrvatske glasi: Hrvatska se nalazi u Jugoistočnoj Europi (regionalna

pripadnost), na prijelaznom prostoru između Panonske nizine i Jadranskog mora

(smještaj/prostorna lokacija), u kojem se prožimaju (društveno-geografski) utjecaji Srednje

Europe, Mediterana i Balkana (značajke prijelaznog prostora, međe, između ta tri kulturna

kruga). Iako, u skladu s navedenim, ima izrazite značajke prijelaznog prostora, na razmeđu

različitih prirodno-geografskih i društveno-geografskih regija, kad je riječ o konvencionalnoj

regionalizaciji, zasnovanoj na kompleksnom geografskom položaju, ona je sastavni dio

prostorne cjeline Jugoistočna Europa.Također je sporno pripadanje Moldavije Jugoistočnoj

Europi. Primjerice, u statistikama OECD-a Moldavija se podrazumijeva kao dio JI Europe.

Prihvaćena je definicija profesora s PMF-a i u istraživačkom radu obrađivane su zemlje koje

on navodi kao članice Jugoistočne Europe.

2.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE)

U ovom su poglavlju navedene informacije o programu koji je Europska Unija stvorila kako

bi razvila jugoistok Europe i učinila ga konkurentnijim zapadu Europe.

6

Program obuhvaća područje 16 europskih zemalja (Slika 1.): Hrvatsku, Rumunjsku,

Bugarsku, Sloveniju, Mađarsku, Grčku, Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu,

Makedoniju, Austriju, Slovačku, Italiju (određene regije), Ukrajinu i Moldaviju. Prvotni

program trajao je od 2007. do 2013. godine, dok je novi program za kojeg je predviđeno

trajanje od 2014. do 2020. godine raspoređen na tri dijela, odnosno jadransko-jonski program,

balkansko-mediteranski program, te dunavski program. Za svaki program se određuju fondovi

za područja za koja se smatra da bi trebala biti dodatno razvijana, te se održavaju seminari s

ciljem upoznavanja lokalne vlasti s mogućnostima koje pružaju fondovi (IJF, 2014).

Slika 1: Prikaz područja koje obuhvaća Transnacionalni program Europske Unije za područje

JI Europe

Izvor: www.southeast-europe.net/en/about_see/balkanmediterranean/, 01.04.2014.

Program teži razviti međunarodnu suradnju na strateški važnim područjima sa svrhom

unapređenja teritorijalnih, ekonomskih i socijalnih integracijskih procesa i pridonošenja

7

koheziji, stabilnosti i konkurentnosti regije. U tu svrhu, Program traži visoko kvalitetne

projekte strateškog karaktera, relevantne za ostvarenje ciljeva. Stabilnost, prosperitet i

sigurnost regije je od značajne važnosti za Europsku uniju, zbog toga i ulaže znatna sredstva

kroz fondove u razvoj Jugoistočne Europe koja predstavlja ključnu regiju poveznicu između

ostalih Europskih regija. Područje djelovanja Programa podupire ekonomske i političke

promjene nastale 1990.-ih godina (STRUKTURNI FONDOVI, 2014.). Dok se neke regije i

uglavnom glavni gradovi država dobro prilagođavaju novim izazovima tržišta, ostali se

pokušavaju preorijentirati, i ovaj program im u tome pomaže.

2.2.1. Specifični ciljevi

Globalni cilj Programa podržan je slijedećim specifičnim ciljevima (SOUTHEAST-EUROPE,

2014.):

1. Olakšavanje inovacija, poduzetništva, gospodarstva baziranog na znanju putem

zajedničkog djelovanja i vidljivih rezultata. Osigurat će uvjete, te razviti ozračje

pogodno za inovacijsko poduzetništvo.

2. Program će povećati privlačnost regija i gradova povodeći sekonceptom održivog

razvoja. Unaprijediti će upravljanje vodozaštitnim područjima, osigurati mjere

prevencija protiv poplava, unaprijediti prevenciju rizika od zagađenja okoliša, te

promovirati energetsku i resursnu efikasnost.

3. Program će poticati teritorijalnu koheziju olakšavajući kretanje i interakciju ljudi i

razmjenu dobara i usluga.

2.3. Direktne strane investicije u JI Europu

U ovom poglavlju navedeni su statistički podaci o direktnim stranim investicijama u zemlje

Jugoistočne Europe, te o njihovom utjecaju na gospodarstva zemalja JI Europe.

Direktne strane investicije potiču gospodarski rast i razvoj, stoga su često isticane kao

strateški ciljevi zemalja Jugoistočne Europe. Ovakve investicije uključuju i prijenos

8

tehnologije i znanja, te s time doprinose povećanju konkurentnosti, zaposlenosti, te na kraju i

ekonomskom rastu i razvoju lokalnog gospodarstva.

Obzirom na tip ulaganja u regiju, prevladavaju vlasnička ulaganja. Pretežno se ulaže u

prerađivačku industriju, nakon čega slijede ulaganja u nekretnine, financijsko posredovanje i

trgovinu. Najveći udio investicija u prerađivačku industriju ostvarile su Makedonija i Bosna i

Hercegovina (po 30%) , što se može usporediti s naprednim tranzicijskim zemljama. Hrvatska

bilježi udio od 25,8% priljeva FDI u prerađivačku industriju. Pogotovo se ističu ulaganja u

sektor usluga (68,4%) , pri čemu se ističu financijsko posredovanje (34%) i trgovina (13,7%),

nakon čega slijede ulaganja u nekretnine (10%), zatim transport, skladištenje i komunikacije,

te turizam (2,1%).

Ulaganja u zemlje JIEurope uglavnom odlaze u djelatnosti niže dodane vrijednosti, kao što je

prehrambena industrija, metalna industrija, prerada nemetalnih mineralnih proizvoda i prerada

nafte. Napredne tranzicijske zemlje bilježe ostvarivanje FDI u proizvodnju transportne

opreme, električnih i optičkih instrumenata, te strojeva. Hrvatska bilježi znatan udio ulaganja

u farmaceutsku industriju, što je razlikuje od ostalih zemalja regije (IJF, 2014).

2.3.1. Načini poticanja stranih direktnih investicija u JIE

U ovom poglavlju navedeni su načini na koje je strane investicije potiču gospodarstvo zemalja

u koje se ulaže. Također su navedeni poticaji koje države daju stranim ulagačima, te zahtjevi

koje strani ulagači moraju ispuniti da bi dobili poticaj za ulaganje.

Od početka 1990.-ih godina, direktne strane investicije imaju sve veći utjecaj na razvitak

zemalja u razvoju. Svaka država treba razviti strategije privlačenja FDI, kako bi bila

konkurentna ostalim zemljama u razvoju koje se međusobno natječu u privlačenju stranih

investicija. Potrebna je sposobnost vlade i domaćih tvrtki da optimalno iskoriste pogodnosti

koje strane direktne investicije nose (Bilas i Franc, 2003).

Poticaji predstavljaju važan stimulans u privlačenju inozemnih izravnih ulaganja, te

predstavljaju sredstvo kojim vlade vrlo učinkovito mogu usmjeravati ta ulaganja u određene

sektore, uže djelatnosti ili regije.

9

Dodatni poticaji najčešće se sastoje u oslobađanju od određenih fiskalnih davanja na određeno

vrijeme. U mnogim slučajevima vlade postavljaju različite uvjete i zahtjeve vezane uz

ostvarenje poticaja kako bi osigurale očekivane pozitivne učinke inozemnih izravnih ulaganja.

Neki od zahtjeva vezanih uz ostvarenje poticaja (Bilas i Franc, 2003.):

-postavljanje minimuma iznosa investicija

-zahtjev za participacijom domaćeg sektora

-zahtjevi vezani uz zapošljavanje

-zahtjevi vezani uz transfer tehnologije i sl.

Pored fiskalnih olakšica, ulagačima koji postavljaju određene uvjete mogu se pružiti i druge

vrste financijskih i ostalih poticaja, kao što su primjerice besplatna dodjela zemljišta na

korištenje, osiguranje potrebne infrastrukture, oslobođenje od carinskih davanja na uvoz

opreme i slično.

Tablica 2.: Pregled najčešće korištenih mjera poticaja direktnih stranih investicija

VRSTA

POTICAJA

SVRHA MJERE

Fiskalni Smanjiti porezno

opterećenje investitora

- smanjivanje poreza na dobit za pothvate

inozemnih izravnih ulaganja

- odgoda plaćanja poreza na dobit - donošenje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

- omogućavanje ubrzane amortizacije

- omogućavanje odbitaka od porezne osnovice vezanih

uz broj zaposlenih lokalnih radnika

- omogućavanje odbitaka od porezne osnovice za udio domaćih sirovina u proizvodnji - izuzeće od plaćanja uvoznih carina na kapitalnu opremu i strojeve

- izuzeće od plaćanja izvoznih carina

- povrat uvoznih carina

Financijski Pružiti izravnu

financijsku pomoć

-državne pomoći i subvencije

- subvencionirani državni zajmovi - državne garancije i garantirani izvozni krediti - osiguranje protiv valutnog i nekomercijalnih

rizika, i sl.

10

Ostali Povećati profitabilnost/smanjiti

troškove investicija kroz nefinancijska

sredstva

-pružanje usluga u vezi s infrastrukturom pod povoljnijim uvjetima

- preferencijalni aranžmani s vladom; posebni devizni režimi - koncesije pri vraćanju zarade i kapitala matičnom poduzeću i dr.

Izvor: Bilas i Franc, 2003.

Fiskalne mjere poticaja najčešće su korištene od strane vlada zemalja u razvoju kako bi se

strani investitori potaknuli na ulaganje u upravo njihovu zemlju. Neki od fiskalnih poticaja su

izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, porezni poček, smanjivanje poreza na dobit za

pothvate inozemnih izravnih ulaganja, te mnoge druge. Obrnuta je situacija s razvijenim

zemljama koje više koriste financijske poticaje inozemnih izravnih ulaganja. U financijske

poticaje ubraja se odobravanje novčanih sredstava poduzećima za financiranje inozemnih

izravnih ulaganja kao što su državne pomoći i subvencije u iznosu dijela troškova,

subvencionirani državni zajmovi i sl. Ove poticaje više koriste razvijene zemlje. U ostale

poticaje spada povećanje profitabilnosti ulaganja nefinancijskim načinima, kao što su

pružanje usluga u vezi s infrastrukturom pod povoljnijim uvjetima (npr. plaćanje struje po

nižoj cijeni), preferencijalni aranžmani s vladom i slični poticaji (Sinanagić, 2008).

2.3.2. Poticajne mjere koje su zakonski definirane u RH

U ovom poglavlju navode se mjere koje Zakon o poticanju investicija pruža stranim

investitorima u Republici Hrvatskoj.

Poticajne mjere (HAMAGINVEST, 2014):

-porezni poticaji koji podrazumijevaju smanjenje stope poreza na dobit, ovisno o visini

investicije i broju novootvorenih radnih mjesta

- carinski poticaji koji se odnose naoslobođenje od plaćanja carine pri uvozu opreme/strojeva,

ovisno o pripadajućoj carinskoj tarifi

- bespovratna novčana potpora za otvaranje novih radnih mjesta koja ovisi o stopi

nezaposlenosti u županiji u kojoj se realizira projekt

11

- bespovratna novčana potpora za stručno usavršavanje koja ovisi o veličini poduzetnika i

vrsti usavršavanja

- dodatna potpora za otvaranje novih radnih mjesta za određene poslovne aktivnosti koja ovisi

o vrsti aktivnosti (potpore za otvaranje novih radnih mjesta uvećavaju se za određene

postotke, ovisno o vrsti poslovne aktivnosti)

- bespovratna novčana potpora za kupnju opreme/strojeva kod razvojno-inovacijskih

aktivnosti (potpora se odobrava u visini do 20% opravdanih troškova kupnje opreme/stroja)

- bespovratna novčana potpora za kapitalne troškove projekata većih od 5 milijuna eura koji

otvaraju više od 50 novih radnih mjesta (ovisi o stopi nezaposlenosti u županiji u kojoj se

realizira projekt)

Navedene poticajne mjere pogoduju prevenstveno većim investitorima oslobađajući ih poreza

i davajući im poticaje za zapošljavanje i otvaranje novih kapaciteta proizvodnje.

Pored proizvodno-prerađivačkih aktivnosti, poticajne mjere odnose se i na sljedeće poslovne

aktivnosti (HAMAGINVEST, 2014):

Tablica 3.: Aktivnosti za koje se odobravaju poticaji

Razvojno-inovacijske

aktivnosti Aktivnosti poslovne podrške

Aktivnosti usluga visoke

dodane vrijednosti

Unapređenje i modernizacija:

· Proizvoda

· Proizvodnih serija

· Proizvodnih procesa

· Proizvodnih tehnologija

· Centri za odnose s

kupcima/korisnicima

· Centri izdvojenih

poslovnih aktivnosti

· Logistički i distribucijski centri

· Centri za razvoj

informacijsko-

komunikacijskih sustava

i softvera

· Aktivnosti kreativnih

usluga

· Aktivnosti turističkih usluga

· Aktivnosti

upravljačkih, savjetodavnih,

edukativnih usluga

· Aktivnosti usluga

industrijskog

inženjeringa

Izvor: www.hamaginvest.hr/investicije/vodic-kroz-zakon-o-poticanju-investicija, 13.06.2014

12

2.3.3. Utjecaj globalne krize na direktne strane investicije (FDI) u Jugoistočnu Europu

U navedenom poglavlju navedene su posljedice globalne ekonomske krize na kretanje stranih

investicija u JI Europi.

