Pouke iz Izaija - Adventisti Hrvatska · Prorok im je govorio o njihovom stanju i sudbini. SpominjuÊi kraljeve za Ëije je vladavine djelovao, Izaija suæava publiku i vezuje svoju

1

PoukeizBiblijeSIJE»ANJVELJA»AOÆUJAK2021. Izaija

2

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2021.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 1/2021Roy E. Gane, Isaiah

Sadræaj

1. Kriza identiteta

2. Kriza vodstva

3. Kad se vaπ svijet raspada

4. Teæi naËin

5. Plemeniti Knez mironosni

6. Prisvajanje Boæje uloge

7. Poraz Asiraca

8. “Tjeπite moj narod”

9. Da sluæi i spasi

10. UËiniti nezamislivo

11. Pruæanje ljubavi

12. »eænja naroda

13. Novoroenje planeta Zemlje

Roy E. Gane

Izaija: “Tjeπite moj narod”

3

UVOD

“Tjeπite moj narod”Od trenutka kad su prvi put izgovorene, ove rijeËi proroka Izaije

urezale su se, Ëak i usadile u naπu svijest. Ima nezaboravnih rijeËi kojeobiluju ne samo smislom, veÊ i nadom i obeÊanjem — rijeËi kao πto su:“Emanuel — s nama Bog” (Izaija 7,14); “Dijete nam se rodilo” (Izaija9,5); “Nek’ se povisi svaka dolina” (Izaija 40,4); “Za naπe grijehe probodoπenjega, za opaËine naπe njega satrijeπe. Na njega pade kazna — radinaπeg mira, njegove nas rane iscijeliπe.” (Izaija 53,5)

RijeËi stvaraju slike, predodæbe, prizvuke. Slabe, isprazne rijeËi pri-zivaju slabe, nedojmljive slike, ali snaæne, profinjene, vjeπto skovanerijeËi proizvode moÊne, dojmljive slike i glasne, reske prizvuke. To,naravno, objaπnjava zaπto nam Izai-jine rijeËi tako gromko i jasno progo-varaju Ëak i nakon dvije tisuÊe i se-damsto godina.

U svojoj pjesmi o Sluzi koji stra-da, na primjer (Izaija 52,13—53,12),Izaija donosi sliku Mesije u finijojrazluËivosti nego bilo gdje drugdjeu Starom zavjetu. Samo taj odlomakdovoljan je da opravda njegov nadi-mak “proroka evanelista”.

Osim toga, njegovo proroËan-stvo o Kiru, kojega oslovljava poimenu stotinu pedeset godina prijenego πto je taj perzijski kralj osvojioBabilon (Izaija 44,28—45,6), toliko je zapanjujuÊe precizno da su nekibibliËari velik dio njegove knjige pripisali nekom kasnijem, “drugomIzaiji” — πto je samo πuplja izmiπljotina onih koji nisu sposobni vidjetiniπta osim krutih intelektualnih ograniËenja ljudske maπte.

Sa svojom jedinstvenom mjeπavinom æivih slika neusporedivogpoetskog ritma i sklada, dramatiËnih kontrasta nalik na Beethovena ibogatog tkanja dubokih tema koje se ponavljaju u profinjenom, simfo-nijskom procesu stalne razrade i razvoja, Izaijina nadahnuta knjiga vri-jedno je knjiæevno sredstvo za prenoπenje boæanskih misli koje su toli-ko uzviπenije od ljudskih koliko je nebo viπe od zemlje (vidi Izaija 55,9).»ak i kad je rijeË o prijevodu u kojem se gube neke izrazite igre rijeËii ritmiËno ponavljanje slogova svojstveno hebrejskom jeziku, u cjelo-kupnoj povijesti knjiæevnosti ima vrlo malo djela, bilo vjerskih ili svje-tovnih, koja se mogu usporeivati s Knjigom proroka Izaije.

U cjelokupnojpovijesti knjiæevnostiima vrlo malo djela,bilo vjerskih ilisvjetovnih, koja semogu usporeivati sKnjigom prorokaIzaije.

U cjelokupnojpovijesti knjiæevnostiima vrlo malo djela,bilo vjerskih ilisvjetovnih, koja semogu usporeivati sKnjigom prorokaIzaije.

4

Mi znamo njegove rijeËi tako izraæajne, tako poetiËne, tako osjeÊaj-ne i snaæne, ali poznajemo li Ëovjeka Izaiju i svijet u kojem je on pisao,molio se i proricao? Dok se okrutno asirsko kraljevstvo nalazilo navrhuncu moÊi, bilo je to vrlo opasno vrijeme, a πto je joπ gore, Judejci,izabrani narod, tonuli su sve dublje u moralnu propast. Pohlepa i bijedasuËeljavale su se na ulicama. U svojoj borbi za bogatstvo ili za opstanak,neki su bili omamljeni ispraznom zanesenoπÊu, dok su drugi venuli uoËaju. U nastojanju da oËuva identitet svojeg naroda izvoenjem ostatkaiz stanja beznaa i njegovim usidravanjem u stvarnosti, Izaija je pozivaoljude da promatraju svojeg Boga, Sveca Izraelova, Stvoritelja Neba i Ze-mlje, koji ih je poznavao po imenu i koji je obeÊao da Êe ih izbaviti izognja, ali samo ako budu posluπni.

Izaija je savjetovao kraljeve. Kad se tanka nit Boæje loze ostatkasvela na jedan grad opkoljen asirskim legijama, upravo su IzaijineproroËke rijeËi osnaæile kralja Ezekiju da zatraæi Ëudo koje je bilo jedinanada za Jeruzalem (Izaija 36; 37). Da je Jeruzalem pao tada, umjestopred Babiloncima stotinu godina kasnije, asirska politika raseljavanjaporobljenih naroda dovela bi do potpunog gaπenja judejskog nacional-nog identiteta. Tada viπe ne bi bilo hebrejskog naroda iz kojeg je trebaodoÊi Mesija, Spasitelj svijeta.

Ovog Êemo tromjeseËja promatrati Izaiju, njegove rijeËi, njegovovrijeme i njegova proroËanstva, ali najviπe njegovog Boga koji nas joπ idanas doziva: “Ne boj se, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao:ti si moj!” (Izaija 43,1)

Dr. Roy Gane, struËnjak za hebrejski jezik,radi kao profesor Starog zavjeta na Teoloπkom fakultetu

SveuËiliπta Andrews u Berrien Springsu u SAD-u.

5

Pouka 1 26. prosinca 2020.—1. sijeËnja 2021.

Kriza identiteta“‘Hajde dakle da se pravdamo’, govori Jahve. ‘Budu l’ vam

grijesi kao grimiz, pobijeljet Êe poput snijega; kao purpur buduli crveni, postat Êe kao vuna.’” (Izaija 1,18)

Biblijski tekstovi: Izaija 1,1-9; Izaija 1,10-17; Izaija 1,18;Izaija 1,19-31; Izaija 5,1-7.

Ako u Irskoj vozite uskim seoskim putem obrubljenim æivicama,moæe se dogoditi da vam put preprijeËi stado krava koje se laganimkasom vraÊa kuÊi nakon paπe. »ak i ako stoËar nije s njima, one Êe otiÊiu staju svojeg vlasnika. One znaju kome pripadaju.

Ako se neki djeËaËiÊ u trgovini udalji od svoje mame i poËne vikati:“Izgubio sam mamu!”, on moæda ne zna toËno gdje se nalazi ni gdje jenjegova majka, ali u moru majki koje prolaze kroz tu trgovinu on Êeprepoznati onu jednu jedinu koja je njegova.

Tuæno je reÊi, ali za razliku Ëak i od tih irskih krava (a pogotovo odizgubljenog djeËaËiÊa), Judejci su zaboravili da pripadaju Gospodinu,svojem nebeskom Gospodaru, i tako su izgubili svoj pravi identitet kaonarod Saveza. “Sinove sam ti odgojio, podigao, al’ se oni od mene od-vrgoπe. Vô poznaje svog vlasnika, a magarac jasle gospodareve — Izraelne poznaje, narod moj ne razumije.” (Izaija 1,2.3)

Ovog Êemo tjedna promatrati πto Bog radi da bi vratio svoj narodsebi.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, 2014., poglavlja 27 i 28

6

NEDJELJA 27. prosinca

»UJTE, NEBESA! (Izaija 1,1-9)

Knjiga proroka Izaije poËinje kratkim uvodom u kojem se pred-stavlja njezin autor (“sin Amosov”), izvor poruke (“vienje”), i tema(Judeja i njezin glavni grad Jeruzalem za vladavine Ëetvorice kraljeva).Tekst takoer prepoznaje Izaijino prvobitno sluπateljstvo kao njegovesunarodnjake tijekom vremena u kojem je æivio. Prorok im je govorio onjihovom stanju i sudbini.

SpominjuÊi kraljeve za Ëije je vladavine djelovao, Izaija suæavapubliku i vezuje svoju knjigu za povijesne i politiËke dogaaje odree-nog vremena. Taj vremenski okvir upuÊuje nas na izvjeπtaje u 2. o kraljev-ima 15—20 i 2. Ljetopisa 26—32.

ProËitajte Izaija 1,2. Koja je sræ ove poruke? ©to Gospodinkaæe? Kako se ta ista misao ponavljala tijekom svete povijesti? Bili se to moglo reÊi i za danaπnju krπÊansku crkvu? Objasnite svojodgovor

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da poruka proroka Izaije poËinje rijeËima: “»ujte, nebesa,posluπaj, zemljo” (usporedite Ponovljeni zakon 30,19; 31,28). Gospodinpod tim ne podrazumijeva da nebo i zemlja mogu sami po sebi Ëuti irazumjeti, veÊ æeli neπto naglasiti.

Kad bi stari bliskoistoËni vladar, kao πto je bio hetitski kralj, praviopolitiËki sporazum s nekim podreenim vladarom, on bi se pozivao nasvoje bogove kao svjedoke kako bi naglasio da Êe svako naruπavanje togdogovora sigurno biti zamijeÊeno i kaænjeno. Meutim, kad je boæanskiKralj nad kraljevima uspostavljao Savez s Izraelcima u vrijeme Mojsija,On se nije pozivao na druge bogove kao svjedoke. Kao jedini pravi Bog,On je pozvao nebo i zemlju da odigraju tu ulogu (vidi takoer Ponovljenizakon 4,26).

Pozorno proËitajte Izaija 1,1-9. Ukratko navedite koji su biligrijesi Judejaca. Posebno obratite pozornost na posljedice tih gri-jeha. Koja je bila krivnja Judejaca i πto se zbog toga dogodilo?Istodobno, koja nada je naznaËena u 9. retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

7

PONEDJELJAK 28. prosinca

TRULI RITUALIZAM (Izaija 1,10-17)

ProËitajte Izaija 1,10. ©to mislite, zaπto je tu upotrijebljenaslika Sodome i Gomore? ©to je Gospodin time æelio poruËiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Izaija 1,11-15. ©to Gospodin govori narodu? Zaπtoje odbacio bogosluæje svojeg naroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iste ruke koje su prinosile ærtve i podizale se u molitvi bile su “ukrvi ogrezle”, to jest krive za nasilje i tlaËenje drugih (Izaija 1,15; 58,3.4).Zlostavljanjem drugih Ëlanova zavjetne zajednice, oni su pokazivaliprijezir prema Zaπtitniku svih Izraelaca. Grijesi protiv drugih ljudi bilisu grijesi protiv Gospodina.

Naravno, Bog je osobno uspostavio obrede ærtvenog sustava (Levitskizakonik 1—16) i odredio jeruzalemski hram kao mjesto na kojem setrebaju obavljati (1. o kraljevima 8,10.11). Ali namjena obreda bila je dadjeluju u sklopu Saveza koji je Bog uspostavio s tim narodom. Upravoje Boæji Savez s Izraelom omoguÊavao da On prebiva meu njima uSvetiπtu/Hramu. Prema tome, obredi koji su se tu obavljali i molitve kojesu upuÊivane imali su vrijednost samo kao izraz vjernosti Njemu iNjegovom Savezu. Ljudi koji su prinosili ærtve a da se nisu pokajali zbognepravednih postupaka prema drugim Ëlanovima zavjetne zajednice,zapravo su izvodili obredne laæi. Zato njihove ærtve nisu bile samo ne-vaæeÊe, veÊ su bile grijeh! Njihovi obredni postupci prikazivali su ih kaovjerne, ali je njihovo ponaπanje otkrivalo da su prekrπili Savez.

