SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANTE ALIĆ

POSLOVNI PLAN

APARTMANI ZA IZNAJMLJIVANJE

U STARIGRADU-PAKLENICI

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNI PLAN

APARTMANI ZA IZNAJMLJIVANJE

U STARIGRADU-PAKLENICI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika poduzetništva

Mentor: Dr. sc. Branka Crnković – Stumpf Student: Ante Alić

Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081109909

Rijeka, svibanj 2013.

1. UVOD 1

1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA 1

1.2. RADNE I POMOĆNE HIPOTEZE 1

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA 2

1.4. STRUKTURA RADA 2

1.5. ZNANSTVENE METODE 3

2. ZNAČAJKE POSLOVNOG PLANA 4

2.1. PODUZETNIK I PODUZETNIŠTVO 4

2.2. DEFINICIJA I SVRHA IZRADE POSLOVNOG PLANA 5

2.3. SUDIONICI IZRADE POSLOVNOG PLANA 7

2.4. SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA 8

2.4.1. Podaci o poduzeću 11

2.4.2. Predmet poslovanja 12

2.4.3. Tržište 13

2.4.4. Marketing 16

2.4.5. Lokacija 20

2.4.6. Konkurencija 21

2.4.7. Zaposlenici 23

2.4.8. Financijski podaci 24

2.4.8.1. Izvori i upotreba kapitala 27

2.4.8.2. Popis opreme 28

2.4.8.3. Financijska izvješća 29

2.4.9. Dodatni dokumenti 36

3. APARTMANI ZA IZNAJMLJIVANJE U STARIGRADU-PAKLENICI 37

3.1. PODACI O PODUZETNIKU 37

3.2. POLAZIŠTE 37

3.2.1. Nastanak poduzetničke ideje 37

3.2.2. Vizija poduzetničkog poduhvata 38

3.3. PREDMET POSLOVANJA 39

3.4. LOKACIJA 40

3.4.1. Opis mikro lokacije planiranog objekta 40

3.4.2. Opis makro lokacije planiranog objekta 40

3.4.3. Opis zaštite i utjecaja na okolinu 41

3.5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ELEMENTI ULAGANJA 41

3.5.1. Opis strukture ulaganja (tehnička, tehnološka) 41

3.5.2. Struktura i broj zaposlenih 42

3.6. TRŽIŠNA OPRAVDANOST ULAGANJA 42

3.6.1. Tržište nabave - ponude 42

3.6.2. Tržište prodaje - potražnje 43

3.6.3. Procjena ostvarenih prihoda 44

3.7. FINANCIJSKI ELEMENTI ULAGANJA 46

3.7.1. Investicija u osnovna sredstva 46

3.7.2. Troškovi poslovanja 47

3.7.3. Proračun amortizacije 47

3.7.4. Izvori financiranja 48

3.7.5. Projekcija računa dobiti i gubitka 49

3.8. OCJENA ISPLATIVOSTI PROJEKTA 50

3.8.1. Statistička ocjena projekta 50

3.8.2. Dinamička ocjena projekta 52

3.8.2.1. Ekonomski tok 52

3.8.2.2. Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja 52

3.8.2.3. Metoda neto sadašnje vrijednosti 53

3.8.2.4. Analiza osjetljivosti projekta 54

3.8.2.5. Financijski tok 55

3.9. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA 56

4. ZAKLJUČAK 57

Literatura 58

Popis tablica 61

Popis slika 61

1

1. UVOD

1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja je utvrditi da li u aktualnom vremenu ima potrebe za izgradnjom

objekta sa šest apartmanskih jedinica u Starigradu-Paklenici, kad je izgradnja apartmana

već poprimila masovne razmjere na Jadranskoj obali.

Predmet istraživanja je poslovni plan kojim će se istražiti i analizirati investicija u

apartmane za iznajmljivanje u Starigradu-Paklenici, te utvrditi isplativost investicije.

Poslovni plan odnosno planiranje jedna je od temeljnih funkcija svake ozbiljne poslovne

aktivnosti. U današnje vrijeme je nezamislivo upustiti se u investiciju ili poslovnu

aktivnost, a da prije toga nije napravljen poslovni plan.

Planiranjem obuhvaćamo sve aktivnosti koje će se provoditi prije i za vrijeme

poslovanja, dakle određivanjem ciljeva koji se žele postići, pri tome vodeći računa o

rentabilnosti same investicije. Planiranjem će se obuhvatiti sve prilike i prijetnje iz

okruženja kao i snage i slabosti „iznutra“, kako bi ih se moglo najoptimalnije iskoristiti.

Poslovni plan mora biti jednostavan, potpun i realan, zasnovan na trenutnim podacima i

informacijama s tržišta, kao i eventualnim budućim predviđanjima. Ukoliko se ne

koriste aktualni podaci s tržišta, poslovni poduhvat za koji se plan radi teško da će

doživjeti uspjeh.

Objekt istraživanja su apartmani za iznajmljivanje turistima na područje Rivijere

Starigrad-Paklenica.

1.2. RADNE I POMOĆNE HIPOTEZE

Prema postavljenom problemu, predmetu i objektu istraživanja određuje se Radna

hipoteza: Poslovni plan će dokazati isplativost projekta izgradnje apartmana u

2

Starigradu-Paklenici zbog zanimljivosti Nacionalnog parka Paklenica, nezagađenog

okoliša i bistrog mora.

Pomoćna hipoteza (P.H.1.): Klasična ponuda soba za najam (Zimmer Frei) i apartmana

nisu dovoljni da zadovolje želje i potrebe sve zahtjevnijih gostiju.

P.H.2.: Dodatni sadržaju mogu rezultirati produženjem sezone i/ili postizanjem veće

cijene apartmana u špici turističke sezone.

P:H.3.: Popunjenost kapaciteta direktno će utjecati na prihod i ukupnu dobit poslovanja,

a time i isplativost projekta.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja je iskoristiti potencijalni kapital uz angažiranje dodatnog kapitala

kako bi se stvorili novi smještajni kapaciteti koji bi zadovoljili potrebe i zahtjeve

današnjih i budućih turista na Rivijeri Starigrad-Paklenica.

Cilj istraživanja je obuhvatiti sve bitne čimbenike poslovnog plana te ih kvalitetno

analizirati kako bi na kraju došli do spoznaje o isplativosti investicije. Poslovni plan će

obuhvatiti problem i predmet istraživanja, hipoteze, viziju i misiju, kako bi se došlo do

što preciznijih spoznaja o rezultatima i isplativosti projekta.

Dakle, cilj ovog završnog rada je pokazati da za uspjeh nije dovaljan isključivo kapital,

već jasna vizija, očekivani cilj i razrađena strategija koji su implementirani u dobar

Poslovni plan.

1.4. STRUKTURA RADA

Ovaj diplomski rad se sastoji od 4 cjeline u kojima se na temelju prikupljenih podataka

obrađuju naslovna tema.

3

Kroz uvod se ukratko navodi predmet i cilj istraživanja, struktura rada i metode

istraživanja.

U drugom dijelu pod nazivom Značajke poslovnog plana obrađuje se pojam poduzetnik,

poduzetništvo, poslovni plan, svrha izrade poslovnog plana, sudionici izrade poslovnog

plana i sadržaj poslovnog plana.

U trećem, naslovnom dijelu, obrađuje se temeljna ideja zbog koje se i izrađuje ovaj rad.

Tako se obrađuju osnovni elementi: Podaci o poduzetniku, Polazište (ideja i vizija),

Predmet poslovanja, Lokacija, Tehničko-tehnološki elementi ulaganja, Tržišna,

Financijski elementi ulaganja, Ocjena isplativosti i Zaključna ocjena projekta

U zaključnom, odnosno četvrtom djelu iznose se završna razmišljanja o kompletnom

projektu.

1.5. ZNANSTVENE METODE

Kod istraživanja i izrade rada u obradi prikupljenih podataka korištene su kombinacije

znanstvenih metoda istraživanja: metode analize i sinteze, metoda indukcije i

dedukcije, metoda deskripcije, metoda komparacije, normativna metoda, metoda

konkretizacije, metoda klasifikacije i statistička metoda.

4

2. ZNAČAJKE POSLOVNOG PLANA

Kako u životu, tako i u poslovanju moramo znati gdje smo, kuda idemo i kamo želimo

stići. Osnovni subjekt poslovnog planiranja je poduzetnik koji želi ostvariti svoju

poduzetničku ideju odnosno cilj. Poslovno planiranje određuje ciljeve koje želimo u

budućnosti ostvariti, pri tome moramo imati nadzor (kontrolu) nad ostvarivanjem

ciljeva i biti spremni brzo se prilagoditi promjenama na tržištu.

Poslovni plan nije samo puka formalnost, već je temeljna okosnica svakog

poduzetničkog poduhvata, jer tek detaljnim i pažljivim planiranjem i analiziranjem svih

segmenata budućeg poduhvata može se uvidjeti je li opravdano i realno pristupiti

realizaciji ideje (Analiza tržišta i marketinga, n.d.). Poslovni plan pomaže da se ranije

odnosno na vrijeme uoče, otkriju i učinkovito riješe problemi. Također pomaže da se

izbjegnu poslovni potezi koji su osuđeni na neuspjeh (Bangs, 1998, p.1).

2.1. PODUZETNIK I PODUZETNIŠTVO

Poduzetnik je osoba nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata

znanjem o poslovima i ljudima, odlučna i spremna da preuzme rizik upravljanja

poduzećem na temelju inovacija i stalnog razvoja (Jelavić i suradnici, 1995, p. 60).

Za ekonomiste poduzetnik je onaj koji kombinira resurse: radnu snagu, materijale i

ostalu imovinu kako bi uvećao vrijednost izlaznih dobara, te onaj koji pritom uvodi

promjene, inovacije i novi poredak (Hisrich i suradnici, 2008, p.8).

Ernest Bohmer i koautori (1990) razlikuju poduzetnika vlasnika i ovlaštenog

poduzetnika. Njihove su primarne funkcije: utvrđivanje ciljeva poduzeća, planiranje,

organizacija, kontrola, polaganje računa i predstavljanje poduzeća. Kao rukovodne

snage poduzetnici moraju udovoljavati višestrukim zahtjevima u koje spadaju:

a) bogatstvo ideja i odlučnost, organizacijski talent, sposobnost

improvizacije i smjelosti, povezana s razboritošću i oprezom;

5

b) poznavanje ljudi, sposobnost za rukovođenje i suradnju, za

prilagođavanje i kontaktiranje, odgovornost prema suradnicima i javnosti, spremnost za

sagledavanje društveno-političkih zadataka;

c) posjedovanje općih ekonomskih znanja o međuovisnostima i

zakonitostima gospodarskog života te stručnih znanja u trgovačkoj i tehničkoj sferi,

otvorenost za nove spoznaje iz znanosti i prakse. (Jelavić i suradnici, 1993, p.60).

Poduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da radi ostvarivanja cilja ulažu

kapital i preuzimaju rizik, upuštajući se u poslovni poduhvat s ciljem stvaranja profita.

Poduzetništvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje, organiziranje i

inoviranje poslovanja poduzeća s temeljnom svrhom stvaranja novog tržišta. (Jelavić i

suradnici, 1995, p.62)

Poduzetništvo je proces stvaranja nečeg novog i vrijednog kroz posvećivanje vre mena i

truda, pretpostavljajući popratne financijske, fizičke i društvene rizike, i na kraju

primanje nagrade u obliku novčanog i osobnog zadovoljstva i neovisnosti. (Hisrich i

suradnici, 2008, p.8)

2.2. DEFINICIJA I SVRHA POSLOVNOG PLANA

Poslovni plan je pisani dokument koji priprema poduzetnik, a opisuje sve važne vanjske

i unutarnje elemente uključene u pokretanje novog pothvata. Često je plan integracija

funkcionalnih planova kao što su marketinški, financijski, proizvodni i plan o ljudskim

potencijalima. Također se bavi kratkoročnim i dugoročnim odlučivanjem za prve tri

godine rada. Prema tome, poslovni plan (ponekad se naziva i plan igre ili plan puta)

odgovara na pitanja: Gdje sam sad? Kamo idem? Kako ću tamo stići? (Hisrich i

suradnici, 2008, p.199)

Poslovni plan uključuje pribavljanje potrebnih sredstava, investiranje, organizaciju

posla, marketing i prodaju, pa sve do ostvarivanja koristi (dobiti) koju nosi projekt.

Namijenjen je poduzetniku i treba mu poslužiti za cjelovitu analizu pothvata i svih

6

njegovih dijelova, kao i za uočavanje svih potrebnih elemenata za njegovo uspješno

ostvarivanje.

Uz samog poduzetnika, korisnici poslovnog plana, odnosno osobe kojima je on

namijenjen su (Izrada poslovnog plana n.d.):

1. financijske institucije (banke, štedionice i sl.) od kojih će poduzetnik pribavljati

novac,

2. investitori koji će, zajedno s poduzetnikom, financirati projekt,

3. poslovni partneri (dobavljači, kupci, i sl.)

4. ostali.

Za uspješno poslovanje u današnjim uvjetima opće nesigurnost i i neizvjesnosti poslovni

plan i planiranje je važnije no ikad. On je strukturirani elaborat i predstavlja sistematski

prikaz ciljeva i aktivnosti poduzeća u određenom periodu, precizno navodi i obrazlaže

sva ulaganja koja tvrtka planira, te jasno definira očekivanja i alternative u slučaju

promijenjenih okolnosti i situacije (Poslovni plan je temelj uspješnog poslovanja

poduzeća, n.d.).

Svrha planiranja je da se od postojećeg, trenutnog stanja dođe do nekog željenog stanja

u budućnosti. Plan mora pokazati tko, što, zašto, čime, kada i uz koje pretpostavke treba

postići. (Kreikebaum, 1989, p. 24). Time planiranje omogućuje usmjeravanje aktivnosti

na ona područja poslovanja na koja će se ostvariti najpovoljniji rezultat usklađivanjem

dugoročnih ciljeva s korisnošću u kraćem razdoblju (Zekić, 2007, p.158.).

Ciljevi i namjene plana su višestruke, najčešće se izrađuje:

u svrhu prikupljanja sredstava za ostvarivanje poduzetničke ideje

pri kupnji i prodaji tvrtke

kao potvrda imagea tvrtke,

kao sredstvo za planiranje i praćenje izvršenja zacrtanih zadaća u redovitom

poslovanju

Poslovni plan namijenjen je poduzetniku i služi za cjelovitu analizu poduhvata i

sagledavanje svih potrebnih elemenata za njegovo uspješno ostvarivanje.

7

2.3. SUDIONICI IZRADE POSLOVNOG PLANA

Ovisno o veličini poduzeća i opsegu planiranog posla sudionici poslovnog plana mogu

biti unutarnji sudionici tj. zaposlenici, menadžeri poduzeća ili vlasnik i vanjski sudionici

odnosno konzultanti, kreditori, dobavljači i kupci.

Raditi poslovni plan sam ili ga prepustiti stručnjacima ovisi o sposobnosti vlasnika

odnosno menadžera. Unutarnji sudionici mogu izraditi kvalitetan poslovni plan budući

dobro poznaju poslovanje poduzeća i grane. Međutim, u tom slučaju postoji opasnost od

subjektivnosti prilikom izrade plana što može ugroziti investiciju.