Ekonomska i financijska kriza imale su velik utjecaj na tokove međunarodnog kapitala, kao i

stranih investicija u cijelom svijetu. Tijekom dvije godine ukupne svjetske strane investicije

opale su za približno 50% do kraja 2009. godine. U isto vrijeme zemlje JIE bilježe pad

direktnih stranih investicija za cca. 40%.

Ovakav pad FDI uglavnom je uzrokovan motivima stranih ulagača u regiju. Strana ulaganja u

regiju su još uvijek motivirana privatizacijskim projektima i realizirana spajanjima i

pripajanjima koja su vrlo osjetljiva na ciklička kretanja, te zbog toga nestabilna u srednjem

roku.

Problemi koji se javljaju na međunarodnim financijskim tržištima i slabi investicijski izgledi

za budućnost dodatno doprinose lošem poslovnom okruženju u regiji, umanjujući na taj način

planove ulagača za budućnost (IJF, 2014).

Tablica 4.: Različiti pokazatelji FDI za regiju Jugoistočne Europe*

*Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija

Izvor: UNCTAD, 2014

Iz tablice se može uočiti kako su direktne strane investicije dosegnule svoj vrhunac 2007.

godine. Razvojem krize i padom tijekova kapitala, sve zemlje JIE ostvarile su niži udio

dolaznih FDI u ukupnim ulaganjima. Ipak, u 2010. godini ukupno stanje FDI značajno raste i

dostiže 76 mlrd. USD-a. Hrvatska se ističe kao najznačajniji primatelj u regiji s udjelom od

13

45%. Smanjenje investicija u JIE može se iščitati i iz opadajućeg broja i vrijednosti

investicijskih projekata, kako spajanja i pripajanja, tako i "greenfield" ulaganja. Blagi

oporavak se primjećuje u 2010. godini. Navedeni podaci koji ukazuju na rast stranih

investicija, govore kako je JI Europa na dobrom putu za oporavak od globalne ekonomske

krize.

14

3. KARAKTERISTIKE POSLOVNIH OBIČAJA U ZEMLJAMA JI

EUROPE

U ovom poglavlju govori se o karakterističnim poslovnim običajima devet zemalja

Jugoistočne Europe, o prihvaćenim i neprihvaćenim obrascima ponašanja, te savjetima kako

se ponašati u društvu poslovnih ljudi iz pojedinih zemalja navedene regije.

Poslovni čovjek će naići na mnoge običajne i druge razlike kod svojih partnera u stranim i

dalekim zemljama, ali i u svojoj zemlji. Njegova je dužnost da ih upozna i da se prije

putovanja obavijesti o glavnim pojedinostima zabranjenog i dopuštenog kako njegova

poslovna nastojanja ne bi doživjela neuspjeh, ali i kako bi stvorio dobar poslovni odnos i

pokazao pozitivnu sliku svojeg poduzeća. Mnogo međunarodnih poslova propada, ne iz

razloga financijske ili tehničke naravi, nego zbog neuspješnog načina komuniciranja ili čak

zbog pogrešnih prosudbi neverbalnih poruka (Gnjato, 2003). Upravo iz navedenog razloga

istražene su i u ovom poglavlju napisane teme koje se preporuča izbjegavati u pojedinim

zemljama, kako se poslovni partneri ne bi uvrijedili. Postoje razlike u kulturama koje se

trebaju poštivati.

Poslovnu kulturu možemo definirati kao dio opće kulture koja dolazi pod utjecajem određenih

društvenih i socijalnih okolnosti koje se stvaraju u svijetu i oko nas. Kultura se odnosi na

cjelokupno društveno nasljeđe neke grupe ljudi, to jest na naučene obrasce mišljenja,

osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i na izraze tih obrazaca u

materijalnim objektima (Suzić, 2006). Živjeti u harmoniji i dobrom odnosu sa okolinom i

zajednicom dva su vrlo bitna obilježja poslovne kulture. U najširem smislu podrazumijevamo

pod kulturom sve ono sto je čovjek u nekom vremenu učinio, stvorio da bi si učinio život

lakšim, ljepšim i bogatijim. Poslovna kultura se shvaća kao skup razmišljanja i ponašanja koja

se temelje na određenim pravilima. Poslovna kultura obuhvaća razna materijalna i duhovna

dobra, čovjekove osobine koje u sebi nosi, te njegov odnos prema osobama, radu i drugome.

Poslovna kultura utemeljena je na suvremenoj znanosti i tehnologiji, a sustav je vrijednosti,

uvjerenja, navika, morala i etike te se time usmjerava ka dobrom i boljem životu. (Vujić,

2005). Iz navedenih razloga preporuča se iskoristiti znanje drugih i prije puta u strane zemlje

proučiti značajke kulture, pravila ponašanja, bonton, običaje i druge aspekte organizacije

stranog poslovnog partnera.

15

3.1. Karakteristike poslovnog ponašanja u zemljama bivše Jugoslavije

U ovom poglavlja govori se o načinu komuniciranja, kulturi, te prihvatljivim i neprihvatljivim

oblicima ponašanja u pojedinim bivšim jugoslavenskim zemljama.

Način na koji ljudi komuniciraju i posluju u navedenoj regiji je vrlo sličan. Važno je razviti

čvrst i dugotrajan osobni odnos s poslovnim partnerom, te kontaktirati prave ljude u

kompaniji, kako bi se osiguralo pozitivno ozračje za suradnju. Osobine koje se izrazito cijene

u ovoj regiji su povjerenje, poštovanje i vjernost. Ljudi su uglavnom susretljivi i otvoreni za

suradnju sa strancima. Struktura poduzeća je još uvijek tradicionalna i hijerarhijska, stoga

osobna poznanstva mogu otvoriti mnoga vrata.

3.1.1. Poslovni običaji u Hrvatskoj

U navedenom poglavlju govori se o načinu i specifičnostima komunikacije u Republici

Hrvatskoj, karakteristikama privatnog života ljudi, te temama koje se preporuča izbjegavati

pri razgovoru s poslovnim partnerima u RH.

Tijekom upoznavanja poslovnog partnera pristojno se rukovati desnom rukom dok se

izgovara pozdrav poput „dobar dan“ i dok se predstavlja glasno svojim imenom i

prezimenom, da druga strana može čuti. Pristojno je dopustiti da žena prva pruži ruku

prilikom rukovanja s muškarcem.Prilikom posjeta nečijoj kući pristojno je darovati znak

pažnje manje vrijednosti, kao što je cvijeće za domaćicu, bombonijera ili boca vina za

domaćina. Potrebno je paziti da se daruje uvijek neparan broj cvjetova, i da cvjetovi nisu

krizanteme.

3.1.1.1. Komunikacija

Hrvati su često direktni i čine se nježnima i sramežljivima. Izravan pogled očima je uobičajen

i smatran je znakom poštovanja. Strancima može biti teško razumjeti hrvatski smisao za

humor jer je često ironičan, te prepričavan bez promjene tona glasa ili ekspresije lica. Hrvati

se vole šaliti, pogotovo sa strancima, ali s time ne misle ništa zlo i očekuju da se stranci

odnose na isti način prema njima. Osobni prostor je važan, ali velika daljina označava

16

nesviđanje. Hrvatima je obitelj važna, stoga često vole razgovarati i postavljati strancima

pitanja o obitelji i podrijetlu. Ne treba pričati o novcu ni privatnim problemima, jer se to

smatra znakom slabosti i domaćini bi se mogli neugodno osjećati.

Većina Hrvata govori više stranih jezika, od čega su najzastupljeniji Engleski, Njemački, te

Talijanski. Poslovni ljudi u RH se odnose formalno prema svojim partnerima, ali su otvoreni

za suradnju sa strancima. Svoje poslovne partnere vole upoznati vrlo dobro, te ih uključivati u

privatna druženja da se upoznaju i na manje formalnoj razini kada poslovne prilike ne utječu

na ponašanje. Spremni su prihvatiti ideje stranaca ako im se pristupi s poštovanjem i bez

nadmetanja.

3.1.1.2. Privatni život

Hrvati su izuzetno ponosni na svoju kulturu i državu. Obitelj je osnova socijalne strukture.

Rođaci sa strana obaju roditelja ostaju međusobno bliski. Obitelj pruža svojim članovima

osjećaj sigurnosti i pomoć kada treba. Iako je postalo uobičajeno da se mlade obitelji odvoje

od roditelja i žive sami, radije će prihvatiti stare roditelje u svoj dom nego ih smjestiti u

instituciju za stare i nemoćne. Vikendi se smatraju vremenom za obitelj, što treba poštivati.

Vrlo malo Hrvata će dozvoliti da poslovni problemi utječu na privatni život

(KWINTESSENTIAL). Navedeno predstavlja razliku između zapadnog mentaliteta i

mentaliteta Hrvata i ostalih pripadnika Jugoistočne Europe.

3.1.1.3. Teme koje se trebaju izbjegavati u RH

Potrebno je izbjegavati postavljanje pitanja o povjerljivim osobnim temama, te financijskoj

situaciji. Bilo koja tema koja može ukazati na nedostatak poštovanja prema hrvatskim

kolegama može uzrokovati njihovo nezadovoljstvo i nepoštovanje. Diskusije o političkoj i

vojnoj povijesti bivše Jugoslavije, propasti komunizma, ratu u BiH i Hrvatskoj (1992-1995.),

te bilo kakvo spominjanje ratnih zločina treba izbjegavati. (BUSINESSCULTURE, 2014).

Pristojno ponašanje kakvo je uobičajeno u svjetskoj poslovnoj praksi, te diplomatski odnos,

uz poštivanje kulture koja je više socijalno nego poslovno orijentirana, pretpostavlja se

ključem uspjeha pri pregovaranju s Hrvatima.

17

3.1.2. Poslovni običaji u Srbiji

U navedenom poglavlju opisan je način odijevanja i oslovljavanja, te je opisano poželjno

poslovno ponašanje kada se pregovara sa srpskim poslovnim ljudima.

Kao i u zapadnim zemljama uobičajeno je i smatra se pristojnim rukovati na početku i kraju

susreta uz obavezno ustajanje prilikom rukovanja. Rukovanje treba biti relativno čvrsto.

Gledanje u oči sugovornika tijekom razgovora je poželjno i smatra se znakom poštovanja.

Gledanje u pod ili izbjegavanje pogleda tijekom razgovora može kod sugovornika ostaviti

dojam neiskrenosti ili nedostatka samopouzdanja. Ljudi teže izravnom stilu komuniciranja, a

osobni prostor nije strogo ograničen. Ljudi se često grle i tapšaju po ramenima ukoliko se

poznaju.

3.1.2.1. Odijevanje i oslovljavanje

Uobičajeni odjevni predmeti na poslovnim susretima su odijelo s košuljom i kravatom za

muškarce, a ženama se preporuča oblačiti se moderno, ali ne upadljivo. Primjer dobrog izbora

bi bilo odijelo ili košulja i formalna suknja pristojne dužine ispod ili malo iznad koljena.

Prilikom oslovljavanja srpskog kolege pravilno je izreći prvo njegovu titulu i uz nju prezime.

Oslovljavanje osobnim imenom nije pristojno sve dok se ne uspostavi prijateljski odnos.

Prihvatljivi darovi bili bi pokloni manje vrijednosti, kao npr. bombonijera ili boca vina.

Većina poslovnih ljudi u Srbiji vrlo dobro govori Engleski jezik, što inozemnim partnerima

olakšava ostvarivanje poslovnih odnosa (CULTURECROSSING, 2014). Može se zaključiti

da se prihvatljivo poslovno odijevanje ne razlikuje od onog globalno prihvatljivog.

3.1.2.2. Poželjno poslovno ponašanje

Prilikom razgovora preporuča se izbjegavanje razgovora o politici, posebice Kosovu, ratu s

Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, te NATO granatiranju, jer bi to moglo ozbiljno narušiti

poslovne odnose.

18

Izuzev standardne poslovne prakse (rukovanje, oblačenje, posjetnice), tradicionalni mentalitet

prevladava. Poslovni pregovori su temeljeni uglavnom na osobnim kontaktima koji se često

stječu u mjestima izvan ureda i poslovnih prostora, često preko hrane i pića u opuštenoj

atmosferi. Ponekad je potrebno više sastanaka prije nego se istančaju detalji poslovanja.

Razgovori u svrhu ostvarivanja osobnih odnosa između poslovnih suradnika važniji su od

strogo poslovnih razgovora. Stranac može unajmiti treću osobu koja bi mu pomogla pri

predstavljanju srpskim kolegama i ukoliko se posao uspostavi rješavanju birokratskih

prepreka. Najbolji način za započeti komunikaciju je postaviti se formalno i dopustiti

domaćinu da odredi hoće li preći u nešto ležerniji odnos.

Kako je Srbija bivša komunistička zemlja gdje su poduzeća bila strogo hijerarhijski ustrojena,

taj utjecaj se još osjeća. Predlaže se poštivanje hijerarhije i odnošenje prema rukovodećim

ljudima s posebnim poštovanjem. Prilikom poslovnih sastanaka i poslovanja prihvatljivo je

umjereno odstupanje od rasporeda i predviđenih rokova. Točnost je poželjna osobina kod

poslovanja u Srbiji, iako ljudi često kasne. Poželjno je naglasiti ako je neki rok od izuzetne

važnosti (KWINTESSENTIAL, 2014). Dio mlađe generacije, obrazovane u inozemstvu

pokušava napraviti promjene i modernizirati poslovne odnose, ali se često suočava s

nedostatkom razumijevanja starijih kolega. Poslovni bonton i uobičajeno ponašanje u Srbiji se

može uvelike poistovjetiti s običajima zapadnih zemalja, no osjeti se znatan utjecaj

tradicionalnog mentaliteta.