ProËitajte Izaija 1,16.17. ©to Gospodin zapovijeda svojem na-rodu? U kojem se smislu ti redci u ovom kontekstu mogu usporeditis onim πto je Isus rekao u Mateju 23,23-28? Koju poruku danasmoæemo naÊi u tim redcima i u kontekstu u kojem su dani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

8

UTORAK 29. prosinca

PONUDA OPROSTA (Izaija 1,18)

ProËitajte Izaija 1,18. Nakon πto ovaj redak proËitate viπe puta,zapiπite πto po vaπem miπljenju Gospodin tu govori (proËitajte ne-koliko redaka prije i poslije da biste sagledali Ëitav kontekst).

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je iznio snaæne dokaze da su Judejci krivi za krπenje Saveza(Izaija 1,2-15) i pozvao ih je na obnovu (Izaija 1,16.17). Taj je pozivnagovijestio da joπ uvijek ima nade. Uostalom, zaπto biste zloËinca osu-enog na smrt pozivali da promijeni svoje ponaπanje? Kako bi zatvore-nik koji Ëeka izvrπenje smrtne kazne mogao “ugnjetenom priteÊi u po-moÊ, siroti pomoÊi do pravde, za udovu se zauzeti” (Izaija 1,17)? Ali kadBog kaæe: “Hajde da se pravdamo” (Izaija 1,18), moæemo vidjeti da Onjoπ uvijek nastoji urazumiti svoj narod, joπ uvijek ih nastoji navesti dase pokaju i odvrate od svojih zlih putova, koliko god bili iskvareni.

Gospodin im kaæe da Êe njihovi crveni grijesi postati bijeli. Zaπto sugrijesi crveni? Zato πto je crveno boja krvi (krivnje za krv), koja pokrivaruke naroda (Izaija 1,15). Bijelo je, nasuprot tome, boja ËistoÊe, odsut-nosti krivnje za krv. Bog ih poziva da se promijene. Tako je kralj Davidgovorio dok je vapio Bogu radi oprosta grijeha koji je poËinio kad jeuzeo Bat-©ebu i dao ubiti njezinog muæa (Ëitajte Psalam 51,7.14). U Izaiji1,18 Bog nudi oprost svojem narodu!

Kako Boæja ponuda oprosta Judejcima sluæi kao poziv na pro-mjenu ponaπanja? Usporedite Izaija 1,18 i 44,22.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sada vidimo koja je bila svrha oπtrih rijeËi upozorenja koje je Boguputio svojem narodu. One nisu bile namijenjene osudi Njegovog naro-da, veÊ da ih vrate k Njemu. Njegova ponuda oprosta snaæan je dokaz uprilog Njegovom pozivu da se narod moralno oËisti (Izaija 1,16.17). Nje-gov oprost omoguÊava im da budu preobraæeni Njegovom silom. Tu vidi-mo sjeme “Novog saveza” proreËenog u Jeremiji 31,31-34, u kojem jeoprost temelj za obnovljeni odnos srca s Bogom. Mi kreÊemo iz “crvenezone” s dugom koji nikad ne moæemo otplatiti. Ali kad zauzmemo poni-zan stav priznajuÊi svoju potrebu za oprostom, postajemo spremni pri-hvatiti sve πto nam Bog pruæa.

9

SRIJEDA 30. prosinca

JESTI ILI BITI POJEDEN (Izaija 1,19-31)

ProËitajte Izaija 1,19-31. Koja se misao tu pojavljuje, a vidimoje u cijeloj Bibliji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite logiËku strukturu u Izaiji 1,19.20: Ako narod odluËi poslu-πati Boga, uæivat Êe plodove zemaljske (Izaija 1,19). Naprotiv, ako odbaceNjegovu ponudu oprosta i obnove, ako se pobune protiv Njega, proædri-jet Êe ih maË (Izaija 1,20). Izbor je na njima. Ti redci, dakle, sadræeuvjetni blagoslov i kletvu. Prvo poglavlje Knjige proroka Izaije ponavljai primjenjuje Mojsijeve rijeËi zabiljeæene u Ponovljenom zakonu 30,19.20u trenutku kad je uspostavljen Savez s izraelskim narodom: “Uzimamdanas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: æivoti smrt, blagoslov i prokletstvo.”

Obratite pozornost na te Mojsijeve rijeËi. Zapazite da tu nemapoloviËnosti. Ili æivot ili smrt, ili blagoslov ili prokletstvo. ©tomislite, zaπto imamo samo jednu od tih dviju moguÊnosti? Zaπtonema neke vrste kompromisa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Te Mojsijeve rijeËi saæimaju niz upozorenja, blagoslova i kletvi koji-ma je zakljuËeno uspostavljanje Saveza opisanog u Ponovljenom zako-nu 27—30 (usporedi Levitski zakonik 26). Ovaj Savez obuhvaÊa sljedeÊeelemente: (1) podsjeÊanje na ono πto je Bog Ëinio za njih, (2) uvjete/odredbe (zapovijedi) koje trebaju poπtovati da bi se Savez oËuvao, (3)pozivanje na svjedoke i (4) blagoslove i prokletstva kao upozorenje naro-du πto Êe se dogoditi ako prekrπi uvjete Saveza.

UËenjaci su pronaπli da se ti elementi pojavljuju istim redoslijedomu politiËkim sporazumima nehebrejskih naroda, kao πto su bili Hetiti.Dakle, prigodom uspostavljanja Saveza s Izraelcima, Bog je upotrijebiojezik koji Êe oni razumjeti i koji Êe u njima izvrπiti πto snaæniji dojamo naravi i posljedicama tog obostrano obvezujuÊeg odnosa u koji suodluËili stupiti. MoguÊe koristi od tog Saveza bile su nevjerojatne, aliako ga Izraelci prekrπe, bit Êe im gore nego ikada.

Kako ste vi u svojem krπÊanskom hodu iskusili naËelo blagoslo-va i prokletstava koje vidimo u prethodnom odlomku?

10

»ETVRTAK 31. prosinca

ZLOSLUTNA LJUBAVNA PJESMA (Izaija 5,1-7)

ProËitajte pjesmu u ulomku koji smo naveli. Kakvo je znaËenjete usporedbe?

..................................................................................................................................

Bog objaπnjava njezino znaËenje tek na kraju, u 7. retku. KoristeÊise usporedbom, On pomaæe narodu da objektivno sagleda sebe kako bipriznao svoje pravo stanje. Bog je uspjeπno upotrijebio taj pristup usluËaju kralja Davida (vidi 2. Samuelova 12,1-13). NazivajuÊi je “ljubav-nom pjesmom”, On odmah na poËetku otkriva svoje pobude prema naro-du. Njegov odnos prema njima proizlazi iz Njegovog karaktera koji jeljubav (1. Ivanova 4,8). Zauzvrat oËekuje i odgovor ljubavi. Ali umjesto“groæa” On dobiva “vinjagu”, πto na hebrejskom znaËi “neπto πto zau-dara”.

©to Gospodin misli kad u Izaiji 5,4 kaæe: “©to joπ mogohuËiniti za svoj vinograd a da nisam uËinio?”

..................................................................................................................................

U redcima koji slijede Bog kaæe: “No, sad Êu vam reÊi πto Êu uËinitiod svog vinograda: plot Êu mu soriti da ga opustoπe, zidinu razvaliti daga izgaze. U pustoπ Êu ga obratiti, ni obrezana ni okopana, nek’ u draËi trnje sav zaraste; zabranit Êu oblacima da daæde nad njime.” (Izaija5,5.6) Kad grijeπimo, Bog nas ne odvaja istog trenutka od sebe uklanja-juÊi svoju zaπtitu i dopuπtajuÊi naπe uniπtenje. On nam strpljivo pruæaprilike da primimo oprost (vidi 2. Petrova 3,9). On ne odbacuje nikogatko Mu se odaziva. On poziva dokle god postoji nada za odaziv. NeprihvaÊa odmah “ne” kao odgovor, jer zna da smo neuki i zavedenigrijehom. Ali ako time niπta ne postiæe, On konaËno potvruje naπ izbori dopuπta da ostanemo takvi kakvi smo sami odluËili biti (vidi Otkrivenje22,11).

Ako uporno odbacujemo pozive koje nam Bog upuÊuje preko svo-jega Duha, moæemo konaËno prijeÊi toËku nakon koje nema povratka(Matej 12,31.32). Udaljavanje od Krista je opasno (Hebrejima 6,4-6). Bogmoæe uËiniti samo toliko jer On poπtuje naπu slobodnu volju.

Pitanje koje se nalazi u Izaija 5,4: “©to joπ mogoh uËiniti zasvoj vinograd?” sagledajte u svjetlu kriæa na kojem je Bog priniosebe kao ærtvu za naπe grijehe, plativπi svojom krvlju to πto smo miprekrπili Njegov Zakon. ©to je joπ mogao uËiniti za nas osim onogaπto je uËinio? Kako nam razmiπljanje o kriæu pruæa sigurnost uspasenje i kako nas potiËe da se pokajemo i promijenimo?

11

PETAK 1. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

U vezi s Izaijom 1,4 Ellen G. White je pisala: “Oni koji su se pred-stavljali kao Boæji narod odvojili su se od Boga, izgubili su mudrost iizopaËili svoja shvaÊanja. Nisu mogli sagledati stvari izdaleka jer suzaboravili da su oËiπÊeni od starih grijeha. Napredovali su nespokojnoi nesigurno pod okriljem mraka nastojeÊi izbrisati iz svojeg uma sjeÊa-nje na slobodu, sigurnost i sreÊu koje su prethodno uæivali. Utonuli suu svaku vrstu drskog, nesmotrenog ludila, postavljali se nasuprot Boæjojpromisli i produbljivali krivnju koja je veÊ bila na njima. Sluπali suSotonine optuæbe na raËun Boæjeg karaktera i predstavljali Boga kaonekoga tko je bez milosti i tko ne opraπta.” (The SDA Bible Commen-tary, sv. 4, str. 1137)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako se moæete “oprati”? ©to taj izraz znaËi? (Vidi Filiplja-nima 2,12.13.)

2. Kako je Isus prilagodio, proπirio i primijenio ljubavnu pje-smu o vinogradu? Matej 21,33-45; Marko 12,1-12; Luka 20,9-19.Koje pouke u toj usporedbi nalazimo mi kao adventistiËki krπÊani?

3. Kakav odnos postoji izmeu oprosta koji Bog nudi i promje-ne koju On ostvaruje u naπem æivotu? ©to dolazi prvo — promjenapa onda oprost, ili oprost pa onda promjena? I zaπto je uopÊevaæno znati πto dolazi prvo?

4. U navedenom citatu Ellen G. White kaæe da se narod postavljaonasuprot “Boæjoj promisli”. ©to to znaËi?

ZakljuËak: Kad pripadnici Boæjeg naroda zaborave na Njega i olakoshvaÊaju Njegove blagoslove, On ih podsjeÊa da su odgovorni premaSavezu koji imaju s Njim. Milostivo im ukazuje na njihovo stanje, upo-zorava ih na razorne posljedice napuπtanja Njegove zaπtite i nagovara ihda Mu dopuste da ih iscijeli i oËisti.

12

Pouka 2 2.—8. sijeËnja 2021.

Kriza vodstva“One godine kad umrije kralj Uzija, vidjeh Gospoda gdje

sjedi na prijestolju visoku i uzviπenu. Skuti njegovova plaπtaispunjahu Svetiπte.” (Izaija 6,1)

Biblijski tekstovi: Izaija 6,1-4; Izaija 6,5-7; Izaija 6,8; Izaija6,9-13.

“Kada je Konfucija jedan njegov uËenik pitao koji su Ëimbenicidobre vladavine, on je odgovorio: ‘Dovoljno hrane, dovoljno oruæja ipovjerenje puka.’

‘Ali’, pitao je dalje uËenik, ‘zamislite da ste prisiljeni izostaviti je-dno od toga troga. »ega biste se odrekli?’

‘Oruæja’, rekao je Konfucije.‘Ali zamislite da ste prisiljeni izostaviti i jedno od toga dvoga πto je

preostalo’, nastavljao je uporno uËenik. ‘»ega biste se odrekli?’Na to je Konfucije odgovorio: ‘Hrane. Jer glad od davnina pogaa

sve ljude, a puk koji viπe ne vjeruje svojim vladarima sigurno je iz-gubljen.’” (Michael P. Green, 1500 Illustrations for Biblical Preaching,str. 215)

Ljudima je potrebno snaæno, pouzdano vodstvo. Kad se jedan voj-nik javio na duænost po drugi put, pitali su ga zaπto to Ëini. “Probao samgraanski æivot”, odgovorio je, “ali tamo vani nema stege.“

Ovog Êemo tjedna razmotriti krizu vodstva u Judeji i æalosne po-sljedice koje su uslijedile.


