SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

INFORMACIJSKI SUSTAVI U MENADŽERSKOM ODLUČIVANJU

AGROKORA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Informacijski sustavi za potporu odlučivanju

Mentor: prof. dr. sc. Slavomir Vukmirović

Studentice: Jelena Zlojutro 0066099591

Ivana Badurina 0081089702

Smjer: Međunarodno poslovanje, izvanredni studenti

Rijeka, studeni 2010.

2

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................... 3

2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

U FOKUSU MENADŽMENTA I ODLUČIVANJA ....................................... 4

2.1. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................................................. 4

2.2. KVALITETA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ........................................................ 4

2.3. KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................................... 6

2.4. CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................................................ 6

2.5. ODREDNICE MODERNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA .................................. 7

2.6. ODLUČIVANJE I VRSTE ODLUKA ........................................................................ 8

2.7. ELEMENTI MODELA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ........................................ 9

3. OPĆENITO O AGROKORU ..................................................................... 11

3.1. POSLOVANJE KOMPANIJE AGROKOR .............................................................. 11

3.2. AGROKOROV RAZVOJ MANAGEMENTA ......................................................... 12

4. UPRAVLJANJE RESURSIMA PODUZEĆA ........................................... 13

5. SAP.................................................................................................................. 15

5.1. VJERODOSTOJNOST SAP ZNANJA KROZ PROGRAM CERTIFIKACIJE ....... 15

5.2. AGROKOR KONCERN ODABRAO SAP-OV POLOVNI INFORMACIJSKI

SUSTAV .................................................................................................................... 16

5.2.1. POSLOVNA VRIJEDNOST SAP INFORMATIČKE INFRASTRUKTURE . 17

6. ANKETA ........................................................................................................ 18

7. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 34

8. LITERATURA .............................................................................................. 35

3

1. UVOD

Informacijski sustavi svuda su oko nas, pa i u najmanjim poslovnim subjektima.

Informatizacija (engl. informatization) je proces kojim se olakšava protok, spremanje i pristup

informacijama. Informatizacija bitno utječe na uspješnost upravljanja, omogučujući

donosiocima odluka dobar pregled podataka potrebnih za donošenje odluka. Uz taj proces,

izuzetno važni oblici informatizacije su organizacija i edukacija.

Organizacija omogućava da raspoloživa sredstva budu primjenjena svrhovito, dok edukacija

osposobljava donosioce odluka da u potpunosti koriste dostupne informacije, a izvršnim

radnicima omogućava da što veći dio svog posla prepuste strojevima.

Vrlo važan oblik informatizacije je i unapređenje komunikacije koje omogućava da obavijesti

trenutno budu dostupne svim zainteresiranim stranama bez obzira na fizičku udaljenost.

Informatizacija se bazira na formiranju, širenju i integraciji informacijskih sustava, sposobnih

za međusobnu razmjenu informacija. Svaki od sustava i podsustava funkcionira po pravilima

kibernetike, tj. uspostavljaju se povratne veze između pojedinih dijelova informacijskog

sustava.

Nakon kratkog osvrta na pojam informatizacije u poslovanju u nastavku ćemo prikazati

učinke i načine informatizacije u „ Agrokoru “ kao jednoj od najvećih privatnih kompanija u

Hrvatskoj kojoj su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pića.

4

2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

U FOKUSU MENADŽMENTA I ODLUČIVANJA

2.1. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Prema međunarodnoj federaciji za obradu informacija (kr. IFIP) informacijski se sustav može

definirati kao sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne

za organizaciju i drušvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakoga tko se želi njime

koristiti, uključujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostalo. Informacijski sutav se može

odrediti kao strukturirani , međusobno povezani kompleks ljudi, strojeva, procedura,

predviđen za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih informacija prikupljenih iz

unutarnjih i vanjskih izvora poduzeća, za uporabu istih, kao baze pri donošenju poslovnih

odluka.

www.e-obrazovanje.wikispaces.com

2.2. KVALITETA INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Kvaliteta informacijskog sustava ovisi o slijedećim čimbenicima:

• kvaliteti metodike razvoja (pristup, proces razvoja, metoda, tehnika i pomagala)

• kvaliteti tehničke osnove (računalna oprema, komunikacijska infrastruktura)

• kvaliteti programske opreme (OS, upravljanje bazama podataka, programska potpora)

• dostignutoj organizacijskoj razini i kvaliteti korisnika.

Prvi od navedenih čimbenika od odlučujućeg je utjecaja na naredna tri i njemu treba obratiti

najveću pozornost. On u suštini određuje strategiju razvoja i uspješnosti informacijskog

sustava.

Metodološka osnova izgradnje informacijskih sustava obuhvaća inženjerstvo sustava,

programsko inženjerstvo i informacijsko inženjerstvo. Pristupi razvoju i izgradnji sustava

različiti su s obzirom na vrstu informacijskog sustava. Vrste informacijskih sustava prikazane

su na narednoj slici.

5

Slika 1. Vrste informacijskih sustava

Izvor: http://www.informatika.buzdo.com/s870.htm

Između pojedinih vrsta ne postoje oštre granice, a programska potpora koja ih prati obično

objedinjuje više dijelova. Vrlo učinkovita programska potpora su LOTUS-NOTES

programski proizvodi, te njihov poznati dio nazvan LOTUS-DOMINO.

U današnjoj praksi najčešće je u uporabi podsustav za izradu dokumenata i elektronička pošta

dok su ostali segmenti u svim vrstama sustava gotovo zanemareni. Uspješna poduzeća i

ustanove imaju u primjeni gotovo sve navedene vrste.

Suština projektiranja informacijskog sustava je njegovo modeliranje. Pristupi u procesu

modeliranja informacijskog sustava vrlo su raznoliki, ali svi se u osnovi pri razvoju zasnivaju

na postupnosti prikazanoj prema slici 2.

6

Slika 2. Razvoj informacijskog sustava

Izvor: http://www.informatika.buzdo.com/s870.htm

Raznolikost u pristupu ovisi o mnogo čimbenika, a koji pristup odabrati ovisi o zatečenoj

situaciji. Ako ne postoji nikakva fizička oprema krenuti će se od vrha trokuta, ako pak

nekakva oprema već postoji krenuti će se sa dna trokuta uvažavajući mogućnosti fizičke

opreme. Po prelasku na narednu fazu uvijek se vrše prema potrebi korekcije prethodne

temeljem stjecanja novih saznanja ili uvođenja novih zahtijeva. Dakle interaktivna povezanost

između faza u razvoju sustava uvijek je prisutna.

2.3. KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Jezgrenu strukturu informacijskog sustava čine: sklopovska oprema (hardver), programska

oprema (softver), ljudski potencijali (lajfver). Hardver je materijalna osnovica koju tvore

informacijske tehnologije, npr. elektronička računala, radne stanice, modemi, fizičke linije,

kablovi. Softver čine nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja i paketa, rutina ili

metoda na kojima se temelji primjena hardvera. Lajfver su informacijski djelatnici, ljudi koji

rade s informacijskim tehnologijama, od profesionalnih informatičara do krajnjih korisnika.