Tablica 1: Sudionici izrade poslovnog plana

VANJSKI

Kreditori

Vlasnici Konzultanti

Menadžeri Dobavljači

Zaposlenici Kupci

UNUTARNJI

Vlasnici poduzeća trebali bi imati glavnu ulogu u postupku planiranja. Ukoliko se radi

o manjim poduzećima oni sami provode cijeli postupak planiranja. Najčešće sastavljaju

poslovne planove samostalno ili iz pomoć dostupnih vanjskih suradnika (konzultanata

ili društava specijaliziranih za sastavljanje poslovnih planova). Ukoliko se radi o većem

poduzeću planiranje je prepuštaju menadžmentu.

Menadžeri su najodgovorniji za proces planiranja. Zekić u „Menadžment-poduzetnička

tehnologija“ navodi; Planiranje je prva funkcija i osnova procesa menadžmenta koja

predstavlja putokaz za sve ostale njegove funkcije. Proces menadžmenta započinje

planiranjem kao kreativnom procesu utvrđivanja smjera budućeg djelovanja poduzeća u

promjenjivoj okolini. (Zekić, 2007, p.157)

Zaposlenici su uglavnom odgovorni za provođenje i operativno izvršavanje planiranih

zadataka poduzeće.

8

Kreditori su kreditne institucije koje poduzeću osiguravaju novac, pritom i prate

uspješnost financijskog stanja poduzeća. Najčešće direktno ne utječu na planove

poduzeća, međutim kod kreditiranja uzimaju u obzir priljev i odljev novca, račun dobiti

i gubitka i planirane novčane tijekove.

Konzultanti su specijalizirani stručnjaci za izradu poslovnih, investicijskih i dr.

planova. Ukoliko se ne radi o specifičnim djelatnostima oni mogu kvalitetno i

nepristrano napraviti plan bilo za financiranje, poslovanje ili prodaju poduzeća.

Dobavljači su svi oni subjekti s kojima poduzeće surađuje u nabavi fizičkih,

intelektualnih ili ljudskih resursa. Dobavljači imaju bitnu ulogu zbog rokova vezano za

ispostavu potrebnih resursa, kao i načina plaćanja. U današnje vrijeme je uobičajeno da

dobavljači daju odgodu plaćanja što poduzeću može biti bitno zbog količine obrtnih

novčanih sredstava ili njihova preusmjeravanja.

Kupci su svakako najbitniji subjekt u životnom ciklusu poduzeća. U planiranju je

neophodno utvrditi tko su budući kupci potencijalnih proizvoda i koje su njihove želje i

potrebe. Uz privlačenje kupaca bitno je predvidjeti i način zadržavanja pridobivenih

kupaca (dostupni servisi, rezervni dijelovi i sl.). Također je u današnje vrijeme

popularno društveno odgovorno i ekološki osviješteno ponašanje, što utječe na razvoj

pozitivnog stava kupaca.

Kod izrade poslovnog plana bitno je provesti temeljitu i objektivnu analizu, te uvažiti

sve unutarnje i vanjske čimbenike poslovanja poduzeća odnosno grane - sektora.

2.4. SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA

Poslovni plan sadrži opće i specifične komponente koje se odnose na specifičnost

projekta.

Poslovni plan sastoji se od dva dijela (Gulin i suradnici, 2004, p.41): operativni i

financijski.

9

Prema Bangsu Poslovni plan ima tri glavna poglavlja:

Poduzeće

Financijski podaci i

Dodatna dokumentacija

Ako je potrebno, ova se poglavlja mogu još dodatno raščlaniti. (Bangs, 1998, p.6)

Primjer sadržaja poslovnog plana prema Bangsu (Bangs, 1998, p.6)

1. Poglavlje: Poduzeće

A Opis poduzeća

B Proizvod/usluga koju poduzeće nudi

C Tržište (plan marketinga)

D Lokacija (poslovnog prostora) poduzeća

E Konkurencija

F Poslovodstvo

G Zaposlenici (plan zapošljavanja)

H Uporaba i očekivani učinak zajma (ulaganja)

I Sažetak

2. poglavlje: Financijski podaci

A Izvor i uporaba kapitala

B Popis opreme

C Bilanca

D Izvještaj o točki pokrića

E Planirani izvještaj o dobiti

1. Trogodišnji sažetak

2. Po mjesecima za prvu godinu

3. Po kvartalima za drugu i treću godinu

4. Bilješke

F Planirani izvještaj o novčanim tokovima

2. Po mjesecima za prvu godinu

3. Po kvartalima za drugu i treću godinu

4. Bilješke

3. poglavlje: Dodatni dokumenti

Prema preporuci HAMAG INVEST-a1 preporučeni sadržaj poslovnog plana trebao bi

sadržavati:

1. Podaci o poduzetniku

2. Polazište

1 Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije

10

2.1. Nastanak poduzetničke ideje

2.2. Vizija i zadaća poduzetničkog pothvata

3. Predmet poslovanja

3.1. Opis postojećeg poslovanja

3.2. Opis poslovanja i djelatnosti u projektu- postojeći program

3.3 Imovina i učinkovitost poslovanja

3.4. Položaj na tržištu nabave

4. Lokacija

4.1. Opis postojeće lokacije

4.2. Opis lokacije projekta

4.3. Opis zaštite i utjecaja okoline

5. Tehnološko-tehnički elementi pothvata

5.1. Opis strukture ulaganja (tehnička, tehnološka)

5.2. Struktura i broj postojećih zaposlenika

5.3. Struktura, broj i dinamika novozaposlenih

6. Tržišna opravdanost

6.1. Tržište nabave

6.2. Tržište prodaje

6.3. Procjena ostvarenja prihoda-tržišta

7. Financijski elementi pothvata

7.1. Investicije u osnovna sredstva

7.2. Investicije u obrtna sredstva

7.3. Troškovi poslovanja

7.4. Proračun amortizacije

7.5. Izvori financiranja

7.6. Projekcija računa dobiti i gubitka (dohotka)

7.7. Pokazatelji učinkovitosti i novčani tok

7.7.1. Novčani tok

7.7.2. Pokazatelji učinkovitosti

8. Zaključna ocjena projekta

11

Dakle, poslovni plan mora odgovoriti na temeljna pitanja (tko smo, što želimo, gdje i

kako želimo), izvršiti internu i eksternu analizu te analizirati ekonomske i financijske

pokazatelje.

Analizirajući razne autore, specijalizirane poslovne subjekte kao i druge organizacije

koje izučavaju i djeluju na području poslovnog planiranja, dolazi se od zaključka da

svaki poslovni plan sadrži: opis poduzeća, predmet poslovanja, tržište, marketing,

lokaciju, konkurenciju, zaposlenike, financijske podatke i dodatne dokumente.

2.4.1. Podaci o poduzeću

Poduzeće je organizacija koja posluje prema važećim pravnim propisima u zadanom

okruženju-tržištu, koristeći raspoložive resurse za proizvodnju proizvoda i/ili usluga

radi ostvarivanja profita uz poslovni rizik.

Cilj je objasniti (Bangs, 1998, p.10):

Čime se poduzeće bavi

Kako će poslovati

Zašto se misli da će poduzeće uspjeti

Kako bi prikaz što jednostavnije i jasnije opisao poslovanje poduzeća potrebno je dati

odgovor na sedam temeljnih pitanja (Bangs, 1998, p.10):

1. Čime se bavi poduzeće? Da li je poduzeće prvenstveno proizvodno ili

uslužno? Što su proizvodi/usluge poduzeća? Tko su kupci? Gdje se u

prikazanom životnom ciklusu različitih djelatnosti nalazi djelatnost

poduzeća.

2. U kojem je stadiju poduzeće? Na početku? U fazi dugotrajnog stabilnog

rasta?. Kupljeno kao već postojeće poduzeće? Podružnica većeg poduzeća?

3. Koji je oblik vlasništva? Isključivo vlasništvo, partnerstvo, dioničko

društvo?

4. Zašto će poduzeće poslovati profitabilno (ili nastaviti rasti)?

12

5. Kada će se (kada se) poduzeće osnovati (osnovalo)?

6. Kakvo će biti (ili je) radno vrijeme?

7. Je li posao poduzeća sezonski?

2.4.2. Predmet poslovanja

Predmet poslovanja odnosi se na proizvode i usluge koje će poduzeće proizvoditi i

nuditi na tržištu. Potreba tržišta za određenim proizvodom ili uslugom od presudne je

važnosti za uspjeh. Ukoliko se nudi potpuno novi proizvod zadaća je market inga da

upozna potencijalne kupce s proizvodom i „uvjeri ih“ da im je ponuđeni proizvod

potreban.

Izbor predmeta poslovanja poduzeća u tijesnoj je vezi s potrebama tržišta. Pravi

poduzetnik ne bira predmet poslovanja po svom ukusu nego po izgledima za povoljan

plasman. Ovisno o valjanosti ili promašaju u izboru predmeta poslovanja svako

poduzeće može uspjeti, ali i propasti. (Jelavić i suradnici, 1995, p 63)

Da biste svoje proizvode i usluge učinili različit od konkurentnih, morate ih dobro

poznavati. Jedna od najvažnijih zadaća svakog poslovodstva je dati tržištu razlog da

kupuje neki proizvod, a jedan od najboljih razloga jest da on pogađa želje tržišta. Ljudi

kupuju ono što oni žele, a ne ono što vi mislite da njima treba.(Bangs, 1998, p.16)

Nije ključno pitanje Što su vaši proizvodi i usluge? Pitanja su: (Bangs, 1998, p. 16)

1. Što prodajete?

2. Kakve su koristi (za razliku od svojstava) od onog što prodajete?

3. U čemu se vaši proizvodi i/ili usluge razlikuju od konkurentskih?

4. Ako je vaš proizvod nov, zadnja riječ tehnike ili na bilo koji način jedinstven,

što je to što ga čini različitim od drugih? Poželjnim za kupiti?

5. Ako kolekcija vaših proizvoda/usluga nije ni po čemu posebna, zašto smatrate

da će ljudi kupovati od vas?

13

2.4.3. Tržište

Tržište je susret ponude i potražnje tijekom vremena, na nekom području prema

definiranim pravilima. U današnje vrijeme ulazak na tržište dostupan je mnogima,

međutim zadržavaju se i opstaju samo najsposobniji. Stalne promjene prisiljavaju

menadžment na konstantan oprez, jer nešto što je danas dobar posao već sutra ne mora

biti.

Prepoznavanje prilika predstavlja mogućnost poduzetniku da uspješno odgovori na

dovoljno veliku nezadovoljenu potrebu, što će rezultirati dovoljno velikom prodajom i

profitom. (Hisrich i suradnici, 2008, p.151). Tržište nudi svakodnevno prilike za uspjeh

ali ih je nemoguće identificirati i realizirati, zbog toga je potrebno pratiti tržište i

analizirati prilike. Podaci na tržištu trebali bi se prikupljati barem tri godine, tako da

trend bude očit za čitavu industriju, čitavo tržište, tržišni segment i ciljano tržište.

(Hisrich i suradnici, 2008, p. 153)

Analiza tržišta jedna je od najvažnijih analiza u sklopu poslovnog odnosno

investicijskog projekta. Rezultati analize tržišta su osnova za ocjenu mogućnosti

uspjeha projekta na tržištu. Ukoliko rezultati analize tržišta ukažu na uspjeh projekta,

tada treba nastaviti danji rad na pripremi projekta. Ukoliko analiza tržišta pokaže da

projekt ne može uspjeti, tada je manja šteta odustati od projekta, nego nastaviti u

pogrešnom smjeru (Analiza tržišta i marketinga, n.d.).

Analiza tržišta minimalno mora obuhvaćati:

- tržište nabave,

- tržište prodaje,

Tržište nabave obuhvaća nabavu dugotrajne imovine (zemljište, zgrade, strojevi, alati,

oprema, vozila i sl.), kratkotrajne imovine (sirovine i materijal) i potrebnih obrtnih

sredstava (gotov novac) za početak poslovanja (Analiza tržišta i marketinga, n.d.).

Istraživanje tržišta nabave je organizirano i sustavno prikupljanje, sređivanje,

analiziranje, interpretiranje i dostavljanje podataka o nabavi, radi informiranja

14

donosioca odluka o stanju na tržištu nabave što utječe na uvjete nabavljanja u svrhu

donošenja što boljih odluka (Mrvica Mađarac, n.d., p.2).

Objekti i područja istraživanja tržišta nabave su (Mrvica Mađarac, n.d. p.4):

Objekti istraživanja su:

1. Utjecaj ekonomske politike na nabavu,

2. Predmeti rada i njihove tehničke karakteristike,

3. Struktura ponude i potražnje,

4. Ekološki zahtjevi,

5. Transport,

6. Cijene,

7. Dobavljači

Područja istraživanja: 1. Pojedina tržišta,

2. Određeni teritorij,

3. Određeni proizvod

Tržište prodaje predstavlja sve one subjekte koji uobičajeno za svoje potrebe ili daljnju

distribuciju kupuju proizvode i/ili usluge nekog proizvođača ili dobavljača. Potrebe su

podložne raznim promjenama što predstavlja posljedicu društvenog i tehničkog

napretka.

Na stvaranje, održavanje i razvoj potreba utječe veliki broj faktora koji podrazumijevaju

motivaciju, stavove i ograničavajuće varijable. Svaki poslovni subjekt mora se

prilagođavati potrebama potrošača kroz kreiranje proizvodnje takvih proizvoda koje će

na što bolji način zadovoljiti potrošačke potrebe, a sa druge strane i omogućiti

poslovnom subjektu da realizira svoje ciljeve i ostvari profit (Analiza tržišta i

marketing, n.d.).

Dobra analiza i procjena potencijalnih kupaca mora pokazati kakve su njihove potrebe i

želje, i ima li tržište potreba za potencijalnim proizvodom.

15

Analiza ciljnog tržišta obuhvaća nekoliko važnih sastavnica (Tržišna analiza, n.d.):

• Demografske osobine najvažnije su za pravilnu prosudbu, kome se obraćati svojim

marketinškim porukama, te za konačno oblikovanje proizvoda potrebama i

mogućnostima određenog dijela pučanstva.

Najvažnija pitanja koja prodavatelj mora znati o svojim kupcima jesu:

- životna dob i spol

- mjesečna primanja i zanimanje

- obiteljski status

- nacionalna i vjerska pripadnost

- stupanj obrazovanja

- materijalno- imovinski status

• Zemljopisne osobine obuhvaćaju teritorij na kojem će se nuditi proizvodi i usluge.

- lokalno tržište najbolje se poznaje jer su tu kupci najčešće susjedi kojima se

našom ponudom rješavaju njihovi svakodnevni problemi

- državno tržište je uvjetovano kupovnom moći domaćeg stanovništva, njegovim

navikama i inertnošću kupaca da kupuju u inozemstvu

- regionalno tržište nastaje kao posljedica političkog zbližavanja susjednih

država. Navike stanovnika u regiji su dosta slične, bez obzira na nacionalne i jezične

različitosti

- svjetsko tržište je jedino pravilno shvaćanje današnjeg modernog tržišta za

ambiciozne tvrtke.

