Geografija 2- gradski ili urbani sustavi na zemlja

Tema: POVIJESNO GEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA SPLITA

Sadraj 1.Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita 2.Poloaj i prirodne osobitosti 3.Vegetacijska obiljeja 4.Klimatske znaajke 5.zakljuak 6. literatura

Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita

1. Kreiranje vizije budueg gospodarskog razvoja Splita polazi od definicije razvitka kao gospodarske promjene koja rezultira poboljanim ivotnim standardom stanovnika na prostoru Grada i koja pomae Gradu da odrava ili poboljava kvalitetu usluga koje prua svojim stanovnicima.

Pozicija Splita, lokacijski i funkcijski, sagledava se sa vie razina: Split kao jedno od etiri temeljna razvojna sredita Republike Hrvatske; kao vano regionalno sredite i administrativno sredite Splitsko-dalmatinske upanije; kao drugi grad po veliini u Republici Hrvatskoj; kao sredite konurbacijskog prostora iji kruni (gravitirajui) prostor predstavlja potencijalno arite razvitka; kao urbani prostor s posebnim urbanim vrijednostima temeljenim, prije svega, na postojanju i vrijednostima povijesne i kulturne batine

Poloaj i prirodne osobitostiPoloaj grada gotovo u sreditu istono jadranske obale istovremeno je osnovno obiljeje i vrijednost kako geografskog poloaja tako i smjetaja. Grad je prije gotovo dva milenija nastao upravo na toj obalnoj crti koja razdvaja more od kontinenta, i to na mjestu gdje se moru moe prii iz relativno dubokog zalea. Ovaj geografski poloaj i smjetaj bili su podloga gospodarskog razvoja grada od srednjeg vijeka pa sve do poetka industrijskog razdoblja, koje ovdje stie sredinom XIX. stoljea. Tada naime, umjesto brodskog i karavanskog prometa postaju vane kvalitetne ceste, pa zatim i eljeznica. Tako se unato poloaju i prirodnim mogunostima znaajna refrakcijska toka se razvija izgradnjom nove autoceste. U novije vrijeme Split je sve znaajnija putnika pomorska i zrana luka.Osim geografskog poloaja i smjetaja ovaj prostor odlikuju povoljne klimatske osobine, relativno velika koliina kvalitetnog poljoprivrednog zemljita te poumljene padine priobalnih planina koji ga zaklanjaju od kontinentalnih utjecaja, zatim kratke, ali vodom bogate rijeke Jadro i rnovnica. Posebne prirodne vrijednosti grada su Marjan (ujedno i kulturna vrijednost) te planinski masiv Mosora i peruna kao i otok iovo. Tu su zatim vrijedni dijelovi obale, umarci, istaknute stijene,... Sve ove vrijednosti treba maksimalno zatititi a ujedno i koristiti, to se posebno odnosi na more, kao temeljni prirodni resurs grada. Marjan je najvaniji prirodni akcent koji svojim gustim umskim pokrovom, zajedno s kompleksima na padinama Mosora i Peruna ini osnovu zelenog pravca grada.Klimatske znaajkeSplit je izloen tipinoj sredozemnoj klimi s izrazito suhim i toplim ljetima i blagim zimama. Prosjena godinja temperatura zraka iznosi oko 16C, dok je prosjena temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja oko 26C, a najhladnijega sijenja oko 8C. Prosjena godinja koliina padalina iznosi oko 800 mm s maksimumom u studenom od oko 1000 mm i minimumom u srpnju od svega 30 mm. Grad je ljeti izloen blagom utjecaju maestrala, a zimi utjecaju bure i juga koji u ekstremnim situacijama znaju oteati brodski promet ka srednjodalmatinskim otocima.Vegetacijska obiljejaPodruje grada Splita po svojim floristikim obiljejima nalazi se u mediteranskoj regiji. Obalni pojas s dijelom iova znatno se razlikuje, klimatski i floristiki, od podruja u unutranjosti masiva Mosor. Razlikujemo dvije vegetacijske zone:Eumediteransku vegetacijsku zonu vazdazelenih uma;Submediteransku vegetacijsku zonu termofilnih listopadnih uma.Povrine uma, kako po povrini tako i po stupnju degradacije, mijenjale su se tijekom vjekova. Na itavom primorskom dijelu postojali su povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede u odnosu na zagorski dio, gdje je poljoprivredna proizvodnja bila na drugom mjestu, poslije stoarstva, uglavnom, nomadskog tipa na prostranim povrinama ikara i kamenjara. Naputanjem