Često se koriste proširene sistematizacije, prema kojima su uz hardver, softver i lajfver

osnovne komponente: organizacijski postupci (orgver), komunikacijski resursi (netver),

podatkovni resursi (dataver). (Vukmirović, Čapko 2009;4)

2.4. CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Proces postavljanja ciljeva informacijskog sustava provodi se putem dva temeljna pristupa a

to su: pristup odozgo prema dolje (eng. top down prisup, od strateških prema operativnim

7

razinama), pristup odozdo prema gore (eng. bottom up pristup, od operativnih prema

strateškim razinama).

Ciljevi informacijskog sustava mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva (Vukmirović,

Čapko 2009;16 prema Buble 2000;145):

1. PROFITABILNOST – analizira se informacijskog sustava na rast prihoda, smanjivanje

troškova.

2. TRŽIŠNA POZICIJA ( UDIO NA TRŽIŠTU ) – ovaj cilj je najvažniji preduvjet da se

ostvari prvi cilj, profit.

3. OČUVANJE I RAZVIJANJE FINANCIJSKIH RESURSA – zadaća ovog cilja je analiza

raspoloživog kapitala, mogućnost povećavanja rezervi i transformiranje udjela nekretnina u

svrhu jačanja mobilnosti kapitala.

4. PROIZVODNOST – analiza realizacije planova proizvodnje u cjelini i po djelatniku u

kvaliteti i kvantiteti.

5. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA – informatičko osposobljavanje menadžerskih i

djelatničkih struktura u korištenju suvremenih informacijskih tehnologija jača njihovu

zainteresiranost za povećanje doprinosa poslovnom rezultatu i povećava učinkovitost

organizacijske strukture poslovnog sustava.

6. INOVACIJA – kreiranje novih proizvoda i usluga, bolja strategija marketinga, nova tarifna

politika i ostale inovacije u skladu sa tržišnom situacijom

7. KVALITETNO POVEZIVANJE SA OKRUŽJEM – uporaba otvorenih informacijskih

sustava temeljenih na suvremenoj informacijskog i komunikacijskoj tehnologiji koji trebaju

omogućiti kvalitetnije povezivanje.

8

2.5. ODREDNICE MODERNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA

U skladu s novim promišljanjima modificiraju se i nadograđuju definicije informacijskih

sustava za potporu odlučivanju. (Turban, 2007; 88.) definira informacijski sustav za potporu

odlučivanju kao pristup ili metodologiju za potporu procesu odlučivanja pri čemu se koristi

interaktivni, fleksibilni, adaptivni sustav temeljen na računalu i aplikativnoj programskoj

potpori usmjerenoj za potporu rješavanja specifičnih slabo strukturiranih i nestrukturiranih

problema menadžerskog odlučivanja.

Menadžeri koji donose odluke mogu i aktivno koristiti informacijski sustav za potporu

odlučivanju, što znači da menadžer inicira svaku instancu uporabe i ima potpunu kontrolu pri

uporabi informacijskog sustava u cjelokupnom procesu odlučivanja. Moderni informacijski

sustav podržava učenje tako da menadžeri tijekom njegove uporabe istodobno uče o

mogućnostima informacijskog sustava u potpori odlučivanju. Na taj način informacijski

sustav pomaže osposobljavanju menadžera za bolje i učinkovitije korištenje performansi u

rješavanju problema u budućim situacijama. (Vukmirović i Čapko, 2009., prema Alter, 1980;

Bidgoli, 1989; Keen i Scott Morton; 1978; Mallach, 1994; Marakas, 1999; Turbam 1990;

Turban i Aronson, 1998.).

Moderan informacijski sustav, orijentiran rješavanju strateških i taktičkih problema

odlučivanja konstruiran je tako da se fleksibilno i adaptivno može prilagodavati potrebama

menadžera u skladu s učestalim i intenzivnim promjenama u okružju koje utječu na povećanje

složenosti uvjeta u kojima se donose odluke. Takav informacijski sustav omogućava

jednostavnu uporabu pri čemu menadžeri mogu u određenoj mjeri i samostalno razvijati i

modificirati informacijske sustave za potporu odlučivanju. Strateški orijentiran informacijski

sustav za potporu odlučivanju je konstruiran tako da se fleksibilno i adaptivno može

prilagođavati potrebama menadžera.

2.6. ODLUČIVANJE I VRSTE ODLUKA

Odlučivanje je kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja mogućih

rješenja koja vode do nekog željenog stanja. Menadžersko poslovno odlučivanje ovisi o razini

menadžmenta na kojoj se donosi odluka, pa tako u vrste odluka spadaju strateške, taktičke i

operativne odluke.

9

Slika 3. Vrste odluka i razine menadžmenta

Izvor:http://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//2%20Vrste%20odluka,%20stilovi%20i%20pristu

pi%20odlu%C4%8Divanju%20-2009.pdf

2.7. ELEMENTI MODELA INFORMACIJSKOG SUSTAVA

1. Model podataka:

Modelom podataka definiraju se podaci informacijskog sustava. Podacima se simbolički

prikazuju stvarni elementi poslovnog sustava. Tako se npr.jedan proizvod opisuje sljedećim

podacima: šifrom, nazivom, cijenom proizvoda itd. koji će bit zabilježeni u bazi podataka.

2. Model procesa (model funkcija):

Model procesa opisuje procese odnosno funkcije kojima se mijenaju podaci informacijskog

sustava. Podaci se u informacijskom sustavu mogu mijenjati programima. Tako je npr. ispis

računa proces, izveden u obliku računalnog programa, kojim se ispisuje račun za kupljenu

robu.

10

3. Model izvršitelja:

Model izvršitelja opisuje sve izvršitelje potrebne za rad informacijskog sustava: tehničku

opremu, programsku opremu, ljude izvršitelje poslova u informacijskom sustavu i

organizaciju svih komponenata u skladnu cjelinu.(Čerić et. al.,1998;42-43)

11

3. OPĆENITO O AGROKORU

Agrokor koncern najveća je privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjačih kompanija u

jugoistočnoj Europi s konsolidiranim prihodom od prodaje od gotovo 28 milijardi kuna

ostvarenim u 2008. godini i s gotovo 40.000 zaposlenika.

Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i

pića te maloprodaja, između ostalih posluju i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode -

Jamnica, sladoleda - Ledo, ulja, margarina i majoneze - Zvijezda, najveća hrvatska mesna

industrija - PIK Vrbovec, zatim Belje - najveći poljoprivredno-industrijski kapacitet u

Hrvatskoj, Kao i vodeći maloprodajni lanac Konzum.

Tijekom sada već 30 godina postojanja, Agrokor je od male obiteljske tvrtke za proizvodnju i

prodaju cvijeća, zahvaljujući jasnoj poslovnoj viziji, striktno provođenoj strategiji i

promišljenom investiranju uspio izrasti u vodeći prehrambeno-trgovački koncern na tržištu

regije.