• Životni stil naših kupaca djelomično je već određen poznavanjem njihovih

demografskih osobina, ali on uključuje još neka važna pitanja o društvenom položaju i

navikama:

- obiteljski odnos

- način ljetovanja i zimovanja

- gledanje TV programa

- upotreba interneta

- hobiji, šport, rekreacija, sam svoj majstor

- čitanje novina, magazina, knjiga

16

- članstvo u različitim organizacijama

- političke sklonosti

- vrsta automobila i sl.

• Veličina tržišta zacijelo je najvažnije pitanje u određivanju našeg ciljanog tržišta I ona

je djelomično definirana demografskim i zemljopisnim osobinama, te životnim stilom

kupaca. Ne smije se zaboraviti da na postojećem tržištu vlada konkurencija te da naš

položaj ovisi i o njezinu ponašanju. Općenito utvrditi veličinu tržišta može se na temelju

statističkih podataka o proizvodnji i prodaji, ali se vrlo pažljivo mora prosuditi koliki

udjel mogu osvojiti naši proizvodi i usluge. Tržište se ne može promatrati kao statična

pojava jer se ono svakodnevno mijenja.

Ako tržište raste, to znači da će svi postojeći ponuđači roba i usluga proporcionalno

povećati svoje sadašnje udjele.

2.4.4. Marketing

Marketinški plan je značajan element poslovnog plana novog pothvata. Primarno

marketinški plan određuje kako će poduzetnik učinkovito konkurirati i djelovati na

tržištu, te prema tome zadovoljiti poslovne ciljeve i smjernice novog pothvata (Hisr ich i

suradnici, 2008, p. 240).

Opstanak na tržištu sastoji se od nijansi koje će biti presudne za: zadržavanje kupca i

privlačenje novih, odnos s dobavljačima i distributerima, opstanak među

konkurencijom, odnos prema ukupnom okruženju i društvenoj zajednici.

Marketing je proces stjecanja i zadržavanja kupaca. Vaš plan marketinga treba

odgovoriti na tri osnovna pitanja (Bangs, 1998, p. 18):

1. Čime se bavi vaše poduzeće?

2. Koja su vaša tržišta?

3. Što kupuju vaši kupci? Što vaši kupci misle o koristima koje imaju od vaših

proizvoda i/ili usluga?

17

Dvije stvari treba imati na umu u ovom djelu (Bangs, 1998, p.17):

mogućnost nezadovoljstva kupaca mora biti minimalna,

marketinški ratovi nikad se ne dobivaju, oni se uvijek gube.

Četiri su osnovne marketinške strategije za ostvarivanje rasta(Hisrich i suradnici, 2008,

p. 492):

Strategija prodiranja → poticanje postojećih kupaca da kupuju veći broj

postojećih proizvoda, =>NAJMANJE RIZIČNO

Strategija razvoje tržišta → prodaja postojećeg proizvoda novim skupinama

kupaca,

Strategija razvoja proizvoda → razvoj i prodaja novih proizvoda kupcima koji

već kupuju postojeće proizvode,

Strategije diverzifikacije → prodaja novog proizvoda na novom tržištu,

=>NAJRIZIČNIJE

Prema Bengsu Marketing se sastoji od baren osam dijelova koji se međusobno

isprepleteni, zbog čega ih nije ni jednostavno razdijeliti. Primjerice, kalkulacija

prodajne cijene o kojoj će ovisiti kako će tržište doživljavati koristi od proizvoda. Na

doživljaj će također utjecati i reklama kao i ponašanje konkurencije. (Bangs, 1998, p 18)

KUPCI

Kupci su osobe i organizacije koje plaćaju novcem da bi dobile proizvod ili uslugu.

Obično se razlikuje finalni kupac i kupac posrednik. Finalni kupac je osoba ili

organizacija koja kupuje dotičan proizvod ili uslugu poradi krajnje potrošnje. Kupac

posrednik je obično organizacija (poduzeće, ustanova ili dr.) koja kupuje proizvod ili

uslugu s namjerom da je rabi u proizvodnji drugih proizvoda ili usluga, odnosno da ih

proda drugoj organizaciji ili pojedincu (Buble, 2006, p.42).

Kupci su jedan i najvažniji čimbenik iz gospodarske okoline, bez kojih poduzeće ne

može ni postojati. Poduzeće postoji da bi stvorilo kupca (Zekić, 2007. p.119).

Pitanja na koja se mora odgovoriti su:

1) Koja su vaša tržišta?

18

2) Koja od njih trenutno kupuju od vas?

3) Koje proizvode/usluge kupuju?

4) Tko su ljudi koji kupuju od vas? Kupovne navike sadašnjih tržišta mogu se

lako utvrditi promatranjem i istraživanjem na temelju uzorka.

Najjednostavnija je demografska podjela2 tržišta koja će vas izdignut iznad

konkurencije, koja se više oslanja na navike negoli na moderno istraživanje

tržišta. Ako imate svoje kupce, počnite istraživanje na njima, također možete

istraživati kupce konkurencije.

5) Kako biste pobliže opisali, segmentirali svoja tržišta? Segmentacija tržišta

daje odgovor na sve marketinške odluke. Ako znate tko su vaši budući

kupci, možete lakše otkriti što oni žele i njihovo vam mišljenje može

poslužiti kao vodič za sve poslovne aktivnosti.

KORISTI OD VAŠEG PROIZVODA

Kao što je navedeno u predmetu poslovanje kupci ne kupuju predmet ili uslugu već

kupuju koristi i želje. Svaki potencijalni kupac postavlja si pitanje “Što tu ima za

mene?“ Vaši potencijalni kupci imaju želje i potrebe i traže način da ih zadovolje. Ako

im svoje proizvode i usluge uspijete prezentirati tako da su njihove želje i potrebe

zadovoljene na najbolji, najbrži ili najekonomičniji način oni će kupovati od vas.

(Bangs, 1995, p.21):

PRODAJA I DISTRIBUCIJA

Veliko je umijeće isporučiti robu i usluge kupcima na ekonomičan način. Na to

djelomično utječe i lokacija. Dobra lokacija omogućava kupcima da pronađu poduzeće i

proizvode poduzeća. Osim lokacije važna je i vještina prodavanja kojom treba b udućeg

kupca uvjeriti da mu treba upravo taj proizvod. (Bangs, 1998, p.22) Potrebno je držati

se devize – učiniti kupovanje pristupačnim i jednostavnim.

Postoje različiti načini kreditiranja kupaca, što također može biti presudno da kupac

odabere neko poduzeće i proizvod. Primjer je odgoda plaćanja, plaćanje na rate,

međutim kod ovih slučajeva treba vidjeti računa o stanju obrtnih količina novca.

2 Demografska podjela je marketinški postupak koji d ijeli potencijalne kupce u grupe uzimajući u obzir

faktore kao što su spol, dob, bračno stanje, primanja, zanimanja, stil života, veličina obitelji i

obrazovanje.

19

KONKURENCIJA

Poduzeća koja prodaju slične proizvode ili usluge i ciljaju na iste kupce predstavljaju

konkurenciju poduzeća. Od konkurencije se može mnogo naučiti. Što rade bolje, što

rade lošije, kako ugađaju svojim kupcima, kakva je njihova politika prodajnih cijena,

gdje se i kako reklamiraju i da li to rade dobro? (Bangs, 1998, p.23)

Sve informacije koje se tiču konkurencije su bitne. Nema ništa lošeg u izviđanju

konkurencije, to može donijeti samo prednosti i beneficije.

POZICIONIRANJE, PUBLICITET I PROMOCIJA

Pozicioniranje vrlo važno za svako poduzeće, to je marketinška metoda kojom se

određuje tržišna niša koju poduzeće treba zauzeti i time odrediti način promoviranja

svojih proizvoda i usluga u odnosu na konkurenciju i ostale troškove. Značajno je za

svako poduzeće, a posebno za mala koja nemaju dovoljno snage da prebrode veće

marketinške pogreške. Potrebno je odabrati dovoljno veliko tržište koje će omogućiti

razvijanje posla, a dovoljno malo da se obrani od konkurencije (Analiza tržišta i

marketing, n.d.).

Ciljana promocija na ciljano tržište su najsigurniji put do dobiti i osvajanje udjela na

tržištu. Potrebno je odlučiti kakav imidž želi poduzeće stvoriti i kakvu poruku poslati, tj.

što poduzeće želi da o njemu misle sadašnji i budući kupci prilikom kupovine

proizvoda. (Bangs, 1998, p.24)

Pri ciljanoj promociji treba izbjegavati tri pogrešna mišljenja : (Bangs, 1998, p.24)

1. Prvo pogrešno mišljenje je to da se poduzeće može pouzdati u usmenu reklamu.

To je uglavnom opravdanje za neulaganje u reklamu.

2. Drugo pogrešno mišljenje je to da je samo visokokreativna i visokoučena reklama

učinkovita. No, često jednostavna reklama također djeluje, ali svaka je reklama samo

pomoćni, a ne i odlučujući argument za kupca.

3. Treće pogrešno mišljenje je to da se može uštedjeti novac ako reklamu poduzeće

radi samo. Ovo je skupa pogreška koju čine mnogi početnici, jer je ama terska reklama

skupa. Profesionalno rađena reklama, ona koja djeluje pošteno, točno i efikasno

informira tržište, vrijedi svoju cijenu.

20

ODREĐIVANJE PRODAJNE CIJENE

Određivanje prodajne cijene često je krivo shvaćeno strateško oruđe. Nedostatak

hrabrosti u određivanju cijene najveća je pojedinačna marketinška pogreška koju čine

vlasnici malih poduzeća. Opće je mišljenje da cijena upravlja svim odlukama prilikom

kupovine. Poduzeća obično, da bi osvojila neki novi dio tržišta, spuštaju cijene ispod

konkurentskih, što je potpuno pogrešna strategija.

Cijene i očekivane vrijednosti su povezane. Cijena je važna ali nije glavni razlog zbog

kojeg se kupuje neka roba. Istraživanja su pokazala da kupci uspoređuju proizvode po

pouzdanosti, trajanju i garanciji, a tek potom po cijeni.

Određivanje prodajne cijene jedna je od glavnih marketinških tema, odnosno to je

strateški posao za koji je potrebno jasno postaviti sve marketinške ciljeve. Ne postoji

jedinstvena formula za određivanje prodajne cijene, no postoji nekoliko ustaljenih

smjernica koje pomažu u određivanju raspona cijena.(Bangs, 1998,p.26)

POSLOVNI CILJEVI I PRORAČUN

U poslovnom planu utvrđuje se proračun koji uključuje i stavku izdvajanja za

marketing. Stavka proračuna za reklamu (dio stavke za marketing) ovisi o poslovnim

ciljevima poduzeća. Poduzeće koje je na početku poslovanja mora za reklamu izdvojiti

više od dobro uhodanog poduzeća. Ulaganje u reklamu je ulaganje u buduću prodaju, a

ne trošak kojeg treba smanjiti na najmanji znak pada prodaje.(Bangs, 1998.p.28)

Vrlo je bitno povezati proračun marketinga s ukupnim poslovnim ciljevima i planovima

poduzeća. Najsigurniji je put imati plan prihoda iz prodaje i plan dobiti, te suprotnim

smjerom doći do marketinškog proračuna potrebnog za ostvarenje tih planira nih

veličina.

2.4.5. Lokacija

Za uspjeh poduzeća ovisno o djelatnosti lokacija je najčešće presudan faktor. Kod

planiranja i započinjanja posla treba odrediti najbolje mjesto za poduzeće a onda se

pokušati pozicionirati što bliže istom. Izbor lokacije nesmije ovisiti o cijeni najma jer

ono što vrijedi ima svoju cijenu. Treba uvijek imati na umu da je (Bangs, 1998, p.30);

21

Poslovni najam = Cijena prostora + Cijena reklame

Prije izbora lokacije poželjno je istražiti tržište i konkurenciju, te napraviti analizu

uspješnosti obzirom na lokaciju pojedinog konkurenta. Različite djelatnosti zahtijevaju

različitu lokaciju. Proizvođači i veleprodaja daju prednost niskim cijenama poslovnog

prostora, ali traže dobar pristup prometnicama. Za maloprodaju je međutim vrlo važna

pristupačnost kupcima (Bangs, 1998, p.30).

U ovom dijelu poslovnog plana treba odgovoriti na slijedeća pitanja (Bangs, 1998,

p.30):

1. Koja je adresa poduzeća?

2. Koliko je velik poslovni prostor? Kako izgleda, od čega je i kada građen?

3. Je li iznajmljen ili je u vlasništvu?

4. Je li potrebno preuređenje poslovnog prostora i koliko će to koštati?

5. Dozvoljavaju li urbanistički uvjeti djelatnost poduzeća na toj lokaciji?

6. Koja se još poduzeća nalaze u blizini?

7. Zašto je izabrana baš ta lokacija, a ne neka druga?

8. Zbog čega je ta lokacija odgovarajuća za poduzeće?

9. Kako će izbor lokacije utjecati na troškove poslovanja poduzeća?

2.4.6. Konkurencija

Bez obzira radi li se o širenju poslovanja ili osnivanja novog poduzeća bitno je pratiti i

analizirati konkurenciju. Analiza konkurencije daje odgovor poduzeću kakvo je stanje

na tržištu i što može očekivati od konkurencije.

Postoje tri trenutka kada treba voditi brigu o konkurenciji (Bangs, 1998, p.32):

1. Kada se planira osnovati ili kupiti poduzeće, ili kada poduzeće planira širenje na

novo tržište.

2. Kada se kao konkurencija pojavljuje novo poduzeće.

3. U svim ostalim situacijama, dakle uvijek.

22

Prikupljanje podataka o konkurentima može se vršiti na više načina: direktnim posjetom

i proučavanjem njihove ponude, prikupljanjem letaka i drugih promotivnih materijala,

prikupljanjem informacija iz reklama na radiju i TV, korištenjem interneta. Pregled

internetskih stranica konkurencije i pregledom raznih internet foruma i drugih stranica

mogu se pronaći brojne informacije i komentare o konkurentima i njihovim

proizvodima. Također mogu se prikupljati i uspoređivati podatci o strategijama

konkurenata prema tablici 2.

Tablica 2: Procjena konkurentskih marketinških strategija, snaga i slabosti

Konkurent A Konkurent B Konkurent C

Strategije za

proizvod/uslugu

Cjenovne

strategije

Distribucijske

strategije

Promidžbene

strategije

Snage i slabosti

Izvor: Hisrich i suradnici, 2008, p .236)

U ovom djelu poslovnog plana treba dogovoriti na pitanja u vezi raščlambe

konkurencije (Cingula i suradnici, 2004, p.58):

1. Tko su naši konkurenti, odnosno:

a. tko sve nudi jednake ili slične proizvode/usluge na našem odabranom

tržištu,

b. tko se može pojaviti kao novi sudionik u tržišnom natjecanju,

c. kako će se ponašati vodeća tvrtka a kako sljedbenici?

2. Kako kupci doživljavaju sadašnje proizvođače ili ponuđače usluga,

a. koliko su im lojalni i

b. imaju li potrebu za promjenom?

3. Čime mi ulazimo na tržišno natjecanje i kakve su nam razlike spram postojeće

ponude?

23

4. Imamo li kakve prednosti pred konkurencijom ili smo zbog nečeg u

nepovoljnijem položaju?

5. Kakve su mogućnosti širenja tržišta, a kakva su očekivana ponašanja postojećih

ponuditelja glede takva širenja?