poljoprivredne djelatnosti i migracije dolo je u primorskom dijelu do poveanja umskih povrina prirodnim putem na ranije obraivanim povrinama.Brojne terase, jo i sada dobro vidljive (iovo), svjedoe da je na tim mjestima bio razvijen uzgoj poljoprivrednih kultura, sada zamijenjen naseljenom prirodnom vegetacijom (bor, makija). U zagorskom dijelu karakteriziranom po ranije spomenutim listopadnim asocijacijama medunca, bijelog i crnog graba, umska vegetacija je predstavljena uglavnom niskim umama i ikarama raznih stupnjeva degradacije. Bolje sauvane ume ostale su samo na pojedinim lokalitetima, dok je vei dio pretvoren u kamenjare, krake panjake s oskudnom umskom vegetacijom. Razlog tom stanju treba traiti u prekomjernom i neplanskom iskoritavanju uma za potrebe stoarstva, u drvarenju i slino, to je potpomognuto nepovoljnim ekolokim prilikama, tako da dolazi do relativno brze degradacije vegetacije i tla. Meutim i ovdje, smanjenjem broja stoke, elektrifikacijom naselja i otvaranjem prometnica, pritisak na umske povrine radi ispae i drvarenja je osjetno smanjen, tako da su stvoreni uvjeti za progresivan razvoj umske vegetacije.ume alepskog bora nalaze se u eumediteranskoj zoni i razasute su po itavom podruju. Znaajne sastojine nalazimo na Marjanu, podruju rnovnice i sjevernim padinama iova. Potrebno je naglasili da su povrine pod alepskim borom znatno proirene zadnjih dvadeset godina. Razlog tome treba traiti u injenici da su mnoge, ranije obraivane povrine ve due vremena naputene, tako da je omogueno prirodno rasprostranjivanje bora sjemenom u vrlo povoljnim uvjetima. Sume crnog bora nalaze se u zoni submediteranskih uma, na padinama Mosora u k.o. Sitno, lokalitetima Ljuva i Maie. Od ukupne povrine visokih uma 1.402 ha na ume crnog bora otpada samo 23 ha. Te ume su nastale djelomino prirodnom regeneracijom autohtonih uma, a djelomino kao rezultat poumljavanja. Stanje tih sastojina je zadovoljavajue s aspekta zdravstvenog stanja i prirasta, te njihove zatitne i socijalne funkcije. Njihove povrine bi trebalo poveati.Makije i njihov degradacijski stadij garig zauzimaju velike povrine na otoku iovu. Privredni znaaj tih umskih povrina je veoma mali. Meutim, neosporna je vrijednost makije i gariga u zatiti tla od erozije, jer sklopljene makijske formacije sa zimzelenim liem odlino tite tlo od utjecaja oborina i vjetra. Iz makije se koristi ogrjevno drvo, kolje i plodovi, a osim toga njihov bujni zeleni pokrov valorizira lokalitete koji se koriste u turistike svrhe. Panjae i ikare rasprostiru se u veim i manjim povrinama na padinama Mosora. Kvaliteta im je razliita, od dobro uuvanih gajeva s lijepo razvijenim stabalcima, do jae degradiranih ikara. esto je vrlo teko postaviti granice izmeu panjae i ikare, no injenica je da je posljednjih dvadeset godina, uslijed smanjenja sjee i pritiska na ove umske povrine, dolo do progresivnih procesa. Sve panjae i ikare ovog podruja vegetacijski pripadaju zajednicama bijelog i crnog graba. Meutim, njihov je veliki znaaj u zatiti tla od erozije u ovom erodibilnom podruju.Degradacijom naprijed navedenih oblika vegetacije dolo je do stvaranja goleti (kamenjare), kao zadnjeg stupnja devastacije vegetacije, obraslih posebnom panjakom vegetacijom. Na tim povrinama se rijetko susreu grmoliki elementi dendroflore kao to su crnika, medunac, bijeli grab, crni jasen itd. dok su obilnije zastupani polugrmovi smilja, kadulje, vriska, bjeluine, kao i itav niz drugih vrsta koje pripadaju u ljekovito i aromatsko bilje. Najvee povrine nalazimo na padinama Mosora, gdje su jae izraeni procesi degradacije tla i devastacije vegetacije potpomognuti nepovoljnim ekolokim prilikama. Sa umarskog stanovita te povrine u sadanjem stanju nemaju znaaja. One predstavljaju osnovu za intenzivan rad u budunosti, podizanjem novih uma. Sada slue za ispau i proizvodnju ljekovitog i aromatskog bilja. Meutim, mjestimino se na tim povrinama pojavljuju i grmljaci juniperusa koji ine progresivni proces na kamenjarama zbog ega su prikazane na karti stanja umskih