Liderske pozicije Agrokorovih kompanija izražene su visokim tržišnim udjelima pa Ledo tako

zauzima 80% hrvatskog tržišta sladoleda, Zvijezda čvrsto drži 83% tržišta margarina dok

Jamnica dominira tržištem mineralnih i izvorskih voda u Hrvatskoj sa 82%, odnosno 58,7%.

Postigavši i učvrstivši takve neupitne liderske pozicije na tržištu Hrvatske u svim svojim

glavnim djelatnostima, Agrokor je krenuo dalje prema postizanju svog strateškog cilja

ostvarivanja ključne i dugoročno stabilne pozicije u regiji.

Pored kompanija iz Hrvatske, Agrokor koncern sastoji se i od kompanija iz regije pridruženih

tijekom nekoliko proteklih godina; iz BIH to su Ledo Čitluk, Sarajevski kiseljak i Velpro

Sarajevo, zatim Dijamant, Frikom i Idea iz Srbije, te Ledo i Fonyodi iz Mađarske.

3.1. POSLOVANJE KOMPANIJE AGROKOR

Ključne strategijske odrednice Koncerna i u narednom razdoblju ostaju razvoj onih djelatnosti

u kojima može zadržati ili preuzeti vodeću ulogu, širenje portfelja robnih marki i rast njihovih

tržišnih udjela, stalno povećanje izvoza te jačanje ukupne pozicije u regiji s ciljem izrastanja u

vodeću regionalnu kompaniju.

12

3.2. AGROKOROV RAZVOJ MANAGEMENTA

U Agrokoru nova ekonomija traži nove alate. Tako njihov management razvija i usvaja nove

vještine u upravljanju poslovnim procesima, ljudima, vremenom. Kroz ruku (eng. ARM)

programa podižemu razinu sposobnosti upravljanja te povećavamo efikasnost u radu

managementa. Program pospješuje implementaciju poželjne managerske prakse kroz sustavno

i kontinuirano usavršavanje svih razina managementa. U stručnim radionicama management

aktivno participira u samom izvođenju. Spomenut ćemo samo neke od područja koja su

zastupljena u ARM programu: leadership, delegiranje, motivacija, upravljanje timom,

upravljanje promjenama, upravljanje vremenom, upravljanje ljudskim resursima,

pregovaranje, poslovno planiranje, vođenje sastanaka, računovodstvo i financije za

nefinancijaše, upravljanje projektima i dr.

13

4. UPRAVLJANJE RESURSIMA PODUZEĆA

Radi stvarne konkurentnosti, proizvodne kompanije moraju svoje proizvode isporučiti brzo,

ekonomično i na vrijeme. Skupina poslovnih procesa objedinjenih pod imenom Upravljanje

resursima poduzeća (eng. Enterprise Resource Planning, kr. ERP) dokazala se kao ključan

alat u ostvarenju ovih ciljeva. ERP nudi sredstva za učinkovito upravljanje potrebnim

resursima: materijalom, radom, opremom, alatima, tehničkim uvjetima, prostorom i

vremenom. Imati usklađen set resursa, u pravo vrijeme i u pravoj količini, ključno je za

ekonomičan i brz odgovor na zahtjeve kupca.

Posebno treba naglasiti da ERP nije računalni sustav. ERP je ljudski sustav koji je omogućen

računalnim sustavima. Često se softverski paketi za obradu transakcija nazivaju ERP-om. To

je pogrešno. Ispravno bi bilo zvati ih Gospodarski softver (eng. Enterprise software, kr. ES)

jer ti paketi podržavaju i čine mogućim učinkovito planiranje i upravljanje resursima, ali

realnost je da ga oni zapravo ne rade umjesto nas. Upravljanje resursima poduzeća jest i

uvijek će biti ljudski posao. ERP je sustav, skupina poslovnih procesa koji možemo opisati

kao:

• komplet alata za upravljanje na razini kompanije koji uravnotežuje potražnju i opskrbu

• sadrži sposobnost povezivanja kupaca i dobavljača u jedinstven lanac opskrbe,

• pruža visok stupanj integracije među funkcijama prodaje, marketinga, proizvodnje,

operacija, logistike, nabave, financija, razvoja novih proizvoda i upravljanja ljudskim

resursima te zato

• omogućava da ljudi vode posao ostvarujući visoku razinu usluga kupcima i

produktivnosti, uz istovremeno smanjenje troškova i zaliha.

Suvremeni ERP (ERM i/ili ERP II) usmjeren je na uređenje svih unutarnjih procesa,

uključujući:

1. Upravljanje, odlučivanje i komunikaciju, pa se govori o ERM sustavima

2. Integraciju procesa s okruženjem (povezivanje s poslovnim partnerima, pa se govori o ERP

II sustavima)

(Vukmirović, Čapko 2009;71 prema Ćurko 2007.)

14

Cilj je sustava za planiranje poslovnih resursa (kr. ERP) objedinjavanje svih podataka

(informacija) i procesa u organizaciji i na taj način povezivanja svih dijelova i funkcija u

jedinstveni sustav, koji može podjednako dobro informacijski posluživati sve dijelove i cijelu

organizaciju, zadovoljavajući u potpunosti njihove informacijske potrebe. ERP sustave i

metodiku posebno rado prihvaćaju velike tvrtke s dugogodišnjim iskustvom tržišnog vodstva

na svom dijelu tržišta u uvjetima tradicionalnog poslovanja.

U velikim tvrtkama ERP sustavi ubrzavaju komunikaciju, unificirajuci njihove procese,

distribuciju i analizu informacija te omogućuju razmjenu informacija diljem tvrtkinih

podružnica. No ERP nije ograničen samo na velike tvrtke, već je tu čitav niz tvrtki koje svoje

poslovanje zasnivaju na Internetu. (Vukmirović, Čapko, 2009; 71 prema Kalakota, Robinson,

2002; 268).

15

5. SAP

SAP je vodeći svjetski proizvođač poslovnog softvera*. Trenutno, više od 34.600 korisnika u

više od 120 zemalja koristi SAP-ove aplikacije – od rješenja koja odgovaraju na potrebe

malih i srednjih tvrtki do poslovnih rješenja za velike i globalne korporacije. SAP-ov softver,

pokretan SAP NetWeaver platformom koja omogućuje inovaciju i poslovne promjene,

pomaže tvrtkama diljem svijeta u poboljšavanju odnosa s korisnicima, povećanju suradnje s

poslovnim partnerima i u kreiranju učinkovitosti diljem svojih nabavnih lanaca i poslovnih

operacija. SAP-ov portfelj rješenja podržava jedinstvene poslovne procese u više od 25

industrija, uključujući visoke tehnologije, maloprodaju, financijske usluge, zdravstvo i javni

sektor. Sa podružnicama u više od 50 zemalja, SAP je kotiran na nekoliko burzi, uključujući

Frankfurtsku i Njujoršku burzu, pod simbolom "SAP".

(Dodatne informacije na www.sap.com i www.sap.hr)

(*) SAP definira poslovni softver kao cjelinu koja sastoji od sustava za upravljanje resursima

poduzeća i s njim povezanih aplikacija poput upravljanja nabavnim lancem, upravljanja

odnosa s korisnicima, upravljanja životnim ciklusom proizvoda i upravljanja odnosa s

dobavljačima.