3.1.3. Poslovni običaji u Bosni i Hercegovini

U navedenom poglavlju navedena su obilježja bosanskohercegovačkih pregovarača. Poslovne

običaje u Bosni i Hercegovini čine mješavina tradicionalnih navika i moderne poslovne

prakse. Kultura se ubrzano mijenja što se može vidjeti u velikim poslovnim i industrijskim

centrima koji njeguju zapadnjačku poslovnu praksu.

Poslovni ljudi se uglavnom oblače po talijanskoj modi. Muškarci nose odijela i kravate

tamnijih boja. Cipele i njihova čistoća su bitni. Žene nose uglavnom sakoe gdje se gornji i

donji dio slažu. Poželjno je koristiti izraze gospodin/gospođa iza kojih slijedi titula i prezime

osobe kojoj se obraća, sve dok osoba sama ne naglasi da ga se zove osobnim imenom

(PIARTIS, 2014).

19

3.1.3.1. Obilježja pregovarača

Jedno od obilježja bosanskohercegovačkih pregovarača je izravnost. U razgovoru je moguće

očekivati prilično izravna pitanja koja ljudi u nekim drugim kulturama mogu smatrati

osobnim pitanjima. Primjeri su pitanja u vezi bračnog statusa, godina, broja djece i slično.

Uobičajeno je glasno pričanje i animiranje sugovornika tijekom razgovora, što uglavnom ne

znači ljutnju, nego izražajnost. Smatra se nepristojnim odbiti poziv na piće ili jelo u nečiji

dom. Domaće kompanije preferiraju poslovati sa ljudima koje poznaju dobro. Ljudi su

uglavnom opušteni i prijateljski nastrojeni. Razmjena posjetnica je uobičajena praksa. Iako

većina poslovnih sastanaka protekne u formalnom okruženju, nije neobično razgovarati o

poslu u kafiću ili na ručku. Važno je imati na umu osjetljivosti unutar BiH koje se javljaju

između pripadnika različitih etničkih skupina, mada kako vrijeme prolazi ovo postaje sve

manji problem. Poslovanje u BiH je otežano zbog kompliciranih zakona koji ne dozvoljavaju

brzo rješavanje birokratskih procedura, pa to obeshrabruje strane investitore da pokrenu

posao. Cjenkanje se događa u većini slučajeva, a odluke se donose relativno sporo. To je

karakteristika bosanskog načina poslovanja koji zahtjeva strpljenje stranog poslovnog

partnera i spremnost na detaljno razjašnjenje željenih situacija, jer ljudi žele biti vrlo

informirani, više nego uobičajeno (CULTURECROSSING, 2014). Zbog velike

nezaposlenosti, neki ljudi su primorani na nelegalan ili nepošten način stjecati materijalna

sredstva, stoga su poslovni ljudi često varani, i iz tog razloga vrlo oprezni pri sklapanju

poslova ili dogovora.

3.1.4. Poslovni običaji u Crnoj Gori

U navedenom poglavlju govori se o poželjnom poslovnom ponašanju pri kontaktu s

crnogorskim poslovnim ljudima, te o njihovim karakteristikama kada se donose poslovne

odluke.

Poželjno je stići na vrijeme na poslovne sastanke, mada se to ne cijeni mnogo. Jedna

poslovica kaže da crnogorski satovi imaju samo jednu kazaljku, a za većinu točnost nije

izrazito cijenjena. Međutim, u slučaju sudskih rasprava, vrlo su točni. Iako su moderni načini

komuniciranja prisutni, osobni kontakt još uvijek igra odlučujuću ulogu. Posjetnice se uručuju

bez formalnog rituala. Crnogorci su impresionirani stabilnošću, stoga je poželjno na

20

podsjetnici istaknuti godinu osnivanja poduzeća ukoliko je starije, npr. pedesetak

godina.Sastanci uobičajeno počinju čavrljanjem nevezanim za posao. Svrha mu je

upoznavanje (CULTURECROSSING, 2014). Odijevanje i pozdravljanje se preporuča isto

kao i u prethodno navedenim zemljama.

3.1.4.1. Poželjno poslovno ponašanje

Preporuča se izbjegavanje zakazivanja poslovnih sastanaka u srpnju i kolovozu, isto kao i

tijekom nacionalnih praznika.

Cjenkanje je prihvatljivo, bez pokazivanja emocija. Crnogorski pregovarači mogu pokušati

navesti strane partnere u prijevremene odluke, ali ih nije mudro učiniti. Nije pametno

pregovarati bez podrške lokalnog odvjetnika. Poželjno je njemu prepustiti darivanje

crnogorskih partnera jer strancu može biti teško uočiti razliku između pokušaja mita i dara iz

obzirnosti, osobito kad je pregovarač državni službenik. Uobičajeni poklon kada se posjećuje

nečiji dom je uglavnom boca vina ili turska kava.

3.1.4.2. Donošenje odluka

Karakteristika crnogoraca je opreznost. Može se očekivati nekoliko sastanaka prije nego se

istančaju stavke ugovora. Ostvarenje osobnog kontakta je važnije od posla. Birokracija je još

uvijek komplicirana, stoga se mogu očekivati zastoji kod državnih agencija. Strpljenje je

nužna osobina kad se pregovara u Crnoj Gori. Donošenje odluka može biti prolongirano jer se

svaka točka mora analizirati i dogovoriti prije nego se krene na sljedeću. Strukture poduzeća

su hijerarhijske, stoga se odluke donose na višoj hijerarhijskoj razini(KWINTESSENTIAL,

2014). Crnogorci su teški pregovarači, stoga se preporuča realna početna ponuda, ali s

mjestom za pregovaranje.

21

3.1.5. Poslovni običaji u Makedoniji

U navedenom poglavlju navedene su karakteristike poželjnog poslovnog ponašanja prilikom

susreta s makedonskim pregovaračima, te karakteristike poslovnog odnosa u Makedoniji.

Poželjno je pojaviti se u točno vrijeme kad je sastanak zakazan, mada se kašnjenje

Makedonaca može očekivati. Pozdravlja se sukladno statusu, počinje se s više pozicioniranim

ljudima ka onima nižeg statusa u poduzeću. Ako su žene prisutne, njih se prvo pozdravlja.

Čavrljanje je prihvatljivo i uglavnom se očekuje. Osoba koja je najviše pozicionirana počinje i

završava razgovor. Izravna pitanja su poželjna, ali kad sastanak završi, dodatna pitanja ne bi

trebalo postavljati. Cjenkanje je prihvatljivo, ali nije uvijek nužno. Uglavnom prostor za

pregovaranje postoji, stoga je cjenkanje normalno. Odluke se mogu očekivati da će biti

donijete u roku od maksimalno 3-5 dana. U složenijim slučajevima, tjedan ili dva predstavlja

prihvatljivo vrijeme za donošenje odluke.

3.1.5.1. Poželjno poslovno ponašanje

Kod poslovnih susreta poželjno je ponuditi plaćanje onoga što je ponuđeno. Vjerojatno

stranim partnerima neće biti dopušteno platiti, ali ponuda je važna. Darovi mogu biti dani i

primljeni, ali oni čija cijena ne premašuje sto eura. Svaki skuplji poklon može biti protumačen

kao pokušaj podmićivanja. Poklanjaju se uglavnom domaći proizvodi kao vino ili razne

slastice. Bitno je da je proizvod domaći, tj. ručno rađen. Makedonci su jako ponosni na svoje

gostoprimstvo koje njeguju, stoga ga je nepristojno odbiti. Uobičajeno je da domaćini nude

gosta hranom i pićem do krajnje granice čak i kad više gost nije gladan. Kada seposjećuje

nekoga u njegovoj vlastitoj kući, važno je znati da je gost smatran najvažnijom osobom u

kući, pa se ne treba truditi pomagati u kućanskim poslovima ili nuditi pomoć pri pospremanju

posuđa ili slično(CULTURECROSSING, 2014). Može se smatrati uvredom ako gost pokuša

sam nešto potražiti (kao npr. posuđe). Preporuča se pitati za bilo što potrebno jer Makedonce

veseli dobro ugostiti ljude i treba im priuštiti to zadovoljstvo.

22

3.1.5.2. Karakteristike poslovnog odnosa

Poslovna komunikacija ostvaruje se na tradicionalnoj osnovi, kao i u ostalim zemljama bivše

Jugoslavije. Proces pregovaranja je polagan i opušten. Makedonci nisu opterećeni

vremenskim ograničenjima, niti ih imaju kada su važni pregovori u pitanju. Važna im je

suglasnost svih dionika i svima će biti pružena prilika na sastanku da iskažu svoje mišljenje.

Poslovi u Makedoniji se ne ostvaruju "preko noći". Potrebno je strpljenje zbog mogućih

odgoda koje se smatraju normalnim dijelom pregovora. (PIARTIS, 2014) Većina sastanaka

završi u restoranima, uz hranu i piće. Osobni kontakt je osnova za ostvarivanje poslovne veze.

Moderni načini komunikacije preko elektronskih medija su u početnoj fazi razvoja, stoga

komunikacija ostvarena preko njih u konačnici završava s neposrednim osobnim kontaktom.

Kako je uspjeh pojedinaca i poduzeća apsolutni prioritet, kulturne i religijske različitosti

između partnera nisu od značajne važnosti za poslovni odnos. Emocije često snažno utječu na

poslovne odluke, stoga je važno raditi na ostvarenju prijateljskog odnosa kako bi se šanse za

uspjeh poslovne suradnje povećale. Makedonci ne vole vikanje, smatraju da kad netko glasno

govori zapravo nema ništa važno za reći, pa vikanjem kompenzira tu činjenicu. Poželjno je iz

tog razloga paziti na ton govora. Makedonci znaju biti teški i vrlo oprezni u pregovorima jer

su zabrinuti da bi ih strani partneri mogli zakinuti ili iskoristiti(BUSINESSCULTURE,

2014).Poželjno je izbjegavati direktni stil pregovaranja i prodajne taktike koje

podrazumijevaju stavljanja partnera pod bilo kakvu vrstu pritiska, jer to može uvrijediti

partnera i navesti da misli loše o svom sugovorniku, odnosno da je nepristojan i prost.

3.2. Karakteristike poslovnog ponašanja u ostalim zemljama JI Europe

U ovom poglavlju navedene su norme poslovnog ponašanja koje se tiču npr. načina

pozdravljanja poslovnog partnera, zakazivanja sastanka, darivanja, osovljavanja, odijevanja,

itd. Navedene norme vrlo su slične u cijeloj regiji. Obrazovni sustav je uglavnom jednake

kvalitete. Radna snaga je kvalificirana i obrazovana. Poslovni ljudisvih zemalja preferiraju

odnos komunikacije "lice-u-lice" i formalno oslovljavanje s korištenjem titula.

23

3.2.1. Poslovni običaji u Bugarskoj

U ovom poglavlju govori se o obilježjima sastanaka i poslovne komunikacije u Bugarskoj.

Bugari su uglavnom vrlo gostoljubivi, prijateljski nastrojeni i spremni pomoći, iako se isprva

mogu činiti ozbiljniji nego većina Europljana. Mnogo ih govori strane jezike i cijene strane

posjetitelje, stoga su ugodno društvo. Također, dobro prihvaćaju strance kao poslovne

partnere jer ih smatraju iskusnima u svom poslu, vještima i pouzdanima. Više od 50% Bugara

smatra da je broj imigranata u njihovoj zemlji prilično mali stoga ne predstavlja

prijetnjunjihovom poslu. Bugari cijene svoju tradiciju i narodne običaje. Imaju nisku

toleranciju prema Romskoj nacionalnoj manjini i homoseksualcima (CULTURECROSSING,

2014). Otvorenost prema strancima čini Bugarsku interesantnom za strane ulagače, jer

prihvaćaju nova znanja i izuzetno poštuju stručnjake iz velikih stranih korporacija koje

smatraju visokostručnima.

3.2.1.1. Sastanci i poslovna komunikacija

U poslovnom odnosu uobičajen je čvrst stisak ruke, direktan pogled u oči i pozdrav. Naglasak

se stavlja na poziciju u društvu osobe s kojom se razgovara. Cijeni se hijerarhija. Samo

prijatelji i rodbina oslovljavaju jedni druge osobnim imenom. Posjetnica nije obavezna kod

poslovnih sastanaka, ali se preporuča. Dobro je istaknuti ako je poduzeće koje se predstavlja

staro (25-50 godina).

Dok se odnosi ne prodube, očekuje se rezervirana i hladnija komunikacija. No, čim se partneri

počnu upoznavati, atmosfera postaje opuštenija i manje formalna. Stil komunikacije Bugara

je uglavnom indirektan kad se razgovara s ljudima koje ne poznaju dobro. Ponudit će

zaobilazan odgovor, prije nego negativan, jer se ne vole suprotstavljati poslovnim

kolegama(KWINTESSENTIAL, 2014). Poslovne odluke se često donose pod utjecajem

emocija, stoga valja uložiti u upoznavanje, stvaranje prijateljskog odnosa i svladavanje

početne barijere kako bi poslovi završili uspješno. Poslovnim partnerima iz Bugarske je

važnija kvaliteta odrađenog posla nego krajnji rokovi izvedbe. Treba biti strpljiv jer se

uspješni poslovni poduhvati u Bugarskoj neće odviti „preko noći“, odnosno u kratkom roku

24

3.2.2. Poslovni običaji u Rumunjskoj

U navedenom poglavlju govori se o obilježjima sastanaka i komunikacijskom stilu, te

kulturalnim tabuima u Rumunjskoj.