povrina.Poljoprivredne povrineNa relativno malom prostoru oita je velika promjenjivost pedogenetskih imbenika, to ima za posljedicu veliku arolikost pedosfere. Sva ova tla su tijekom stoljea pod jakim antropogenim utjecajem, pa su u pravilu izmijenila svoje prirodne osobine. Tla se preteno nalaze pod voarskim, vinogradarskim, cvjearskim i povrtlarskim kulturama.SlatineNa dijelu iova koji je sastavni dio grada Splita, zapadno od Slatina nalazi se povrina od 32,5 ha zemljita koje je po svom bonitetu svrstano u treu bonitetnu klasu. Ova povrina je sjeveroistone ekspozicije i blago terasasta. Tlo je nastalo iz posmeene crvenice, skeletoidno je, srednje duboko i humozno. Analize uzoraka tla s ovog lokaliteta su pokazale da se sadraj ukupnih karbonata kree od 1-6%, a vrijednost pH je od 7 do 7,5 to znai da u pogledu kemijskih svojstava ovo tlo nema ogranienja za uzgoj poljoprivrednih kultura. Centralni dio ove najvrednije poljoprivredne povrine na ovom dijelu iova se koristi uglavnom za uzgoj vrtlarskih poljoprivrednih kultura tj. za proizvodnju sezonskog povra, dok se na rubnim dijelovima uzgaja maslina, smokva i bajam.Sjeveroistono od Arbanije i jugozapadno od ovog polja do sredine Supetarske uvale, u irem primorskom pojasu dominiraju vinogradi i maslinici na tlu etvrte bonitetne klase. Ostale poljoprivredne povrine na ovom podruju pripadaju petoj klasi na kojoj se uglavnom uzgaja maslina i zajedno s etvrtom klasom zauzimaju povrinu od 372 ha. Meje, Trstenik, njan, DuilovoOve lokalitete prvenstveno zbog specifinog mikroklimata i mogunosti koritenja gradske infrastrukture, dri se meu najvrednijim poljoprivrednim povrinama na splitskom podruju. Stoga se ova tla koriste za najintenzivniju poljoprivrednu proizvodnju, u prvom redu stakleniku, proizvodnju povrtlarskih i cvjearskih kultura, te za proizvodnju ukrasnog bilja. Ova tla su veinom ilovasto do ilovasto-glinastog mehanikog sastava, alkalne reakcije sa visokim udjelom ukupnih karbonata i aktivnog vapna, te dobro opskrbljena biljnim hranjivima. Karepovac, Kamen, Kila, StobreNa ovim lokalitetima prevladavaju tla druge bonitetne klase, teeg mehanikog sastava, sa dosta karbonata i aktivnog vapna. Po svojim pedolokim svojstvima mogu se usporediti s tlima njana i Meja, ali se razlikuju po mikroklimatu, pristupu i ekspoziciji. Od poljoprivrednih kultura prevladava uzgoj sezonskog povra i voa, a zastupljen je i uzgoj staklenikih kultura.Korenica, rnovnica, polje BlatoJuno od naselja Korenice nalazi se polje Blato, ukupne povrine oko 364 ha. Ovo je polje jedna od vrijednijih cjelovitih poljoprivrednih povrina na podruju Splita. Tlo je humozno i dobro opskrbljeno biljnim hranivima. Ograniavajui imbenik u prvom redu je nerijeeni vodni reim tla, emu se moe pripisati to je ova povrina sauvana od devastacije i znaajnije izgradnje. Na ovom polju prevladava uzgoj sezonskog povra i voa, a u manjoj mjeri je takoer zastupljena staklenika proizvodnja povra i cvijea. Na ostalom podruju Korenice i rnovnice prevladavaju tla tree bonitetne klase, koja se uglavnom koriste za voarsku, vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju.Srinjine, Sitno Donje i Sitno GornjeNa ovom podruju najvredniju povrinu predstavlja Srinjinsko polje, koje je uvrteno u drugu bonitetnu klasu. Ovdje prevladava uzgoj vinove loze, trenje, masline i povra. Ostatak poljoprivrednih povrina na ovom podruju preteno je etvrte i u manjoj mjeri tree bonitetne klase, gdje takoer prevladava uzgoj vinove loze, trenje i masline.Zahvaljujui blagoj mediteranskoj klimi koja vlada na podruju Splita i koja omoguava obino akumulativnu proizvodnju povra i uzgoj mediteranskih kultura, unato maloj proizvodnji i velikoj usitnjenosti posjeda postie se potrebna ekonominost ove proizvodnje. Razumljivo je da iz ovog razloga, jednako kao iz pejzanih, rekreativnih i ekolokih razloga punu panju treba posvetiti zatiti postojeih zemljinih resursa.

Zakljuak

LiteraturaPovijesno-geografske faze razvoja i novi razvojni izazovi Split - Wikipedija Udbenik geografije u drugom razredu gimnazije 29