13

NEDJELJA 3. sijeËnja

KRALJ JE MRTAV. ÆIVIO KRALJ!

U Izaiji 6,1 govori se o smrti kralja Uzije. ProËitajte 2. Ljetopisa26, a zatim odgovorite na pitanje: ©to je znaËila smrt kralja Uzije?

..................................................................................................................................

Smrt tog kralja moæe se promatrati iz razliËitih kutova.1. Premda je Uzijina vladavina bila duga i uspjeπna, “kad se osilio,

uzobijestilo mu se srce dotle da se pokvario ... jer je uπao u JahvinHekal i poËeo prinositi kâd na kadionom ærtveniku” (2. Ljetopisa 26,16).Kad su ga sveÊenici s pravom zaustavili jer nije bio potomak AronovesveÊeniËke loze, pa samim tim ni opunomoÊen da to Ëini (2. Ljetopisa26,18), kralj se razgnjevio. Istog trenutka kad je kralj odbacio ukor,Gospodin ga je udario gubom koju je imao “do smrti, i stanovaπe uodvojenoj kuÊi, jer bijaπe odstranjen od Doma Jahvina” (2. Ljetopisa26,21). NeobiËno je πto je Izaija dobio vienje o Ëistom, besmrtnomboæanskom Kralju u Njegovom Domu/Hramu iste godine kad je umroneËisti ovozemaljski kralj!

2. Postoji oπtra suprotnost izmeu Uzije i Izaije. Uzija je drskoposegnuo za svetoπÊu zbog pogreπnih razloga (ponositost) i zauzvrat jepostao obredno neËist, liπen svetosti. Izaija je, s druge strane, dopustioda ga dosegne Boæja svetost. Ponizno je priznao svoju slabost i Ëeznuoza moralnom ËistoÊom koju je primio (Izaija 6,5-7). Poput carinika uIsusovoj usporedbi, otiπao je opravdan: “Jer tko se uzvisi, bit Êe poniæen,a tko se ponizi, bit Êe uzviπen.” (Luka 18,14)

3. Postoji zapanjujuÊa sliËnost izmeu Uzijinog gubavog tijela imoralnog stanja naroda: “Nigdje zdrava mjesta, veÊ ozljede, modrice,otvorene rane.” (Izaija 1,6)

4. Uzijina smrt oko 740. godine pr. Kr. oznaËava poËetak velikekrize vodstva u Boæjem narodu. Smrt bilo kojeg apsolutistiËkog vladaraËini njegovu zemlju ranjivom tijekom prijenosa vlasti. Ali Judeja je bilau posebnoj opasnosti jer se Tiglat Pileser III. popeo na prijestolje uAsiriji nekoliko godina prije, 745. godine pr. Kr., i odmah krenuo u ratnepohode koji su njegov narod uËinili nepobjedivom velesilom koja jeugroæavala neovisnost svih naroda na Bliskom istoku. U to vrijeme krizeBog je ohrabrio Izaiju pokazujuÊi mu da On joπ uvijek svime vlada.

Pozorno proËitajte 2. Ljetopisa 26,16. Na koji se naËin svatkood nas suoËava s tom opasnoπÊu iz istih razloga? Kako nas raz-miπljanje o kriæu moæe zaπtititi od te zamke?

..................................................................................................................................

14

PONEDJELJAK 4. sijeËnja

“SVET! SVET! SVET!” (Izaija 6,1-4)

Zapazite πto se dogaa u prva Ëetiri retka πestog poglavlja Knjigeproroka Izaije. Kralj umire u trenutku velikih politiËkih nemira (Asircisu u ratnom pohodu). To je moglo biti zastraπujuÊe vrijeme za Izaiju danije znao tko svime upravlja.

I πto se onda dogodilo? Dok je bio u vienju, promatrao je Boæjuslavu nad Njegovim prijestoljem, sluπao naizmjeniËno pjevanje sjajnihserafina (“onih πto gore”) koji su klicali “Svet! Svet! Svet!”, osjeÊaoseizmiËko podrhtavanje tla pod sobom i provirivao kroz vrtloge dimakoji je ispunjavao Hram. To je sigurno bilo veliËanstveno iskustvo zaproroka. Izaija je sada zasigurno znao tko vlada usprkos onome πto sevidjelo izvana.

Gdje je Gospodin u tom vienju? (Vidi Izaija 6,1.) Zaπto sepojavio pred Izaijom baπ tu, a ne negdje drugdje? Vidi Izlazak25,8; 40,34-38.

..................................................................................................................................

Ezekiel, Daniel i Ivan nalazili su se u izgnanstvu kad su primilivienja (Ezekiel 1; Daniel 7,9.10; Otkrivenje 4,5). Kao i proroku Izaiji,bila im je potrebna posebna utjeha i ohrabrenje u spoznaji da Bog joπuvijek vlada iako se njihov svijet raspadao. (Daniel i Ezekiel bili suzarobljenici poganskih naroda koji su razorili njihovu zemlju, dok jeIvan bio prognan na pusti otok od strane neprijateljske politiËke sile.)Bez sumnje, ta su im vienja pomogla da ostanu vjerni Ëak i u kriznimsituacijama.

“Dok je Izaija gledao ovo otkrivenje slave i veliËanstva svoga Gospo-dina, bio je preplavljen svijeπÊu o Boæjoj svetosti i neporoËnosti. Kakveli goleme razlike izmeu neusporediva savrπenstva njegovog Stvoriteljai greπnog ponaπanja onih koji su, zajedno s njim, tako dugo bili ubrajaniu izabrani narod Izraela i Jude!” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str.196; u izvorniku 307)

Boæja transcendentna svetost, naglaπena u Izaijinom vienju, osnovnije aspekt njegove poruke. Bog je svet i On zahtijeva svetost od svojegnaroda, svetost koju Êe im On dati ako se pokaju, ako se vrate sa svojihzlih putova i pokore Njemu u vjeri i posluπnosti.

Svi smo se nalazili u nekim obeshrabrujuÊim okolnostima kadase, gledano izvana, Ëinilo da je sve izgubljeno. Pa Ëak i ako tadaniste dobili vienje Gospodnje slave kao Izaija, prisjetite se na kojeje sve naËine Gospodin odræao vas i vaπu vjeru u tim trenucima. ©tobiste na osnovi tih iskustava mogli podijeliti s drugima?

15

UTORAK 5. sijeËnja

NOVA OSOBA (Izaija 6,5-7)

U Svetiπtu/Hramu samo je veliki sveÊenik mogao stupiti u Boæjuprisutnost, i to u Svetinji nad svetinjama na Dan pomirenja i pod zaπti-tnom dimnom zavjesom koju je stvarao tamjan — u protivnom bi poginuo(Levitski zakonik 16,2.12.13). Meutim, Izaija je vidio Gospodina iakonije bio veliki sveÊenik i nije palio tamjan! Hram se ispunio dimom(Izaija 6,4), podsjeÊajuÊi nas na oblak u kojem se Boæja slava pojavljiva-la na Dan pomirenja (Levitski 16,2). Svladan strahopoπtovanjem i po-miπljajuÊi da mu je doπao kraj (usporedi Izlazak 33,20; Suci 6,22.23),Izaija je povikao priznajuÊi svoje grijehe i grijehe svojeg naroda (Izaija6,5), πto podsjeÊa na ispovijedanje grijeha velikog sveÊenika na Danpomirenja (Levitski zakonik 16,21).

“StojeÊi kao da se nalazi u punoj svjetlosti Boæje prisutnosti uSvetinji nad svetinjama, on je shvatio da Êe, ako bude prepuπten svojojnesavrπenosti i nemoÊi, biti potpuno nesposoban obaviti misiju u kojuje pozvan.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 196; u izvorniku 308)

Zaπto je serafin uzeo goruÊu æeravicu sa ærtvenika da bi oËistioIzaijina usta? Izaija 6,6.7.

..................................................................................................................................

Serafin je objasnio da su doticanjem prorokovih usta njegova kriv-nja i grijeh uklonjeni (Izaija 6,7). Nije naveden konkretan grijeh, ali onne mora biti ograniËen na govor, jer usta ne oznaËavaju samo rijeËi, veÊi cijelu osobu koja ih izgovara. Poπto je primio moralno oËiπÊenje, Izaijaje sada mogao prinijeti Ëistu hvalu Bogu.

Oganj je sredstvo ËiπÊenja jer on spaljuje svu neËistoÊu (vidi Bro-jevi 31,23). Ali serafin je uzeo æeravicu iz posebnog, svetog ognja saærtvenika koji je Bog osobno zapalio i koji je tu stalno gorio (Levitskizakonik 6,12). Dakle, serafin je Izaiju posvetio i oËistio. Postoji joπneπto. Glavni razlog za uzimanje æeravice sa ærtvenika prigodom bogo-sluæja u Svetiπtu ili Hramu bio je paljenje tamjana. Usporedite to sLevitskim zakonikom 16,12.13, gdje je veliki sveÊenik trebao uzeti ka-dionik pun æeravice sa ærtvenika i njome zapaliti tamjan. Ali u Izaiji 6,serafin stavlja æeravicu na Izaiju umjesto na tamjan. Dok je Uzija æelioprinijeti tamjan, Izaija je postao kao tamjan! Baπ kao πto sveti oganj palitamjan da bi ispunio Boæji dom svetim mirisom, tako je zapalio i proro-ka da bi πirio svetu poruku. Nije sluËajno πto u sljedeÊim redcima πe-stog poglavlja (Izaija 6,8 i dalje) Bog πalje Izaiju svojem narodu.

Kako u tome vidimo osnovni problem — da u svemiru koji jestvorio sveti Bog (Izaija 6,3) postoje greπni ljudi? Zaπto je Krist nakriæu bio jedino moguÊe rjeπenje za taj problem?

16

SRIJEDA 6. sijeËnja

KRALJEV NALOG (Izaija 6,8)

“Tad Ëuh glas Gospodnji: ‘Koga da poπaljem? I tko Êe nampoÊi?’ Ja rekoh: ‘Evo me, mene poπalji!’” (Izaija 6,8)

Poπto je oËiπÊen, Izaija je odmah odgovorio na Boæji poziv da budepredstavnik kojega Êe On poslati u svoje ime. Novozavjetnim jezikom,Izaija bi bio pozvan za apostola, to jest za “onoga koji je poslan”.

Zanimljivo je da Knjiga proroka Izaije ne poËinje, kao neke drugeproroËke knjige, njegovim opisom svojega proroËkog poziva (usporediJeremija 1,4-10; Ezekiel 1—3). Drugim rijeËima, on je sigurno veÊ biopozvan za proroka, Ëak i prije dogaaja iz πestog poglavlja. Biblijapokazuje da boæanski susret moæe ohrabriti proroka i nakon poËetkanjegove sluæbe (Mojsije: Izlazak 34; Ilija: 1. o kraljevima 19). Takoer, zarazliku od drugih primjera u kojima Bog govori ljudima da Êe biti proro-ci, u Izaiji 6 prorok se dragovoljno javlja za posebnu zadaÊu. Izgleda dase u Izaiji 1—5 opisuju uvjeti koji su vladali u vrijeme kad je Izaija prviput pozvan, nakon Ëega je Bog snaæno pogurao njegovu sluæbu ohrabriv-πi ga u Hramu i potvrdivπi joπ jednom njegovo zvanje kao Boæjeg pro-roËkog glasnika.

Bog je ohrabrio Izaiju u svojem Hramu. Ima li joπ negdje uBibliji dokaza da je Boæje Svetiπte mjesto ohrabrenja? Psalam 73(vidi Psalam 73,17); Hebrejima 4,14-16; 10,19-23; Otkrivenje 5.©to nam ti ulomci govore?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne samo da Boæje Svetiπte zraËi nevjerojatnom snagom, veÊ je tomjesto gdje slabi i greπni ljudi kao πto smo mi mogu pronaÊi utoËiπte.Moæemo biti ohrabreni spoznajom da Bog radi na naπem spasenju prekoIsusa Krista, naπega Velikog sveÊenika.