Rumunji se smatraju pouzdanim poslovnim partnerima koji svoj posao prihvaćaju krajnje

ozbiljno. Poštuju obećane i potpisane ugovore, poštuju dogovorene rokove isporuke, te

plaćaju svoje dugove na vrijeme. Oni su profesionalci, te većina pregovarača ima diplome

prestižnih svjetskih fakulteta. Svjesni su međunarodne poslovne prakse, i uglavnom istražuju

pojedinosti potencijalnog partnera prije prvog sastanka. Rumunjski radnici općenito svoj

posao shvaćaju ozbiljno i uglavnom rade više sati tjedno nego radnici u ostalim zemljama

Europe. Otvoreni su, gostoljubivi i prijateljski nastrojeni prema strancima. Poštuju strance

zbog njihovih vještina, a ne zbog njihovog podrijetla ili titula(BUSINESSCULTURE,

2014).Rumunjski poslovni ljudi poštuju strane partnere i očekuju da se njih isto tako poštuje.

Ukoliko im se pristupi u skladu sa svjetski prihvaćenim poslovnim običajima, uz posebnu

pažnju posvećenu međuljudskim odnosima, u Rumunjskoj se mogu ostvariti vrlo kvalitetne

poslovne suradnje temeljene na pouzdanosti, sigurnosti i poštenju.

3.2.2.1. Sastanci i komunikacijski stil

Prilikom komuniciranja s Rumunjima, važno je poštivanje dobrih manira i profesionalno

prezentiranje. Cijeni se hijerarhija u poduzećima, kao što se cijene stariji kolege koji se

smatraju izrazito časnima i iskusnima. Rumunjska kultura je usmjerena na ljude i stavlja ih u

prvi plan, ali je potrebno neko vrijeme da se stekne poštovanje(KWINTESSENTIAL, 2014).

Tijekom prvih susreta komunikacija je formalna i ponekad indirektna, ali kad se stekne

povjerenje, ljudi se osjećaju ugodnije i mogu iskrenije razgovarati. Iz navedenog razloga se

preporuča uložiti vrijeme i napor da se ostvari kvalitetan poslovni odnos s Rumunjima.

3.2.2.2. Kulturalni tabui u Rumunjskoj

U Rumunjskoj nema mnogo tabua. Postoje neke teme koje mogu uvrijediti domaćine i treba

ih izbjegavati, u što spada diskutiranje o komunističkom režimu, te pričanje viceva o

25

Romima. Važno je ponašati se pristojno na poslovnim sastancima. Postupci kao žvakanje

gume za žvakanje, pušenje bez dopuštenja domaćina, ili ispijanje pića direktno iz boce moglo

bi uvrijediti poslovnog partnera i ugroziti poslovnu suradnju. Na poslovnim sastancima

preporuča se formalno odijevanje. Preporuča se izbjegavanje nošenja odjeće upadljivih boja

ili stilova, naušnica, kose obojane u upadljive boje, te pretjerano korištenje parfema.

3.2.3. Poslovni običaji u Albaniji

U navedenom poglavlju govori se o karakteristikama poslovnih odnosa s Albancima.

Poslovni ljudi u Albaniji teže formalnom izgledu, odijevajući se prema talijanskoj modi.

Muškarci pretežno nose tamnija odijela i kravate. Cipele su važne isto kao i njihova čistoća.

Obraća se pažnja na cipele, da nisu prašnjave i blatnjave. Žene pretežno nose kombinezone

koji su često rađeni kod krojača. Mlađe žene mogu obući suknje ili hlače. Važna je šminka i

uredna frizura. U nekim situacijama prihvatljiv je i ležerni stil oblačenja.

Poslovni sastanci uglavnom počinju kasnije nego što je zakazano. Na sastanku se prvo

pozdravljaju direktori i više pozicionirani ljudi, i ako glavni direktor uđe u prostoriju, svi

trebaju ustati. Odluke se donose od vrha prema niže pozicioniranim jedinicama u poduzeću.

Grupni konsenzus uglavnom ne igra odlučujuću ulogu u krajnjoj odluci. Odluke ne treba

očekivati odmah, njihovo donošenje može potrajati. Treba izbjegavati ispade frustriranosti,

ljutnje i glasno izražavanje emocija. Predlaže se ostati sabran cijelo vrijeme. Poželjno je

strancima unajmiti dobrog prevoditelja i Albanca predstavnika jer se često sa strancima

ugovaraju nepovoljniji uvjeti i više cijene nego sa govornicima Albanskog jezika. Nova

rješenja koja nisu isprobana često bivaju odbačena.

Darovi se uglavnom ne nose na sastanke, međutim razglednice ili bilo koji mali znak pažnje

može se prihvatiti. Albanci uglavnom otvaraju poklone u privatnosti, stoga se preporuča

njihovo lijepo zamatanje (CULTURECROSSING, 2014). Kao i ostali narodi Jugoistočne

Europe, usmjerenost ka čovjeku, i postavljanje čovjeka u prvi plan uvelike karakterizira

ponašanje Albanaca. Vole počastiti i napraviti ugodnu atmosferu gostima, stoga treba

prihvatiti eventualne pozive na neformalna druženja. Isto tako kako vole ugoditi drugima,

cijene kad i drugi njima rade ugodne situacije. Vole se družiti s ljudima kojima je srdačnost i

26

otvorenost, te dobroćudnost odlika. Ukoliko se tako postavi prema njima, može se ostvariti

kvalitetna i pouzdana suradnja.

3.2.4. Poslovni običaji u Grčkoj

U navedenom poglavlju govori se o poslovnim sastancima, pregovorima, odnosima, te

tabuima u Grčkoj poslovnoj kulturi.

Većina Grka vole biti dobro obučeni i skladno uređeni na poslovnim sastancima. Za muškarce

uobičajeno je tamnije odijelo s košuljom i kravatom. Žene uglavnom nose otvorenija klasična

poslovna odijela ili haljine i bluze s modnim dodacima i visokim petama. Traperice i ležernija

odjeća obično nije prikladna. Oslovljavanje je vrlo važno stoga se najbolje izravno obratiti

ljudima koristeći njihovu stručnu titulu ili ih osloviti s gospodine, gospođo ili gospođice, a

nakon toga i prezimenom. Prije nego se nekoga počne oslovljavati osobnim imenom, treba

pričekati da taj netko dopusti da ga se tako oslovljava. Ne postoji poseban ritual oko davanja

posjetnica, iako je poželjno tretirati karticu s poštovanjem. Darovi se uglavnom ne

razmjenjuju na prvim poslovnim sastancima. Kada su poslovni partneri pozvani na večeru ili

piće, uvijek bi trebali donijeti dar. Pokloni ne bi trebali biti velike vrijednosti, uobičajeno je

poklanjati slatkiše ili cvijeće. Darovi su uglavnom zamotani i otvaraju se kada se prime

(CULTURECROSSING, 2014). U svrhu kvalitetne suradnje preporuča se biti topao i srdačan

i odnositi se prema grčkom partneru istovjetno kako se on odnosi prema drugima.

3.2.4.1. Poslovni sastanci i pregovori

Dolaziti u zakazano vrijeme na sastanak je važno, iako postoji vjerojatnost čekanja grčkih

partnera. Uobičajeno je čavrljanje prije nego se krene s poslovnim temama. Najbolje je

dopustiti domaćinu da započne i završi poslovnu raspravu. Tijekom razgovora, smatra se

prihvatljivim prekidati nekoga tko govori. Fokus prvih poslovnih sastanaka uglavnom je na

upoznavanju i izgradnji osobnog odnosa. Dnevni red se napravi, ali ga se ne teži pomno

pratiti. Odluke se obično donose hijerarhijski od vrha i mogu potrajati neko vrijeme

(CULTURECROSSING, 2014). Uvažavanje domaćina i praćenje njegovog načina odnošenja

prema drugima je važno. Kad je domaćih uvjeren da ga stranac cijeni i želi sklopiti posao na

27

obostranu korist, radit će u svrhu obostrane koristi. Tada se mogu očekivati i veće koristi od

sklopljenog posla nego što se očekivalo.

3.2.4.2. Tabui u grčkoj kuturi

Grci su vrlo ponosni na svoju kulturu i povijest, o čemu vole razgovarati. Uglavnom imaju

čvrsta stajališta oko pitanja koja se odnose na religiju i politiku, stoga bi bilo dobro da se ne

spominju ove teme. Razgovor oko odnosa Cipra i Turske treba izbjegavati, jer o obje teme

Grci teško mijenjaju stavove, a možda ih i emotivno diraju. Također, treba izbjegavati

kritiziranje Grčke države ili grčkog naroda. Grci ne prihvaćaju kritike izvana, iako često vole

kritizirati aspekte vlastitog društva i svakodnevnog života. Osim toga, postoje izvjesne gesture

ruku koje bi mogle biti pogrešno protumačene od strane Grka, pa se preporuča da se

izbjegava: zapadnjački 'OK' znak, koji se tvori spajanjem vrhova palca i kažiprsta, te

okretanje otvorenog dlana prema sugovorniku (u zapadnjačkoj kulturi obično označava

simbol za zaustavljanje), jer se smatraju uvredljivim.

3.2.4.3. Poslovni odnosi

Izgradnja jake i dugotrajne veze važna je za Grke. Dakle, osobni kontakt i čvrst odnos

odlikovan povjerenjem i odanošću olakšati će poslovanje, te je od vitalnog značaja za

uspješnu poslovnu suradnju. Osobna poznanstva mogu otvoriti vrata i riješiti probleme koje bi

inače bilo vrlo teško riješiti. Preporučljivo je dobro upoznavanje grčkih kolega i klijenata,

pokazujući interes za njihov način života i pridružujući im se u njihovim društvenim

aktivnostima. Budući da je grčka kultura obiteljski orijentirana, grčku poslovnu zajednicu

karakteriziraju male obiteljske tvrtka. Poslovna struktura je tradicionalna i općenito

hijerarhijska (BUSINESSCULTURE).

Kao i ostali narodi JI Europe, Grci vole usrećiti ljude koji ih okružuju, vole da su ostali

zadovoljni, jer to i njih čini sretnima. Stjecanje kapitala nije toliko važno koliko zadovoljstvo

svih strana. Ukoliko ostvare poslovni odnos, preferiraju dugotrajan poslovni odnos temeljen

na povjerenju i sigurnosti. Preduvjet za ostvarivanje takvog odnosa je upoznavanje poslovnog

partnera privatno kako bi se steklo povjerenje. Ukoliko se želi uspostaviti dugotrajan poslovni

28

odnos s određenim ljudima u Grčkoj, preporuča se privatno upoznavanje istih, kako bi

poslovna suradnja ostvarila svoj puni potencijal.

29

4. KONKURENTSKE PREDNOSTI I POGODNOSTI KOJE

INVESTITORIMA NUDE ZEMLJE JI EUROPE

U ovom poglavlju govori se o poslovnim prilikama i pogodnostima koje zemlje JI Europe

nude ulagačima.

Sve je više ulagača koji imaju povjerenja u perspektivu regije, unatoč krizi koja je prisutna

zadnjih godina. Ta je kriza prema riječima RodolpheaBlavya iz Međunarodnog monetarnog

fonda, obilježena slabljenjem kapitalnih tokova iz banaka majki u podružnice u jugoistočnoj

Europi, uz istovremeno smanjivanje izravnih stranih ulaganja i slabljenje potražnje ključnih

trgovinskih partnera za izvoznim robama proizvedenim u zemljama regije. Zbog navedenog,

zemlje europskog jugoistoka moraju uložiti napore kako bi postale otvorenije i pozitivnije

raspoložene za ulagače.Pored krize, jugoistočna Europa s 54 milijuna stanovnika privlačna je

za ulagače.Područja koja su posebno atraktivna su plinski i naftni biznis, poljoprivreda,

infrastruktura, promet i logistika. Pogodna je činjenica što u brojnim područjima još uvijek

nema dominantnih regionalnih igrača.

Istražujući poslovne prilike za ulagače u JI Europu, može se zaključiti da prilika ima. Uz

pogodnosti i poticaje samih država, nude se i poticaji Europske Unije koja teži dodatno razviti

tržište JI Europe, te smanjiti ekonomski jaz između država.

4.1. Poslovne prilike za ulagače u Republiku Hrvatsku

U ovom poglavlju govori se o prednostima za ulagače koje Republici Hrvatskoj pruža njena

geografska pozicija, o poticajima koje daje vlada, te o prednostima koje pruža radna snaga.

U Republici Hrvatskoj postoji web stranicawww.investcroatia.com, pokrenuta od HAMAG-a.

To je promotivna web stranica Republike Hrvatske u kojoj potencijalni investitori mogu

pronaći informacije koje ih zanimaju o zemlji, te prednosti i poticaje koje pruža stranim

investitorima. Također na tim stranicama pruža se mogućnost kontaktiranja ovlaštenih u

informativnu i savjetodavnu svrhu.

30

4.1.1. Prednosti pozicije RH

Kao prednost poslovanja u Hrvatskoj navedena je izvrsna geo-strateška pozicija na raskrižju

tri glavna Pan-Europska koridora koji povezuju Zapadnu Europu i Aziju, te Istočnu Europu s

Mediteranom. Hrvatska je granična zemlja između Europske Unije i zemalja Jugoistočne

Europe, što je čini savršeno pozicioniranom zbog blizine tržišta EU i isto tako tržišta JIE.

