Upload
novinari-osmodec
View
5.118
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Povijest hrvatskoga književnog jezika
Dino Davosir, 7. bMartina Valec-Rebić, prof.
Faust Vrančić (1551. – 1617.)
autor prvog hrvatskog samostalno tiskanog rječnika
rođen u Šibeniku, umro u Mlecima
školovanje: Ugarska, Padova
pisac nabožnih i filozofskih knjiga
izumitelj padobrana
Prvi hrvatski tiskani rječnik Vrančićev je rječnik tiskan u Veneciji
1595. godine puno ime mu glasi: Dictionarium
quinque nobilissimarum Europe ilnguarum Latinae, Italicaem, Germanicae, Dalmaticae et Ungariciae
ili s prijevodom: Rječnik pet najodličnijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, hrvatskoga i mađarskoga
Prvi hrvatski tiskani rječnik
malena formata imao veliku ulogu u
povezivanju hrvatskoga jezika s drugim jezicima
istraživanja pokazuju da su se njime služili i pisci drugih naroda pri stvaranju svojih rječnika
Prvi hrvatski tiskani rječnik riječi u pet stupaca,
prema pet jezika obuhvaća oko 5 800
hrvatskih riječi, uglavnom čakavskih, primjerice: ča, zač, prid, manom, tuji, črv, gljedati, jazikNa stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice može se prolistati Vrančićev rječnik: Digitalizirana baština
Bartol Kašić (1575. – 1650.) autor prve hrvatske
slovnice (gramatike) polaznik studija Družbe
Isusove u Rimu dobio je nalog od svojih
poglavara da napiše hrvatsku slovnicu (njegov red se pripremao za djelovanje na tom području)
Prva hrvatska slovnica Institutionum linguae
illyricae libri duo ili Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige
tiskana u Rimu, 1604. godine nije opis jednoga konkretnoga
govora, nego onih oblika koji su se razvili u hrvatskoj književnosti na čakavskoj i štokavskoj osnovici
Prva hrvatska slovnica
Kašić je želio predstaviti književni izraz koji može razumjeti najviše hrvatskih govornika
usporedno navodi čakavske i štokavske oblike (ča i što, zač i zašto, bil i bio, slugi i sluzi...)
bilježi samo ikavski (iz)govor
opisuje starohrvatski tronaglasni sustav
Hrvatska na prijelazu 18. u 19. st. književnost se
razvija na narječjima
u 18. st. štokavska ikavica postaje zajednički jezik većine Hrvata
u 19. st. Hrvatska rascjepkana na provincije, jača mađarizacija, u javnim ustanovama govori se njemačkim i latinskim jezikom
Hrvatski narodni preporod 30-ih godina 19. stoljeća težnja za društvenim, kulturnim i
političkim ujedinjenjem povijesnih pokrajina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
u njegovu ozračju razvio se ilirski pokret (1835. – 1843.) koji je za cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih Ilira, to jest južnih Slavena
Vlaho Bukovac, Hrvatski narodni preporod, svečani zastor u Hrvatskom narodnom kazalištu iz 1895. g.
Hrvatski narodni preporod pokretač hrvatske narodne svijesti suprotstavljao se germanizaciji i
mađarizaciji usmjeren na izgradnju i širenje
jedinstvenog hrvatskog jezika na štokavskoj osnovi
knjige i čitaonice imaju važnu ulogu u buđenju narodne svijesti, borbi protiv tuđinskih utjecaja i u političkoj borbi za stvaranje moderne nacije
Ljudevit Gaj (1809. – 1872.)
predvodnik ilirskoga pokreta i slovopisne reforme
rođen u Krapini, umro u Zagrebu
izrazite književne, upravo pjesničke sposobnosti
hrvatska se latinica po njemu naziva gajica
Ljudevit Gaj (1809. – 1872.) 1832. g. piše pjesmu Horvatov sloga i
zjedinjenje (Još Horvatska ni propala) - himna preporoda
Kratka osnova horvatsko- -slavenskoga pravopisaña (Budim, 1830.)
Gajeva reforma slovopisa
Rasprava Pravopisz(Danica, br. 10 – 12, 1835.)
Gajeva rješenja za pisanje palatala (nepčanika) uvodi
nadslovke ili dijakritike u Kratkoj osnovi predlaže tildu (~)
iznad slova c, d, g, l, n, s, z kao znak za nepčanike
u Pravopiszu predlaže kvačice (č, ž, š), crticu (ć), dvoslove (dj’ , gj’, lj’ , nj’ ) i rogato ĕ za stari glas jat, koje se moglo izgovarati kao (i)je, e, i
Novine Horvatzke prve novine na
hrvatskome jezikupokrenuo ih Ljudevit Gaj
6. siječnja 1835. g. izlazile dvaput tjedno 1836. g. mijenjaju
naslov u Ilirske narodne novine, a 1843. nakon zabrane ilirskoga imena u Narodne novine
Književni prilog DaniczaNovine Horvatzke imale
su tjedni književni prilog Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka
sadrži domoljubne kajkavske i štokavske tekstove (budnice i davorije)
Književni prilog Daniczaod desetoga broja
1835. g. tekstovi se objavljuju novom Gajevom grafijom
u tom je broju tiskana i Horvatska domovina Antuna Mihanovića
prestaje izlaziti 1848. g.
Poznati ilirciu ilirskome preporodu sudjelovala su
mnoga poznata imena:Petar Preradović, Stanko Vraz, Ivan Mažuranić, Antun Mihanović, Dragutin Rakovac, Dimitrije Demeter, Vatroslav Lisinski, Janko Drašković, Ivan Kukuljević Sakcinski…
Poznati ilirci
hrvatski povjesničar, književnik i političar
2. svibnja 1843. u Saboru je održao prvi govor hrvatskim jezikom
zahtijevao je da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede
Ivan Kukuljević Sakcinski
(1816. – 1889.)
1846. na zagrebačkoj Akademiji otvorena je katedra za hrvatski jezik
1847. otvoren je Narodni dom (središnja ustanova hrvatske kulture onoga vremena)
Sabor je 23. listopada 1847. proglasio hrvatski jezik službenim u Trojednoj Kraljevini Hrvatske , Slavonije i Dalmacije
Hrvatski na putu do službenog
jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj
uključio se u preporod premda su mu bile već 62 godine
izdao politički spis pisan štokavskim narječjem Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom
grof Janko Drašković (1770. – 1856.)
Ilirske čitaonice osnivaju se brojne knjižnice i čitaonice
– žarišta preporodne misli: Varaždin (18. siječnja 1838.) Karlovac (1. ožujka 1838.) Zagreb (14. srpnja 1838.) Križevci ( 17. ožujka 1838.)
– osnivač: Ljudevit Vukotinović
Matica hrvatska
1842. osniva se Matica ilirska – udruga za promicanje hrvatske kulture
prvi predsjednik Janko Drašković
od 1874. naziva se Matica hrvatska
prva tiskana knjiga: Osman Ivana Gundulića
Postignuća preporoda
jezično ujedinjenje svih Hrvata ujednačenje slovopisa (grafije) uvođenje hrvatskoga jezika u
Sabor, škole i državnu upravu osnivanje katedre za hrvatski
jezik izdavanje važnih književnih i
jezikoslovnih djela