Sva prava pridržana. SAP, R/3, mySAP, mySAP.com, xApps, xApp, SAP NetWeaver, kao i

drugi SAP-ovi proizvodi i usluge spomenuti te njihovi logotipi zaštitni su znakovi ili su

registrirani zaštitni znakovi poduzeća SAP AG u Njemačkoj te u nekoliko drugih zemalja

širom svijeta. Nazivi svih drugih proizvoda i usluga koji se spominju zaštitni su znakovi

njihovih poduzeća. Podaci sadržani u ovome dokumentu služe samo u informativne svrhe.

Specifikacije proizvoda mogu se razlikovati od države do države.

http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=6786

5.1. VJERODOSTOJNOST SAP ZNANJA KROZ PROGRAM CERTIFIKACIJE

Zbog sve većih zahtjeva tržišta za certificiranim SAP konzultantima, nastavljamo inicijativu

certificiranja SAP-ovih konzultanata u Hrvatskoj koju smo pokrenuli krajem 2006. godine.

Od tada je u SAP certifikaciji uspješno sudjelovalo više od 250 stručnjaka i konzultanata.

16

Prednosti certifikacije za Korisnike:

• Identifikacija kvalificiranih partnera prema vodećim svjetskim standardima.

• Pomoć pri planiranju resursa za nove implementacijske projekte.

• Osposobljavanje kritične količine znanja unutar organizacije za optimizaciju SAP-

ovog sustava.

• Smanjenje rizika na projektima i smanjenje cjelokupne investicije.

• Povećanje nivoa usluga uz pomoć certificiranih resursa sa dokazanim i provjerenim

sposobnostima.

• Prednosti certifikacije za Partnere

• Stjecanje novih korisnika.

• Kroz usavršavanje znanja i vještina konzultanata, povećava se zadovoljstvo korisnika.

• Jačanje tržišne pozicije kao SAP-ov partner.

• Razvoj karijere konzultanta u svrhu zadržavanja ljudskog kapitala.

http://www.sap.com/croatia/services/sap_certifikacija/index.epx

5.2. AGROKOR KONCERN ODABRAO SAP-OV POLOVNI INFORMACIJSKI

SUSTAV

Agrokor koncern, kao regionalni lider u proizvodnji hrane i pića te maloprodaji, kvalitetu

svog poslovanja održava maksimalnom na svim razinama, a posebnu pažnju polaže na

ulaganja u tehnologiju i informatizaciju. Sukladno tome, pokrenut je projekt izbora i uvođenja

najsuvremenijeg informacijskog sustava u cilju postizanja višeg stupnja integracije i

cjelovitosti, standardizacije procesa rada i poslovne prakse, te kvalitetnijeg upravljanja

cjelokupnim poslovanjem.

Prilikom potpisa Ugovora gospođa Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica za

strategijske poslovne grupe, istaknula je kako je Agrokoru za ostvarivanje vrhunskih

poslovnih rezultata neophodna najbolja informatičko-tehnološka podloga, a upravo SAP

pruža optimalno rješenje za sve Agrokorove kompanije. Primjena suvremenih SAP-ovih

rješenja omogućit će Agrokoru održanje prednosti na sve konkurentnijem tržištu regije, dok

će SAP-u suradnja s vodećom regionalnom kompanijom omogućiti da se još snažnije etablira

na ovome tržištu. Budući da se radi o višegodišnjem ugovoru, namjera je da se

implementacija SAP-a u prvoj fazi provede unutar Konzuma, a u narednim godinama u svim

ostalim kompanijama. Gospodin Igor Dropulić, direktor SAP-a d.o.o. nadovezao se rekavši:

17

"Iznimno mi je zadovoljstvo što je vodstvo Agrokora prepoznalo SAP kao strateški važnog

partnera za svoj razvoj. Ugovorena strateška suradnja s Agrokorom za SAP dugoročno

predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih projekata na hrvatskom tržištu te na tržištu regije.

Za sve nas u SAP-u u Hrvatskoj ova suradnja znači veliku čast, obvezu i priliku za realizaciju

izazovnog poslovnog projekta. Želimo našim budućim korisnicima aktivno pomoći da

uspješno implementiraju naš sustav te na taj način ostvare održive kompetitivne prednosti u

svome poslovanju. Tu prvenstveno mislim na povećanje efikasnosti i kvalitete poslovnih

procesa koje implementacija SAP-ova sustava donosi. Uspijemo li zajedno u našoj namjeri, u

što sam osobno apsolutno uvjeren, koristi za obje partnerske strane, potpisnice ovog Ugovora,

bit će iznimne."

"Hrvatsko tržište posljednjih godina postalo je stabilno i vrlo snažno. Tvrtke poput Agrokora,

koje predstavljaju izniman postotak u održivosti tržišne kompetitivnosti Republike Hrvatske,

razvijaju se sukladno modernim smjernicama sličnih korporacija u svijetu. Samo pravilno

utvrđeno strateško usmjerenje može održavati vodstvo u poslovanju. Stoga nam je izuzetno

drago što se vodeća hrvatska korporacija - Agrokor, odlučila za unaprjeđenje poslovnog

sustava upravo sa SAP-om. Kako je SAP predvodnik u svijetu upravo sa upravljanjem

resursima poduzeća (eng. Enterprise Resouce Planning, kr. ERP) rješenjem, potpisani ugovor

osnažit će kompetencije obiju tvrtki. Drago mi je što osobno mogu sudjelovati na današnjem

svečanom potpisivanju ugovora te sam uvjeren u uspjeh našeg partnerstva" izjavio je g. Bernd

Kraus, direktor SAP-a za Jugoistočnu Europu i Bliski istok.

5.2.1. POSLOVNA VRIJEDNOST SAP INFORMATIČKE INFRASTRUKTURE

Agrokoru je trebalo informatičko rješenje koje može pratiti brzi rast tvrtke, u Hrvatskoj i

regiji, te ono koje se može brzo lokalizirati na svakom tržištu na kojem kompanija posluje. Za

odluku je bila važna i prisutnost podrške u svim zemljama u kojima Agrokor radi.

18

6. ANKETA

Agrokor koncern najveća je privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjačih kompanija u

jugoistočnoj Europi s konsolidiranim prihodom od prodaje od gotovo 28 milijardi kuna

ostvarenim u 2008. godini i s gotovo 40.000 zaposlenika.

Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i

pića te maloprodaja, između ostalih posluju i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode,

sladoleda, ulja, margarina i majoneze, najveća hrvatska mesna industrija Vrbovec te najveći

poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj kao i vodeći maloprodajni lanac Konzum.

U Agrokoru nova ekonomija traži nove alate. Tako njihov management razvija i usvaja nove

vještine u upravljanju poslovnim procesima, ljudima, vremenom. Kroz ruku (eng. ARM)

programa podižemu razinu sposobnosti upravljanja te povećavamo efikasnost u radu

managementa. Program pospješuje implementaciju poželjne managerske prakse kroz sustavno

i kontinuirano usavršavanje svih razina managementa.