Također, blizina nekih glavnih gradova zemalja EU (Ljubljana, Beč, Budimpešta) olakšava

pristup velikom Europskom tržištu i mnogobrojnim potencijalnim korisnicima i suradnicima.

Prometna infrastruktura je suvremena. Postoji izvrsna cestovna infrastruktura s modernim

autocestama, prilično razvijena mreža željezničkih pruga, šest morskih luka i sedam

nacionalnih zračnih luka. U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je uložila značajno u razvoj

pan-europske prometne mreže, prvenstveno ceste, autoceste i luke (INFOCROATIA, 2014).

Ulaganje u prometnu povezanost, telekomunikacije i energetske infrastrukture nastaviti će se i

u budućnosti. Postoji mogućnost snižavanja troškova prijevoza kombiniranjem različitih

tipova prijevoza.

4.1.2. Poticaji koje nudi Vlada

Zakon o poticanju ulaganja nudi atraktivne poticaje za ulaganja veća od 150.000 eura i koja

otvaraju najmanje pet novih radnih mjesta, a za mikro poduzeća za ulaganja veća od 50.000

eura i koja otvaraju minimalno 3 nova radna mjesta.

Neki od dostupnih poticaja su odbitak poreza na dobit do 100% za ulaganja iznad 3 milijuna

eura, do 9.000 eura za svako novo otvoreno radno mjesto, i do 1 milijun eura za kapitalne

investicije iznad 5 milijuna eura (INVESTCROATIA, 2014).

Sa pristupanjem Europskoj Uniji 1. srpnja 2013. godine, Hrvatskoj je pružena prilika za

pristup mnogim Europskim strukturalnim fondovima. Oko milijardu eura godišnje dostupno

je Hrvatskoj kroz fondove. Veliki dio tih fondova iskorišten je upravo u poticanje malog i

srednjeg poduzetništva. Poduzeća u vlasništvu stranaca se pod istim uvjetima kao i domaća

poduzeća mogu natjecati u pridobivanju sredstava iz Europskih fondova.

31

4.1.3. Radna snaga u RH

Radna snaga ističe se kao visokokvalificirana i vješta s izuzetno dobrim poznavanjem stranih

jezika. Sukladno istraživanju iz 2009. godine 78% stanovništva tvrde znanje minimalno

jednog stranog jezika, najčešće Engleskog.

Hrvatska se nalazi među najviše rangiranim zemljama prema broju stanovnika starih između

20 i 24 godine sa minimalno srednjom stručnom spremom (EUROSTAT, 2014). Broj

studenata koji završe visoka učilišta raste kontinuirano. Također, postoje mnogi edukacijski

centri koji omogućavaju izučavanje visokostručne radne snage i pružaju priliku za

cjeloživotno obrazovanje (CROATIAEU, 2014).

Istaknuto je na stranici HAMAG-investa, kako je Hrvatska s nižim troškovima radne snage

nego većina ostalih članica EU i izvrsnom geo-strateškom pozicijom, savršena destinacija za

strane investitore.

4.2. Razlozi zbog kojih treba ulagati u Srbiju

U ovom poglavlju navedene su pogodnosti i mogućnosti koje Srbija nudi ulagačima u

proizvodnju i ostale sektore. Također su navedeni neki od trgovinskih sporazuma koji Srbiju

stavljaju u povoljniju poziciju od ostalih zemalja regije i svijeta.

U siječnju 2014. godine Srbija je službeno započela pregovore za pristup Europskoj Uniji.

Provjerena je destinacija za mnoge uspješne svjetske kompanije koje imaju svoje pogone

upravo u Srbiji, neki od njih su FIAT, Microsoft, BOSCH, Siemens, Panasonic, Schneider

Electric, NCR, STADA, Continental, Swarovski, Michelin, Telenor, i više od 500 poduzeća iz

cijelog svijeta (DOINGBUSINESS, 2014).

Mogućnosti koje Srbiju čine zanimljivom investitorima (SIEPA, 2014):

- Izuzetno povoljan geografski položaj u centru Jugoistočne Europe s dobrim uvjetima

za proizvodnju i izvoz roba na razvijenija tržišta kao što su prije svega Rusija, Turska,

Bjelorusija, kao i za izvoz u zemlje bivše Jugoslavije, zahvaljujući potpisanim

sporazumima o slobodnoj trgovini

- Obrazovana radna snaga dostupna po konkurentnim cijenama; dobar obrazovni sustav

32

- Povoljan porezni sustav s jednom od najnižih stopa poreza na dobit u Europi od 15%

- Bescarinski izvoz u zemlje Jugoistočne Europe, Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan

- Izuzimanje od plaćanja poreza na dobit poduzeća za ulaganje veće od 7 milijuna eura

ili zapošljavanje minimalno 100 novih radnika

- Porezni kredit u iznosu od 80% od izvršenog investiranja

- Izuzimanje od plaćanja carine pri uvozu opreme i materijala pod određenim uvjetima

- Krediti i pogodnosti za „greenfield“ investicije

- Stimulacije za one koji otvaraju nova radna mjesta

4.2.1. Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom i Turskom

Sporazum o slobodnoj trgovini Rusije i Srbije (tada SRJ) potpisan je 2000. godine radi

produbljivanja i unapređenja uzajamne trgovinsko ekonomske suradnje. Srbija je jedina

država u Europi, pored nekih članica Zajednice nezavisnih država (ZND), koja ima potpisan

Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom. Ugovor potpisuje da se za robu, za koju je

dokazivo da je podrijetlom iz Srbije (koja ima više od 50% sadržaja iz Srbije), ne plaća carina

kada je namijenjena za tržište Rusije, osim ako nije izuzeta iz režima slobodne trgovine.

Sporazum je jedan od najvažnijih aduta koje Srbija ima u privlačenju stranih ulaganja u

odnosu na druge zemlje, obzirom da slobodnu trgovinu s Rusijom, osim bivših sovjetskih

republika, nema više niti jedna zemlja na svijetu.

Sporazum o slobodnoj trgovini s Turskom iz 2010. godine omogućava srpskim izvoznicima

izvoziti robu u Tursku bez carine, na tržište od 75 milijuna stanovnika (KOMBEG, 2014).

Ovim sporazumom srpski privrednici mogu nabavljati poluproizvode i sirovine u Turskoj,

prerađivati ih u Srbiji i dalje plasirati na tržište EU, Turske i zemlje CEFTA bez carina ili sa

preferencijalnim carinama. Navedeno pogoduje i ulagačima koji planiraju otvarati pogone i

proizvoditi u Srbiji, jer će moći koristiti pogodnosti koje im pružaju sporazumi o slobodnoj

trgovini.

4.2.2. Vješti i cjenovno konkurentni ljudski potencijali

Sveučilišta i fakulteti u Srbiji proizvedu oko 47.000 diplomanata godišnje, od kojih je jedna

trećina iz tehničkih sveučilišta. Tehnički odgoj je osobito jak, a srpski srednjoškolci su među

33

najboljima u prirodnim znanostima na svjetskim natjecanjima. Inženjeri su poznati po svojoj

stručnosti, a radna snaga se odlikuje dobrim poznavanjem engleskog jezika (SIEPA, 2014).

Radna snaga u Srbiji nudi jedinstveni spoj visoke kvalitete, široke dostupnosti i isplativosti

što je jedan od ključnih faktora za postizanje dobrih poslovnih rezultata.

4.3. Razlozi zbog kojih treba ulagati u Bosnu i Hercegovinu

U ovom poglavlju navedene su pogodnosti, te privatizacijske mogućnosti koje BiH nudi

svojim ulagačima.

Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrižju različitih civilizacija i prometnih putova, u

središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Način življenja u zemlji određen je bogatom

tradicijom, kulturnim nasljeđem i prirodnim ljepotama udruženim s vrijednostima Zapada.

Stoljećima je BiH bila zemlja u kojoj su se susretali ljudi iz cijelog svijeta, te poslovali.

4.3.1. Prednosti koje BiH nudi investitorima

Razlozi koje navodi Brošura za promidžbu inozemnih ulaganja u BiH zbog kojih bi strani

investitori trebali ulagati u Bosnu i Hercegovinu su raspoloživost prirodnih bogatstava i

ljepota, te zanimljive lokacije kao što su brojna jezera, rijeke, termalni i mineralni izvori,

poljoprivredna zemljišta, šumska prostranstva, rude, itd. Kao razlog navodi se postojanje

dugogodišnje tradicije industrijske proizvodnje u rudarskom sektoru, metaloprerađivačkoj

industriji, drvnoj industriji, automobilskoj industriji, itd (FIPA, 2014).

Na povoljnom geografskom području na kojem se nalazi BiH postoji veliki broj raspoloživih

proizvodnih objekata, industrijskih zona i atraktivnih lokacija. Zakonodavstvo je

transparentno, a porezi niski (jedinstvena stopa PDV-a od 17%). Radna snaga je obrazovana i

relativno jeftina. Postoji perspektiva pridruživanja Europskoj uniji, te valuta izravno vezana

za Euro. Potpisani su mnogi regionalni i bilateralni trgovinski sporazumi. Inozemnim

ulagačima se jamči isti status kao i domaćim u pogledu prava i obveza, a investicijski kapital

oslobođen je plaćanja carina i carinskih dažbina (osim za putnička vozila i aparate za igre na

34

sreću) (FIPA, 2014). U zemlji postoji Agencija za unapređenje stranih investicija koja pruža

podršku i savjetovanje stranim investitorima.

3.4.2. Privatizacijske mogućnosti u BiH

Privatizacija je u BiH proces koji traje i koji pruža niz mogućnosti za investitore da sudjeluju

u kupovini državnog kapitala, odnosno poduzeća, banaka i nekretnina sa stanarskim pravom.

Strateška poduzećа koja su odabrana za prodaju putem natječaja, nude brojne mogućnosti

privatizacije u cijeloj BiH. Procjena je da se 60% malih državnih poduzeća i 30% velikih

trenutno nalazi u privatnom vlasništvu ili su u postupku privatizacije. BiH je ubrzala

procesprivatizacije za poduzeća od strateške važnosti s ciljem povećanja gospodarskog rasta i

povećanja obujma stranih ulaganja (VIJESTI, 2014). Određeni broj strateških poduzeća koja

uključuju velika poduzeća, telekomunikacije i sektor elektroprivrede, komunalnih usluga, itd.,

još nisu privatizirana te predstavljaju mogućnost izbora za potencijalne investitore.

4.4. Pogodnosti za investitore u Crnoj Gori

U ovom poglavlju govori se o stabilnosti i sigurnosti Crne Gore, ekonomskom rastu, i

pogodnostima koje Crna Gora nudi ulagačima.

Crna Gora pripada srednjoj mediteranskoj regiji. Graniči s Hrvatskom, BiH, Srbijom,

Albanijom, te Italijom preko Jadrana. Ukupna dužina granica iznosi 614 km, od čega obale

čine 293 km, a pješčane plaže73 km. Visoki planinski masivi presijecaju riječne klisure, stoga

duboke doline pokrivaju veći dio zemlje.

U Crnoj Gori postoje uvjeti i kapaciteti za sve grane turizma počevši od onog najpopularnijeg

i najmasovnijeg – pomorskog, zatim zimski, planinski i skijaški turizam, seoski (ruralni) i

etno turizam, stari gradovi, netaknuta i divlja priroda, lov, ribolov, foto safari i

„birdwatching“ na Skadarskom jezeru, duboki kanjoni i pećine, bistre rijeke i planinska

jezera, te planinski vrhovi(VIABALKANS, 2014). Crna Gora je stekla nezavisnost 2006.

godine, te se pokazala sigurnom, politički stabilnom i ekonomski održivom državom s

potencijalom brzog rasta. Prema MMF-u, Crna Gora je vodeća zemlja među tranzicijskim

35

zemljama s obzirom naudio izravnih stranih ulaganja u BDP-u (25%), dok je prema Standard

andPoor procjena još veća (30%).

Crna Gora je zemlja kontrasta, u kratkom roku može se doći od blage mediteranske do gorske

klime, iz plodne ravnice i riječne doline do visokih i sušnih planina. Na svojoj prilično maloj

površini, kulturna baština potječe iz vremena prvih ljudskih zajednica do danas. Mogućnosti

za razvoj turizma su velike i preporuča se ulaganje u navedeni sektor.

4.4.1. Dinamičan ekonomski rast i razvoj

Od uvođenja eura kao valute u veljači 2002. godine, zemlja je imala značajan uspjeh u

stvaranju povoljnog poslovnog okruženja i privlačenju uglednih stranih investitora. Oni su

odigrali ključnu ulogu signalizirajući ostalima da je Crna Gora atraktivna ulagačka destinacija

(MEK, 2014).

Unatoč globalnoj financijskoj krizi 2009. godine, Crna Gora bilježi čak veću razinu izravnih

stranih ulaganja nego ikad prije (€ 1.070 mil), s nešto izmijenjenom strukturom preferencija

investitora u usporedbi s prethodnim godinama, gdje je energetski sektor privukao velik

interes.

Dinamičan ekonomski rast je moguć zbog sveukupne ekonomske reforme koja se oslanjala

na: (I) otvorenost, (II) monetarnu stabilnost, odnosno euro kao zakonsko sredstvo plaćanja,

(III) nisku razinu poslovnih regulativa, (IV) nisku razinu oporezivanja (s porezom na dobit

poduzeća u iznosu od 9%, kao i porezom na osobni dohodak), (V) slobodni režim tijekova

kapitala, (VI) visoku razinu privatiziranih poduzeća (80%) ili onih u procesu privatizacije.