6. Postoji li prepreka ulasku novih tvrtki na taj tržišni segment i kakve su?

Cilj ovog djela poslovnog plana je utvrditi prednosti i pozitivne strane koje ima

konkurencija, što radi loše i koji su njihove greške da ih poduzeće unaprijed izbjegne.

Međutim praćenje konkurencije mora biti konstantno, jer tržište i konkurencija nikad ne

miruju. Međutim za uspjeh nije dovoljno samo pratiti konkurenciju i njihove aktivnosti

nego potrebe i želje tržišta, i iskoristiti ih prije konkurencije.

2.4.7. Zaposlenici

Ljudi su bitan čimbenik uspješnog poslovanja, zbog toga treba posvetiti veliku pažnju

izboru i edukaciji zaposlenika. Ljudski resursi čine živi faktor organizacije poduzeća

(„ljudski kapital“) koji svojim znanjem, vještinama, sposobnostima i kreativnošću danas

najviše pridonose uspješnom ostvarivanju ciljeva poduzeća (Buble, 2006, p.251).

Uspješnost poduzeća uvelike ovisi o zaposlenicima i uspješnosti upravljana i

rukovođenja njima. Pitanje kako upravljati ljudima često je kamen spot icanja za mnoge

vlasnike malih poduzeća, to je zahtjevna profesija koju malo ljudi zna (Bangs, 1998,

p.40). Zbog tog je jeftinije angažiranje profesionalaca nego eksperimentiranje pod

motom „To ja mogu jer poznam djelatnost“ i sl. Dob ri zaposlenici mogu pokrenuti loše

poduzeća, a loši zaposlenici mogu uništiti najbolje. (Bangs, 1998, p.40).

Upravljanje ljudima treba biti planirano, organizirano, sustavno, uvažavajući kulturu,

etiku i individualne potrebe, i u konačnici radi ostvarivanja cilja poduzeća. Pritom treba

nastojati cilj poduzeća približiti ciljevima zaposlenika.

Poslovnim planom treba odgovoriti na pitanja koja se tiču plana zapošljavanja (Bangs,

1998, p.40):

1. Kakvi nam ljudi trebaju sada? Kakvi i bližoj budućnosti? Kakvi za pet godina?

24

2. Koja su znanja potrebna za vaš posao?

3. Mogu li se naći ljudi s tim znanjima?

4. Trebaju li vam stalni zaposlenici ili povremeni?

5. Hoćete li zaposlenika plaćati po satu?

6. Koje ćete dodatke na plaću ponuditi?

7. Hoćete li plaćati prekovremeni rad?

8. Hoće li biti potrebno obučavati ljude? Koliko će to koštati (vremena, prekida u

poslu, novca)?

Prije zapošljavanja treba napraviti detaljnu analizu treba li poduzeće zaposlenika za taj

posao. Zaposlenik je fiksni trošak bez obzira je li zaposlen za stalno ili na određeno,

zbog toga treba biti siguran da je taj trošak stvarno potreban.

2.4.8. Financijski podaci

Na kraju poslovnog plana sastavljaju su financijsk i proračuni i izvješća koja su

pokazatelj planiranih ciljeva i kontrola njihova ispunjenja.

Najvažniji poslovni ciljevi poduzeća su: (Bangs, 1998, p.47)

Otkriti što tržište želi

Zadovoljiti te želje

Istovremeno profitirati

Nakon toga bitna je kontrola, koja mora biti planirana, redovita, temeljita i detaljna.

Uspješnost provedbe poslovnih ciljeva ovisi o tome kako poduzeće planira i koliko

koristi poslovni plan kao sredstvo kontrole poslovanja. Prvi korak prema uspjehu je

utvrditi takvo knjigovodstvo koje daje podatke za izradu financijskih izvješća (bilanca,

izvješće o točci pokrića, izvješće o dobiti, izvješće o novčanim tijekovima i izvješće o

odstupanjima) (Bangs, 1998, p.47). Financijska izvješća ne moraju biti detaljna ali

moraju sadržavati neophodne podatke u skladu računovodstvenih standarda i vlastitih

potreba poduzeća.

25

Temeljem planiranih ciljeva i dosadašnjeg poslovanja može se utvrditi odnosno

predvidjeti uspješnost ulaganja poduzeća. Krajnji cilj poduzeća i poslovnog poduhvata

je ekonomično i rentabilno poslovanje uz održivu zaduženost i likvidnost.

Pokazatelj ekonomičnosti je odnos prihoda i rashoda, i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji računaju na temelju

podataka iz računa dobiti i gubitka (izvještaja o dobiti). Odnos ukupnih prihoda i

ukupnih rashoda rezultira pokazateljem ukupne ekonomičnosti ili ekonomičnošću

ukupnog poslovanja. Podrazumijeva se da je bolje da koeficijent ekonomičnosti bude

što je moguće veći broj (Kalkulator–pokazatelj-ekonomičnost, n.d.).

Pokazatelj ekonomičnosti

Ukupni prihodi

Ukupni rashodiEkonomičnost = * 100

Poslovni prihodi

Poslovni rashodiEkonomičnost = * 100

Pokazatelj rentabilnosti (profitabilnosti) općenito odražava stupanj korištenja

postojećih potencijala uspjeha i mjeri se na temelju odnosa povrata ili rente s jedne

strane i uloga s druge strane. Iz opće definicije rentabilnosti slijedi kako se i povrat i

ulog mogu izražavati na različite načine, tako da se mogu formirati i različiti pokazatelji

rentabilnosti poslovanja. Pridoda li se tomu još i činjenica kako se povrat ili rezultat

ulaganja sve češće izražava novčanim tokom (cash flow), dolazi se do brojnih

mogućnosti kod oblikovanja pokazatelja rentabilnosti. (Pokazatelj rentabilnosti, n.d.).

Pokazatelj rentabilnosti

Bruto dobit

Ukupni kapital

Rentabilnost

kapitala ROI= * 100

Bruto dobit

Vlastiti kapital

Rentabilnost vlasničkog

kapitala ROE= * 100

Bruto dobit

Pros. korištena imovinaRentabilnost imovine ROA = * 100

26

Pokazatelj tekuće likvidnosti je omjer ukupnog iznosa tekuće imovine nekog društva i

njegovih ukupnih tekućih obveza. Nizak pokazatelj tekuće likvidnosti ukazuje da

društvo možda nije sposobno platiti buduće račune na vrijeme, posebice ako se

okolnosti promijene i dovedu do sporije novčane naplate. Visoka vrijednost pokazatelja

može značiti da postoji suvišan iznos tekuće imovine, te nesposobnost poslovodstva da

na odgovarajući način koristi resurse društva. Kako bi utvrdili je li ovaj pokazatelj

visok, nizak ili baš odgovarajući, analitičari razmatraju čimbenike kao što su prošlost

društva, njegovi ciljevi i pokazatelji tekuće likvidnosti sličnih društava. Općenito je

pravilo da se pokazatelj u omjeru 2/1 smatra prihvatljivim za većinu poslovnih

subjekata.(Zgombić, 2001)

Pokazatelj likvidnosti

Novac u blagajni i na računima

Dospjele kratkoročne obvezeOpći pokazatelj = * 100

Novac, fin. imovina i potraživanja

Kratkoročne obvezeBrzi pokazatelj = * 100

Kratkotrajna imovina (aktiva)

Kratkoročne obveze (pasiva)Tekući pokazatelj = * 100

Pokazatelj zaduženosti omogućuje praćenje strukture izvora financiranja poduzeća.

Pokazatelj zaduženosti mjeri odnosno pokazuje do koje mjere je poduzeće financirano

iz tuđih izvora i koliko je ono sposobno podmiriti svoje dužničke obveze. Naime, on

objašnjavaj financijsku strukturu i mjeri dugoročni rizik koji proizlazi iz takve strukture.

Ukazuje na ravnotežu između dvije vrste izvora dugoročnog financiranja i to sredstava

investiranih od strane vlasnika te od strane zajmodavca. Postotni udio vlastitih i tuđih

izvora financiranja poduzeća na odlučujući način utječe na cjelokupno poslovanje

poduzeća.

Visoki udio vlastitih izvora financiranja poslovanja čini poduzeće stabilnim i

neovisnim, dok visoki udio tuđih izvora financiranja poslovanja znatno utječe na

smanjivanje ukupne rentabilnosti poduzeća, na likvidnost, odnosno stabilnost poduzeća.

27

Pokazatelj zaduženosti

Ukupni dug

Trajni dionički kapitalPokazatelj zaduženosti I = * 100

Novčani tijek

Ukupne obvezePokazatelj zaduženosti II = * 100

2.4.8.1. Izvori i upotreba kapitala

Ovo poglavlje je neophodno kad se radi prijedlog za financiranje nekoj od financijskih

institucija. Međutim koristan je i za investitora odnosno vlasnika poduzeća. Navodi se

način financiranja (vlastiti kapital, ulog vlasnika, zadržana dobit, kredit banke....) i

specificiraju najznačajniji izdaci s priloženim ponudama potencijalnih dobavljača

odnosno predugovori. Prikazani izdaci plana nalaze se u drugom djelu unutar

financijskih izvješća (izvješće o novčanim tokovima, račun dobiti i gubitka.)

Kapital je trajni i najkvalitetniji izvor financiranja sredstava i u aktivi čini idealni dio

čiste imovine društva. (Brkanić, 2009, p.969)

Kapital je sva ona imovina koja je angažirana radi stvaranja nove vrijednosti odnosno

povećanja vrijednosti sadašnje imovine. Kapital su vlastiti izvori financiranja imovine, a

izračunava se kao ostatak imovine poduzetnika nakon odbitka svih njegovih obveza.

Kapital se sastoji od:

upisanog kapitala,

kapitalnih rezervi,

revalorizacijskih rezervi,

rezervi iz dobiti,

zadržane dobiti ili prenesenog gubitka te

dobit ili gubitka tekuće godine.

Prema financijskom konceptu kapitala, kao uloženog novca ili uložene kupovne moći,

kapital je sinonim za neto imovinu ili kapital poduzetnika. Prema fizičkom konceptu

28

kapitala, kao poslovne sposobnosti, kapital se smatra sposobnost poduzetnika za

proizvodnju temeljenu primjerice na broju jedinica proizvoda na dan. (Hrvatski standard

financijskog izvještavanja 12 – kapital, n.d.)

2.4.8.2. Popis opreme

Bitna stavka u Poslovnom planu je i popis opreme, kako dugotrajne tako i kratkotrajne.

Daje uvid u troškove deprecijacije (amortizacije), pomaže u pitanjima osiguranja te

imovine i sprječava da rezervacije za zamjenu dijelova te imovine postanu

preniske.(Bangs, 1998, p.51) U isto vrijeme pomaže u izradi troškova poslovanja i

utvrđivanju potrebne kratkotrajne imovine.

Dugotrajna imovina su sva sredstva koja trajno služe poslovnom procesu u poduzeću i

unovčiva su u rokovima dužim od godine dana. Svrha ovog oblika imovine nije

preprodaja. (Dugotrajna imovina, n.d.)

Najčešće se dijeli:

nematerijalna imovina (osnivački izdaci, izdaci za istraživanje i razvoj, patenti,

licence, koncesije, goodwill, predujmovi za nematerijalna sredstva)

materijalna imovina (zemljište, građevinski objekti, postrojenja i oprema, alati,

inventar, namještaj i transportni uređaji, predujmovi za materijalna sredstva)

financijska imovina (udjeli u povezanim poduzećima, zajmovi povezanim

poduzećima, sudjelujući interesi, ulaganja u vrijednosne papire, dani krediti,

depoziti i kaucije, otkup vlastitih dionica)

potraživanja (potraživanja od povezanih poduzeća, potraživanja po osnovi

prodaje na kredit, ostala potraživanja)

Kratkotrajna imovina obuhvaća svu imovinu s kojom poduzeće raspolaže do godinu

dana. Unutar godine dana kratkotrajna imovina mijenja svoj pojavni oblik pralazeći iz

jedne faze u drugu fazu, odnosno iz jednog oblika u drugi stoga se još zove i obrtna

imovina.

29

Kratkotrajna imovina djela se na :

zalihe,

potraživanja koja dospijevaju do godine dana,

financijska imovina koja može biti unovčiva do godine dana

novac u banci i blagajni.

Proučavanje obrtanja kratkotrajne imovine temelji se na formuli o “kružnom kretanju

novčanog kapitala”, odnosno prema izrazu:

N – R – P – R’ - N’

Kratkotrajna imovina izražena u novcu (N) pretvara se u robu-sirovinu (R) koja se ulaže

u proizvodnju (P). Kao rezultat ostvarene proizvodnje javlja se ponovno roba-proizvod

(R’), koja se prodajom pretvara u novac (N’) koji ima veću vrijednost jer se u procesu

proizvodnje i prometa „oplodio“. Ova transformacija kratkotrajne imovine još se naziva

i proizvodni ciklus.

Za svako poduzeće je bitno da proizvodni ciklus traje što kraće, a mjeri se koefic ijentom

obrtaja.

2.4.8.3. Financijska izvješća

Financijska izvješća su neophodna za racionalan proces poslovnog odlučivanja.

Pokazatelj su poslovanja poduzeća na temelju računovodstvene analize podataka. Cilj

im je pružanje informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanom tijeku,

osobama i organizacijama izvan poduzeća i korisnicima u poduzeću. Najčešći korisnici

financijskih izvješća su: sadašnji i potencijalni ulagači, zaposlenici, zajmodavci,

dobavljači i ostali vjerovnici, kupci, država i njene agencije. (Gulin i suradnici, 2006, p

718).

30

Temeljna financijska izvješća su: (Tušek, p.3)

1. Bilanca

2. Izvješće o dobiti (račun dobiti i gubitka)

3. Izvješće o novčanom toku

4. Izvješće o promjeni kapitala

5. Bilješke uz financijska izvješća

Pored navedenih izvješća za poslovni plan je bitno i izvješće o točki pokrića i izvješće o

odstupanjima.

Iz financijskih izvješća vidljivo je kakva je uspješnost i financijski položaj poslovnog

subjekta. Temeljem tih informacija investitori donose odluke hoće li ulagati u neki

subjekt ili se povući. Financijske institucije će temeljem likvidnosti i zaduženosti

odlučiti hoće li odobriti zajam - kredit.

Bilanca

Bilanca je trenutačni vrijednosni iskaz imovine, obveza i kapitala na točno određeni

datum. (Gulin i suradnici, 2006, p. 722)

Bilanca poduzeća sastavlja se kako bi se dobio popis imovine i obveza te, na temelju

toga, kapital poduzeća u određenom vremenskom trenutku. Osnovni oblik, odnosno

poredak stavki bilance, standardiziran je kako bi se olakšala usporedba i analiza.(Bangs,

1998, p. 53)

Raspored stavki jednak je u cijelom svijetu bez obzira na veličinu poslovnog subjekta.

Međutim pojedine stavke mogu se po potrebi detaljnije raščlaniti međutim poredak bi

trebao ostati nepromijenjen.

KRATKA ANALIZA BILANCE (Bangs, 1998, p.55)

1. Obrtni kapital dobiva se oduzimanjem kratkoročnih obveza od obrtne imovine.

Novac je samo dio obrtnog kapitala. Obrtni kapital može biti negativan. To je

opasna ali ne i neobična pozicija za mnoga mala poduzeća na početku poslovanja.