Ivan je takoer vidio Krista kao ærtveno janje koje je upravo zaklano,s prerezanim grlom (Otkrivenje 5,6). To nije bio ugodan prizor. Taj opisπalje poruku da Krist, premda je ustao iz mrtvih i uzaπao na Nebo,neprestano nosi sa sobom iskustvo kriæa. On je joπ uvijek uzdignutkako bi sve ljude privukao k sebi na svojem ærtveniku.

Kako ste vi doæivjeli ohrabrenje ulazeÊi vjerom, u molitvi, uBoæji nebeski hram? Tekst u Hebrejima 4,16 poziva nas da pristu-pimo slobodno Boæjem prijestolju i “primimo milosre i naemomilost za pravodobnu pomoÊ”. Kad bi vas netko pitao kako steprimili milosre i milost u vrijeme potrebe, πto biste odgovorili?

17

»ETVRTAK 7. sijeËnja

ZASTRA©UJU∆I POZIV (Izaija 6,9-13)

Zaπto je Bog Izaiji, kad ga je ponovno pozvao u sluæbu, daotako neobiËnu poruku koju je trebao odnijeti Njegovom narodu (Iza-ija 6,9.10)?

..................................................................................................................................

Da ne bismo pomislili da je Izaija neπto pogreπno Ëuo ili da je taporuka bila nevaæna, Isus navodi upravo taj tekst da bi objasnio zaπtopouËava narod u usporedbama (Matej 13,13-15).

Bog ne æeli da itko pogine (2. Petrova 3,9), πto objaπnjava zaπto jeposlao Izaiju Judejcima — a Isusa svijetu. Boæja æelja nije da uniπti, veÊda zauvijek spasi. Ali dok se neki ljudi odazivaju na Njegove pozive,drugi postaju ËvrπÊi u svojem otporu. Bez obzira na to, Bog ih i daljepoziva i pruæa im nove prilike da se pokaju. Da, πto se viπe opiru,postaju sve tvrdokorniji. Dakle, u tom smislu, ono πto Bog radi za njihima za posljedicu otvrdnuÊe srca, premda bi On æelio da ih ti postupcismekπaju. Boæja ljubav prema nama ne mijenja se.

Uloga propovjednika kao πto su Mojsije, Izaija, Jeremija, Ezekiel,pa Ëak i Krist, jest da pozivaju, Ëak ako narod odbacuje poruku. Bog jerekao Ezekielu: “I posluπali oni ili ne posluπali — rod su odmetniËki —neka znaju da je prorok meu vama.” (Ezekiel 2,5) Boæja uloga i ulogaNjegovih slugu jest da narodu pruæe poπtenu moguÊnost izbora tako πtoÊe dobiti odgovarajuÊe upozorenje (usporedi Ezekiel 3,16-21), Ëak i akona kraju izaberu uniπtenje i progonstvo (Izaija 6,11-13).

ImajuÊi to na umu, kako razumijemo Boæju ulogu u otvrdnuÊufaraonovog srca?

U Izlasku 4,21 Bog kaæe: “Premda Êu ja tvrdim uËiniti njegovo srce.”To je prvi od devet sluËajeva kada On kaæe da Êe otvrdnuti faraonovosrce. Devet puta je faraonovo srce otvrdnulo (vidi, primjerice, Izlazak8,15.32; 9,34).

Jasno je da je faraon posjedovao neku vrstu slobodne volje jer uprotivnom njegovo srce ne bi moglo samo otvrdnuti. Meutim, Ëinjenicada je Bog takoer otvrdnuo faraonovo srce nagovjeπtava da je Bogpokrenuo okolnosti na koje je faraon reagirao kad je donosio odluke daodbaci znakove koje mu je Bog davao. Da je faraon bio otvoren za teznakove, njegovo bi srce smekπalo, a ne otvrdnulo.

Jeste li u svojem iskustvu s Gospodinom osjetili da vam je srceotvrdnulo prema Duhu Svetom? Razmislite πto je dovelo do toga.Ako vam ta pomisao tada nije izgledala zastraπujuÊe (uostalom, toznaËi imati tvrdo srce), kako sad gledate na to? Koji je naËinizbavljenja? Vidi 1. KorinÊanima 10,13.

18

PETAK 8. sijeËnja


“Bezakonje je zavladalo u svim druπtvenim slojevima toliko da suoni malobrojni, koji su ostali vjerni Bogu, Ëesto bili u kuπnji da odusta-nu i da se predaju obeshrabrenju i oËaju. Izgledalo je kao da Êe se Boæjanamjera s Izraelom izjaloviti i da Êe buntovni narod doæivjeti sudbinusliËnu sudbini Sodome i Gomore.

Nije nikakvo Ëudo πto se Izaija, suoËen s takvim okolnostima ipozvan posljednjih godina Uzijina kraljevanja da odnese Judi Boæju poru-ku opomene i ukora, ustruËavao prihvatiti tu odgovornost. Dobro jeznao da Êe naiÊi na tvrdoglavi otpor. ImajuÊi u vidu svoju nesposobnostda odgovori zadatku, razmiπljajuÊi o tvrdovratosti i nevjerstvu narodakojemu je trebao sluæiti, Izaija je osjetio da nema snage obaviti zadatak.Da li da se u oËaju odrekne svoga poslanja i ostavi Judu da se nesmeta-no odaje idolopoklonstvu? Da li da prepusti bogovima Ninive da upravljajuzemljom usprkos Bogu nebeskome?” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi,str. 195; u izvorniku 306,307)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kad bi vam neki skeptik ili ateist postavio pitanje: “Kakomoæete pokazati da vaπ Bog svime upravlja?”, πto biste mu odgovo-rili?

2. Ako Bog svime upravlja, zaπto nevini ljudi pate? Podrazumi-jeva li ulomak u Izaiji 1,19.20 da se Boæjem vjernom narodu usadaπnjem æivotu trebaju dogaati samo dobre stvari, a samo loπeonima koji su u pobuni? Usporedite Job 1; 2; Psalam 37; Psalam73. Moæemo li pomiriti svoje razumijevanje Boæjeg karaktera sazlom koje se dogaa ljudima? Trebamo li to Ëiniti?

3. Zaπto u πestom poglavlju Knjige proroka Izaije ima takopuno pojedinosti povezanih s Danom pomirenja? Uzmite u obzirËinjenicu da je na taj godiπnji dan suda Bog Ëistio svoj narod takoπto je uklanjao grijehe od onih koji su Mu bili vjerni (Levitskizakonik 16,30) i iskljuËivao one koji su bili nevjerni (Levitski zako-nik 23,29.30).

ZakljuËak: U nesigurno vrijeme, kad je slabost ljudskog vodstvabila bolno vidljiva, Izaiji je dano veliËanstveno vienje Kralja svemira.Prestraπen svojom nedostojnoπÊu, ali oËiπÊen i osnaæen miloπÊu, Izaijaje bio spreman poÊi kao Boæji poslanik u neprijateljski svijet.

19


Kad se vaπ svijet raspada“Ako ne budete vjerovali, zacijelo se odræati neÊete.” (Izaija

7,9 — Varaædinska Biblija)Biblijski tekstovi: Izaija 7,1-9; Izaija 7,10-13; Izaija 7,14.

Kad su se Connie i Roy jedne subote dovezli kuÊi nakon bogoslu-æja, pred njih je mahnito dotrËala preko dvoriπta mala ukrasna kokoπ“katica”. Neπto nije bilo u redu. Koke su trebale biti sigurne u svojemkokoπinjcu, ali su zbog nekog razloga iziπle van. Brzi pregled situacijeotkrio je tragediju koja se upravo dogaala. Beethoven, mali susjedovpas, takoer je pobjegao iz svojeg dvoriπta i stajao je malo niæe, pokrajjezerca, s Daisy u Ëeljustima. Daisy je bila prelijepa koka nesilica spaperjastim bijelim repnim perima. Connie je uspjela istrgnuti Daisy, alibilo je prekasno. Njezina ljubimica, sada s ozlijeenim vratom, ubrzo jeuginula u njezinim rukama. Connie je sjedila u dvoriπtu i jecala dræeÊimrtvu æivotinju.

Joπ jedan ljubimac bio je duboko uznemiren tim dogaajem. Velikibijeli patak po imenu Waddlesworth, vidjevπi Connie kako dræi Daisy,valjda je pomislio da ju je ona ubila. Zato je sljedeÊih nekoliko tjedanaæestoko napadao Connie Ëim bi je ugledao, bolno je πtipajuÊi svojimsnaænim kljunom. Katkad je doista teπko razluËiti tko su vam prijatelji,a tko neprijatelji.

Ovog Êemo tjedna razmiπljati o judejskom kralju koji je takoerimao taj problem i pokuπat Êemo shvatiti zaπto je donio pogreπne odluke.


20


OPASNOST SA SJEVERA (Izaija 7,1-9)

S kakvom se zastraπujuÊom krizom kralj Ahaz suoËio na poËe-tku svoje vladavine? 2. o kraljevima 15,37; 38; 16,5.6; Izaija 7,1.2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kraljevstvo sjevernog Izraela (Efrajim) i Aram (Sirija) udruæili su seprotiv manje zemlje, Jude na jugu. To se dogodilo kad je Juda veÊ biooslabljen napadima Edomaca i Filistejaca. Juda se i u proπlosti borioprotiv Izraela, ali savez izmeu Izraela i Arama bio je velika opasnost.Izgleda da su Izrael i Aram æeljeli prisiliti Judu da im se pridruæi usavezu protiv moÊne sile Asirca Tiglat Pilesera III. (nazvanog Pul u 2. okraljevima 15,19), koji ih je ugroæavao πirenjem svojeg kraljevstva. Su-oËeni s veÊom opasnoπÊu, Izrael i Aram ostavili su po strani svoje du-gogodiπnje uzajamne razmirice. Kad bi osvojili Judu i postavili mario-netskog vladara (Izaija 7,5.6), mogli bi koristiti njegove zalihe i ljudstvo.

Kakvo je bilo Ahazovo rjeπenje kad se njegov svijet poËeo ras-padati? 2. o kraljevima 16,7-9; 2. Ljetopisa 28,16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Umjesto da shvati da je Bog jedini prijatelj koji moæe spasiti njegai njegovu zemlju, Ahaz se pokuπao sprijateljiti s Tiglat Pileserom III.,neprijateljem svojih neprijatelja. Asirski kralj rado se odazvao na zah-tjev za pomoÊ protiv Arama i Izraela. Tiglat Pileser ne samo πto je primioobilato mito od Ahaza, veÊ je dobio i dobar izgovor da zauzme Aram, πtoje odmah i uËinio (2. o kraljevima 16,9). MoÊ aramejsko-izraelskog sa-veza bila je skrπena. KratkoroËno gledano, Ëinilo se da je Ahaz spasioJudu.

Taj potez s Ahazove strane ipak nas ne bi trebao iznenaditi. On jebio jedan od najgorih kraljeva koji su vladali Judom do tog trenutka.(Vidi 2. o kraljevima 16,3.4; 2. Ljetopisa 28,2-4.)

Kad Ëitamo kakav je bio kralj Ahaz, jasno nam je zaπto je naopasnost reagirao tako kako jest. Koja se tu pouka nalazi za nas?Ako sada nismo posluπni Gospodinu, zaπto mislimo da Êemo imatidovoljno vjere kada dou prave kuπnje? (Vidi Jakov 2,22; Jeremija12,5.)

21


POKU©AJ PRESRETANJA (Izaija 7,3-9)

Dok je Ahaz odmjeravao svoje politiËke opcije za suoËavanje sprijetnjom koju su predstavljali Izrael i Aram, Bog je znao neπto πto onnije. Prije svega, Bog je dopustio da ga snae nevolja kako bi ga disci-plinirao i opametio (2. Ljetopisa 28,5.19). Osim toga, Bog je znao da biobraÊanje Tiglat Pileseru za pomoÊ, premda je izgledalo logiËno i privla-Ëno s ljudskog glediπta, dovelo Davidovo kraljevstvo Judu pod stranuvlast od koje se nikad ne bi oporavilo.

Ulog je bio zapanjujuÊe visok. Zato je Gospodin poslao Izaiju dapresretne kralja (oËito u trenutku dok je on provjeravao opskrbu Jeru-zalema vodom u pripremi za opsadu), kako bi ga odgovorio da ne stupau kontakt s asirskim voom.

Zaπto je Gospodin rekao Izaiji da sa sobom povede svojeg sina©ear Jaπuba (Izaija 7,3)?

..................................................................................................................................