Fond za razvoj potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva poboljšanjem konkurentnog

poreznog sustava, rezanjem nepotrebnih propisa, te daljnjim strukturnim reformama u

javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu.

Bar kao najvažnija luka na jugu Jadrana, predstavlja poveznicu između Afrike, Bliskog

Istoka, Indije, Rusije i Azije. Osim Luke Bar postoje tri druge međunarodne luke: Kotor,

Risan i Zelenika

36

Čimbenici koji Crnu Goru čine povoljnom destinacijom za ulagače

(MONTENEGROINVESTMENTS, 2014):

a) Valuta

Koristi se samo euro, što znači da ne postoji skrivena inflacija, te je lako izračunati

konsolidirane bilance i račune dobiti i gubitka stranim poduzećima

b) Otvorenost

Možda najvažniji faktor svega. Ova zemlja sa svojim zakonodavstvom i pristupačnošću potiče

poduzetnike (potrebno je svega 4 dana za otvoriti poduzeće, čiji su troškovi otvaranja i

temeljnog kapitala niski, te iznose svega 20-ak eura za otvaranje poduzeća i mogućnost

temeljnog kapitala od jednog eura).

c) Financijske usluge

Banke u Crnoj Gori su privatne, ima ih 12, te je stoga lako poslovati s ostatkom regije i

svijeta.

d) Prometna povezanost

Iz većine europskih metropola let do Crne Gore traje samo dva sata. Postoje dvije moderne

zračne luke, u Podgorici (12 km od grada) i Tivtu (4 km od centra grada)

4.5. Pogodnosti za investitore u Makedoniji

U ovom poglavlju govori se o prednostima i pogodnostima Makedonije kao ulagačke

destinacije.

Makedonija se nalazi na raskršću jugoistočne Europe, te je idealan tranzitni i distribucijski

centar za proizvode namijenjene europskom tržištu (ENCYCLOPEDIA, 2014). Razvijena

cestovna i željeznička infrastruktura, u kombinaciji s malim područjem koje obuhvaća država,

omogućava pristup svakom naseljenom mjestu u Makedoniji za manje od 3 sata.

37

4.5.1. Prometna infrastruktura

Ukupna cestovna mreža u zemlji duga je 13.278 km. Kroz zemlju prolaze dva paneuropska

koridora: VIII i X. Kontinuirano se ulaže u ceste uz pomoć Europske unije. Željeznička

infrastruktura u Makedoniji je napravljena 1873. godine, kada je izgrađena prva željeznička

pruga od Skoplja do Soluna u Grčkoj. Danas željeznička mreža povezuje sjever i jug zemlje,

povezuje Srbiju i Grčku, no postoje i ogranci za Bugarsku i Albaniju

Postoje dvije međunarodne zračne luke u Skoplju i Ohridu s redovitim izravnim vezama za

nekoliko velikih europskih centara. Pristup susjednim lukama omogućena je kroz ceste i

željeznice.

Energija

Širenje mreže za distribuciju i opskrbu električnom energijom čini Makedoniju povoljnim

odredištem za ulaganje u svakom dijelu svog teritorija. Razvoj energetskog sektora je prioritet

u Makedoniji, pogotovo uzevši u obzir činjenicu da je 70% tehnički dostupnih

hidropotencijala otvoreno za sadašnje i buduće investicije.

Cjevovodi

Sustav plinovoda, s kapacitetom od 800 milijuna m³ godišnje je dio Koridora VIII. Dužina

glavnog plinovoda je oko 98 km, a prostire od granice s Bugarskom u Skoplju. Planirani

razvoj mreže plinovoda u Makedoniji je usmjeren na izgradnju novih objekata za proizvodnju

električne i / ili toplinske energije, širenje izravne opskrbe potencijalnih potrošača, kao i

nadogradnju mreže plinovoda u regiji i izvan nje.

Za prijevoz sirove nafte iz Solunske luke do rafinerije Skopje koristi se 212,6 km naftovoda.

Izgrađen je 2002. godine na Koridoru X, a njegov kapacitet je 360 m³ / h, odnosno 2,5

milijuna tona godišnje. Makedonske industrije su smještene oko Skopja, proizvodnja čelika i

kemijskih proizvoda, zajedno s tekstilnom industrijom, preradom hrane, duhana, namještaja i

keramike.

4.6. Pogodnosti za ulagače u Bugarsku

U ovom poglavlju navode se razlozi zbog kojih je Bugarska poželjno mjesto za ulaganja.

Također, navode se činjenice o gospodarskom kretanju i izravnim stranim ulaganjima,

ključnim industrijama i sektorima za ulaganje, te poticajima koje pruža Bugarska Vlada.

38

Bugarska se nalazi na južnom dijelu Balkanskog poluotoka, graniči s Turskom i Grčkom na

jugu, te Srbijom i Makedonijom na zapadu. Bugarska je bivša komunistička zemlja koja je

ušla u EU 2007. godine, otkad je Vlada pokazala predanost ekonomskim i fiskalnim

reformama. Gospodarstvo se razvija, a BDP raste prosječno 6% u razdoblju od 1996.-2008.

godine.

Bugarska obrazovana radna snaga i niske plaće daju dodatnu ekonomsku koristi sektorima

visoke produktivnosti, koji su traženi u EU. Zemlja očekuje značajan razvoj u logističkom,

high-tech i ostalim naprednim sektorima.

4.6.1. Bugarska kao poželjno odredište za investitore

Vlada je poduzela konkretne korake kako bi predstavila Bugarsku kao poželjno odredište za

investitore. Uz proporcionalnu stopu poreza od 10%, Vlada nudi smanjenu stopu poreza na

dobit za investitore koji ulažu u nerazvijenim područjima (manje industrijaliziranim) ili

regijama koje imaju visoku nezaposlenost. Osim toga, stjecanje nekretnina također je lako za

investitore koji se interesiraju za investiranje u različitim sektorima u Bugarskoj. Rast

gospodarstva je potpomognut izvoznim aktivnostima. Razdoblje od 1997.-2000. godine je

uglavnom obilježeno kao doba restrukturiranja gospodarstva. To razdoblje poznato je po

masovnim privatizacijama državnih poduzeća koje su privukle mnogo stranih investicijskih

projekata u zemlji.

4.6.2. Činjenice o gospodarskom rastu i izravnim stranim ulaganjima

Nakon ulaska u EU, Bugarska ekonomija je pokazala brzi gospodarski rast od nevjerojatnih

7,1% u 2008. godini, a rast je nastavljen od tada.

Članstvo u EU dalo je veliki poticaj bugarskoj trgovini i pretvorbi gospodarstva u slobodno

tržište bez ikakvih ograničenja kretanja roba i usluga. Iako je domaća potrošnja oslabila zbog

sve veće stope nezaposlenosti, gospodarstvo utemeljeno na izvozu održava pozitivan rast.

39

Bugarsko gospodarstvo je od svoga nastanka privlačio impresivne strane investicije uglavnom

iz država članica Europske unije, posebice Grčke. Bugarska je uspjela u privlačenju stranih

ulaganja u vrijednosti od 6 mlrd. i 9 mlrd. eura u 2008. i 2007. godini.

Danas ulagači smatraju Bugarsku kao mjesto niskih troškova proizvodnje. Izvozno

orijentirano gospodarstvo i veliki potencijal za rast neke su od zanimljivih čimbenika koji

privlače investitore širom svijeta.

4.6.3. Ključne industrije i sektori za ulaganje u Bugarsku

Sektori koji privlače velika inozemna izravna ulaganja obuhvaćaju energetski sektor,

kemijsku industriju, građevinski sektor i tržište nekretninama.

Cijene nekretnina u Bugarskoj su jeftine ako ih usporedimo sa zapadnim državama EU.

Bugarska se brzo modernizira. U posljednjih 10 godina lica većina glavnih gradova su se

promijenila u potpunosti. Postoji ogroman potencijal za izgradnju novih nekretnina, čiji

troškovi gradnje su prilično niski u usporedbi sa zapadnim europskim standardima, a kvaliteta

je na svjetski visokoj razini (INFOPLEASE, 2014). Osim toga, razni infrastrukturni projekti-

stambenih, poslovnih i industrijskih konstrukcija nude mnoštvo zanimljivih prilika za

investiranje po cijeloj zemlji.

4.6.4. Poticaji koje daje Vlada Bugarske za promicanje ulaganja

Najprivlačniji faktor za ulaganje u Bugarskoj je porez na dobit od 10%. Investitori koji se

nalaze u višem razredu i dobiju certifikat od države, biti će u mogućnosti kupiti općinsku

imovinu ili privatnu imovine bez natječaja. Agencija za promoviranje investicija u Bugarskoj

pruža državnu potporu za projekte na obnovljivim izvorima energije.

Vlada je najavila smanjenje poreza za investitore koji ulažu u regiji koja ima visok postotak

nezaposlenosti. Bugarska vlada također pruža brojne ustupke preko vlasništva nad objektima

koji su državno vlasništvo, kao što su biološki i mineralni resursi, obale i dr.

Bugarska je uspostavila Agenciju za promociju stranih ulaganja u zemlji.Glavna funkcija

agencije je pružiti pomoć tvrtkama zainteresiranim za ulaganja u Bugarskoj. Ona pruža

40

opsežne informacije investitorima o pravnom procesu, investicijskim zakonima i pomoć u

pronalaženju odgovarajućih bugarskih partnera (INVESTINEU, 2014). Uzevši u obzir

navedene poticaje koje nudi Vlada, te slobodne kapacitete za ulaganja, Bugarska je povoljno

odredište za ulaganja u mnoge sektore.

4.7. Poslovne prilike u Rumunjskoj

U ovom poglavlju navode se prednosti lokacijskog položaja rumunjske, ključna područja za

investiranje, te poticaji koje Rumunjska nudi ulagačima.

Uz BDP u iznosu oko 271milijardu dolara i BDP po stanovniku od oko 12.600 dolara za

2008. godinu, Rumunjska se smatra prihodovno u višem srednjem rangu.

Budući da je glavni cilj Vlade održivi rast, privlačenje kapitala i poticanje poduzetništva su u

središtu aktivnosti izvršne vlasti. Djelovanja Vlade su usmjerena na stvaranje stabilnog i

predvidivog poslovnog okruženja, jačanje slobodnog tržišnog natjecanja, eliminiranje

državnog monopola koji nije ekonomski opravdan, povećanje transparentnost u poslovnom

okruženju. Također djelovanja Vlade usmjerena su na liberalizaciju tržišta rada, te na

prilagođavanje vladinih politika i monetarne politike europskim standardima.

4.7.1. Strateški geo-lokacijski položaj Rumunjske

Rumunjska se nalazi na raskrižju trgovačkih putova koji ne samo da povezuju istočnu Europu

sa zapadnom Europom, već i Sjevernu Afriku s Bliskim Istokom i Azijom.

Predstavlja ulaz u Europu s jugoistočne strane i posjeduje jedinu pomorsku i riječnu luku na

Crnom moru koja može primiti najveće brodove modernog doba. Glavnu luku

Constantukoristi za tankerski transport sirove nafte i kontejnera, što predstavlja veliku

prednost potencijalnim investitorima. Constanti se može lako pristupiti zbog slabih morskih

struja, ima kapacitet obrade 85 milijuna tona godišnje na površini od preko 3.600 hektara i

28,5 km dugačak mol za primanje brodova. Luka Constanta je trenutno u pregovorima s

ruskom lukom Novorossisk kako bi se preko nje prevozila sirova nafta u Europu. Također se

41

planira plinovod koji bi povezivao Constantu s Trstom, i pritom opskrbljivao zemlje

jugoistočne Europe. Nadalje, nafta iz Azije će se prevoziti preko Constante na putu za srednju

i zapadnu Europu. Rumunjski kanal Dunav-Crno more omogućuje izravnu vezu između luke

Constante i Rotterdama, kao i koridor Rajna-Majna-Dunav (INVESTMENTROMANIA,

2014). Kanal ima značajnu logističku važnost, jer osigurava najniže troškove transporta iz

zapadne Europe u istočnu Europu.

4.7.2. Ključna područja za investiranje

Činjenica je da su se izravna strana ulaganja dramatično povećala. Razlog tome je politika

koja podupire investitore, strateški položaj, dostupnost izobilju prirodnih resursa i

kvalificiranoj radnoj snazi.

Neka od područja koja strane tvrtke mogu uzeti u obzir kada ulažu su (INVESTINEU, 2014):

1. Ulaganje u nekretnine, jer potražnja za nekretninama uvelike nadmašuje ponudu. Time

postoji velik prostor za porast cijena nekretnina što predstavlja veliku priliku za strane

investitore da zarade profit.

2. Rumunjska ima jaku valutu, što znači još bolju kupovnu moć za investitore.

3. Rumunjska je egzotično turističko odredište, pa se predlaže investiranje u turizam.

Popularna je zbog svojih bajkovitih romantičnih krajolika, što otvara velike prilike za

strana ulaganja. Ulagači mogu uvelike ulagati u osnivanje restorana, kupovinu motela,

hotela, luksuznih vila i drugih smještajnih objekata za turiste.

4. IT (Informacijska tehnologija): Rumunjska je jedna od najbrže rastućih IT tržišta u

Europi. Zemlja je postigla golem napredak u svim IT sektorima, uključujući mobilnu

komunikaciju i Internet. Rast ostavlja prostor za strane investicije u tom sektoru.

Investitori mogu ulagati u uspostavu istraživačkih i razvojnih centara u zemlji.