Agrokor koncern, kao regionalni lider u proizvodnji hrane i pića te maloprodaji, kvalitetu

svog poslovanja održava maksimalnom na svim razinama, a posebnu pažnju polaže na

ulaganja u tehnologiju i informatizaciju. Sukladno tome, pokrenut je projekt izbora i uvođenja

najsuvremenijeg informacijskog sustava u cilju postizanja višeg stupnja integracije i

cjelovitosti, standardizacije procesa rada i poslovne prakse, te kvalitetnijeg upravljanja

cjelokupnim poslovanjem.

Agrokoru je trebalo informatičko rješenje koje može pratiti brzi rast tvrtke, u Hrvatskoj i

regiji, te ono koje se može brzo lokalizirati na svakom tržištu na kojem kompanija posluje. Za

odluku je bila važna i prisutnost podrške u svim zemljama u kojima Agrokor radi.

Iz svega navedenog, odlučile smo uzeti Agrokor kao predmet analize informatizacije

poduzeća.

Povodom uspješne suradnje SAP-a Hrvatske i Agrokora d.d. provedena je anketa sa

Tomislavom Lučićem, izvršnim potpredsjednikom Agrokora za financije. Nakon uspješne

19

implementacije SAP R/3 sustava te upgradea na mySAP.com platformu prirodno je da se

Agrokor na razini čitave korporacije sve više okreće poslovanju preko Interneta.

Nakon uspješno provedene ankete s našim sugovornikom, donosimo slijedeće zaključke:

Najvažnijim kriterijem za izbor novog informacijskog sustava smatra se dugoročno smanjenje

rizika te, ono najvažnije, spremnost partnera na pružanje lokalne inačice softvera u svim

zanimljivim državama uz osiguranje kvalitetne lokalne podrške

U izradi Koncerna, najveći napor predstavljat će izrada sučelja prema ostalim komponentama

informacijskog sustava

Budući da Agrokor ima dosta iskustava u istodobnoj implementaciji softvera u više

kompanija, gospodin Lučić napominje da se ne očekuju neki novi problemi.

Agrokor ima jasne radne procedure, osposobljene stručnjake te razvijen proces upravljanja

promjenama u području ICT infrastrukture i poslovnih procesa

Za prvu instalaciju mySAP Business Suite platforme, Agrokor je izabrao Konzum, budući da

je u toj tvrtki najizraženija poslovna potreba za sustavom i partnerom te će, kao najveća tvrtka

unutar Koncerna, ostvariti najbrže učinke

Prvom implementacijom će se definirati standardi za poslovne procese iz područja financija

koji će se primijeniti u svim drugim kompanijama te olakšati integraciju podataka na razini

cijelog Agrokora.

Na samom kraju, jako smo zadovoljne podacima koje je iznio gospodin Lučić te smatramo da

će ovom anketom biti pobliže pojašnjeni planovi Agrokora u daljnjoj budućnosti.

Katedra za Informatiku

Ekonomski fakultet Rijeka

ANKETNI UPITNIK O ČIMBENICIMA RAZVOJA

INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA U FUNKCIJI

POVEĆANJA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PODUZEĆA

Katedra za Informatiku Ekonomskog fakulteta u Rijeci provodi istraživanje o

čimbenicima razvoja informatizacije poduzeća i učincima informatičkih tehnologija na

uspješnost poslovnog sustava.

U anketi se analizira informatizacija poduzeća za 2009. godinu. Anketa je u privitku

pod nazivom anketainfoteh09.doc. Rezultati istraživanja će se moći usporediti s

rezultatima istog istraživanja informatizacije koje je provedeno prošle godine. U privitku je i

dokument s rezultatima istraživanja za 2008. godinu pod nazivom rezultatinfo08.doc.

Ispunjene ankete možete poslati na e-mail adresu: infoteh1@gmail.com

Rezultati ankete će se koristiti za znanstvena i stručna istraživanja. Svim sudionicima

ankete bit će prezentirani rezultati istraživanja uz popratna objašnjenja i komentare.

Rezultati istraživanja generirat će i informacije o optimalnoj uporabi informatičkih

tehnologija u funkciji stvaranja dodane vrijednosti, ostvarenju poslovnih ciljeva i potpori

ostvarenju planiranih poslovnih učinaka. Za svako poduzeće koje sudjeluje u anketi, odnosno

za sve sudionike anketnog istraživanja, koji budu zainteresirani, bit će dostavljeni i

detaljni rezultati istraživanja s prikazanim korelacijama između komponenti informatičkih

tehnologija, vrsta računalnih aplikacija za potporu poslovnim procesima i njihovih učinaka na

poslovne ciljeve.

U anketi su u tablicama 1., 2 i 3. navedeni čimbenici razvoja informatizacije

poslovnog sustava i rubrike u kojima u kojima ocjenjujete (upisom ocjene od 1 do 5) u kojoj

se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću.

21

Također, možete anketni upitnik popuniti ocjenjivanjem čimbenika na primjeru nekog

od poduzeća kojem pomažete u razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate

usluge hardverske ili softverske potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo

reprezentativno. U tom slučaju ne morate (ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz

oznaku Objektno poduzeće (na slijedećoj stranici) možete staviti oznaku XY.

Pri popunjavanju ankete možete iznositi vlastite prijedloge i mišljenja ili ostaviti

pitanje ili rubrike nepopunjene.

Naziv poduzeća (*) KONCERN AGROKOR d.o.o.

Odjel (sektor, organizacijska jedinica) (*) financijska služba

Radno mjesto (**) izvršni potpredsjednik za financije i kontrolu

E-mail adresa (***) pr@agrokor.hr

Web adresa (**) www.agrokor.hr

Objektno poduzeće (**) ___________

Ime i prezime studenata koji anketiraju i naziv grupe:

JELENA ZLOJUTRO i IVANA BADURINA

22

U I skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ponuđenih opcija

(ili više opcija, ovisno o pitanju)

1 Prosječan godišnji prihod Vašeg poduzeća (u milijunima Kn)

A) do 1 mil B) 1 do 5 mi .C) 5 do 20 mil. D) 20 do 50 mil.

E) 50 do 100 mil F) preko 100 mil (novčana jedinica je u Kn).