Ahaz je sigurno bio zateËen kad ga je Izaija pozdravio i predstaviomu svojeg sina Ëije ime znaËi “ostatak Êe se obratiti”. Ostatak Ëega?Obratit Êe se k Ëemu? BuduÊi da je djeËakov otac bio prorok, to je imezvuËalo kao zloslutna poruka od Boga o tome da Êe narod otiÊi u za-robljeniπtvo. Ili se to odnosilo na obraÊenje Bogu u smislu pokajanja(glagol “obratiti se” znaËi i “pokajati se”)? Poruka od Boga Ahazu glasilaje: Odvrati se od svojih grijeha ili idi u zarobljeniπtvo, a ostatak Êe seiz zarobljeniπtva vratiti. Na tebi je da odluËiπ!

Kako je Boæja poruka utjecala na kralja? Izaija 7,4-9.

..................................................................................................................................

Prijetnja od strane Arama i Izraela proÊi Êe i Juda Êe biti poπteen.Sile koje su Ahazu izgledale kao golem, goruÊi vulkan, u Boæjim oËimabile su samo “dva ugarka zadimljena” (Izaija 7,4). Nije bilo potrebe dase Ahaz obraÊa Asiriji za pomoÊ.

Ali da bi donio ispravnu odluku, Ahaz je trebao vjerovati Bogu iNjegovim obeÊanjima. Trebao je vjerovati da bi se odræao (Izaija 7,9).RijeËi koje se prevode kao “osloniti se” i “odræati se” potjeËu od istoghebrejskog korijena od kojeg potjeËu i rijeËi “istina” (neπto pouzdano)i “amen” (kojom se potvruje ono πto je istinito/pouzdano). Ahaz jetrebao biti uvjeren da bi stekao sigurnost. Trebao se osloniti da bi seodræao.

Pogledajte Izaija 7,9 posljednji dio. Zaπto su vjera i povjerenjetako vaæni da bismo se odræali? Odræali u Ëemu? Kako se to naËelomoæe primijeniti u æivotu krπÊanina?

22

UTORAK 12. sijeËnja

JO© JEDNA PRILIKA (Izaija 7,10-13)

Ahaz nije odgovorio na Izaijin poziv da vjeruje. Zato je Bog milo-stivo pruæio kralju joπ jednu priliku poruËivπi mu da traæi znak koji bibio “iz dubine ili odozgo s visine” (Izaija 7,11 — Varaædinska Biblija). Toje jedan od najvelikoduπnijih poziva na vjerovanje koji je ikad upuÊennekom ljudskom biÊu. Za razliku od onih koji organiziraju lutriju inagradne igre, Bog nije postavio nikakva ograniËenja ispisana sitnimslovima. Bog Ëak nije ograniËio ponudu na polovinu svojega kraljevstva,kao πto su Ëinili ljudski vladari u æelji da pokaæu gornju granicu svojevelikoduπnosti (vidi Estera 5,6; 7,2; Marko 6,23). Bio je spreman ispraz-niti Nebo i Zemlju za jednog zlog kralja samo da bi ovaj povjerovao!Ahaz je mogao zatraæiti kao znak brdo zlata ili vojsku brojnu kao zrnapijeska na Mediteranu.

Zaπto je Ahaz ipak odgovorio na takav naËin (Izaija 7,12)?

..................................................................................................................................

Ahaz je na prvi pogled odgovorio poboæno i s poπtovanjem. Onradije ne bi iskuπavao Boga kao πto su Izraelci Ëinili prije viπe stoljeÊatijekom svojeg lutanja po pustinji (Izlazak 17,2; Ponovljeni zakon 6,16).Meutim, razlika je bila u tome πto je sada Bog pozvao kralja da Gaokuπa (usporedi Malahija 3,10). PrihvaÊanje Njegovog nadasve izdaπnogdara bilo bi Bogu po volji i ne bi kuπalo Njegovo strpljenje. Ali Ahaz nijeæelio dopustiti Bogu Ëak ni da mu pomogne vjerovati. »vrsto je zatvoriovrata svojeg srca kako u njega ne bi uπla vjera.

ProËitajte Izaija 7,13. O Ëemu Izaija tu govori?

..................................................................................................................................

Izaija je istaknuo da je Ahaz, odbijajuÊi okuπati Boga, navodno daMu ne bi dosaivao, zapravo dosadio Bogu. Ali u ovom retku najviπezabrinjava Ëinjenica da Izaija tu govori o “Bogu mojemu”, nasuprot tekstuu Izaiji 7,11, gdje je prorok pozvao kralja da traæi znak od “Boga svoje-ga”. Kad je odbio boæansku ponudu, Ahaz je zapravo odbio da Gospodinbude njegov Bog. Gospodin je bio Izaijin Bog, ali ne i Ahazov.

Kako nas danaπnja pouka uËi o Boæjem strpljenju i spremnostida nas sve dovede u spasenje? ©to nam to takoer govori o zasli-jepljenosti i tvrdoÊi ljudskog srca koje se odbija u potpunosti pre-dati Gospodinu? Naposljetku, Ëak i da mu je Bog dao znak koji jeon poæelio, mislite li da bi Ahaz povjerovao? Obrazloæite svoj odgo-vor.

23


ZNAK SINA (Izaija 7,14)

Ponuda da zatraæi znak “iz dubine ili odozgo s visine” (Izaija 7,11— Varaædinska Biblija) nije utjecala na Ahaza. Zato kad Bog kaæe da ÊeOn sam dati znak (Izaija 7,14), oËekujemo da to bude neπto πto oduzimadah, πto bi samo boæanska maπta mogla smisliti (usporedi Izaija 55,9;1. KorinÊanima 2,9). Meutim — iznenaenje! Taj znak je sin. Ali kakobi to πto Êe djevica roditi sina i nazvati ga “Emanuel” moglo biti znakbiblijskih razmjera? Tko je ta æena i tko je njezino Dijete?

Stari zavjet nigdje izrijekom ne ukazuje na ispunjenje tog vaænogznaka, za razliku od znakova danih nekim drugim pojedincima, kao πtoje bio Gideon (Suci 6,36-40). Ipak, evo nekih moguÊih ispunjenja zasno-vanih samo na Starom zavjetu:

1. BuduÊi da se izraz “djevica” odnosi na mladu æenu stasalu zaudaju, mnogi pretpostavljaju da je to bila neka udana æena koja je æivje-la u Jeruzalemu, moæda Ëak Izaijina æena. Tekst u Izaiji 8,3 doistabiljeæi roenje Izaijinog sina kojeg je dobio s “proroËicom” (πto se odno-si na njegovu æenu, Ëija se proroËka poruka sastojala, u najmanju ruku,od imena njezine djece; usporedi Izaija 7,3; 8,18). Meutim, taj je sindobio ime Maher ©alal Haπ Baz (Izaija 8,1-4), a ne Emanuel. Ipak, zna-kovi koje su predstavljala ta dva djeËaka sliËni su u tome πto Êe, prijenego πto dostignu uzrast u kojem bi mogli birati izmeu dobra i zla,Aram i sjeverni Izrael biti opustoπeni (Izaija 7,16; 8,4).

2. Neki smatraju da je Emanuel zapravo Ezekiel, Ahazov sin, kojije postao sljedeÊi kralj. Ali ime Emanuel nigdje se ne primjenjuje na njega.

3. S obzirom na to da je Emanuel donekle tajanstven, a njegovoime, koje se uobiËajeno prevodi “s nama Bog”, ukazuje na Boæju pri-sutnost, On bi mogao biti isti onaj Sin na kojeg se odnose proroËanstvaiz 9. i 11. poglavlja Knjige proroka Izaije. U tom sluËaju, Njegov uzviπeniopis kao boæanskog Sina (Izaija 9,6), koji je i “Jiπajev izdanak” (Izaija11,10), nadilazi sve πto bi se moglo pripisati Ëak i dobrom kralju Ezekiji.

4. Prirodni poroaj neudane æene stasale za udaju doveo bi doroenja nezakonitog djeteta iz nezakonite veze (vidi Ponovljeni zakon22,20.21). Zaπto bi Bog upuÊivao na takvo dijete kao na znak koji trebanadahnuti vjeru?

Nasuprot tome, Novi zavjet prepoznaje Isusa kao Emanuela (Matej1,21-23), roenog na Ëudesan naËin i u ËistoÊi od strane neudane, alizaruËene djevice. Isus je takoer Boæji Sin (Izaija 9,6; Matej 3,17), “mla-dica” i “izdanak” Jiπajev (Izaija 11,1.10; Otkrivenje 22,16). Znamo onoπto trebamo znati: “Ali kad doe punina vremena, posla Bog svoga Sina,roena od æene” (GalaÊanima 4,4), da bi meu nas donio Boæju prisutnost.

Razmiπljajte o Kristovom dolasku meu ljude. Koju nam vrstuutjehe ta stvarnost moæe pruæiti usred ovoga πto nam izgleda kaohladan, zastraπujuÊi, nehajan svijet?

24


S NAMA BOG (Izaija 7,14)

Kao imena Izaijine djece (©ear Jaπub, “Ostatak Êe se obratiti”, iMaher ©alal Haπ Baz, πto znaËi “brz grabeæ — hitar plijen“), ime Emanueltakoer ima znaËenje. Ono doslovno znaËi “s nama Bog”. Meutim, utom opÊeprihvaÊenom prijevodu nedostaje neπto vaæno. Kao u sluËajuostalih sliËnih hebrejskih imena kojima nedostaju glagoli, glagol “biti”mora se dodati, jer se u hebrejskom ne izgovara. Prema tome, Emanuelbi se moralo prevesti “s nama je Bog” (usporedite s istim rijeËima uIzaiji 8,10), baπ kao πto ime “Isus” (grËki, skraÊeno od hebrejskog Je-hoπua ili Joπua) znaËi “Gospodin je spasenje”, opet s glagolom koji jedodan (usporedi s imenom Izaija, koje znaËi “spasenje je Gospodnje”).

Uostalom, ime Emanuel nije samo neki apstraktan opis. Ono sadræiobeÊanje koje se sada ispunjava: “Bog je s nama”!

Kakvo je znaËenje obeÊanja da je Bog s nama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema veÊeg ohrabrenja i utjehe. Bog ne obeÊava da Njegov narodneÊe trpjeti teπkoÊe i bol, ali zato obeÊava da Êe biti s njima. Psalmistkaæe: “Pa da mi je i dolinom smrti proÊi, zla se ne bojim, jer si ti samnom. Tvoj πtap i palica tvoja utjeha su meni.” (Psalmi 23,4)

“Bog kaæe: ‘Kad preko vode prelaziπ, s tobom sam; ili preko rijeke,neÊe te preplaviti. Poeπ li kroz vatru, neÊeπ izgorjeti, plamen te opalitineÊe.’ (Izaija 43,2) Gdje je bio Bog kad su Babilonci bacili trojicu Dani-elovih drugova u peÊ? S njima (Daniel 3,23-25). Gdje je bio Bog u vrijemeJakovljeve muke, dok se s nekim hrvao do zore? U Jakovljevim rukama,najbliæe πto je mogao (Postanak 32,24-30).

»ak i kad se ne pojavljuje na zemlji u tjelesnom obliËju, Bog pro-æivljava iskustva svojeg naroda zajedno s njim. Gdje je bio Bog kad jegomila osudila Stjepana? Stajao je ‘zdesna Bogu’ (Djela 7,55). Meutim,kad je uzaπao na Nebo, Isus ‘sjede … s desne strane VeliËanstva u nebu’(Hebrejima 1,3). Zaπto je onda Isus stajao kad je Stjepan bio u nevolji,prije nego πto je kamenovan do smrti? Morris Venden primjeÊuje: ‘Isusto nije htio promatrati sjedeÊi!’” (Roy Gane, God’s Faulty Heroes [Ha-gerstown, Md.: Review and Herald Pub. Assn., 1996.], str. 66)

Premda imamo obeÊanje da je “Bog je s nama”, πto to vrijediako se i dalje suoËavamo sa straπnim kuπnjama i patnjom? Odkakve nam je onda koristi spoznaja o Njegovoj prisutnosti? Obja-snite svoj odgovor.