2. Usporedba godišnjih bilanci tijekom nekoliko godina ukazuje na trendove i otkriva

slaba mjesta.

31

3. Omjeri omogućavaju analizu poduzeća putem koeficijenata, a ne apsolutnih

novčanih iznosa. Na taj su način usporedbe s drugim poduzećima mnogo točnije i

informativnije. Među korisnim omjerima su:

A. Tekući omjer; mjeri likvidnost poduzeća, njegovu sposobnost da podmiruje

kratkoročne obveze (one koje dospijevaju u tekućoj godini). Taj bi odnos trebao

biti oko 2.

B. Brzi omjer; je drugi pokazatelj likvidnosti, a dobiva se iz odnosa najlikvidnije

imovine (novac, brzo unovčive vrijednosti i neto potraživanja od kupaca 3) i

kratkoročnih obveza. Prema pravilu palca taj odnos trebao bi biti 1.

Izvješće o dobiti (račun dobiti i gubitka)

Izvješće o dobiti odnosno račun dubiti i gubitka korisnicima osigurava informacije o

uspjehu društva za jedno računovodstveno razdoblje npr. jednu godinu. (Gulin i

suradnici, 2006, p. 725). Izvješće obuhvaća sve prihode i rashode i poslovni rezultat za

obračunsko razdoblje. Usporedbom prihoda i rashoda promatranog razdoblja vidjet će

se je li poduzeće ostvarilo dobit ili gubitak.

Planirani izvještaj o dobiti je procjena i proračun troškova i dobiti u bližoj ili daljnjoj

budućnosti. Za najveći broj poduzeća dovoljni su planirani izvještaji o dobiti za jednu

do tri godine. U nekim slučajevima potrebno je imati planove i za duže razdoblje. No,

što je razdoblje duže preciznost plana je manja (Bangs, 1998, p. 61). Kod planiranja je

nemoguće predvidjeti sve troškove i njihove iznose kao ni prihode. Međutim treba

uvažiti trendove iz prethodnih razdoblja i moguće buduće poremećaje (konkurenciju,

promjenu porezne politike, i sl.) i prema njima planirati realno izvješće. U svakom

slučaju planirano izvješće nije konačno, a prema potrebi će se korigirati i usklađivati sa

situacijom na tržištu.

Pri planiranju je važno sustavno i temeljito popisivati troškove. Trošak koji poduzeće

čini nelikvidnim je uvijek onaj koji je u planu ozbiljno podcijenjen, ili nije predviđen.

Zato je nužno pri planiranju malo podcijeniti planirani prihod, a istovremeno nešto

precijeniti troškove. (Bangs, 1998, p. 61)

3 Neto potraživanja od kupca se dobiju kada se od ukupno uknjiženih potraživanja odbiju procjenjena

nenaplativa potraživanja.

32

Izvješće o novčanom toku

Izvješće o novčanom toku (engl. cash flow statement, njem. Cashflow-Bericht), jedno je

od temeljnih financijskih izvješća poduzeća (uz bilancu stanja i račun dobiti ili gubitka).

Izrađuje se na osnovi promjene novca i novčanih ekvivalenata (ulaganja do tri mjeseca)

u određenom razdoblju.(Izvještaj o novčanom toku, n.d.).

Novčani tok nije isto što i dobit. Dobit je rezultat oduzimanja troškova od prodaje, dok

novčani tok rezultira iz razlike između stvarnih novčanih primitaka i novčanih izdataka.

Novac teče jedino kada su izvršene stvarne isplate ili primljene stvarne uplate. (Hisrich,

2008, p.297)

Planirani izvještaj o novčanom toku mora pokazati: (Bangs, 1998, p.73)

1. Koliko novaca vaše poduzeće treba?

2. Kada će taj novac trebati?

3. Da li ćete potrebu za novcem riješiti ulaganjem u glavnicu, zajmom,

zadržavanjem dobiti od poslovnih aktivnosti ili prodajom dugotrajne

imovine?

4. Odakle će novac ući u poduzeće?

Planirano izvješće o novčanom toku je proračun planiranih potreba za novcem

analizirajući na koji način će se odvijati novčani primici i izdaci u nekom budućem

razdoblju. Planirano izvješće koristit će se kao plan novčanih tokova odnosno proračun.

Ukoliko dođe do odstupanja od planiranih procjena, potrebno je pronaći uzroke i

otkloniti ih, ili im se prilagoditi.

Izvješće o promjeni kapitala

Izvješće o promjeni kapitala (glavnice) jedan je od temeljnih financijsk ih izvještaja koji

sukladno točci 7. MRS-a 1. zajedno sa bilancom, računom dobiti i gubitka, izvještajem

o novčanom tijeku i računovodstvenim politikama i bilješkama uz financijske izvještaje

čini cjeloviti skup financijskih izvješća. Izvješće o promjeni glavnice podnosi se upravi

društva, dioničarima odnosno vlasnicima društva u d.o.o., te služi za interno

izvještavanje. Vanjskim korisnicima (bankama i drugim kreditnim institucijama) može

korisno poslužiti za ocjenu kvalitete dijela bilančne strukture koja daje informaciju o

vlastitim izvorima.(Petrović, n.d.).

33

Točka pokrića

Točka pokrića (prag rentabilnosti / break-even point / mrtva točka rentabilnosti) je točka

ili stanje u kojemu su prihodi i troškovi jednaki, unutar promatranog obračunskog

razdoblja. Na točci pokrića dakle nema ni dobitka ni gubitka, odnosno financijski

rezultat poslovanja jednak je nuli. Analizom točke pokrića može se doći do takozvanih

sigurnosnih koeficijenata ili stopa koje pokazuju koliko neki poduzetnički pothvat može

podnijeti djelovanje negativnih utjecaja na prihodnu i troškovnu stranu, a da se pri tome

ne posluje s gubitkom. (Sarić, n.d.).

Točka pokrića troškova može se izračunati jednostavno za poduzeće koje proizvodi i

prodaje samo jedan proizvod ili vrlo složeno za poduzeće s više proizvoda. Bez obzira

koliko to bilo složeno, osnovna tehnika izračunavanja je ista. Neke se brojke pritom

moraju procijeniti. Pri procjenjivanju je dobro biti oprezan, te prihode iz prodaje i

maržu procijeniti nešto niže, a troškove nešto više. (Bangs, 1998, p.57)

Točka pokrića troškova može se izraziti:

- količinom učinka

- visinom prihoda

- stupnjem korištenja kapaciteta

Temeljna formula za izračunavanje točke pokrića je:

C = FT + VT

gdje je:

C – prihod od prodaje

FT – fiksni troškovi

VT – varijabilni troškovi

Pod pretpostavkom da su svi varijabilni troškovi proporcionalni, tj. da se ne mijenjaju

po jedinici učinka, gornja se formula može izraziti kao:

C = FT + v • Q

Gdje je :

v - jedinični varijabilni trošak

Q - količina

34

Količinska točka pokrića - Qtp je odnos pokrića fiksnih troškova i razlike između

jedinične cijene (c) i varijabilnog troška:

Qtp = FT / c – v

Točka pokrića u postotku iskorištenja kapaciteta - %Qtp utvrđuje se iz odnosa između

količine učinaka pri točki pokrića i kapaciteta:

% Qtp = Qtp / Qmax • 100

Točka pokrića troškova izražena u visini prihoda - Cpt može se dobiti množenjem točke

pokrića troškova izražena količinom učinaka i prodajne cijene tih učinaka, odnosno:

Cpt = Qpt • Pc

Točka pokrića troškova se mijenja svakom promjenom prodajnih i nabavnih cijena,

promjenama odnosa između fiksnih i varijabilnih troškova, što znači da ona ovisi o

svemu onom što utječe na troškove i prihode poduzeća.

U praksi se uz navedene točke pokrića često utvrđuje i koristi i:

a) Stopa maksimalnog smanjenja proizvodnje (jp):

jp = F / Q(pc – v) • 100

b) Stopa maksimalnog sniženja prodajne cijene (jc):

jc = F + v Q / c Q • 100

c) Stopa maksimalnog povećanja troškova (jt):

jt = (c Q / F + v Q) – 1 • 100

Kad se planira točka pokrića ne može se točno znati koliki će biti ukupni varijabilni

troškovi, te je potrebno upotrijebiti modificiranu osnovnu formulu. Ako se zna kolika je

marža izražena u postotku prihoda od prodaje može se upotrijebiti slijedeća formula

(Bangs, 1998, p 57):

C = FT/GM

GM – marža izražena kao postotak prihoda od prodaje

35

Izvješće o odstupanjima

Izvješće o odstupanjima je direktna kontrola poslovanja poduzeća. Ono može pomoći

poduzeću da istovremeno zadrži troškove nisko i povećava dobit, a pritom se neće

izgubiti puno vremena. Izvješće o odstupanjima je važno oružje koje se ne smije

zanemariti, čak i kad sve teče dobro. (Bangs, 1998, p.82)

Izvješće o odstupanjima se mora raditi periodično, najmanje jednom mjesečno, kako bi

bilo djelotvorno. To je izvor najboljih tekućih informacija do kojih se može doći. Iz

njega se može vidjeti koji dijelovi poduzeća imaju pozitivna a koji negativna

odstupanja. Svako odstupanje, pozitivno ili negativno, treba pažljivo ispitati, a razloge

za njihovu pojavu objasniti. Zatim treba poduzeti korektivne akcije (ako je odstupanje

negativno, odnosno ako se radi o podbačaju) ili istražiti zašto je došlo do prebačaja (ako

je odstupanje pozitivno). (Bangs, 1998, p.83)

Sažetak

Izrada proračuna troškova, usklađivanje ciljeva s realnošću i vođenje poslovanja u

okviru proračuna predstavlja težak ispit menadžerske sposobnosti. S izuzetkom prošlih

financijskih izvješća, koji su posljedica prijašnjih odluka. Poglavlje financijskih

podataka naglašava važnost poznavanja osnovnih ciljeva poduzeća kao prvog koraka u

izradi financijskih planova.

Planirana izvješća o dobiti i novčanim tokovima osnova su planiranja. Oni

omogućavaju da se brojčano iskažu ciljevi poduzeća. Koji je iznos prihoda potreban da

se pokriju svi troškovi? Koje stavke proračuna treba osobito kontrolirati?

Izvještaj o odstupanjima preciznije kontrolira poslovanje ukazujući na odstupanja prije

nego što ona izmaknu kontroli. Prateći ostvarenje ciljeva postavljenih u planiranim

izvještajima o dobiti i novčanim tokovima, te reducirajući cijene koštanja pomoću

izvještaja o odstupanjima, značajno se smanjuje napor upravljanja poduzećem.

Najlakši dio poslovnog plana je izrada planiranih financijskih izvještaja. Najteži dio,

koji treba napraviti prije planova, je utvrditi ciljeve i strategiju razvoja poduzeća, te

36

okupiti i organizirati ljude. Financijski planovi su slika poduzeća, temeljena na

pretpostavkama i iskustvu te saznanjima o tržištu poduzeća. Ta slika može dati

najučinkovitiju kontrolu poslovanja poduzeća, ali se može izroditi i u “igru brojevima”.

Odluka o tome što će ta slika predstavljati je u rukama poduzetnika. No, treba zapamtiti,

planiranje je ključ poslovnog uspjeha poduzeća. (Bangs, 1998, p.82)

2.4.9. Dodatni dokumenti

Svakako je poželjno priložiti dokumente koji će potkrijepiti navedeno u poslovnom

planu. O kojim će se dokumentima raditi ovisi o potrebama i stupnju razvoja poslovanja

(Bangs, 1998, p.82). To može biti:

1. Biografija (vrlo značajna)

2. Kreditna sposobnost,

3. Ponude dobavljača,

4. Pisma namjere,

5. Predračuni,

6. Analize tržišta eminentnih agencije,

7. Pravni akti,

37

3. APARTMANI ZA IZNAJMLJIVANJE U STARIGRADU-PAKLENICI

3.1. PODACI O PODUZETNIKU

Poduzetnik Marko Milovac iz Starigrada – Paklenice je završio Srednju ugostiteljsku

školu u Zadru 1996. godine, a na Ekonomskom fakultetu u Rijeci je 2011. godine

završio Preddiplomski studij - smjer Poduzetništvo. Posjeduje dugogodišnje iskustvo iz

turističkog sektora radeći godinama u različitim restoranima i hotelima, a od ožujka

2008. do danas radi u turističkoj agenciji u Starigradu. Radom u turističkoj agenciji

stekao je iskustvo vezano za oglašavanje, prodaju i smještaj turista u privatnom

apartmanskom smještaju. Također raspolaže iskustvom u investiranju, pripremi

dokumentacije za ishođenje dozvola za gradnju i organizaciji izgradnje manjih

građevinskih objekata (obiteljske kuće i objekti do 400m2) .

3.2. POLAZIŠTE

Polazište ovog poslovnog plana je na temelju ideje, vizije i detaljne tržište analize

utvrditi postoji li potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima (apartmanima) u

Starigradu-paklenici. Uzimajući u obzir raspoloživi vlastiti kapital i kapital koji bi

trebalo pribaviti s tržište.

3.2.1. Nastanak poduzetničke ideje

Povratkom masovnog turizma na područje Dalmacije i dugogodišnjim radom u

turističkom sektoru razvila se ideja o vlastitim smještajnim kapacitetima u kojim bi se

organizirano pružao smještaj turistima. Trend potražnje za komfornim i autohtonim

smještajnim kapacitetima kao i trenutna nediverzificiranost ponude na području Rivijere

Starigrada – Paklenice pruža potencijal za budućnost.

38

Veliki potencijal standardnog kupališnog ljetnog turizma zahvaljujući bistrom moru,

medicinskog i kulturnog, te aktivnog pustolovnog turizma u naširoko prepoznatljivom

NP Paklenica, također je garancija povećanja broja gostiju i mogućnost produženja

sezone.

U Starigradu obitelj Milovac posjeduje zemljište od 970 m2 u blizini ulaza u Nacionalni

park Paklenica.

Slika 1: Dio Riv ijere Starigrad-Paklenica Slika 2: Kanjon NP Paklenica

Izvor: Stranice turističke zajednice Starigrad-Paklenica

3.2.2. Vizija poduzetničkog poduhvata

Građevinsko zemljište je udaljeno 400 metara od pješčanih plaža turističkog kompleksa

Hotela Alan i autokampa, a s druge strane 300 metara od pješčane plaže s borovom

šumom. Cilj je izgradnja objekta sa 6 apartmana u kojima bi se pružao komforan

smještaj turistima, na mirnoj lokaciji. Mir garantira prostorni plan Općine Starigrad

prema kojem je zemljište s 3 strane graniči s zelenim pojasom, ujedno i koritom rječice

koja se s Velebita kroz Kanjon Paklenice spušta uz rečeno zemljište i dalje prema moru.

39

Uz pružanje smještaja u apartmanima iznajmljivali bi se bicikli i organizirali izleti na

obiteljska poljoprivredna gospodarstva zadarskog zaleđa (Ravni kotari), gdje se rodbina

i prijatelji obitelji Milovac bave poljoprivredom.

