53
Površina Marsa

Povr š ina Marsa

  • Upload
    thane

  • View
    48

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Povr š ina Marsa. Mars je četvrta planeta Sunčevog sistema,koja obilazi oko Sunca na prosečnoj udaljenosti od 228miliona km Mars je relativno mala planeta,sa prečnikom od 6794 km koji je duplo manji od Zemljinog i masom koja iznosi jednu desetinu Zemljine mase. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Povr š ina Marsa

Površina Marsa

Page 2: Povr š ina Marsa

Mars je četvrta planeta Sunčevog sistema,koja Mars je četvrta planeta Sunčevog sistema,koja obilazi oko Sunca na prosečnoj udaljenosti obilazi oko Sunca na prosečnoj udaljenosti od 228miliona kmod 228miliona km

Mars je relativno mala planeta,sa prečnikom Mars je relativno mala planeta,sa prečnikom od 6794 km koji je duplo manji od Zemljinog i od 6794 km koji je duplo manji od Zemljinog i masom koja iznosi jednu desetinu Zemljine masom koja iznosi jednu desetinu Zemljine masemase

Page 3: Povr š ina Marsa

• Naziv je dobio po Marsu starorimskom Naziv je dobio po Marsu starorimskom božanstvu rata i poljoprivrede koje je u božanstvu rata i poljoprivrede koje je u grčkoj mitologiji poznato pod imenom grčkoj mitologiji poznato pod imenom Ares. Važno je napomenuti i da treći Ares. Važno je napomenuti i da treći mesec u godini,mart takođe vodi mesec u godini,mart takođe vodi poreklo od reči Mars. Poznat je još od poreklo od reči Mars. Poznat je još od praistorijskih vremena i ne zna se praistorijskih vremena i ne zna se pouzdano ko ga je prvi otkrio. Stari pouzdano ko ga je prvi otkrio. Stari Egipćani su ga zvali ’’Horus Crveni’Egipćani su ga zvali ’’Horus Crveni’

Page 4: Povr š ina Marsa

• Nekada se smatralo da na Marsu postoji Nekada se smatralo da na Marsu postoji bujan zivot,međutim postoje mnoge tajne bujan zivot,međutim postoje mnoge tajne koje čekaju da budu otkrivene - zasto je koje čekaju da budu otkrivene - zasto je klima na Marsu sada toliko razlicita od toplije klima na Marsu sada toliko razlicita od toplije i vlaznije klime kakva je prema zaključcima i vlaznije klime kakva je prema zaključcima nekih naučnika postojala pre četri milijarde nekih naučnika postojala pre četri milijarde godina;prirode vulkana bez tektonskih godina;prirode vulkana bez tektonskih ploča;oblikovanje reljefa;da li je nekada bilo ploča;oblikovanje reljefa;da li je nekada bilo vode i ako jeste šta je poslo naopako;kako je vode i ako jeste šta je poslo naopako;kako je jedan svet sličan Zemlji postao toliko jedan svet sličan Zemlji postao toliko isusen,hladan,i gotovo bezvazdusan.Ima li u isusen,hladan,i gotovo bezvazdusan.Ima li u tome nečeg što bi bilo od koristi da znamo za tome nečeg što bi bilo od koristi da znamo za našu planetu? našu planetu?

Page 5: Povr š ina Marsa

• Do sada je obavljeno nekoliko Do sada je obavljeno nekoliko misija.Roboti koji obavljaju misije misija.Roboti koji obavljaju misije na Marsu se zovu landeri - sletači i na Marsu se zovu landeri - sletači i roveri - kopači.Većina je poslata roveri - kopači.Većina je poslata od strane Japana,SSSR-a i od strane Japana,SSSR-a i SAD.Najveći broj bio je upućen u SAD.Najveći broj bio je upućen u svrhu traženja života i svrhu traženja života i vode.Njihova imena su Viking 1 i 2, vode.Njihova imena su Viking 1 i 2, Mariner kojih je bilo 12,Sovjetski Mariner kojih je bilo 12,Sovjetski Mars projekat Fobos 1 i 2.Najvise Mars projekat Fobos 1 i 2.Najvise materijala o Marsu potče od NASA-materijala o Marsu potče od NASA-inog globalnog posmatrača -inog globalnog posmatrača -satelita koji orbitira oko Marsa i satelita koji orbitira oko Marsa i stalno fotografiše.Poslednj misija stalno fotografiše.Poslednj misija bila je 12.08.2005. sa ciljem da bila je 12.08.2005. sa ciljem da izučava klimu i atmosferu izučava klimu i atmosferu Marsa.NASA planira da posalje Marsa.NASA planira da posalje ljude na Mars do 2030 ljude na Mars do 2030