Rumunjska aktivno traži izravna strana ulaganja. Unutarnje tržište nudi 21,5 milijuna

potrošača, dobro obrazovanu radnu snagu konkurentnih cijena, strateški položaj, bogate

prirodne resurse, što je čini privlačnom destinacijom za ulaganja. Pogodna područja za strane

investicije su IT i telekomunikacije, energija, usluge, proizvodnja i potrošački proizvodi.

42

4.7.3. Provođenje europskih pravnih stečevina u Rumunjskoj

Poduzeti su koraci za unapređenje poreznog sustava, povećanje transparentnosti i kreiranje

pravnih sredstava za ekspeditivno rješavanje sporova. Pristupanje Rumunjske u Europsku

Uniju 1. siječnja 2007. godine pomoglo je u provođenju institucionalnih reformi. Brzina i

učinkovitost sudskih procesa je poboljšana u smislu da se skratilo vrijeme trajanja sudskih

procesa i zakazivanja ročišta. Međutim, sudska, zakonodavna i regulatorna nepredvidljivost i

dalje negativno utječu na investicijsku klimu. Zakon osigurava jednaki tretman za domaće kao

i za strane investitore, jamči slobodan pristup domaćem tržištu, te omogućuje stranim

investitorima da sudjeluju u privatizacijama. Ne postoji ograničenje stranim investitorima da

sudjeluju u vlasništvu domaćih poduzeća.

Strani investitori mogu ulaziti u poslovne aktivnosti u Rumunjskoj od strane bilo koje od

sljedećih metoda (INVESTINEU, 2014):

· otvaranje novih poduzeća, podružnica ili grana, bilo u stopostotnom vlasništvu ili u

partnerstvu s domaćim fizičkim ili pravnim osobama

· sudjelovanje u povećanju kapitala postojećih poduzeća ili stjecanje dionica, obveznica

ili drugih vrijednosnih papira takvih tvrtki

· stjecanje koncesija, najma ili ugovora za upravljanje gospodarskim aktivnostima,

javnim službama ili otvaranje podružnica koje pripadaju komercijalnim tvrtkama ili

državnim javnim poduzećima

· stjecanje prava vlasništva nad nekretninama, uključujući i kupnju zemljišta, ali uz

prethodno otvaranje poduzeća u Rumunjskoj

· stjecanje industrijskih ili drugih prava intelektualnog vlasništva

Rumunjski zakon ne ograničava konverziju ili prijenos sredstava povezanih s izravnim

ulaganjima. Sva dobit od strane inozemnih investitora u Rumunjskoj može se pretvoriti u

drugu valutu i prebaciti u inozemstvo nakon plaćanja poreza.

Zakon o izravnim ulaganjima uključuje i jamstvo protiv nacionalizacije ili drugih sličnih

akcija. Zakon omogućuje investitorima da odaberu sudsko ili arbitražno tijelo po vlastitom

izboru za rješavanje sporova. Rumunjski stečajni zakon sadrži odredbe za likvidacije i

reorganizacije koje su uglavnom u skladu sa zapadnim pravnim standardima. Ti zakoni

obično predlažu restrukturiranje poduzeća i očuvanje radnih mjesta.

43

4.7.4. Poticaji

Trenutno, carinske i porezne olakšice su na raspolaganju investitorima u šest zona slobodne

trgovine. Državna potpora je na raspolaganju za ulaganje u zone slobodne trgovine u skladu s

propisima EU-a o regionalnom razvoju. Velike tvrtke mogu dobiti potporu do 50% od svojih

opravdanih troškova (ograničeno na 40% u Bukureštu), dok mala i srednja poduzeća mogu

dobiti pomoć u iznosu do 65% svojih opravdanih troškova.

Rumunjska je 2007. godine usvojila EU propise o regionalnim potporama za ulaganje, a

pokrenut je i program državnih potpora za velike investicije i mala i srednja poduzeća. Oba

propisa Rumunjske i EU-a o državnim potporama imaju za cilj ograničiti državnu pomoć u

bilo kojem obliku, kao što su izravne državne subvencije, diskontirane cijene zemljišta, i dr

(STATE, 2014).

Kako bi smanjili troškove otvaranja novih poduzeća, stvoren je sustav industrijskih i

tehnoloških parkova kojih je preko šezdeset. Porezni poticaji su dostupni za korisnike parka, a

tvrtke koje se nalaze u parku imaju besplatan pristup infrastrukturi i električnoj energiji, što

predstavlja veliki poticaj novim poduzećima. Kao i ostale zemlje u regiji, Rumunjska sve više

otvara svoje tržište ulagačima, pruža potpore i smanjuje birokratske barijere, te je stoga

povoljno tržište za ulaganja i otvaranja poduzeća.

4.8. Poslovne prilike u Albaniji

U ovom poglavlju navedene su prednosti koje ulagačima nudi Albanija. Strateški smještena

na zapadnom Balkanu, sa razvojem tržišne ekonomije, niskim poreznim opterećenjem i

mladom, obrazovanom i troškovno konkurentom radnom snagom, Albanija nudi brojne

mogućnosti za investitore. Albanski prirodni resursi odnose se na veliki kapacitet obnovljivih

izvora energije kao što su vodeni, solarni i potencijal vjetra. Također su prirodni resursi velika

poljoprivredna zemljišta i više od 400 km obale s odličnim turističkim potencijalom. Zemlja

je bogata naftom i plinom i vrijednim mineralnim sirovinama, kao što su bakar, željezo i

krom.

44

4.8.1. Činjenice o Albaniji

Albanija je članica Svjetske trgovinske organizacije od 2000. god i NATO-a od travnja 2009.

god, te je potencijalni kandidat za ulazak u EU. Ostvarila je snažan pozitivni gospodarski rast

unatoč globalnoj ekonomskoj i financijskoj krizi s rastom BDP-a od 6% za razdoblje 2000.-

2009. godine, a više od 3% za godine 2010 i 2011.

Dobro provedene strukturne, pravne, fiskalne i upravne reforme usmjerene na liberalizaciju

trgovine i lakoću poslovanja, povećale su povjerenje investitora u Albaniju. Broj primljenih

izravnih stranih ulaganja 2010. godine iznosio je 1.051 milijardu dolara, a u 2011. iznosio je

1.031 milijardu eura (UNCTAD, 2014). Prema UNCTAD izvješću, Albanija je u zemljama s

najvišim indeksom uspješnosti što znači da je broj ulaznih stranih investicija bio iznad

očekivanja i to zahvaljujući poboljšanjima u investicijskoj klimi.

4.8.2. Albanija kao poželjna zemlja za strane investitore

Naglasak za budući razvoj albanskog gospodarstva ostaje na privlačenju izravnih stranih

ulaganja, s naglaskom na sektore u kojima albansko gospodarstvo ima neiskorišteni

potencijal, kako u pogledu prirodnih resursa, tako i na području sektora u razvoju, kao što su

obnovljivi izvori energije, turizam, agrobiznis, infrastruktura i usluge. Usvojen je liberalni

okvir koji je dizajniran za stvaranje povoljne investicijsku klime za strane investitore.

Albanija je potpisala i znatan broj bilateralnih investicijskih ugovora s različitim zemljama

poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Austrije, Švicarske, SAD-a, Kine,

Rusije, Izraela, Egipta, Malezije, Cipra, Kuvajta, Turske, Srbije, itd .

Indeks ekonomske slobode gospodarstva Albanije iznosi 66,9 od maksimalnih 100

(najslobodnije) čineći albansko gospodarstvo 54. po redu na ljestvici najslobodnijih

ekonomija svijeta 2014. godine. U odnosu na prošlu godinu indeks slobode je porastao za 1,7

bodova, zbog značajnih poboljšanja investicijske slobode i slobode trgovine. Albanija se

nalazi na 25. mjestu od ukupno 43 zemlje u europskoj regiji, a njezina ukupna ocjena je iznad

45

svjetskog prosjeka. Ostale zemlje Jugoistočne Europe ne zaostaju mnogo po pitanju indeksa

ekonomske slobode, iako je Albanija na prvom mjestu među njima (HERITAGE, 2014).

Ukoliko se želi uložiti u industrijska poduzeća, preporuča se uložiti u Albaniju zbog

neiskorištenih prirodnih resursa i dostupnosti radne snage.

4.9. Poslovne prilike u Grčkoj

U ovom poglavlju navedeni su ključni sektori za ulaganje u Grčkoj, opisano je poslovno

okruženje, te poticaji za ulagače koje pruža Vlada.

Grčka se nalazi na južnom kraju Balkanskog poluotoka, a dijeli granicu s Bugarskom i

Albanijom na sjeveru i s Turskom. S više od 14.880 km obale, ima 10. najveću obalu na

svijetu. Obala ima velik broj prekrasnih plaža i egzotičnih, neistraženih otoka. Atena, glavni

grad Grčke je jedan od najmnogoljudnijih i dobro razvijenih gradova u zemlji.

4.9.1. Ključni sektori za ulaganje

Grčki informatički sektor brzo raste, jer je i javnom i privatnom sektoru potrebno uvođenje

naprednih tehnologija u poslovanje. Grčko informatičko tržište je uglavnom uslužno

orijentirano, te je približno oko 60% sektora prvenstveno usmjereno na razvoj

telekomunikacija (postoji ogromna stopa rasta broja priključaka za brzi internet). Osim tih

sektora, poželjni sektori za ulaganje su turizam, biotehnologija, graditeljstvo, te uslužne

djelatnosti.

ICT sektor u Grčkoj

Grčki ICT sektor nudi jedinstvenu priliku za ulaganje koje donosi visoku dodanu vrijednost.

Laboratoriji za razvoj mikročipova, software-a i dizajn centri su samo neke od pogodnosti

koje Grčka nudi svojim investitorima. Dokaz za to je što su neki od vodećih proizvođača

smartphone-a postavili svoja sjedišta u Grčku. Grčko tržište za smartphone je rastuće, a i

njihova proizvodnja je moguća po konkurentnim cijenama, uz pristup visoko obrazovanim,

jako motiviranim ljudskim potencijalima. Nokia, vodeći svjetski pružatelj ICT opreme,

osnovala je centar za istraživanje i razvoj u Ateni. To je jedan od četiri u Europi, koji

46

zapošljava preko 400 visoko kvalificiranih telekomunikacijskih i softverskih inženjera.

Također, Microsoft je otvorio inovacijski centar u Ateni koji potiče partnerstvo između

sveučilišta, industrije i Microsofta, dodatno potičući istraživanja i inovacije u Grčkoj.

Grčke ICT tvrtke pružaju konkurentne i inovativne proizvode i usluge mnogim kupcima

diljem svijeta. Na primjer, Grčka u području proizvodnje i razvoja mikroelektronike

(mikročipova) služi tvrtkama kao što su ATT, Intel, LG, Brazil Telecom, CERN, Freescale,

Fujitsu, Mitsubishi, Motorola, NASA, Netlogic, Panasonic, Philips, Samsung, Sharp,

Skyworks, Sony, T-Mobile, Toshiba, Xerox, i dr., te ostvaruje 80% ukupnih prihoda izvan

Grčke. Inžinjeri grčkih tvrtki su obrazovani na svjetski priznatim institucijama, te imaju

iskustva u multidisciplinarnim projektnim timovima koji konstantno inoviraju i kreativno

rješavaju probleme, stoga grčkom ICT sektoru budući investitori mogu vjerovati da će obaviti

svoj posao (INVESTINGREECE, 2014).

Poslovno okruženje ulagača u ICT sektor

Grčka vlada se zalaže za ulaganje u područja proizvodnje i inovacija visokotehnoloških

proizvoda. Suradnja među sveučilištima i poduzećima, javnom i privatnom sektoru, te između

istraživanja i proizvodnje je u porastu u posljednjih nekoliko godina. Inovacijski i

poduzetnički inkubator se nalazi u Solunu, te tehnološki parkovi u Ateni, Solunu, Patrasu,

Volosu, Herakleiu. Zaklada za istraživanje i tehnologiju - Hellas (FORTH) se sastoji od

sedam istraživačkih instituta smještenih širom Grčke, u Heraklion, Rethymnon, Patras i

Ioannina. Centar za istraživanje i tehnološki pravci Zaklade pokrivaju informatičke znanosti,

molekularnu biologiju, lasere, telekomunikacije, medicinu, mikroelektroniku, robotiku,

biotehnologiju, tehnologiju materijala, kemijski i biološki inženjering, primijenjenu i

računalnu matematika, biomedicinske tehnologije, bioinformatika, i povijesne i kulturne

studije. Spomenuta Zaklada FORTH se smatra jednom od vodećih europskih istraživačkih

centara.

Investiranje u energetski sektor Grčke

Procjenjuje se da će biti potrebno ulaganje preko 30 milijardi eura do 2020. god u dogradnju i

izgradnju elektrana, u prijenos i distribuciju električne energije, te u obnovljive izvore

energije- što pruža iznimne mogućnosti za ulaganje u niz područja. Također, novi Zakon

predviđa mnoge deregulacije tržišta električne energije, domaće proizvodnje, prijenosa i

47

distribucije u području energetike, te taj sektor predstavlja ogromnu tržišnu priliku za privatne

investitore.

Ulaganje u proizvodnju prehrambenih proizvoda

Sektor proizvodnje hrane i pića ostvaruje najdinamičniji rast u grčkoj proizvodnji, zapošljava

24% radne snage, te ostvaruje gotovo 25% dodane vrijednosti. Mnoge multinacionalne

kompanije imaju proizvodnju u Grčkoj. Primjeri su Nestle, Coca Cola, Kraft Foods, Barilla,

Cadbury, General Mills (INVESTINGREECE, 2014). Upravo zbog razvijene industrije

prehrambenih proizvoda, tradicije proizvodnje, te stručne radne snage s iskustvom nudi se

mogućnost proizvodnje širokog asortimana proizvoda.