Nakon pozicionirana u iznajmljivanju smještajnih kapaciteta, planira se kupnja brodice

kojom bi se organizirano prevozilo turiste s područja Rivijere Starigrad-Paklenica na

jednodnevne izlete do Obrovca kroz Kanjon Zrmanje i Starog grada Nina. Na taj način

bi se turistima omogućilo razgledavanje kanjona Novsko Ždrilo (ispod Masleničkih

mostova), Novigradsko i Karinsko more, i unazad nekoliko godina popularni Kanjon

Zrmanje (od Obrovca do ušća Zrmanje u Novigradsko more u dužini od 10 km).

3.3. PREDMET POSLOVANJA

Osnovna djelatnost bila bi iznajmljivanje

apartmana turistima tijekom cijele

godine. Ukupna površina za

iznajmljivanje je 339 m2, a sastoje se od

6 apartmana različitih veličina. U

prizemlju se nalaze četiri apartmana

veličina 39 m2, 54 m2 i dva od 53 m2,

dok se na katu nalaze dva apartmana

veličina 65 m2 i 75 m2. Svaki apartman

ima vlastitu terasu s pogledom na more i

Velebit i osigurano jedno parkirno

mjesto.

Slika 3. Idejno rješenje objekta

Izvor: autor

Uz iznajmljivanje apartmana iznajmljivali bi se i bicikli kojima bi gosti mogli po

novouređenom biciklističkom stazom uz rekreaciju razgledavati krajolik podno Velike i

Male Paklenice, a i šireg područja Rivijere Starigrad-Paklenica.

40

Nastojalo bi se pratiti tržišna kretanja i na osnovu njih prilagođavati ciljanim skupinama

gostiju. Stalnim kontaktima s turističkom zajednicom Starigrada-Paklenice i Zadarske

županije nastojalo bi se upoznati goste s aktualnim događanjima kako bi gosti što

kvalitetnije proveli odmor, čime bi ih potakli da se ponovno vrate.

3.4. LOKACIJA

3.4.1. Opis mikro lokacije planiranog objekta

Budući planirani turistički objekt nalazi se na samom ulazu u Starigrad-Paklenicu iz

smjera Zadra. Od izlaza s autoceste A1 na čvoru Maslenica do planiranog objekta ima

11 kilometara.

Ulaz u NP Paklenica udaljen je 300 metara, a pješčane plaže su udaljene od 300 do 400

metara. U neposrednoj blizini nalazi se Crvka sv. Petra, izgrađena u predromaničkom

starohrvatskom stilu, vjerojatno na prijelazu iz IX. u X. stoljeće. U blizini nema

izgrađenih objekata, a teren s tri strane graniči sa zelenim pojasom što i u budućnosti

garantira mir za goste. Centar Starigrada, gdje se odvijaju glavna događanja tijekom

ljetne sezone, udaljen je 1,5 km.

3.4.2. Opis makro lokacije planiranog objekta

Starigrad-Paklenica nalazi se na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Zadarske županije i

zemljopisno pripada sjevernoj Dalmaciji. Proteže se duž 20-ak km obale Jadranskog

mora nad kojom se nadvisuje Velebit, najveća hrvatska planina. Rivijera Paklenica uz

Starigrad-Paklenicu kao središte obuhvaća i mjesta Seline, Tribanj-Kruščicu, Tribanj-

Šibuljine i Tribanj Mandalinu.

U cijelosti se nalazi u zaštićenom prirodnom okruženju jer je Velebit, zajedno s obalom,

zaštićen statusom Parka prirode. Kanjoni Velike i Male Paklenice s okolnim šumama

uživaju još veći status zaštite. Naime, Kanjoni su 1949. godine proglašeni Nacionalnim

41

parkom, što Paklenicu čini drugim najstarijim nacionalnim parkom u Hrvatskoj (nakon

NP Plitvička jezera). Povoljne klimatske uvjete na ovom području obilježava

prožimanje blage mediteranske i oštre planinske klime. Zbog toga je u godini veliki broj

sunčanih dana, a zrak osobito pogoduje osobama s problemima dišnih putova te srčanim

bolesnicima. Grad Zadar – središte regije udaljen je 40 km, a od izgradnje nove

autoceste Rivijera Paklenica je tek cca 2 sata vožnje udaljena od hrvatskih gradova

Zagreba, Splita i Rijeke. U neposrednoj blizini nalazi se pet od ukupno osam hrvatskih

Nacionalnih parkova (Paklenica, Kornati, Krka, Plitvička jezera i Sjeverni Velebit), te

čak tri Parka prirode (Velebit, Telaščica i Vransko jezero). Osim cestovnim, Rivijera

Paklenica je preko Zadra povezana s ostatkom svijeta i zračnim, željezničkim i morskim

putem.

3.4.3. Opis zaštite i utjecaja na okolinu

Izgradnja objekta vršila bi se prema standardima struke, poštivajući autohtone načine i

stilove gradnje, uz korištenje uobičajenih materijala za gradnju u primorskom –

sjeverno dalmatinskom području. Kućni otpad uklanjao bi se po ovlaštenoj komunalnoj

tvrtci koja zbrinjava komunalni otpad na području Starigrada-Paklenice.

3.5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ELEMENTI ULAGANJA

3.5.1. Opis strukture ulaganja (tehnička, tehnološka)

Objekt za iznajmljivanje ukupne površine 339 m2 sastoji se od 6 apartmana različitih

veličina i podijeljen je na sjeverni i južni dio, a u svakom dijelu se nalaze po 3

apartmana. Isto tako svaki dio ima vlastiti ulaz i stubište.

U južnom dijelu nalaze se dva apartmana u prizemlju veličine 54 m2 i 53 m2 , a svaki

ima dvije spavaće sobe. Na katu se nalaze jedan apartman veličine 74 m2 s tri spavaće

sobne. Svakom apartmanu pripada jedno parkirno mjesto u dvorištu s južne strane. U

42

sjevernoj strani objekta nalaze se dva apartmana u prizemlju, jedan s dvije spavaće sobe

od 54 m2 i jedan veličine 39 m2 s jednom spavaćom sobom, a na katu jedan veličine 65

m2 s dvije spavaće sobe. Svakom apartmanu je predviđeno po jedno parkirno mjesto sa

sjeverne strane objekta. Svi apartmani imaju vlastitu terasu s pogledom na more i

Nacionalni park Paklenicu odnosno planinu Velebit.

Izgradnja apartmana povjerila bi se građevinskoj tvrtci s iskustvom u građenju objekata

sličnih karakteristika. Namještaj u apartmanima izrađivao bi se po mjeri kako bi se što

bolje i funkcionalnije iskoristio prostor.

Sve jednostavnije i manje složene poslove vršili bi članovi obitelji kako bi se smanjili

konačni troškovi izgradnje i uređenja.

3.5.2. Struktura i broj zaposlenih

Budući se radi o sezonskim poslovima, do uhodanosti poslovanja sve poslove bi

obavljali članovi obitelji, a po potebi bi se angažiralo pravnu ili fizičku osobu za

poslove čišćenja, pranja i peglanja prilikom smjena gostiju. Poslove oko oglašavanja,

rezervacije i kontakata s turističkim agencijama obavljao bi sam poduzetnik ili drugi

članovi obitelji.

3.6. TRŽIŠNA OPRAVDANOST ULAGANJA

3.6.1. Tržište nabave - ponude

Kako se radi o djelatnosti iznajmljivanja apartmana potrebne su velike početne

investicije u izgradnju i uređenje objekta tako da ne postoji klasična nabava. U ovom

slučaju važno je obnavljanje „sitnog inventara“ i namještaja te održavanje objekta.

Bitan element prilikom izgradnje i uređenja je da radove izvode domaće tvrtke s

eminentnim ugledom i iskustvom, kako zbog kvalitete izvođenja radova tako i zbog

garancije i eventualnih kasnijih možebitnih reklamacija-popravaka.

43

3.6.2. Tržište prodaje – potražnje

Prodaja se vrši na domaćem i inozemnom tržištu, posredstvom turističkih agencija i

vlastite web stranice. Prema tablici 3. razvidno je da je udio domaćih gostiju svega oko

14 %, što pokazuje u kojem smjeru treba voditi promidžbu. Udio stranih gostiju u

najvećoj mjeri otpada na turiste iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Poljske i

Italije.

Tablica 3: Podjela gostiju prema državljanstvu u Starigradu-Paklenici (2012. godina)

DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA

UKUPNO DOMAĆI I STRANI 67.078 417.385 100% 100%

DOMAĆI TURISTI 9.297 77.299 14% 19%

STRANI TURISTI 57.781 ### 339.996 ### 86% 81%1,2 1,2

Njemačka 13.478 84.835 ### 20% 20%

Austrija 7.358 45.824 ### 11% 11%

Češka 5.920 44.797 ### 9% 11%

Slovenija 6.382 40.863 ### 10% 10%

Poljska 4.604 33.443 ### 7% 8%

Nizozemska 2.592 16.412 ### 4% 4%

Italija 3.005 12.721 ### 4% 3%

Slovačka 1.977 12.704 ### 3% 3%

Mađarska 1.236 7.429 ### 2% 2%

Francuska 2.785 6.661 ### 4% 2%

BIH 825 5.194 ### 1% 1%

Belgija 923 4.960 ### 1% 1%

V. Britanija 1.804 4.554 ### 3% 1%

Ostali 4.843 19.596 7% 5% Izvor: Turistička zajednica Starig rad-Paklen ica.

Konkurencija u privatnom smještaju odnosi se na sobe, apartmane i nekoliko manjih

kampova, dok je na Rivijeri lider u pružanju smještaja Turistički kompleks Alan s

hotelom i kampom koji zauzima ukupno 36 % noćenja. Privatan smještaj u mjestu

Starigrad, koji se odnosi na apartmane i sobe u odnosu na cijelu Rivijeru Paklenica

zauzima 20 % noćenja, što u brojkama predstavlja 66.610 noćenja, odnosno 8.791

gostiju.

Cijene apartmana u Starigradu su slične obzirom na kategoriju, međutim razlike su u

dodatnim uslugama koje gostima stoje na raspolaganju, kao i u odnosu prema gostima.

Većina iznajmljivača privatnog smještaja smatraju da je davanjem ključa apartmana

njihov posao završio, međutim trend je da gosti sve više traže dodatne sadržaje i usluge

kako od destinacije tako i od samog pružatelja smještaja. Stoga je neophodna interakcija

44

različitih ponuditelja usluga, tako da će iznajmljivač uz najam apartmana nuditi u duge

usluge dostupne u destinaciji.

3.6.3. Procjena ostvarenih prihoda

Cijena apartmana (tablica 4) bi se odredila prema konkurenciji, shodno kategoriji

apartmana. Međutim, nastojalo bi se pružiti kvalitetnija usluga samog smještaja kao i

dodatni sadržaj.

Tablica 4: Cijena apartmana

7. i 8. mj. 6. i 9. mj. 4.5. i 10.mj. i ostatak god.

377kn (50EU) 300 kn (40eu) 260 kn (35EU)

525 kn (70eu) 450 kn(60eu) 340 kn(45eu)

640 kn(85eu) 490kn(65eu) 377kn (50eu)

1-sobni apartman (za 2 osobe)

2-sobni apartman (za 4+1 osoba)

3-sobni apartman (za 6+1 osoba)

VELIČINE APARTMANA

MJESECI U GODINI/CIJENA u eurima

Cjenik dodatnih usluga:

Dječji krevetić: gratis

Najam bicikla: 5,00 EU/dan

Prema cijenama navedenim u tablici 4 procjenjuje se popunjenost tijekom prve godine

poslovanja:

srpanj i kolovoz 65%,

lipanj i rujan 40 %,

travanj, svibanj i listopad 10%.

Nakon proteka prve godine, uhodanosti posla i pozicioniranjem na tržištu očekivanja su

da bi se povećavala popunjenost kapaciteta do pete godine, prosječno 5 %-nih poena na

45

godinu, odnosno nešto manje 4% za 4., 5. i 10. mjesec. To znači da bi prema projekciji

u petoj godini poslovanja popunjenost iznosila:

srpanj i kolovoz 90 %,

lipanj i rujan 65%, a

travanj, svibanj i listopad 30%.

Prihodi od osnovne djelatnosti, odnosno rast popunjenosti prema navedenom prikazan

je u tablici 5. Također je vidljivo i kako porast popunjenosti djeluje na rast prihoda.

Tablica 5: Prihodi od osnovne djelatnosti

god. 377 max 22620 300 max 18000 260 max 23400 64.020,00

1 377 65% 14703 300 40% 7200 260 10% 2340 24.243,00

2 377 70% 15834 300 45% 8100 260 15% 3510 27.444,00

3 377 75% 16965 300 50% 9000 260 20% 4680 30.645,00

4 377 80% 18096 300 55% 9900 260 25% 5850 33.846,00

5 377 90% 20358 300 65% 11700 260 30% 7020 39.078,00

god. 525 max 126000 450 max 108000 340 max 122400 356.400,00

1 525 65% 81900 450 40% 43200 340 10% 12240 137.340,00

2 525 70% 88200 450 45% 48600 340 15% 18360 155.160,00

3 525 75% 94500 450 50% 54000 340 20% 24480 172.980,00

4 525 80% 100800 450 55% 59400 340 25% 30600 190.800,00

5 525 90% 113400 450 65% 70200 340 30% 36720 220.320,00

god. 640 max 38400 490 max 29400 377 max 33930 101.730,00

1 640 65% 24960 490 40% 11760 377 10% 3393 40.113,00

2 640 70% 26880 490 45% 13230 377 15% 5089,5 45.199,50

3 640 75% 28800 490 50% 14700 377 20% 6786 50.286,00

4 640 80% 30720 490 55% 16170 377 25% 8482,5 55.372,50

5 640 90% 34560 490 65% 19110 377 30% 10179 63.849,00

godišnji

prihod po

apartmanu

cije

na

%

po

pu

nje

no

sti

uku

pn

o

6.i 9.mjesec

cije

na

2-

sob

ni a

par

tman

i

x 4

3

- so

bn

i ap

artm

an

%

po

pu

nje

no

sti

uku

pn

o

4.5.10.mjesec i ostatak

godine

%

po

pu

nje

no

sti

uku

pn

o

cije

na

7.i 8. mjesec

APARTMANI

1-s

ob

ni a

par

tman

U tablici 6 prikazani su planirani godišnji prihodi za prvih pet godina poslovanja od

osnovne djelatnosti prema vrsti apartmana i planirani prihod od dodatne djelatnosti -

najma bicikli, kao i ukupni planirani prihodi. Iz prikazanog vidljivo je da bi prihod

rastao sukladno planiranom pozicioniranju na tržištu odnosno rastu popunjenosti.

46

Tablici 6: Planirani prihodi

PRIHOD/GODINE 2014 2015 2016 2017 2018

1-sobni apartman 24243 27444 30645 33846 39087

2-sobni apartman 137340 155160 172980 190800 220320

3-sobni apartman 40113 45199 50286 55372 63849

Bicikli 2500 3000 3000 3000 3000

UKUPNO 204196 230803 256911 283018 326256

3.7. FINANCIJSKI ELEMENTI ULAGANJA

3.7.1. Investicije u osnovna sredstva

Ulaganja u dugotrajnu imovinu obuhvaća pripremne radnje (izrada projektne i dr.

dokumentacije), izgradnju i uređenje objekta (po cijeni 550eu/m2), nabava i montaža

namještaja, uređenje okućnice, izgradnja bazena i drugi troškovi potrebni da se objekt

stavi u funkciju (tablica 7).