25

PETAK 15. sijeËnja


“Dat Êe mu ime Emanuel … Bog je s nama.” “Svjetlost spoznajeslave Boæje” vidjela se “na licu Kristovu” (2. KorinÊanima 4,6). GospodinIsus Krist bio je jedno s Ocem od vjeËnih vremena; On je bio “otisaknjegove biti”, otisak Njegove veliËine i veliËanstva, “odsjev njegova sja-ja”. On je doπao na naπ svijet kako bi objavio ovu slavu. Doπao je na ovugrijehom pomraËenu Zemlju da otkrije svjetlost Boæje ljubavi, da bude“Bog s nama”. Stoga je za Njega proreËeno: “Dat Êe mu ime Emanuel.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 7; u izvorniku 19)

“Judinom bi kraljevstvu bilo na dobro da je Ahaz primio ovu poru-ku s Neba. Meutim, on je odluËio osloniti se na tjelesnu snagu pa jezatraæio pomoÊ od neznaboæaca. U oËaju je poslao glasnika asirskomkralju Tiglat Pileseru: ‘Ja sam tvoj sluga i sin tvoj! Doi i izbavi me izruku aramejskog kralja i kralja Izraela, koji su se digli protiv mene.’ (2.o kraljevima 16,7) Uz molbu su bili poslani i bogati darovi iz kraljeveriznice i iz riznice Hrama.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, str. 208;u izvorniku 329)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U trenutku kad donosite neku odluku, je li ispravno traæitiznak od Boga? Koje opasnosti mogu biti s tim povezane?

2. Dobro je imati ljudsku pomoÊ, ali kako moæemo prepoznatinjezine granice?

3. Ruski pisac Lav NikolajeviË Tolstoj pisao je svojem prijateljuda “nema niËega goreg od æivota kad Ëovjek jednom shvati da jesmrt kraj svemu”. Kako nam spoznaja da je “s nama Bog” pruæaodgovor na takvu tvrdnju?

ZakljuËak: Bog je doveo nevjernog kralja Ahaza u okolnosti u ko-jima je morao donijeti teπku odluku: vjerovati ili ne vjerovati. Iako muje Gospodin ponudio da izabere koji god znak je njegova maπta moglazamisliti, on nije dopustio Bogu da mu pruæi razlog za vjerovanje. Umje-sto toga, izabrao je asirskog kralja za svojeg “prijatelja”.

26


Teæi naËin“»ekat Êu Jahvu koji je lice svoje sakrio od doma Jakovlje-

va — u njega ja se uzdam.” (Izaija 8,17)Biblijski tekstovi: Izaija 7,14-16; Izaija 7,17-25; Izaija 8,1-

10; Izaija 8,11-15; Izaija 8,16-22.

“U zgradi koja je gorjela u njujorπkoj Ëetvrti Harlemu, pokraj prozo-ra na Ëetvrtom katu nalazila se slijepa djevojËica. Vatrogasci su bilioËajni. Nisu mogli stati kamionom s ljestvama izmeu zgrada niti jenagovoriti da skoËi u sigurnosnu mreæu koju ona, naravno, nije moglavidjeti.

KonaËno je stigao djevojËiËin otac i doviknuo joj preko razglasa daje postavljena sigurnosna mreæa i da treba skoËiti kad joj on kaæe.DjevojËica je skoËila i pritom je bila toliko opuπtena da nije slomilanijednu kost, nije Ëak istegnula nijedan miπiÊ pri tom skoku s Ëetvrtogkata. Potpuno je vjerovala svojem ocu i kad je Ëula njegov glas, uËinilaje ono πto je on rekao da je najbolje.” (Michael P. Green, 1500 Illustra-tions for Biblical Preaching, str. 135)

Bog je na isti naËin pruæio silni dokaz da æeli ono πto je najboljeza svoju djecu, ali ona su odbila lakπi naËin koji im je najprije pokazao.Zato im je morao progovoriti preko grmljavine i potopa.

Koje pouke danas moæemo izvuÊi iz njihovih pogreπaka?


27


ISPUNJENO PRORO»ANSTVO (Izaija 7,14-16)

U Izaiji 7,14-16 znak Emanuela povezan je s posebnom nedoumi-com kralja Ahaza — prije nego πto dijete Emanuel dostigne uzrast kadaÊe moÊi birati izmeu razliËitih vrsta hrane, “opustjet Êe zemlja, zbogkoje strepiπ, od dvaju kraljeva” (Izaija 7,16). To se odnosi na zemlje ikraljeve Arama i sjevernog Izraela (vidi Izaija 7,1.2.4-9), i ponovljeno jeBoæje obeÊanje da Êe njihova moÊ ubrzo biti ugaπena.

Zaπto Izaija spominje “vrhnje i med” koje Êe djeËak moratijesti? Izaija 7,15.

..................................................................................................................................

Judejske usjeve i polja uniπtit Êe Asirci (Izaija 7,23-25). Zato Êe senarod, ukljuËujuÊi i starozavjetnog Emanuela, tko god on bio (Izaija7,14.15), biti prisiljen vratiti nomadskoj prehrani (Izaija 7,21.22). Aliiako Êe biti siromaπni, imat Êe dovoljno da bi preæivjeli.

Kada se proroËanstvo o Aramu i sjevernom Izraelu ispunilo? 2.o kraljevima 15,29.30; 16,7-9; 1. Ljetopisa 5,6.26.

..................................................................................................................................

To Izaijino proroËanstvo dano je oko 734. godine pr. Kr. U odgovoruna Ahazovo mito, Tiglat Pileser III. uËinio je ono πto bi vjerojatno i inaËeuËinio — razbio je sjeverni savez, osvojio Galileju i transjordanska po-druËja sjevernog Izraela, protjerao dio stanovniπtva i pretvorio te terito-rije u asirske pokrajine (734.—733. g. pr. Kr.). Ostatak Izraela je spaπenpoπto se Hoπea, nakon ubojstva kralja Pekaha, predao i platio danak.Tijekom 733. i 732. godine pr. Kr., Tiglat Pileser je osvojio Damask,prijestolnicu Arama. Tada je i Aram pripojio asirskim pokrajinama. Takosu do 732. godine, za manje od dvije godine od Izaijinog proroËanstva,Aram i Izrael bili potpuno poraæeni, i to se sve zbilo u vrijeme dvojicekraljeva koji su prijetili Ahazu.

Ubrzo nakon πto je 727. godine pr. Kr. Tiglat Pilesera III. zamijenioSalmanasar V., izaelski kralj Hoπea poËinio je politiËko samoubojstvopobunivπi se protiv Asirije. Asirci su zauzeli glavni grad Samariju 722.godine pr. Kr. i protjerali tisuÊe Izraelaca u Mezopotamiju i Mediju, gdjesu se oni konaËno stopili s mjesnim stanovniπtvom i izgubili svoj iden-titet (vidi Izaija 7,8 — za manje od 65 godina Efrajim viπe nije ni posto-jao kao narod). Bog je pretkazao πto Êe se dogoditi neprijateljima Jude,ali Njegova poruka Ahazu glasila je da bi se to dogodilo u svakom sluËa-ju, bez ikakve potrebe za oslanjanjem na Asiriju.

©to veÊ sada moæemo uËiniti kako bismo saËuvali vjeru i ostaliËvrsti kad naiu nevolje u buduÊnosti? Vidi 1. Petrova 1,13-25.

28


PRETKAZANE POSLJEDICE (Izaija 7,17-25)

ProËitajte navedene retke. ©to Gospodin kaæe da Êe se dogoditizemlji? Zaπto nas takav ishod ne bi trebao iznenaditi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zalutalom Izraelu upuÊivan je poziv za pozivom da se vrati i dabude vjeran Gospodinu. Proroci su njeæno opominjali; i dok su stajalipred narodom, ozbiljno nagovarajuÊi ljude da se pokaju i promijene,njihove rijeËi donosile su plod na slavu Bogu.” (Ellen G. White, Prorocii kraljevi, str. 206; u izvorniku 325)

Tako je za Ahaza, Ëovjeka straha prije nego vjere, dobra vijest odBoga glasila da Êe Aram i Izrael biti uniπteni. Loπa vijest bila je da Êese Asirija, saveznik i “prijatelj” kojeg je on izabrao, pokazati kao dalekoopasniji neprijatelj nego πto su to bili Aram i Izrael. Zbog odbijanjaBoæjeg besplatno ponuenog izbavljenja, Ahazu je bio zajamËen poraz.Ako je Ahaz u tom trenutku mislio da se njegov svijet raspada, kako lise osjeÊao poslije, kad su stvari postale joπ mnogo gore!

“Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na knezove.” (Psalam118,9 — ©ariÊ) Kako je Ahaz mogao povjerovati da Êe se Tiglat PileserIII. zadovoljiti zauzimanjem zemalja sa sjevera, a poπtedjeti Judu? Asir-ski spisi, kao πto su ljetopisi asirskih kraljeva, svjedoËe o Ëinjenici daje njihova æudnja za moÊi bila neutaæiva.

ProËitajte 2. o kraljevima 16,10-18; 2. Ljetopisa 28,20-25.©to se dogaalo Ahazu? Koje je duhovno naËelo tu razotkriveno?Zaπto nas njegovi postupci ne bi trebali iznenaditi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U 2. Ljetopisa 28,20-23 snaæno se saæimaju posljedice do kojih jedoπlo zato πto je Ahaz traæio pomoÊ od Asirije umjesto da se osloni naGospodina.

Mi se oslanjamo na ono πto moæemo vidjeti, osjetiti, okusiti idodirnuti — na stvari ovoga svijeta. Meutim, kao πto znamo, stvariovoga svijeta Êe nestati. Pogledajte 2. KorinÊanima 4,18. ©to namgovore ovi redci? Kako moæemo primijeniti njihovu poruku na vla-stiti æivot? I πto Êe se za nas promijeniti ako to uËinimo?

29


©TO SE KRIJE U IMENU? (Izaija 8,1-10)

Moæete li zamisliti da se igrate loptom s Izaijinim mlaim sinom?Dok biste izgovorili: “Maher ©alal Haπ Baz, baci mi loptu!” — veÊ bi biloprekasno. Ali joπ duæe od samog tog imena bilo je njegovo znaËenje:“brz grabeæ — hitar plijen”.

Poruka tog imena oËito je imala veze s nekim brzim osvajanjem— ali tko je osvojio πto? Izaija 8,4.

..................................................................................................................................

Ulomak u Izaiji 8,1-10 naglaπava poruku iz 7. poglavlja. Prije negoπto dijete dostigne odreenu razvojnu fazu, Asirija Êe odnijeti ratni pli-jen iz prijestolnica Arama i sjevernog Izraela. ©toviπe, i Judu Êe, zatoπto je odbacio Boæju poruku mira, prikazanu mirnom tekuÊicom ©iloahakoja utjeËe u Jeruzalem, svladati moÊna asirska sila prikazana kaoizlijevanje velike rijeke Eufrat.

Zato πto se Ahaz obratio Asiriji, imena Izaijinih sinova odnosila suse na Judu kao i na sjeverni Izrael: “Brz grabeæ — hitar plijen”, ali“Ostatak Êe se obratiti”. Zaπto je ipak joπ uvijek bilo nade? Zato πto su,premda je Asirija preplavila Emanuelovu zemlju (Izaija 8,8), oni joπ uvi-jek imali obeÊanje “s nama je Bog” (Izaija 8,10). Doista, tema kojuvidimo ovdje proæima cijelu Knjigu proroka Izaije — iako Êe se sud nadBoæjim neprijateljima u Judeji i drugim narodima izliti u obliku vojnihpustoπenja, patnje i progonstva, Gospodin Êe biti s vjernim pripadni-cima svojeg naroda koji preæive i vratit Êe ih u njihovu zemlju.

Zaπto nam Izaija govori da je sluæbeno upisao djetetovo ime ida je stupio u braËni odnos sa svojom æenom (“proroËicom”)? Izaija8,1-3.

..................................................................................................................................

Vrijeme roenja tog sina imalo je za njega veliku vaænost kao znak.Kao sa znakom Emanuela, od trenutka njegovog zaËeÊa i roenja dotrenutka kad Êe Asirija poraziti Aram i Izrael, proÊi Êe manje vremenanego πto je potrebno da djeËak dostigne ranu fazu razvoja — u ovomsluËaju da oslovljava svojeg oca i majku (Izaija 8,4). Poπto je sluæbenoupisao djeËakovo ime Ëak i prije njegovog zaËeÊa, Izaija je od tog djetetai njegovog imena naËinio otvoreno proroËanstvo koje se moglo provjeritina osnovi dogaaja koji Êe uslijedili.

Usprkos ponovljenim grijesima naroda koji se smatrao Njego-vim, Gospodin ga je joπ uvijek æelio spasiti. Kako moæemo prihvatitito naËelo i primijeniti ga na sebe, pogotovo kada doæivimo neuspjehi pad u svojem duhovnom æivotu?