2. Broj instaliranih računala

A) do 5 B) 5 do 10 C) 10 do 20 D) 20 do 50 E) > 50

3. Prosječno ulaganje u izgradnju hardvera i softvera 2007. godine

(u tisućama kn)

A) < 25 B) 25 do 50 C) 50 do 100 D) 100 do 150 E) > 150

4. Vrste korištenog softvera

A) MS Office B) Open office C) Naručene aplikacije

D) Specijalizirane aplikacije E) Nešto drugo

5. Korišteni internet servisi

A) E-mail B) Videokonferencije. C) Internet telefonija

D) Forumi E) Internet bankarstvo F) Web

6. Učestalost edukacija djelatnika

A) 1 puta godišnje B) 2 puta godišnje C) 3-4 puta godišnje

D) 5-6 puta godišnje E) nikada

7. Vrste internet service providera

A) T - com B) Iskon C) Carnet D) Optima E) nešto drugo

8. Način oglašavanja

internet TV radio novine nešto drugo ne znam

9. Održavanje računalne opreme

A) djelatnik B) vanjski suradnik C) kombinirano

23

10. Voditelj razvoja informatizacije Vašeg poslovnog sustava je

A) osoba iz Vašeg IT odjela B) osoba iz nekog drugog odjela Vaše tvrtke

C) osoba iz druge tvrtke D) ostalo (navedite) __

11. Vrlo značajnu ulogu u razvoju Vašeg informacijskog sustava ima:

A) voditelj Vašeg IT odjela B) voditelj nekog drugog odjela Vaše tvrtke

C) voditelj informatičke ili druge vanjske tvrtke D) konzultant

12. Informacijska služba u Vašem poslovnom sustavu je:

A) poseban odjel B) podsustav nekog od odjela poduzeća (financijsko-računovodstvenog,

istraživačko-razvojnog...)

13. Razvoj aplikacija za potporu poslovnih procesa u Vašem poduzeću izvodi:

A) informacijski odjel i profesionalni informatičari u suradnji s menadžmentom i djelatnicima

Vašeg poduzeća B) specijalizirane informatičke tvrtke C) kombinirano

14. Da li postoji strateški plan razvoja informacijskog sustava Vašeg poduzeća ?

DA NE

15. Plan razvoja informacijskog sustava je dio strategije Vašeg poslovnog sustava ?

DA NE

16. Razvoj Vašeg informacijskog sustava i njegovo funkcioniranje utječe na oblikovanje i

provođenje poslovne strategije Vašeg poduzeća

A) DA B) Djelomično C) Ne

17. Zaokružite slovo ispred poslovnih funkcija koje su kvalitetno podržane računalnim

aplikacijama, a za funkcije koje su djelomično podržane računalnim aplikacijama stavite

znalk kvačice.

A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) proizvodnja E) prodaja

F) marketing G) nabava H) upravljanje ljudskim potencijalima

I) istraživanje i razvoj J) ostalo ___________

18. Posjeduje li Vaša tvrtka ERP – sustav za planiranje resursa poduzeća?

DA NE

24

19. Ako posjedujete ERP sustav, to su moduli ERP sustava iz područja:

A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) upravljenja materijalima i sirovinama E)

logistika i upravljanje robnim tokovima F) prodaje G) proizvodnje H) istraživanje i razvoj

I) ostalo ____

U II skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ocjena:

(1-ne koristi se, 2-slabo, 3-djelomično, 4- značajno, 5-ključno, odlučujuće)

1. U kojoj mjeri postojeća informatička tehnologija i glavne poslovne aplikacije podržavaju

upravljanje i odlučivanje u Vašem poduzeću ? 1 2 3 4 5

2. Ocijenite u kojoj mjeri informacijska tehnologija podržava strateško upravljanje u Vašem

poslovnom sustavu: 1 2 3 4 5

3. Ocijenite prosječnu informatičku pismenost u Vašem poduzeću s motrišta temeljnih i

naprednih znanja i osposobljenosti za uporabu MS Office programa (Word, Excel,

Acces...) 1 2 3 4 5

4. Ocijenite ulaganje Vaše tvrtke u informatičko osposobljavanje menadžera i djelatnikau:

1 2 3 4 5

5. Ocijenite razinu uporabe informacijske tehnologije u funkciji provođenja reinženjeringa i

reorganizacije poslovnih procesa:

1 2 3 4 5

6. Ocijenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu upravljanju i odlučivanju:

1 2 3 4 5

7. Ocijenite razinu razvoja sustava za potporu grupnom odlučivanju:

1 2 3 4 5

9. Ocijenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu oblikovanju i provođenju

strategije Vašeg poduzeća: 1 2 3 4 5

25

10. Ocijenite informacijski sustav u potpori integriranju poslovnih funkcija

1 2 3 4 5

11. Ocijenite s motrišta preciznosti, relevantnosti i potpunosti u kojoj mjeri informacijski

sustav u potpori menadžmentu osigurava:

a) Detaljne, precizne i kratkoročno usmjerene informacije 1 2 3 4 5

b) Agregirane, strateške i budućnosti usmjerene informacije 1 2 3 4 5

12. Ocijenite u kojoj mjeri Vaš informacijski sustav zadovoljava informacijske potrebe Vašeg

poduzeća pri generiranju relevantnih i potpunih informacija na razini:

a) unutar poslovnog sustava (generiranje internih podataka i informacija)

1 2 3 4 5

b) na razini povezivanja poslovnih jedinica, odnosno dislociranih organizacijskih jedinica

1 2 3 4 5

c) na razini poslovnog okruženja (prikupljanje i generiranje eksternih podataka i informacija

iz poslovnog okruženja) 1 2 3 4 5

U pitanjima od 1. do 3. upisom ocjene procjenjuje se kvaliteta i intenzitet uporabe

čimbenika informatizacije poduzeća (tablica 1.), kvaliteta i intentitet uporabe

računalnih aplikacija u informatizaciji poslovnih procesa (tablica 2.) i ostvarenje

učinaka informatizacije poslovnog sustava (tablica 3.)

1. U tablici 1. navedeni su čimbenici razvoja informatizacije poslovnog sustava i rubrike u

kojima u kojima ocjenjujete u kojoj se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću.

Također, možete ocjenjivati čimbenike na primjeru nekog od poduzeća kojima pomažete u

razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate usluge hardverske ili softverske

potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo reprezentativno. U tom slučaju ne morate

(ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz oznaku Objektno poduzeće možete staviti

oznaku XY.

26

Čimbenici informatizacije poslovnog sustava su sistematizirani u četiri skupine:

1) čimbenici aplikativne softverske potpore,

2) čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava

3) čimbenici razvoja informacijskog sustava,

4) čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture.

Skala ocjena je od 1 do 5 pri čemu manja ocjena pokazuje slabije korištenje čimbenika

(informatičke tehnologije) u poslovnom sustavu, a veća ocjena jače i intenzivnije korištenje

čimbenika informatizacije u poslovnom sustavu. U legendi je objašnjeno značenje ocjena

koje se upisuju u rubriku Korištenje. U Legendi 1. su navedeni opisi ocjena za razinu

korištenja čimbenika od najniže razine 1 do najviše razine 5.