Tablica 7. Investicija u dugotrajnu imovinu

TROŠKOVI IZNOS kn %

Izrada projekta 51.450,00 2,57

Komunalije i Vodni doprinos 117.000,00 5,85

Izgradnja objekta -ključ u ruke 1.396.125,00 69,75

Uređenje okućnice 70.000,00 3,50

Izgradnja bazena 150.000,00 7,49

Trošak kredita 2.000,00 0,10

Namještaj 195.000,00 9,74

Bicikli (5 komada) 10.000,00 0,50

Sitni inventar 10.000,00 0,50

UKUPNO 2.001.575,00 100

47

3.7.2. Troškovi poslovanja

U trošak poslovanja ulaze svi oni troškovi (fiksni i varijabilni) koje je potrebno

podmirivati tijekom godine, iako je jasno da najveći dio nastaje tijekom turističke

sezone kada su kapaciteti popunjeniji. U troškove poslovanja spadaju troškovi: struje,

vode, komunalne naknade, poreza i paušala, agencijskih usluga, materijalnih troškova,

financijskih troškova i dr. (tablica 8). Troškovi su procijenjeni na temelju iskustva

dugogodišnjih iznajmljivača.

Tablica 8: Trošak poslovanja

TROŠAK/GODINA 2014 2015 2016 2017 2018

MATERIJALNI TROŠ.

Trošak struje 9.000,00 kn 9.000,00 kn 9.000,00 kn 9.000,00 kn 9.000,00 kn

Trošak vode 8.000,00 kn 8.000,00 kn 8.000,00 kn 8.000,00 kn 8.000,00 kn

Tel. i internet 2.200,00 kn 2.200,00 kn 2.200,00 kn 2.200,00 kn 2.200,00 kn

Ostali troškovi 1.500,00 kn 1.500,00 kn 1.500,00 kn 1.500,00 kn 1.500,00 kn

UKUPNO 20.700,00 kn 20.700,00 kn 20.700,00 kn 20.700,00 kn 20.700,00 kn

NEMATERIJALNI TROŠ.

Trošak agencije 1.275,00 kn 1.275,00 kn 1.275,00 kn 1.275,00 kn 1.275,00 kn

Porezna - paušal 14.400,00 kn 14.400,00 kn 14.400,00 kn 14.400,00 kn 14.400,00 kn

Članar. tur.zaje. 3.200,00 kn 3.200,00 kn 3.200,00 kn 3.200,00 kn 3.200,00 kn

ostalo 1.000,00 kn 1.000,00 kn 1.000,00 kn 1.000,00 kn 1.000,00 kn

UKUPNO 19.875,00 kn 19.875,00 kn 19.875,00 kn 19.875,00 kn 19.875,00 kn

Usluge čišćenje apartmana 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

50.575,00 kn 50.575,00 kn 50.575,00 kn 50.575,00 kn 50.575,00 knUKUPNI TROŠAK

Prema predviđenom trošak poslovanja bi iznosio od 50.575,00 kuna po godini, ukoliko

ne dođe do značajnijih odstupanja (kvarovi, visina poreza ili dr. troškovi).

3.7.3. Proračun amortizacije

Amortizacija predstavlja otpis - smanjenje vrijednosti imovine zbog njenog trošenja u

poslovanju. U tablici 9. korištena je linearna metoda amortizacija što znači otpis

nabavne vrijednosti u jednakim iznosima tijekom godina amortizacije. Zakonski je

propisana primjena, način i vremenski rok obračuna amortizacije.

48

Tablica 9: Proračun amortizacije

STRUKTURANABAVNA

VRIJEDNOST% 2014 2015 2016 2017 2018

OSTATAK

VRIJEDNOSTI

Izgradnja objekta 1.636.578,00 5 81828,90 81828,90 81828,90 81828,90 81828,90 1227433,50

Bazen 150.000,00 10 15000,00 15000,00 15000,00 15000,00 15000,00 75000,00

Namještaj 195.000,00 20 39000,00 39000,00 39000,00 39000,00 39000,00 0,00

Bicikli 10.000,00 20 2000,00 2000,00 2000,00 2000,00 2000,00 0,00

Sitni inventar 10.000,00 50 5000,00 5000,00 0,00

142.828,90 142.828,90 137.828,90 137.828,90 137.828,90 0,00

Ispravak vrijednosti 2.001.578,00 1.858.749,10 1.715.920,20 1.578.091,30 1.440.262,40 1.302.433,50 1.302.433,50

Iznos amortizacije

Amortizacija izgrađenog objekta računati će se po stopi od 5% godišnje, za bazen 10 %,

za namještaj i bicikle po stopa od 20%, i sitni inventar po stopi od 50%.

3.7.4. Izvori financiranja

Projekt bi se financirao s 37% vlastitih sredstava dok bi se ostatak sredstava pribavio

dugogodišnjim kreditom banke (tablica 10). Kredit bi se realizirao preko kreditne linije

HBOR-a4 za turizam.

Tablica 10. Izvori financiranja

STRUKTURA SREDSTAVA IZNOS %

Vlastita sredstva 750.000,00 kn 37,47

kredit 1.251.575,00 kn 62,53

UKUPNO 2.001.575,00 kn 100

Plan otplate kredita prikazan je u tablici 11, a kredit bi se realizirao preko poslovne

banke s rokom otplate od 20 godina i kamatnom stopom od 5%. Osiguranje kredita bila

bi hipoteka na izgrađeni objekt.

4 Hrvatska banka za obnovu i razvitak

49

Tablica 11: Plan otplate bankarskog kred ita

BR. RATA GOD. OTPLATE GLAVNICA KAMATA ANUITET OSTATAK GLAVNICE

0 20 0,05 1.251.575,00

1 2014 -37.850,87 -62.578,75 -100.429,62 1.213.724,13

2 2015 -39.743,41 -60.686,21 -100.429,62 1.173.980,72

3 2016 -41.730,58 -58.699,04 -100.429,62 1.132.250,14

4 2017 -43.817,11 -56.612,51 -100.429,62 1.088.433,04

5 2018 -46.007,96 -54.421,65 -100.429,62 1.042.425,07

6 2019 -48.308,36 -52.121,25 -100.429,62 994.116,71

7 2020 -50.723,78 -49.705,84 -100.429,62 943.392,93

8 2021 -53.259,97 -47.169,65 -100.429,62 890.132,96

9 2022 -55.922,97 -44.506,65 -100.429,62 834.209,99

10 2023 -58.719,12 -41.710,50 -100.429,62 775.490,87

11 2024 -61.655,07 -38.774,54 -100.429,62 713.835,80

12 2025 -64.737,83 -35.691,79 -100.429,62 649.097,98

13 2026 -67.974,72 -32.454,90 -100.429,62 581.123,26

14 2027 -71.373,45 -29.056,16 -100.429,62 509.749,81

15 2028 -74.942,13 -25.487,49 -100.429,62 434.807,68

16 2029 -78.689,23 -21.740,38 -100.429,62 356.118,45

17 2030 -82.623,69 -17.805,92 -100.429,62 273.494,75

18 2031 -86.754,88 -13.674,74 -100.429,62 186.739,88

19 2032 -91.092,62 -9.336,99 -100.429,62 95.647,25

20 2033 -95.647,25 -4.782,36 -100.429,62 0,00

-1.251.575,00 -757.017,32 -2.008.592,32 UKUPNO PLAĆENO

-2.008.592,32ZBROJ KAMATE I GLAVNICE

3.7.5. Projekcija računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka prikazuje odnos prihoda i rashoda za računovodstveno razdoblje

npr. jedna godinu (tablica 12). Od ukupnih prihoda se oduzimaju svi rashodi, a dobiveni

iznos predstavlja bruto dobit. Na bruto dobiti zaračunava se porez na dobit po stopi od

20%, i ostatak predstavlja čistu (neto) dobit.

50

Tablica 12: Račun dobiti i gubitka

2014 2015 2016 2017 2018

204.196,00 230.803,00 256.911,00 283.012,00 326.256,00

2.001.578,00

20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00

19.875,00 19.875,00 19.875,00 19.875,00 19.875,00

10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00

62.578,90 60.686,35 58.698,18 56.612,64 54.421,78

142.828,90 142.828,90 137.828,90 137.828,90 137.828,90

255.982,80 254.090,25 247.102,08 245.016,54 242.825,68

-2.053.364,80 -23.287,25 9.808,92 37.995,46 83.430,32

0,00 0,00 1.961,78 7.599,09 16.686,06

0,00 0,00 7.847,14 30.396,37 66.744,26

10. Kumulativna dobit 0,00 0,00 7.847,14 38.243,50 104.987,76

7. Dobit/gubitak bruto

8. Porez na dobit 20%

9. Dobit/gubitak neto

6. Ukupni troškovi

STRUKTURA /GOD.

Mat. trošak

Nemat. trošak

Usluge čišćenja apart.

4. Kamata/dug.kredit

2. Nabavna vrijednost

1. Prihod

3. Rashodi

5. Amortizacija

U prvoj godini nema dobiti zbog velike investicije, a u drugoj zbog ukupnih kamata i

amortizacije. Međutim od treće godine poslovanja ostvario b i se pozitivni rezultat, dok

bi u petoj godini planirana kumulativna neto dobit u iznosila 104.987,76 kuna.

3.8. OCJENA ISPLATIVOSTI PROJEKTA

Kako se radi o dugoročnoj investiciji razumljivo je da će početne godine poslovanja

donositi manju dobit odnosno gubitak iz razloga pozicioniranja na tržištu i sl. Za ocjenu

isplativosti ovog projekta koristiti će se statistička i dinamička ocjena.

3.8.1. Statistička ocjena projekta

Statistička ocjena projekta obuhvaća ocjenu uspješnosti poslovanja kroz pokazatelje

ekonomičnosti, rentabilnost i efikasnosti. Za reprezentativnu godinu uzeta je 2016. i

2017. godina jer se očekuje da je tvrtka pozicionirala na tržištu.

51

ukupni prihod 256.911,00

ukupni trošak 247.102,08Ekonomičnost 2016 = = = 1,0397

neto dobit 7.847,14

ukupni trošak 247.102,08Ekonomičnost 2016 = = = 0,0318

dobit prije kamata i poreza 68.507,10

ukupna imovina 1.578.091,30Rentabilnost imovine 2016 = = = 0,0434

dobit prije kamata i poreza 68.507,10

ukupni prihod 256.911,00Rentabilnost prihoda 2016 = = = 0,2667

ukupni prihod 256.911,00

prosječna imovina 1.578.091,30

Bruto efikasnosta

angažirane imovine 2016= = = 0,1628

dobit 9.808,92

prosječna imovina 1.578.091,30

Neto efikasnost

angažirane imovine 2016= = = 0,0062

dobit + trošak kamata 9.808,92 + 58.698,18

toršak kamata

Stupanj pokrića

kamata 2016= = = 1,1671

58.698,18

ukupni prihod 283.012,00

ukupni trošak 245.016,54Ekonomičnost 2017 = = = 1,1551

neto dobit 30.396,37

ukupni trošak 245.016,54Ekonomičnost 2017 = = = 0,1241

dobit prije kamata i poreza 94.608,10

ukupna imovina 1.440.260,40Rentabilnost imovine 2017 = = = 0,0657

dobit prije kamata i poreza 94.608,10

ukupni prihod 283.012,00Rentabilnost prihoda 2017 = = = 0,3343

ukupni prihod 283.012,00

prosječna imovina 1.440.260,00

Bruto efikasnosta

angažirane imovine 2017= = = 0,1965

dobit 37.995,46

prosječna imovina 1.440.260,00

Neto efikasnosta

angažirane imovine 2017= = = 0,0264

dobit + trošak kamata 37.995,46 + 56.612,64

toršak kamata

Stupanj pokrića kamata

2017= = = 1,6711

56.612,64

Iz navedenih pokazatelja vidljivo je da projekt ekonomičan, bruto efikasnost imovine

ima tendenciju rasta u 2016. iznosi 16%, dok u 2017. iznosi 19%. Koeficijent stupnja

pokrića kamata u 2016. godini iznosi 1,16 dok u 2017. iznosi 1,67.

52

3.8.2. Dinamička ocjena projekta

3.8.2.1. Ekonomski tok

Ekonomski tok je prikaz svih primitaka, izdataka i njihove razlike. Predstavlja širi

pojam od novčanog toka. Izdaci u ekonomskom toku su: investicije i ostali izdac i

vezani uz investicije, rashodi poslovanja bez amortizacije. Neto prihodi u ekonomskom

toku definirani su kao razlika između primitaka i izdataka.

Tablica 13: Ekonomski tok

2014 2015 2016 2017 2018

204.196,00 230.803,00 256.911,00 283.012,00 326.256,00

204.196,00 230.803,00 256.911,00 283.012,00 326.256,00

2.Rashodi 2.152.582,86 151.004,86 151.004,86 151.004,86 151.004,86

2.001.578,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00

19.875,00 19.875,00 19.875,00 19.875,00 19.875,00

10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00

100.429,86 100.429,86 100.429,86 100.429,86 100.429,86

-1.948.386,86 79.798,14 105.906,14 132.007,14 175.251,14

53.191,14 132.989,28 238.895,42 370.902,56 546.153,70

-1.948.386,86 -1.868.588,72 -1.762.682,58 -1.630.675,44 -1.455.424,30

STRUKTURA /GOD.

Mat. trošak

Nemat. trošak

Plaće

Investicija

4. Kumulativni iznos

1. Prihodi

Ukupni prihodi

Ostatak vrijednosti

Dugoročni kredit

3. NETO PRIHOD

Ekonomski tok (tablica 13) pokazuje da bi se od druge godine ostvarivao pozitivan

rezultat, što bi se nastavilo do pete godine s trendom rasta. Prema Kumulativnom

izračunu u petoj godini iznos prihoda prelazio bi petsto tisuća kuna što predstavlja ¼

ukupne investicije.

3.8.2.2. Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja

Razdoblje povrata investicije je razdoblje potrebno da bi se povratilo investicijsko

ulaganje. Određuje se prema matematičkom obrascu i ne smije biti duže od vijeka

trajanja projekta. Prednost je te metode u tome što naglašava brz povrat uloženog

53

kapitala, te tako pridonosi povećanoj likvidnosti projekta, a prednost joj je i u relativno

jednostavnoj primjeni. Nedostaci metode su u prenaglašavanju likvidnosti i mogućem

zanemarivanju drugih razvojnih ciljeva. Metoda zanemaruje i učinke projekta nakon

razdoblja povrata osim kad je razdoblje povrata jednako vijeku projekta.