30


NEMAMO SE »EGA BOJATI AKO SE BOJIMO BOGA (Izaija8,11-15)

U svojem prvom nastupnom govoru ameriËki predsjednik FranklinD. Roosevelt poruËio je naciji obeshrabrenoj Velikom depresijom: “JedinoËega se trebamo plaπiti jest strah.” Izaijina poruka potiπtenom naroduglasila je: “Nemamo se Ëega bojati ako se bojimo Boga.”

Bog je opomenuo Izaiju da se ne plaπi onoga Ëega se njegov narodplaπio, veÊ da se boji Njega (Izaija 8,12.13). To je vaæna tema u Svetomepismu. Na primjer, u Otkrivenju 14,6-12 tri anela πirom svijeta objavlju-ju poruku: Bojte se Boga i odajte Mu slavu umjesto da se bojite i slavitesilu Zvijeri iz zemlje opisanu u 13. poglavlju.

Kako razumijete pojam “bojati se” Boga? ©to to znaËi, pogoto-vo u svjetlu zapovijedi da ljubimo Boga (Matej 22,37)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Istinski strah od svetog Boga znaËi priznati Ga kao vrhovnu silu usvemiru. Takav strah nadilazi svaki drugi strah. Ako je On s vama, nitkovas ne moæe dirati bez Njegovog dopuπtenja. Ako je On protiv vas zatoπto ste se pobunili protiv Njega, moæete bjeæati, ali se ne moæete sakriti!

Zar misao da se trebamo bojati Boga ne proturjeËi retku u 1.Ivanovoj 4,18? “Straha u ljubavi nema, nego savrπena ljubav izgonistrah; jer strah je muka i tko se boji, nije savrπen u ljubavi.”

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ima raznih vrsta straha. Ako je netko tko ima veliku moÊ istodobnoi vaπ prijatelj s kojim dijelite uzajamnu ljubav, vi se neÊete plaπiti teosobe u smislu da bi vas ona mogla povrijediti. Ali imat Êete izvjesnudozu straha u smislu da prepoznajete i poπtujete moÊ koju ta osobaposjeduje i granice koje postoje unutar vaπeg odnosa.

Kao krπÊani, mi ne trebamo ljubiti stvari ovoga svijeta kojeljube svjetovni ljudi (1. Ivanova 2,15). RazmiπljajuÊi dalje u tomsmjeru, trebamo postaviti sebi pitanje: Postoji li neπto Ëega se ovajsvijet plaπi, a Ëega se mi kao krπÊani ne bismo trebali plaπiti? Akopostoji, πto je to i zaπto se mi toga ne bismo trebali bojati? U istovrijeme, Ëega se svijet ne boji, a mi bismo se kao krπÊani trebalibojati? Pogledajte, primjerice: Matej 10,28; Jeremija 10,2.3.

31


TAMA NEZAHVALNIH ÆIVIH MRTVACA (Izaija 8,16-22)

ProËitajte navedeni tekst. O Ëemu on govori? Kakve to veze imas kraljem Ahazom? Ukratko iznesite svoje zakljuËke.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ahaz je bio duboko umijeπan u pogansku religiju (2. o kraljevima16,3.4.10-15; 2. Ljetopisa 28,2-4.23-25), koja je, opet, bila uvelike povezanas okultnim (usporedite Ponovljeni zakon 32,17; “©to pogani ærtvuju,ærtvuju vrazima” — 1. KorinÊanima 10,20). RazliËiti aspekti suvremenogvraËanja imaju dojmljive paralele u starim bliskoistoËnim ritualima, oËemu svjedoËe izvanbiblijski zapisi iz tog vremena. Doista, Ëak i mnogedanaπnje pojavnosti new agea jednostavno su suvremena oËitovanja tihstarih okultnih obiËaja.

Izaijin opis oËaja koji proizlazi iz oslanjanja na druge duhove osimna Gospodina (Izaija 8,21.22) toËno odgovara Ahazu (usporedite 2. Lje-topisa 28,22.23). Izaija govori o ljudima koji su se razljutili i koji prokli-nju svojega kralja (Izaija 8,21). To je trebalo upozoriti Ahaza da Êe galjudi proklinjati zato πto ih je navodio na zazivanje duhova. »ak i kadje Ahaz umro, napravljena je iznimka u vezi s njegovim pokopom zbognedostatka poπtovanja prema njemu: “Ali ga nisu unijeli u grobove kra-ljeva Izraelovih.” (2. Ljetopisa 28,27 — Varaædinska Biblija)

©to sljedeÊi tekstovi govore o zazivanju duhova? Levitski zako-nik 20,27; Ponovljeni zakon 18,9-14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odvajanje od okultnog pitanje je odanosti Bogu. Ulomak u 1.Ljetopisa 10,13.14 primjenjuje to naËelo na sluËaj kralja ©aula: “Takopogibe ©aul zbog svojega nevjerstva kojim se iznevjerio Gospodu —zbog rijeËi Gospodnje koju nije dræao, kao i zato πto je traæio vodstvood zazivaËa duhova, a nije pitao Gospoda. Zato ga je pogubio i preniokraljevstvo na Davida, sina Jiπajeva.” (Varaædinska Biblija)

Osvrnite se na vlastiti æivot i na utjecaje koji vas okruæuju. Nakoje ste profinjene naËine izloæeni naËelima koja se nalaze u poza-dini okultnog i razliËitih oblika spiritizma? »ak ako ih ne moæeteu potpunosti izbjeÊi, πto moæete poduzeti da biste njihov utjecaj navas i vaπu obitelj sveli na najmanju moguÊu mjeru?

32

PETAK 22. sijeËnja


U knjizi Velika borba proËitajte poglavlje pod naslovom: “Mogu linam se mrtvi javljati?”, str. 434—442 (u izvorniku 551—562).

“U doba Hebreja bilo je ljudi koji su, kao i spiritisti danas, tvrdilida odræavaju vezu s umrlima. Ali “vraËarski duhovi”, kako su nazivaliposjetitelje s drugih svjetova, u Bibliji su nazvani “duhovi avolski”.(Usporedi Brojevi 25,1-3; Psalam 106,28; 1. KorinÊanima 10,20; Otkrive-nje 16,14.) Gospodin je odræavanje veze s duhovima proglasio odvratnimi sveËano ga zabranio pod prijetnjom smrtne kazne. (Levitski zakonik19,31; 20,27) VeÊ sam naziv Ëarobnjaπtvo danas izaziva prijezir. Tvrdnjada ljudi mogu stupiti u vezu sa zlim duhovima smatra se priËom izmraËnog srednjeg vijeka. Ali spiritizam, koji broji na stotine tisuÊa i namilijune obraÊenika, koji je uπao u znanstvene krugove, koji je nahru-pio u crkve i naiπao na naklonost u zakonodavnim tijelima, pa Ëak i ukraljevskim dvorima — ova mamutska prijevara nije drugo do oæivljava-nje osuenog i zabranjenog starog Ëarobnjaπtva pod novom krinkom.”(Ellen G. White, Velika borba, str. 438; u izvorniku 556)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte o spiritizmu koji se pojavljuje u filmovima,knjigama, na televiziji i u popularnoj kulturi. Ako se niπta ne moæeuËiniti da bi se to zaustavilo, kako moæemo upozoriti druge naopasnost od onoga πto je za mnoge ljude samo bezazlena razonodai niπta viπe? Zaπto je ispravno razumijevanje stanja mrtvih tolikovaæno da bismo bili zaπtiÊeni od tih prijevara?

2. ProËitajte Izaija 8,20. PrepriËajte ulomak svojim rijeËima.Neka viπe ljudi u razredu naglas proËita svoj prijevod. ©to namGospodin tu govori?

3. Razmiπljajte viπe o misli da Boga treba ljubiti i bojati Ga seu isto vrijeme. Na koje naËine naπa ljubav proizlazi iz tog straha?Ili naπ strah proizlazi iz te ljubavi? Razgovarajte o tome.

ZakljuËak: Preko Izaijinih postupaka i obitelji, kao i preko njego-vih rijeËi, Bog ponavlja poruku upozorenja i nade da je jedina sigurnostuzdati se u Boga koji zna πto radi. On ima i ljubavi i snage da vodi, πtitii da se stara za one koji Mu to dopuste. Ali za one koji se okrenudrugim silama, postoji samo mrak i tama.

33


Plemeniti Knez mironosni“Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleÊima mu je

vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeËni, Knezmironosni.” (Izaija 9,6)

Biblijski tekstovi: Izaija 9,1-5; Izaija 9,6.7; Izaija 9,8-10,34;Izaija 11; Izaija 12,1-6.

“Dr. Robert Oppenheimer, koji je nadgledao stvaranje prve atomskebombe, pojavio se pred ameriËkim Kongresom. Postavili su mu pitanjepostoji li ikakva zaπtita protiv tog oruæja. ‘Naravno’ odgovorio je velikifiziËar. ‘A to je...?’

Dr. Oppenheimer je pogledao u sluπateljstvo koje se utiπalo oËeku-juÊi odgovor i tiho rekao: ‘Mir.’” (Paul Lee Tan, ur., Encyclopedia of7.700 Illustrations: Signs of the Times, str. 989)

Mir je nedostiæni san ËovjeËanstva. Procjenjuje se da je od poËetkapisane povijesti na ovome svijetu bilo samo oko osam posto vremenaprovedenog u miru. Tijekom tih godina prekrπeno je najmanje osamtisuÊa sporazuma (Isto, str. 987, prilagoeno).

Godine 1895. Alfred Nobel, pronalazaË dinamita, osnovao je fond zadodjelu nagrada pojedincima koji daju istaknut doprinos miru (Isto, str.988, prilagoeno). Posljednjih godina, meutim, Ëak su i neki dobitniciNobelove nagrade za mir bili umijeπani u nasilne sukobe.

Ovog Êemo tjedna Ëitati o Jedinome koji moæe donijeti pravi i vjeËnimir.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, 2014., poglavlj 35

34


IZLAZ IZ MRAKA ZA GALILEJU (Izaija 9,1-5)

Zaπto Izaija 9,1 poËinje rijeËju “ali” (prijevodi ©ariÊa i DaniËi-Êa) koja ukazuje na suprotnost u odnosu na ono πto joj prethodi?

..................................................................................................................................

Ulomak u Izaiji 8,21.22 opisuje beznadno stanje onih koji se okre-Êu zazivanju duhova umjesto pravom Bogu: “Pogleda l’ po zemlji, gle,svuda samo mrak i strava, svuda tmina tjeskobna.” (Izaija 8,22) Nasu-prot tome, “one πto mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja” (Iza-ija 9,1). Galilejci su ovdje izdvojeni kao narod koji Êe primiti posebanblagoslov — “svjetlost jarku” (Izaija 9,1). Narod Êe se umnoæiti i radovatijer Êe Bog slomiti “πibu njegova goniËa” (Izaija 9,3).

PodruËje oko Galilejskog jezera ovdje se spominje zato πto je onobilo meu prvim izraelskim osvojenim teritorijima. U odgovoru na Aha-zov zahtjev za pomoÊ, Tiglat Pileser III. zauzeo je Galileju i transjordan-sko podruËje sjevernog Izraela, odveo dio naroda u zarobljeniπtvo ipretvorio te teritorije u asirske pokrajine (2. o kraljevima 15,29). Dakle,Izaijina je poruka da Êe oni koji su prvi osvojeni prvi vidjeti osloboenje.

Koga Bog koristi da bi izbavio svoj narod? Izaija 9,6.7.

..................................................................................................................................

Kada se i na koji naËin proroËanstvo iz Izaije 9,1-5 ispunilo?Matej 4,12-25.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nije sluËajno πto se Isusova sluæba u poËetku odvijala u Galileji,gdje je On pruæao ljudima nadu objavljujuÊi Radosnu vijest o Boæjemkraljevstvu i lijeËeÊi bolesne, πto je obuhvaÊalo i oslobaanje opsjednu-tih od robovanja zlodusima (Matej 4,24).

Tu vidimo savrπeni primjer kako Biblija koristi dogaaje iz staro-zavjetnog razdoblja kao najavu onoga πto Êe se odigrati u novozavjetnovrijeme. Gospodin je izmijeπao slike iz jedne ere sa slikama iz druge,kao u Mateju 24, kada je Isus povezao razorenje Jeruzalema 70. godines razaranjem na svrπetku vremena.

Ako bi vas netko pitao od Ëega vas je Isus izbavio, πto bisteodgovorili? Kakvo je vaπe svjedoËanstvo u vezi s Kristovom silomu vaπem æivotu?