Legenda 1. Opisi ocjena za ocjenjivanje razine korištenja čimbenika razvoja informatizacije

u poduzeću

• Uopće se ne koriste i ne razmatra se mogućost njihova uvođenja

• Ne koriste se, ali su u fazi uvođenja

• Djelomično se koriste

• Intenzivno se koriste na razini pojedinih poslovnih funkcija i procesa

• Intenzivno se koriste na razini cjelokupnog (integriranog) poslovnog procesa

27

Tablica 1. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava

RB ČIMBENICI INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA Ocjena

RB Čimbenici aplikativne softverske potpore Ocjena

1 Internet usluge u povezivanju unutar poslovnog sustava 5

2 Internet usluge u međuorganizacijskom povezivanju s drugim poduzećima 4

3 Korisnički orijentirane aplikacije uz mogućnost korisničkog razvoja aplikacija

(End User Computing) 4

4 Specijalizirane (namjenske) aplikacije za potporu poslovnih aktivnosti i procesa 5

5 Sustavi (aplikacije) za planiranje poslovnih resursa (ERP –Enterprise Resource

Planning) 5

6 Napredni sustavi planiranja poslovnih resursa (primjerice XRP za prošireno

planiranje, ERP II) 4

7 Sustavi (aplikacije) za upravljanje nabavnim lancima (Supply Chain

Management) 5

8 Sustavi (aplikacije) za upravljanje vezama s kupcima (CRM – Customers

Relationship Management) 4

9 Sustavi za potporu odlučivanju (DSS) 5

10 Sustavi za potporu izvršnom menadžmentu (EIS) 5

11 Sustavi za potporu skupnom radu (GSS, GDSS) 5

12 Uporaba programa za jednostavne tablične kalkulacije (primjerice Excel) 5

13 Uporaba programa za tablične kalkulacije (primjerice Excel) u složenijim

poslovnim analizama (statističke, financijske, analitička obrada podataka...) 5

14 Korisnička uporaba programa za baze podataka (npr. Access) 4

15 Napredna uporaba programa za baze podataka (primjerice Access) u povezivanju

tablica, oblikovanju izvješća, analiziranju podataka iz okružja...) 5

16 Računalni alati za kvantitativne analize (primjerice specijalizirani programi ili

add-ins Excelovi alati kao što su Solver, Risk Simulation...) 4

RB Čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava

1 Menadžment i djelatnici razumiju ulogu IS-a i njegova doprinosa u poslovnom

sustavu 5

2 Organizacijsko učenje (upravljanje znanjem, interpretacije informacija...) 5

3 Organiziranje i pozicioniranje informacijske službe 5

28

4 Osposobljenost profesionalnih informatičara za razumijevanje poslovnih procesa

poduzeća i upravljanje računalnom potporom tim procesima 5

5 Razumijevanje uloge i učinaka informacijskog sustava na razini stavova i

ponašanja 5

6 Strateški orijentirano informatičko obrazovanje za menadžere 5

7 Uporaba informatičke tehnologije u funkciji reinženjeriinga 5

8 Uporaba IS u integriranju poslovnih funkcija 5

9 Upravljanje korisnički orijentiranim računalstvom 5

10 Usklađivanje razvoja informacijskih sustava i organizacijske strukture 5

11 Usklađivanje razvoja informacijskog sustava s poslovnom strategijom poduzeća 4

Tablica 2. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava

RB Čimbenici razvoja informacijskih sustava Ocjena

1 Planiranje razvoja informacijskih sustava (IS) 5

2 Strateško planiranje razvoja informacijskih sustava 5

3 Metode poslovnog planiranja (BSP – Business System Planning) 5

4 Metode poslovnog reinženjeringa i preoblikovanja (BPR) 4

5 Strukturne metode razvoja informacijskih sustava 4

6 Objektne metode razvoja informacijskih sustava 4

7 Razvoj aplikacija na principu životnog ciklusa (Systems Development Life

Cycle) 4

8 Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development) i prototipiranje 5

9 Razvoj i implementacija informacijske arhitekture 5

10 Analiza opravdanosti ulaganja u informacijski sustav 4

10 Metode mjerenja i definiranja odgovarajuće razine financiranja IS (optimalnog

ulaganja u razvoj informacijskog sustava) 4

11 Korištenje vanjskih usluga specijaliziranih informatičkih tvrtki u razvoju

informacijskih sustava (outsourcing) 5

12 Mjerenje učinkovitosti i produktivnosti informacijskog sustava 5

13 Razvoj ili uključivanje u globalne (međuorganizacijske ) informacijske sustave 4

14 Definiranost i uporaba standarda u razvoju softvera 5

15 Upravljanje ljudskim potencijalima u IT odjelu 5

16 Upravljanje postojećim aplikacijskim portfoljom 5

29

17 Elektronička razmjena podataka (EDI, EDIFACT) 5

18 Hipermedijalni jezici i vizualni mrežni programi u razvoju međuorganizacijskih

aplikacija 5

19 Kvaliteta integracije poslovnih baza i skladišta podataka, uredske

informatizacije i komunikacijskih tehnologija 4

20 Uporaba tehnologija skladišta podataka i on-line analitička obrada podataka 5

21 Implementacija i upravljanje informatizacijom uredskog poslovanja 5

22 Konfiguracija korisničkog sučelja (korisnički orijentirano sučelje) 5

Čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture

1 Djelomično distribuirani sustavi 4

2 Fleksibilna i proaktivna informacijska infrastruktura sustava sklopovske, i

komunikacijske opreme 4

3 Standardi kvalitete softvera i sigurnost informacijskog sustava 5

4 Informacijska i komunikacijska infrastruktura 4

5 Integriranje postojećih aplikacija u novo okružje 4

6 Kompatibilnost, fleksibilnost i prenosivost softvera 4

7 Planiranje i upravljanje komunikacijskim sustavom 4

8 Planiranje i upravljanje računalnim mrežama 5

9 Razvoj i upravljanje distribuiranim sustavima 4

10 Uporaba otvorenih sustava i otvorenih standarda 5

11 Mobilno računalstvo (povezivanje mobitela, prijenosnih računala i ostalih

naprednih komunikacijskih uređaja u integralni informacijski sustav) 5

12 Sigurnost i zaštita informacijskog sustava 5

2. U ovom pitanju analiziraju se računalne aplikacije za potporu poslovnim procesima. U

tablici 2. navedeni su poslovni procesi, i desno od njih stupci u kojima se ocjenjuje razina

(stupanj) i kvaliteta informatizacije (pokrivenosti) poslovnih procesa računalnim aplikacijama

ili programima koje menadžeri i djelatnici koriste u upravljanju i izvođenju poslovnim

procesima. Kvaliteta i intenzitet uporabe računalnih aplikacija i informatičkih tehnologija

analizira se procjenom informatiziranosti poslovnih procesa.

Zaokružite u brojeve u rubrici RB za poslovne procesa koji su značajni za Vaše

poduzeće (ili Vašu organizacijsku jedinicu, radno mjesto). U rubrici Informatizacija u tablici

2. ocjenjuje se u kojoj mjeri je računalno podržan i informatiziran poslovni proces.

30

Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu manja ocjena pokazuje slabiju pokrivenost

logističkog procesa računalnim aplikacijama (manji stupanj informatizacije), a veća ocjena

pokazuje veći stupanj informatizacije poslovnog procesa. U rubrici Stupanj informatizacije

upišite ocjenu kojom procjenjujete u kojoj mjeri su informatizirani navedeni procesi u Vašem

poduzeću.