Tablica 14: Razdoblje povrata investicije

GODINE

GOD. IZNOS KUMULATIV GOD. IZNOS KUMULATIV

0 2.001.578 -2.001.578,00

1 2014 0,00 1.948.386,16 53.191,84 53191,84 -1.948.386,16

2 2015 0,00 1.868.588,02 79.798,14 132989,98 -1.868.588,02

3 2016 0,00 1.762.681,88 105.906,14 238896,12 -1.762.681,88

4 2017 0,00 1.630.674,74 132.007,14 370.903,26 -1.630.674,74

5 2018 0,00 1.455.423,60 175.251,14 546.154,40 -1.455.423,60

6 2019 0,00 1.280.172,46 175.251,14 721.405,54 -1.280.172,46

7 2020 0,00 1.104.921,32 175.251,14 896.656,68 -1.104.921,32

8 2021 0,00 929.670,18 175.251,14 1.071.907,82 -929.670,18

9 2022 0,00 754.419,04 175.251,14 1.247.158,96 -754.419,04

10 2023 0,00 579.167,90 175.251,14 1.422.410,10 -579.167,90

11 2024 0,00 403.916,76 175.251,14 1.597.661,24 -403.916,76

12 2025 0,00 228.665,62 175.251,14 1.772.912,38 -228.665,62

13 2026 0,00 53.414,48 175.251,14 1.948.163,52 -53.414,48

14 2027 0,00 -121.836,66 175.251,14 2.123.414,66 121.836,66

15 2028 0,00 -297.087,80 175.251,14 2.298.665,80 297.087,80

AKUMULACIJA IZ POSLOVANJAINVESTICIJA NEPOKRIVENA

INVESTICIJA

GODINA

POVRATA

Za izračun razdoblja povrata investicije (tablica 14) korišteni su podaci iz tablice

ekonomskog toka. Prema izračunu je vidljivo da bi se u 14. godini ostvario povrat

investicijskog ulaganja iako je kredit od banke uzet na 20 godina.

3.8.2.3. Metoda neto sadašnje vrijednosti

Neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta predstavlja razlika između sadašnje

vrijednosti budućeg prihoda od projekta i sadašnje vrijednosti njegovih budućih

troškova.

54

Tablica 15: Neto sadašnja vrijednost

GODINA

POVRATAGODINE NETO PRIMITCI DISKONTNI FAKTOR 5%

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST

prihod u godini

0 -2.001.578,00 5% 2.001.578,00

1 2014 53.191,84 0,9524 50.659,91

2 2015 79.798,14 0,9070 72.376,91

3 2016 105.906,14 0,8638 91.481,72

4 2017 132.007,14 0,8227 108.602,27

5 2018 175.251,14 0,7835 137.309,27

6 2019 177.003,65 0,7462 132.080,12

7 2020 178.773,69 0,7107 127.054,46

8 2021 180.561,42 0,6768 122.203,97

9 2022 182.367,04 0,6446 117.553,79

10 2023 184.190,71 0,6139 113.074,68

11 2024 186.032,62 0,5847 108.773,27

12 2025 187.892,94 0,5568 104.618,79

13 2026 189.771,87 0,5303 100.636,02

14 2027 191.669,59 0,5051 96.812,31

15 2028 193.586,29 0,4810 93.115,00

16 2029 195.522,15 0,4581 89.568,70

17 2030 197.477,37 0,4363 86.159,38

18 2031 199.452,14 0,4155 82.872,37

19 2032 201.446,67 0,3957 79.712,45

20 2033 203.461,13 0,3769 76.684,50

21 2034 205.495,74 0,3544 72.827,69

63.568,64 2.064.177,59UKUPNO

Neto sadašnja vrijednost bila bi pozitivna i iznosi 63.568,64 kuna u 21 godini (tablici

15). Međutim bitno je da bi se kredit otplatio u 20 godina, a objekt bi i dalje bio u

funkciji i imao svoju tržišnu vrijednost.

3.8.2.4. Analiza osjetljivosti projekta

Kao i u svakom poslovanju potrebno je predvidjeti mogućnost poremećaja na tržištu

koji mogu utjecati na poslovanje i financijski rezultat. Stoga je potrebno izračunati

točku pokrića, odnosno odnos popunjenosti i cijene pri kojoj su troškovi jednaki

prihodima. Za ovaj izračun uzeta je 2017. godina iz tablice Računa dobiti i gubitka.

55

UP - VT 283.012,00 - 20.700,00

FT + VT UT

UP UP

Minimalni stupanj

iskorištenosti kapaciteta = = = 0,86

FT 224.316,54

= 0,87283.012,00

Minimalna prihvatljiva cijena = = =245.016,54

Prema dobivenom izračunu vidljivo je da ukoliko bi došlo do smanjenja popunjenost za

14% u odnosu na predviđeno ili bi se cijena smanjila za 13% u odnosu na predviđenu,

poslovni rezultat ne bi bio ispod točke pokrića.

3.8.2.5. Financijski tok

Financijski tok pokazuje kretanje novca prema projekciji plana projekta, odnosno koliko

novca bi ostalo nakon oporezivanja na kraju obračunskog razdoblja.

Tablica 16: Financijski tok

2014 2015 2016 2017 2018

204.196,00 230.803,00 256.911,00 283.012,00 326.256,00

204.196,00 230.803,00 256.911,00 283.012,00 326.256,00

2.001.578,00 0,00 0,00 0,00 0,00

2.152.582,86 151.004,86 151.004,86 151.004,86 151.004,86

2.001.578,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00

19.875,00 19.875,00 19.875,00 19.875,00 19.875,00

10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00

100.429,86 100.429,86 100.429,86 100.429,86 100.429,86

-1.948.386,86 79.798,14 105.906,14 132.007,14 175.251,14

0,00 15.959,63 21.181,23 26.401,43 35.050,23

0,00 63.838,51 84.724,91 105.605,71 140.200,91

0,00 63.838,51 148.563,42 254.169,14 394.370,05Kumulativ neto dobiti

STRUKTURA /GOD.

PRIHODI

Ukupni prihodi

Izvori financiranja

Investicija u sredstva

Mat. trošak

RASHODI

Nemat. trošak

Plaće

DOBIT

Financijske obveze

Porez na dobit

NETO DOBIT

Prema izračunu financijskog toka (tablica 16) projekt bi bio likvidan i uredno bi se

moglo ispunjavati sve tekuće obveze. U drugoj godini neto dobit bi iznosila 63.838,51

kuna, dok bi u petoj narasla na 140.200,91 kunu. Kumulativna neto dobit u petoj godini

iznosila bi 394.370,05 kuna što bi omogućilo uvođenje novih sadržaja prema

potrebama tržišta, odnosno kupnja brodice za prijevoz turista.

56

3.9. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA

Investiranje u ovaj projekt izgradnje apartmana predstavlja direktan ulazak poduzetnika

Marka Milovca u turističku djelatnost. Uz pružanje smještaja turistima planiraju se i

druge aktivnosti poput iznajmljivanja bicikala, prijevoz turista turističkom brodom i

organizirane posjete obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a sve u cilju

upotpunjavanja ponude za turiste. Osim koristi za poduzetnika realizacijom planiranog

projekta korist bi imala i šira zajednica. Otvorilo bi se jedno sezonsko radno mjesto,

upotpunila bi se ponuda, prihod bi ostvarili: Turistička zajednica, Država (porezna

uprava), a pri tome ne bi bilo štetnih utjecaja na okoliš.

Financijski rezultat pokazuje da bi ulaganje od 2.001.578,00 kuna u projekt donijelo bi:

- u petoj godini kumulativnu neto dobit od 394.370,50 kuna, a od pete godine

godišnja neto dobit bi iznosila 140.200,91 kuna,

- od druge godine pozitivno poslovanje prema financijskom i ekonomskom

toku,

- likvidnost i solventnost bila bi uredna,

- povrat investicije nakon 14 godina iako je kredit na 20 godina,

- pozitivnu sadašnju vrijednost projekta.

Prema navedenom, razvidno je da postoji opravdanost za realizaciju projekta. Dodatna

ponuda rezultirati će ostvarenjem veće popunjenosti i većom cijenom u glavnom dijelu

sezone.

57

4. ZAKLJUČAK

Poslovni plan temelj je svake investicije što znači da ukoliko se planira bilo kakav

projekt neophodna je izrada kvalitetnog poslovnog plana. Prilikom izrade plana

potrebna je detaljna obrada svih čimbenika plana. Izradom plana dolazi se do putokaza

za realizaciju poslovnog projekta, međutim da bi se realizirao neki projekt bitno je

poštivati sve predviđeno u planu i pratiti kretanja na tržištu radi eventualnih korekcija

plana prema potrebama tržišta. Dakle, nakon izrade plana mora se poštivati planirano,

ali to ne znači zanemariti aktualna tržišna kretanja.

Izgradnja apartmana u Starigrdu-Paklenici je projekt koji ima potencijala i prostora na

tržištu. Trend povećanja posjeta Starigradu-paklenici i cijeloj Rivijeri iz godine u

godinu je u porastu kako u glavnom dijelu sezone tako i u predsezoni i podsezoni.

Dodatni sadržaji (bazen, bicikli, posjet Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i

prijevoz turista brodicom) uz komforan smještaj je dovoljno dobar razlog koji će objekt

s apartmanima staviti ispred konkurenata koji nude samo klasičan smještaj. Također će

rezultirati i time da će popunjenost u predsezoni i podsezoni biti bolja, a što će direktni

utjecati na ukupan prihod i rok otplate cijelog projekta.

Trendovi u turizmu su takvi da su gosti sve zahtjevniji kako od destinacije tako i od

pružatelja smještaja. Jer današnji gosti sve više traže autohtone sadržaje od prehrane,

smještaja, upoznavanja ljudi i običaja, kao i upoznavanje s kulturnim i povijesnim

sadržajima.

58

LITERATURA

OSNOVNA

Bangs, D. H. Jr. 1998, Kako napraviti poslovni plan s kojim će vaše poduzeće uspjeti,

Jakubin i sin, Zagreb i Centar za poduzetništvo, Osijek,

Brkanić,V. 2009, Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja, RRIF-plus,

Zagreb,.

Buble, M. 2006, Osnove menadžmenta, Sinergija, Zagreb,

Cingula, M. 2011, Kako napraviti poslovni plan i investicijski elaborat, RRIF-plus,

Zagreb,

Cingula, M. Hunjak, T. Ređep, M, 2004, Poslovno planiranje; RRIF-ova ekonomska

biblioteka, Zagreb,

Gulin, D. Tušek, B. Žager, L. 2004, Poslovno planiranje, kontrola i analiza, HZRIF,

Zagreb,

Gulin, D., Mrša, J., Sirovica, K. 2006, Računovodstvo trgovačkih društava, HZRFD,

Zagreb,

Jelavić, A. Ravlić, P. Starčević, A. Šamanović, J. 1993, Ekonomika poduzeća,

Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Kreikebaum, H. 1989: Strategische Unternehmensplaning, Kohlhammer, Stuttgart,

Berlin, Koln,

Popović, Ž. Vitezić, N. 2009, Revizija i analiza - instrumenti uspješnog donošenja

poslovnih odluka, II. izdanje, HZRFD, Zagreb,

Vitezić, N. (ak. god.) 2010./2011, Planiranje – autorizirana predavanja, Ekonomski

fakultet Sveučilište u Rijeci, Rijeka,

Zekić, Z. 2007, Menadžment – poduzetnička tehnologija, Ekonomski Fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

OSTALI IZVORI

Analiza tržišta i marketinga, n.d., pogledano 20-23.02.2013.

<www.poslovniforum.hr/tp/marketing.asp>

Dugotrajna imovine, n.d. pogledano 10.03.2013. <http://wmd.hr/rjecnik-

pojmovi-d/web/dugotrajna-imovina>

59

Hrvatski standard financijskog izvješćivanja 12 – kapital, pogledano 10.03.2013.

<www.propisi.hr/print.php?id=8452>

Izrada poslovnog plana, n.d. pogledano 12.02.2013. <www.orkis.hr/Izrada-

poslovnog-plana>

Izvještaj o novčanom toku, n.d., pogledano 13.03.2013,

<http://limun.hr/main.aspx?id=32753>

Kolaković, M. 2009, Poduzetničko planiranje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb, <web.efzg.hr/.../E-student-

poduzetničko20planiranje202009.pps>

Mrvica Mađarac, Prezentacija: Istraživanje tržišta nabave, ,pogledano

22.02.2013.

<www.vevu.hr/upload/kol_96/50Istrazivanje%20trzista%20nabave.pdf>

Petrović, N. n.d., Izvještaj o promjeni kapitala, pogledano 13.03.2013.

<www.racunovodstvo-porezi.hr/clanak-casopis/izvjestaj-o-promjeni-kapitala-

glavnice>

Pokazatelj ekonomičnosti, n.d. pogledano 05.03.2013.

<www.orkis.hr/Kalkulator-pokazatelja-ekonomicnosti>

Pokazatelj rentabilnosti, n.d. pogledano 05.03.2013. <

www.poslovni.hr/leksikon/pokazatelj-rentabilnosti-profitabilnosti-1484>

Poslovni plan je temelj uspješnog poslovanja poduzeća , n.d., pogledano

13.02.2013.

<www.croportal.net/magazin/gospodarstvo/Poslovni_plan_je_temelj_uspjesnog

_poslovanja_poduzeca-120>

Poslovno planiranje, n.d. pogledano 21.02.2013. www.hamag.hr/baza-

znanja/isplanirajte-posao/poslovno-planiranje.html

Sarić, B. n.d., Točka pokrića, <http://www.effect-dubrovnik.com

/index.php?option=comcontent&view=article&id=914%3Atoka-

pokria&Itemid=106>

Tržišna analiza, n.d., pogledano 23.02.2013.

<http://www.poslovniforum.hr/about/analiza_poslovni_plan.asp>

Turistička zajednica općine Starigrad, pogledano 20.03.2013. <www.rivijera-

paklenica.hr/>

60

Turistička zajednica Starigrad-Paklenica, 2012, Program rada za 2013. godinu,

Općina Starigrad-Paklenica,

Tušek, B. n.d. Prezentacija; Financijski izvještaji i elementi financijskih

izvještaja, pogledano 10.03.2013.

<http://web.efzg.hr/dok//RAC/2%20%20FINANCIJSKI%20IZVJE%C5%A0T

AJI%20I%20ELEMENTI%20FINANCIJSKIH%20IZVJE%C5%A0TAJA.pdf>

Zgombić H. 2001, Poslovni riječnik, pogledano 05.03.2013. < www.moj-

bankar.hr/Kazalo/P/Pokazatelj-teku%C4%87e- likvidnosti>

61

POPIS TABLICA

Broj Naziv Str.

1 Sudionici izrade poslovnog plana........................................................................ 7

2 Procjena konkurentskih marketinških strategija, snega i slabosti.............................22

3 Podjela gostiju prema državljanstvu u Starigradu-Paklenici................................. 43

4 Cijena apartmana..................................................................................................44

5 Prihodi od osnovne djelatnosti........................................................................... 45

6 Planirani prihodi................................................................................................. 46

7 Investicija u dugotrajnu imovinu........................................................................ 46

8 Trošak poslovanja..............................................................................................47

9 Proračun amortizacije....................................................................................... 48

10 Izvori financiranja............................................................................................. 48

11 Plan otplate bakarskog kredita.......................................................................... 49

12 Račun dobiti i gubitka....................................................................................... 50

13 Ekonomski tok................................................................................................. 52

14 Razdoblje povrata investicije............................................................................. 53

15 Neto sadašnja vrijednost................................................................................... 54

16 Financijski tok.................................................................................................. 55

POPIS SLIKA

Broj Slika Str.

1. Dio Rivijere Starigrad-paklenica.........................................................................38

2. Kanjon Nacionalnog parka Paklenica...................................................................38

3. Idejno riješenje objekta..................................................................................... 39

1

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POSLOVNI PLAN APARTMANI

ZA IZNAJMLJIVANJE U STARIGRADU-PAKLENICI izradio samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Branke Crnković – Štumpf.

U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada.

Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i

povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Ante Alić