Ulaganje u turizam

Grčka je jedna od najvažnijih turističkih destinacija u svijetu. Ima preko 190.000 plaža, 6.000

otoka, te turistima zanimljivu povijesnu baštinu starih Grka. Godine 2013. broj turista

pridošlih u zemlju je premašio 20 milijuna, što je gotovo duplo od broja stanovnika. Moguće

je ulagati u marine, golf terene, konferencijske centre, spa i welness centre, itd.

4.9.2. Poticaji za investitore koje pruža grčka Vlada

S ciljem da se privuče maksimum stranih ulaganja u zemlju, grčka Vlada je iznijela nekoliko

atraktivnih politika koje pogoduju stranim investitorima. Grčka Vlada ima vrlo transparentan i

jednostavan skup pravila koja određuju pravila za strana ulaganja u toj zemlji. Vlada ne pravi

razliku između domaćih investitora i stranih investitora pri dodjeli financijskih sredstava

Nepovratna sredstva osigurana u smislu poreznih olakšica na kapitalnu dobit, smanjenje

poreza na ulaganja u području istraživanja i razvoja te uspostavljanje industrijskih prostora u

zemlji. Savezna vlada Grčke također pruža financijske pomoći stranim tvrtkama se tiče

kredita s niskim kamatnim stopama.

Agencija za promidžbu investiranja u Grčkoj je ustanovljena za strane investitore koji žele

ulagati u raznim sektorima u Grčkoj. Agencija pruža svu potrebnu pomoć za investitore

(INVESTINEU, 2014).

48

Grčka je uistinu prvoklasna svjetska destinacija za investiranje u Europskoj uniji. Sa svojim

investicijskim politikama i dostupnošću vrhunske radne snage, te lakim pristupom

infrastrukturnim objektima, strani investitori mogu biti sigurni da će im se ulaganje isplatiti.

49

5. ZAKLJUČAK

Iako su ubrzane promjene na svjetskoj razini i globalizacija pridonijele unificiranju načina

komunikacije, odijevanja i običaja u poslovnom svijetu, narodni običaji i tradicije stjecane

kroz povijest još uvijek u određenoj mjeri određuju ponašanje i odluke ljudi. Zbog navedene

činjenice može se potvrditi točnost radne hipoteze.Bitno je poznavati poslovne običaje ljudi

kada se vode pregovori ili poslovni susreti u određenoj zemlji.

Postoji uobičajena poslovna praksa, poslovni bonton, koja je prilično unificirana u cijelom

svijetu, a dolazi sa zapada. To su općeprihvaćena pravila lijepog ponašanja u poslovnim

krugovima koja određuju način oblačenja, pozdravljanja, darivanja, tituliranja poslovnih

partnera i dr.

Znanje o prihvatljivom poslovnom ponašanju stječe se kroz kućni odgoj, školovanje, te na

fakultetima diljem svijeta. No, bez obzira na učenje koje se stječe kroz obrazovanje, utjecaj

tradicijskih običaja pojedinih kultura uvelike utječe na način razmišljanja i donošenja

poslovnih odluka. Kada pregovarači putuju u zemlju čija se kultura, jezik ili religija znatno

razlikuje od njihove, preporuča im se istražiti bitne običaje i tabue u toj državi, ili unajmiti

lokalnog suradnika koji bi ih predstavio partnerima domaćinima, uputio u pravila lijepog

ponašanja, kako ne bi zbog ne znanja kulture nehotice uvrijedili domaćina ili nekom gestom

naveli domaćina da stekne loš dojam o njima (npr. nepristojni su, neljubazni, nepouzdani, i

sl.).

U našoj kulturi npr. slab stisak ruke ili izbjegavanje direktnog pogleda u oči može navesti

domaćina da negativno procijeni stranca. Odbijanje neformalnog druženja i upoznavanja s

potencijalnim poslovnim partnerima u JI Europi se može negativno odraziti na poslovne

pregovore. U zapadnim je zemljama sklapanje posla na prvom mjestu, dok su u zemljama

Jugoistočne Europe međuljudski odnosi važniji. Postoji mogućnost da do sklapanja posla ne

dođe upravo zbog izbjegavanja osobnog kontakta i upoznavanja pregovarača iz JI Europe. Srž

pregovaranja je sklapanje posla u maksimalnu korist svih pregovaračkih strana, stoga se ne

smije dopustiti da kulturalne razlike spriječe ili naruše suradnju.

50

Kroz istraživački rad su spoznane mnoge konkurentske prednosti i pogodnosti koje države JI

Europe nude ulagačima. Neke od prednosti su očuvan okoliš i krajolik idealan za korištenje u

turističke svrhe, obrazovana kvalificirana radna snaga po izuzetno konkurentnim cijenama u

odnosu na ostatak Europe, industrijska proizvodnja najrazličitijih proizvoda u tvornicama s

tradicijom, prihvaćanje europske regulative i otvaranje tržišta, mogućnost privatizacije svih

sektora gospodarstva država, mogućnost ulaganja u gradnju infrastrukture (cjevovoda, cesta,

nekretnina, dalekovoda), korištenje Vladinih poticaja za investitore, a sve to na tržištu koje

nije zasićeno kao ostatak Europe.

Sintetizirajući rezultate dijela istraživanja koje se odnosi na poslovne prilike za ulagače u JI

Europu, može se zaključiti da višestruke mogućnosti i pogodnosti postoje. Prvenstveno se

navodi značajan i strateški važan geografski položaj područja s velikim potencijalom za

ulaganja u najrazličitije gospodarske grane. Također, države se trude raznim poticajima

privući strane investitore, što znači da su otvorene i nude rješavanje svih birokratskih barijera

u kratkom roku u svrhu što lakšeg otvaranja novih poduzeća i ostvarivanja ulaganja u razne

sektore, te privatizaciju.

Sintetizirajući rezultate dijela istraživanja koje se odnosi na specifične poslovne običaje u

svakoj pojedinoj zemlji JI Europe, može se zaključiti da postoje neki zajednički obrasci

ponašanja i običaja u svim zemljama. Generalno gledajući, sve zemlje JI Europe su primarno

orijentirane prema čovjeku i ljudskim potrebama i zadovoljstvu, a tek onda prema poslovnom

uspjehu. Ukoliko nije ostvaren osobni kontakt s pregovaračima, do poslovne suradnje

vjerojatno neće doći. Prihvaćeno je komuniciranje preko suvremenih medija, no nužno je

upoznavanje partnera prije veće poslovne suradnje kako bi se stvorio osjećaj pouzdanja,

poštenja, povjerenja i sigurnosti u poslovnog partnera. Što je poznavanje na osobnoj razini

veće i prisnije, šanse za bolji poslovni uspjeh su veće.

Ljudi u zemljama JI Europe vole ugoditi drugima, poznati su po svom gostoprimstvu i nije im

prioritet samo što veća financijska zarada na uštrb partnera, nego zadovoljstvo i dugoročna

suradnja s perspektivom u budućnosti. Ukoliko uvide da postoji mogućnost za dugoročnu i

sigurnu poslovnu suradnju s pouzdanim partnerom, moguće su iznenađujuće povlastice, te

nenadane ponude bolje od očekivanih.

51

Ljudi (radna snaga) u zemljama JI Europe su uglavnom siromašniji i skromniji od onih iz

zemalja odakle većina stranih investicija dolazi, njihova očekivanja i prohtjevi su manji, a

efikasnost čak veća nego u zapadnim zemljama. Naime, zbog vrlo visoke nezaposlenosti i

siromaštva ljudi su izuzetno zadovoljni ako dobiju posao, te su izuzetno motivirani da taj

posao zadrže, rade najbolje što mogu, te konstantno napreduju kako bi postali važni za svog

poslodavca i teško zamjenjivi. Zajedničko državama JI Europe je to što je obrazovni sustav

još uvijek na visokom nivou, te zbog značajne industrijske prošlosti postoji veliki broj

vrhunskih majstora iz tvornica koje su poslovale gotovo u svakom većem gradu u doba

komunističkog režima.

52

LITERATURA

1. KNJIGE

1. Bilas V., Franc S., 2003, Uloga inozemnih izravnih ulaganja i načini poticanja, Ekonomski

fakultet Zagreb, Zagreb

2. Suzić, N., 2006., Poslovna kultura, II. izdanje, XBS, Banja Luka

3. Vujić, V., 2005, Menadžment ljudskog kapitala, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija

4. Natek, K., Natek M., 2000, Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb

5. Gnjato, V., 2003., Sastanci: interesno komuniciranje, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje,

Alinea, Zagreb

6. Sinanagić M., 2008., Strategijske varijante ulaska na inostrano tržište, Gama-X, Brčko

2. OSTALI IZVORI

1. HAMAGINVEST, www.hamaginvest.hr/investicije/vodic-kroz-zakon-o-poticanju-

investicija, 13.06.2014.

2 . EUROPSKI-FONDOVI, www.europski-fondovi.eu/content/transnacionalni-program-

jugoisto-na-europa-see-0, 06.09.2014.

3. INFOCROATIA, www.infocroatia.com, 06.09.2014.

4. IJF, www.ijf.hr/upload/files/file/OP/17.pdf, 13.06.2014

5. PIARTIS, www.piartis.com/wp-content/uploads/Piartis-Doing-Business-in-South-East-

Europe.pdf, 01.04.2014.

6. CULTURECROSSING, www.culturecrossing.net/basics_business_student_details.php

?Id= 28&CID=27, 01.04.2014.

7. CULTURECROSSING, www.culturecrossing.net/basics_business_student_details.php?

Id=19&CID=122, 01.04.2014.

8. KWINTESSENTIAL, www.kwintessential.co.uk/etiquette/doing-business-macedonia.

html, 17.05.2014.

9. BUSINESSCULTURE, www.businessculture.org/eastern-europe/bulgaria/, 03.09.2014.

53

10. BUSINESSCULTURE, www.businessculture.org/eastern-europe/romania/work-life-

balance/, 02.09.2014.

11. BUSINESSCULTURE, www.businessculture.org/southern-europe/business-culture-in-

greece/business-communication-in-greece/, 17.08.2014.

12. INVESTCROATIA, www.investcroatia.hr/investment-incentives/, 06.09.2014.

13. SIEPA, www.siepa.gov.rs/en/index-en/invest-in-serbia/why-serbia.html#top, 17.08.2014.

14. KOMBEG, www.kombeg.org.rs/Slike/CeEkonOdnosiSInostranstvom/2011/decembar/

VODIC_ZA_INVESTITORE.pdf, 17.08.2014.

15. FIPA, www.fipa.gov.ba, 08.09.2014.

16. VIABALKANS, www.viabalkans.com/hr/crna-gora/, 17.08.2014.

17. MONTENEGROINVESTMENTS, www.montenegroinvestments.info/uploads/docs/

Montenegro-investment-guide.pdf, 01.08.2014.

18. ENCYCLOPEDIA, www.encyclopedia.com/topic/Macedonia.aspx, 17.08.2014.

19. INVESTINEU, www.investineu.com/content/invest-bulgaria, 13.06.2014.

20. INVESTMENTROMANIA, www.investmentromania.com/Why_oportunities_exist.php,

18.08.2014.

21. STATE, www.state.gov/e/eb/rls/othr/ics/2012/191222.htm, 01.06.2014.

22. HERITAGE, www.heritage.org/index/country/albania, 17.08. 2014.

23. INVESTINGREECE, www.investingreece.gov.gr/default.asp?pid=16&la=1, preuzeto

17.08.2014.

24. INVESTINEU, www.investineu.com/content/invest-greece, 17.08.2014.

25. SOUTHEAST-EUROPE, www.southeast-europe.net/en/about_see/balkanmediterranean/,

17.08.2014.

26. INFOPLEASE, www.infoplease.com/country/bulgaria.html, 06.09.2014.

27. GENDAR, www.gendar.hr/Poslovno-komuniciranje.aspx/, 06.09.2014.

28. CROATIAEU, www.croatia.eu, 06.09.2014.

29. BUSINESSCULTURE, www.businessculture.org/southern-europe/business-culture-in-

croatia, 06.09.2014.

30. KWINTESSENTIAL, www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/croatia.html,

06.09.2014.

31. MEK, www.mek.gov.me/ministarstvo, 06.09.2014.

54

32. STRUKTURNI-FONDOVI, www.strukturnifondovi.hr, 06.09.2014.

33. DOINGBUSINESS, www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/serbia, 06.09.2014

35. VIJESTI, www.vijesti.ba/tag/Vlada%20FBiH, preuzeto 06.09.2014.

POPIS SLIKA

1. Slika 1: Prikaz područja koje obuhvaća Transnacionalni program Europske Unije za područje JI Europe, str. 6.

POPIS TABLICA

1. Tablica 1.: Opća obilježja zemalja Jugoistočne Europe, str. 4.

2. Tablica 2.: Pregled najčešće korištenih mjera poticaja direktnih stranih investicija, str. 9.

3. Tablica 3.: Aktivnosti za koje se odobravaju poticaji, str. 11.

4. Tablica 4.: Različiti pokazatelji FDI za regiju Jugoistočne Europe, str. 12.

55

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POSLOVNI OBIČAJI U ZEMLJAMA

JUGOISTOČNE EUROPE izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Heria Bezića, a

pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Tomislav Galović. U radu sam primijenila

metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju

diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i

povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama fakulteta.

Studentica

Tea Vučak