31

Tablica 2. Poslovni procesi i potpora računalnim aplikacijama

RB POSLOVNI PROCESI

Ocjena Stupanj informatizacije

1. Planiranje i upravljanje robnim tokovima 2. PLANIRANJE I UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM

TOKOVIMA 4

3. Planiranje i upravljanje nabavom 4. Planiranje i upravljanje prodajom 5. PREDVIĐANJE I UPRAVLJANJE POSLOVNIM

DOGAĐAJIMA 4

6. UPRAVLJANJE KVALITETOM PERFORMANSI PROIZVODA I USLUGA

5

7. PROGNOZIRANJE ZAHTJEVA, POTREBA I NARUDŽBI KUPACA

5

8. ODREĐIVANJE POTREBA KUPACA I POTREBNE RAZINE USLUGE

5

9. Upravljanje inventarom 10.

OBRADA NARUDŽBI 4

11. UPRAVLJANJE NARUDŽBAMA

4

12. ANALIZA I IZBOR LOKACIJA TVORNICA I SKLADIŠTA

4

13. UPRAVLJANJE ZAHTJEVIMA, POTREBAMA I NARUDŽBAMA KUPACA

5

14. ORGANIZACIJA I OPTIMIZACIJA TRANSPORTNIH USLUGA

4

15. UPRAVLJANJE VEZAMA S KUPCIMA

4

16. UPRAVLJANJE USLUGAMA KUPCIMA 5 17. Upravljanje ljudskim potencijalima 18. Marketing 19. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ NOVIH PROIZVODA I

USLUGA 5

20. RAZVOJ I KOMERCIJALITACIJA PROIZVODA I USLUGA

5

21. POTPORA OBRADI I ANALIZI DOKUMENATA U POSLOVNIM PROCESIMA

5

22. Financijsko planiranje i analiza

32

3. U tablici 3. navedeni su učinci poslovnih sustava s motrišta utjecaja informatičkih

tehnologija na kvalitetu njihovog ostvarenja. U tablici 3. u stupcima desno od naziva učinaka

su rubrike u kojima u kojima ocjenjujete u kojoj mjeri informatizacija poslovnog sustava

utječe na ostvarivanje navedenih učinaka u Vašem poduzeću (stupac Ostvareno)

Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu je manja ocjena pokazuje manji utjecaj

informatizacije na učinke logističkih sustava, a veća ocjena pokazuje veći utjecaj

informatičkih tehnologija na ostvarenje učinaka logističkih sustava.

Legenda pokazuje značenje ocjena za ocjenjivanje utjecaja razvoja informatizacije na

učinke logističkog sustava.

1 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak nije značajan.

2 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u manjoj mjeri) značajan

3 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u većoj mjeri) značajan

4 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je vrlo značajan

5 - ostvareni utjecaj informatizacije je izuzetno značajan i ključan za ostvarivanje tog učinka

33

Tablica 3. Učinci razvoja informatizacije poslovnog sustava

RB Učinci informatizacije poslovnog sustava Ocjena

1 Maksimiziranje profita 4

2 Minimiziranje troškova 5

4 Učvršćivanje postojećih i stvaranje novih veza sa kupcima,

dobavljačima i poslovnim partnerima

5

6 Kvalitetniji proizvod (usluga) 4

7 Minimiziranje vremena procesa izvršenja i kompletnog

ispunjavanja narudžbe kupca (za relevantnim proizvodima i uslugama)

5

8 Kraće vrijeme obrade upita potencijalnih kupaca 5

9 Bolja koordinacija i jače povezivanje sudionika

međuorganizacijskog (primjerice logističkog) sustava

5

10 Minimiziranje skladišnih zaliha 4

11 Sposobnost promptne isporuke proizvoda i usluga kupcima

u skladu s njihovim upitima i narudžbama (bez čekanja), na temelju kvalitetne

suradnje s poslovnim partnerima (dobavljačima)

5

12 Izdvajanje potrebnih sredstava za fondove akumulacije i investicije 4

12 Optimalna fluktuacija ljudskih potencijala 5

14 Identificiranje i optimalno konfiguriranje relevantnih sudionika – poslovnih

partnera u međuorganizacijskom sustavu

4

15 Objedinjavanje narudžbi više kupaca pri izvođenju logističke usluge 5

16 Stvaranje konkurentske prednosti 5

17 Identificiranje poslovnih prilika na tržištu 4

18 Kvaliteta prikupljenih podataka (informacijskog inputa 5

19 Kvaliteta generiranih informacija (informacijskog outputa) 3

20 Iskorištenje (utilisation) podatkovnih i informacijskih resursa 5

34

7. ZAKLJUČAK

Tržište zahtjeva od proizvođača uvijek kraći razvojni ciklus i bolju kvalitetu proizvoda, koji

po svojoj strukturi postaju zahtjevniji. Globalizacija određuje niske cijene i istovremeno

stupanj prilagodljivosti željama pojedinih kupaca. Bitnu ulogu u razvoju imaju informacijske i

računalne tehnologije koje konstantno nude nove mogućnosti. Poduzeća su primorana ići u

korak sa tehnologijom, ako žele opstati na tržištu.

Raširena upotreba računala i drugih uređaja koji obrađuju i prosljeđuju velike količine

informacija, kojim se na starinski način teško ovladavalo. Zbog nastanka velike

kompleksnosti, vođenje proizvodnje zahtjeva sistematičan pristup, promjene u organizaciji, te

različita znanja iz informatike, metodike, komunikacije i rada s ljudima.

Informacijski sustav razvija se postupno. Vrlo često se u praksi koristi inkrementalni pristup

tijekom razvoja, odnosno razvije se najprije jedna od vrsta informacijskog sustava po svim

fazama te se postupno nadograđuje ponovo po fazama do konačnog rezultata a zatim se isti

postupak primjenjuje na narednu vrstu informacijskog sustava. Koji će se postupak odabrati

ovisi o razvojnom timu koji ga provodi. Informacijski sistemi uvelike pomažu razvoju

gospodarstva i razvijaju se usporedno s njim.

35

8. LITERATURA

1) Knjige

1. Čapko, Z., Vukmirović, S., 2009., Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju,

Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka

2) Elektronički izvori

2. Agrokor, 2008., Zagreb, preuzeto 13.11. 2010., online: www.agrokor.hr

3. Boras,D, Dovedan, Z., Tuđman, M., Digitalna zbirka, Uvod u informacijske znanosti,

Filozofski fakultet u Zagrebu, preuzeto: 14.11.2010., online:

www.dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog9.htm

4. Buzdo, Informatika-informatička abeceda, preuzeto 13.11.2010., online:

http://www.informatika.buzdo.com/s870.htm

5. Elektroničko obrazovanje, Wikispaces, preuzeto 13.11. 2010., online: www.e-

obrazovanje.wikispaces.com

6. SAP MAG, Zagreb, preuzeto 14.11.2010., online:

www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=348

7. Tipurić, D., 2009, Informatika, preuzeto 14.11.2010., online:

http://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//2%20Vrste%20odluka,%20stilovi%20i%20prist

upi%20odlu%C4%8Divanju%20-2009.pdf