35


DIJETE ZA NAS (Izaija 9,5.6)

Evo i treÊeg posebnog roenja u Knjizi proroka Izaije, nakon spo-menutog roenja Emanuela i Maher ©alal Haπ Baza.

©to je posebno u vezi s Djetetom koje nalazimo u ovim redci-ma? Izaija 9,6.7.

..................................................................................................................................

Zapazite da ovaj Izbavitelj ima nekoliko imena koja Ga opisuju narazliËite naËine. Na starom Bliskom istoku kraljevi i bogovi imali su viπeimena, πto je pokazivalo njihovu veliËinu. On je “Savjetnik divni”; rijeË“divni” ima isti hebrejski korijen kao i rijeË “Ëudesan” koju je AneoGospodnji upotrijebio kad se predstavljao Samsonovom ocu (Suci 13,18— ©ariÊ), prije nego πto se podigao u nebo u plamenu s Manoahovogærtvenika (Suci 13,20), Ëime je pretkazao svoje prinoπenje na ærtvu kojeÊe se odigrati viπe od tisuÊu godina poslije. O njemu se govori kao oboæanskom BiÊu (“Bog silni”) i vjeËnom Stvoritelju (“Otac vjeËni”; vidiLuka 3,38: ”... sin Adamov, sin Boæji” — ©ariÊ). On je kralj iz Davidovedinastije, a Njegovo kraljevstvo mira bit Êe vjeËno.

S obzirom na ta imena, tko bi jedini mogao biti to Dijete? VidiLuka 2,8-14.

..................................................................................................................................

Neki su Ga pokuπali poistovjetiti s kraljem Ezekijom, ali taj opisuvelike nadmaπuje svako obiËno ljudsko biÊe. Ovom opisu odgovarasamo jedna osoba: Isus Krist, Boæji Sin i Stvoritelj (Ivan 1,1-3.14; Kolo-πanima 1,15-17; 2,9; Hebrejima 1,2), koji nam se rodio da bi nas spasioi dao nam mir. On je primio svu vlast na Nebu i na Zemlji i uvijek je snama (Matej 28,18-20). Premda je zadræao svoje boæanstvo, postao jeËovjek i ostat Êe to zauvijek, u svakom trenutku sposoban suosjeÊati snaπim slabostima (Hebrejima 4,15). “Jer nam se rodi Dijete...” za svavremena!

“Kada je Krist doπao na naπ svijet, Sotona je veÊ djelovao i ometaosvaki pedalj Njegovog napredovanja na stazi od jasala do Golgote. Sotonaje optuæivao Boga da zahtijeva samoodricanje od anela, dok sam uopÊene zna πto to znaËi i ne podnosi nikakvu osobnu ærtvu za druge. To jebila optuæba koju je Sotona iznosio protiv Boga na Nebu. I nakon πto jeprotjeran s Neba, zli je nastavio optuæivati Gospodina da zahtijeva teπkusluæbu koju sam nije spreman obavljati. Krist je doπao na ovaj svijet,suoËio se s tim laænim optuæbama i otkrio Oca.” (Ellen G. White, Se-lected Messages, sv. 1, str. 406,407)

©to nam taj navod govori o Boæjem karakteru?

36


©iba Boæjega gnjeva (Izaija 9,7—10,34)

Ovaj odlomak objaπnjava tekst u Izaiji 9,1-5, gdje se pretkazujeizbavljenje naroda koji je izmuËen i u tami, koji se uzdao u zazivanjeduhova i postao ærtva ratnih osvajanja i progona: “©ibu njegova goniËaslomi kao u dan midjanski.” (Izaija 9,3)

»itajte o patnjama Boæjeg naroda opisanim u navedenim tek-stovima. Usporedite to s kletvama u Levitskom zakoniku 26,14-39.Zaπto je Bog kaænjavao svoj narod postupno, a ne odjednom? ©tonam to govori o Njegovom karakteru i namjerama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da je Bog æelio uniπtiti svoj narod, mogao ga je odmah predatiAsircima. Ali On je strpljiv, “jer neÊe da se itko izgubi” (2. Petrova 3,9).Kao u razdoblju “sudaca”, Bog je dopustio da Judejci i Izraelci iskuseneke posljedice svojeg bezumlja kako bi razumjeli πto rade i dobilipriliku da naprave bolji izbor. Poπto su ustrajavali u zlu i otvrdnuli srceprema Njemu i pozivima koje je slao preko svojih proroka, On je postu-pno povlaËio svoju zaπtitu. Ali oni su se i dalje bunili. Taj se ciklusponavljao u obliku silazne spirale dok Bog viπe nije mogao niπta uËiniti.

ProËitajte cijeli ulomak u Izaiji 9,7—10,2. Za koje je grijehenarod bio kriv? Protiv koga su ih oni poËinili? Tko je bio kriv meunjima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje kao i u cijeloj Bibliji vidimo stvarnost slobodne volje. Bog jeljude stvorio slobodnima (u protivnom Ga ne bi mogli istinski voljeti),a sloboda podrazumijeva i moguÊnost da se pogrijeπi. Premda nas Boguvijek iznova nastoji privuÊi otkrivajuÊi nam svoju ljubav i svoj karakter,On Êe ipak dopustiti da se suoËimo s plodovima svojih pogreπnih odlu-ka, to jest s boli, patnjom, strahom, nemirom i tako dalje, a sve to dabi nam pomogao da uvidimo kamo zapravo vodi odvraÊanje od Njega. Paipak, sve to Ëak ni tada ne navede ljude da odbace grijeh i douGospodinu. Slobodna volja je neπto divno. Bez nje ne bismo mogli bitiljudi. Ali teπko onima koji je pogreπno koriste.

Kako je Bog upotrijebio patnju u vaπem æivotu da bi vas vratios pogreπnog puta? (Ili vi moæda joπ uvijek niste shvatili poruku?)

37


KORIJEN I MLADICA U JEDNOME (Izaija 11)

Tko je “mladica” koja izrasta “iz panja Jiπajeva” u Izaiji 11,1?Vidi takoer Zaharija 3,8; 6,12.

..................................................................................................................................

Izaija 11,1 nadovezuje se na sliku posjeËenog stabla (Izaija 10,33.34).“Panj Jiπajev” iznosi misao da Êe Davidova loza (Jiπajevog sina) izgubitimoÊ (Daniel 4,10-17.20-26). Ali Êe izrasti “mladica/izdanak” iz naizgledpropalog “panja”; pojavit Êe se vladar koji vodi podrijetlo od Davida.

Zaπto je taj novi vladar iz Davidove loze nazvan i “Jiπajevizdanak” (Izaija 11,10)? Koji je smisao? Otkrivenje 22,16.

..................................................................................................................................

Ovaj opis odgovara jedino Isusu Kristu koji je istodobno “korijen iizdanak Davidov” (Otkrivenje 22,16). Krist je doπao iz Davidove loze(Luka 3,23-31) koji je potekao od Adama, a on je bio “Boæji sin” (Luka3,38) u smislu da ga je Krist stvorio (vidi Ivan 1,1-3.14). Dakle, Krist jebio Davidov predak, kao i potomak!

Na koje sve naËine taj novi Vladar iz Davidove loze preokreÊezle posljedice grijeha i otpadniπtva? Izaija 11.

..................................................................................................................................

On razmiπlja i postupa u skladu s Gospodinom, sudi pravedno,kaænjava zle i donosi mir. Kad On preuzme vlast, Gospodin Êe vratiti,obnoviti i ujediniti vjerni ostatak Izraela i Jude (usporedi Izaija 10,20-22). Bit Êe obnovljeno snaæno, ujedinjeno kraljevstvo kao u vrijemekralja Davida koji je porazio Filistejce i druge narode. Ali taj novi Vladarbit Êe veÊi od Davida u tome πto Êe obnoviti mir zalazeÊi Ëak u bît samogstvaranja — grabljive zvijeri viπe neÊe biti mesojedi i æivjet Êe u miruzajedno sa svojim nekadaπnjim plijenom (Izaija 11,6-9).

Odnosi li se 11. poglavlje Knjige proroka Izaije samo na prviKristov dolazak, samo na drugi, ili na oba? Razmotrite cijelo pro-roËanstvo i oznaËite koji dijelovi teksta govore o kojem dolasku.

U 11. poglavlju Knjige proroka Izaije oba Isusova dolaska prikazanasu kao jedna slika. Oni su uzajamno povezani jer su to dva dijela jednecjeline, kao dvije strane iste plohe. Da bi se dovrπio, plan spasenjazahtijeva oba dolaska — prvi koji se veÊ dogodio, i drugi koji mi oËeku-jemo kao vrhunac svih nada koje njegujemo kao krπÊani.

©to je Krist postigao u vrijeme svojega prvog dolaska πto namdaje takvu sigurnost u Njegov drugi dolazak? Kakva bi bila svrhaprvog dolaska kad ne bi bilo drugog?

38


“TI ME UTJE©I!” (Izaija 12,1-6)

Dvanaesto poglavlje Knjige proroka Izaije zapravo je kratki psalamu slavu Bogu zbog Njegove milostive i moÊne utjehe. Taj psalam, stav-ljen u usta pripadnika obnovljenog ostatka, usporeuje obeÊano izbav-ljenje s izbavljenjem Izraelaca iz Egipta opisanim u Izlasku (vidi Izaija11,16). On podsjeÊa na pjesmu Mojsija i Izraelaca kad su bili spaπeni odfaraonove vojske u Crvenom moru (vidi Izlazak 15).

Usporedite tu pjesmu iz 12. poglavlja s pjesmom Mojsija iJanjeta u Otkrivenju 15,2-4. Za πto obje pjesme slave Boga?

..................................................................................................................................

Redak u Izaiji 12,2 poistovjeÊuje dolazeÊeg Izbavitelja s Isusom. Onkaæe: “Bog je spasenje moje” i “on je moje spasenje”. Ime Isus znaËi“Gospodin je spasenje” (usporedi Matej 1,21).

Kakvo je znaËenje misli sadræane u Isusovom imenu “Gospodinje spasenje”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne samo da Gospodin daruje spasenje (Izaija 12,2), veÊ je On sâmspasenje. Prisutnost Sveca Izraelova meu nama (Izaija 12,6) za nas jeod najveÊe vaænosti. Bog je s nama! Isus ne samo da je Ëinio Ëuda, veÊje RijeË “tijelom postala i nastanila se meu nama” (Ivan 1,14). Ne samoda je ponio naπe grijehe na kriæ, veÊ je postao grijeh umjesto nas (2.KorinÊanima 5,21). Ne samo da donosi mir, On jest naπ mir (Efeæanima2,14).

Nije Ëudo πto Êe “Jiπajev izdanak [biti] dignut kao stijeg narodima”(Izaija 11,10). Uzdignut na kriæu, On privlaËi sve ljude k sebi (Ivan12,32.33)! Ostatak Êe se obratiti “Bogu jakome” (Izaija 10,21), Djeteturoenom za nas, “Knezu mironosnom” (Izaija 9,5)!

Razmiπljajte o misli da je Isus naπe spasenje. ProËitajte Rim-ljanima 3,24. Tamo stoji da smo otkupljeni u Isusu. Otkupljenje jeu Njemu, a zahvaljujuÊi Boæjem milosru i milosti, mi moæemoimati vjeËni udjel u tom otkupljenju. Drugim rijeËima, moæemo postatiotkupljeni u Njemu na osnovi vjere, a ne na osnovi djela, jer nijednonaπe djelo nije dovoljno dobro da bi nas otkupilo. Jedino Kristovadjela koja nam se pripisuju na osnovi vjere, mogu nam donijetiotkupljenje. Kako vam ta istina pruæa nadu i sigurnost u spasenje,pogotovo kad vas preplavi osjeÊaj vlastite nedostojnosti?

39

PETAK 29. sijeËnja


“Srce zemaljskog oca njeæno voli svog sina. On promatra lice svogdjeteta i drhti na pomisao o æivotnoj opasnosti. On Ëezne da zaπtitisvoje drago dijete od Sotonine sile i saËuva ga od kuπnji i sukoba. Bogje dao svog jedinoroenog Sina da se nae u joπ æeπÊem sukobu, imnogo straπnijoj opasnosti, da bi æivotna staza naπe djece bila sigurna.‘U ovome

Documents

Pouke iz Izaija - Adventisti Hrvatska · Prorok im je govorio o njihovom stanju i sudbini. SpominjuÊi kraljeve za Ëije je vladavine djelovao, Izaija suæava publiku i vezuje svoju