Page 6: Povr š ina Marsa

• Na Zemlji, analizom podataka, došlo Na Zemlji, analizom podataka, došlo se do zaključka da litosferu se do zaključka da litosferu predstavlja 7 velikih i oko 20 malih predstavlja 7 velikih i oko 20 malih malih ploca koje poput santi leda malih ploca koje poput santi leda plivaju po Astenosferi.Ploče su plivaju po Astenosferi.Ploče su odvojene sistemima razloma koji se odvojene sistemima razloma koji se nazivaju riftovima. Smatra se da se nazivaju riftovima. Smatra se da se Mars nekada sastojao iz sličnih Mars nekada sastojao iz sličnih tektonskih ploča koje su se sjedinile tektonskih ploča koje su se sjedinile i obrazovale jedinstvenu korui obrazovale jedinstvenu koru

Page 7: Povr š ina Marsa

• Litosfera Marsa nije u potpunosti Litosfera Marsa nije u potpunosti istražena.Letilica Mars Global Surveyor su istražena.Letilica Mars Global Surveyor su pokazale da su delovi njegove kore pokazale da su delovi njegove kore magnetizovani različito u raznim ljuskama magnetizovani različito u raznim ljuskama koje su širine oko 160 km i 970 km debljine koje su širine oko 160 km i 970 km debljine slično kao što je pronađeno na dnu slično kao što je pronađeno na dnu zemaljskih okeanazemaljskih okeana

Page 8: Povr š ina Marsa

Jedna interesantna teorija iz 1999. god.kaže da Jedna interesantna teorija iz 1999. god.kaže da bi ove ljuske mogle biti dokaz davnih pokreta bi ove ljuske mogle biti dokaz davnih pokreta tektonskih ploča na Marsu,mada se ovo još tektonskih ploča na Marsu,mada se ovo još nije dokazalo. nije dokazalo.

Page 9: Povr š ina Marsa

• Površina Marsa je crvena zbog velike Površina Marsa je crvena zbog velike koncentracije gvoždja u obliku prašine koncentracije gvoždja u obliku prašine koja pokriva koja pokriva skoroskoro celu površinu Marsa. celu površinu Marsa. Osim gvožđa kojeg u tlu ima 12-Osim gvožđa kojeg u tlu ima 12-16%,ostali sastojci tla su silicijum (15-16%,ostali sastojci tla su silicijum (15-30%) i sumpor (2-7%). Ima malo metana 30%) i sumpor (2-7%). Ima malo metana koji se sakuplja u kotlinama i izaziva koji se sakuplja u kotlinama i izaziva plavičast i zelenkast sjaj. plavičast i zelenkast sjaj.

Page 10: Povr š ina Marsa

Epohe u razvoju Marsa:• Nohijanska epoha koja je trajala od 3.8 Nohijanska epoha koja je trajala od 3.8

milijarde do 3.5 mil. Godina. U to vreme milijarde do 3.5 mil. Godina. U to vreme površina je bila delimično tečna i puna površina je bila delimično tečna i puna kraterima koji su bili ispunjeni vodom. Tada je kraterima koji su bili ispunjeni vodom. Tada je postojala atmosfera od ugljen - postojala atmosfera od ugljen - dioksida,vodene pare i sumpor - dioksida.dioksida,vodene pare i sumpor - dioksida.

• Hesperijanska epoha od 3.5 milijarde-1.8m Hesperijanska epoha od 3.5 milijarde-1.8m godina.tada su nastale visoravni i vulkanske godina.tada su nastale visoravni i vulkanske formacije.formacije.

• Amazonska epoha od 1.8milijarde g. do danas. Amazonska epoha od 1.8milijarde g. do danas. Tada nastaje vecina formacija na Marsu.Tada nastaje vecina formacija na Marsu.

Page 11: Povr š ina Marsa

• Na Marsu se kao i na Zemlji razlikuju 4 Na Marsu se kao i na Zemlji razlikuju 4 godišnja doba. Tako proleće traje godišnja doba. Tako proleće traje 194,leto 177,jesen 142 i zima 156 194,leto 177,jesen 142 i zima 156 Marsovih dana Za vreme Marsove zime Marsovih dana Za vreme Marsove zime dolazi do zgušnjavanj ugljen - dioksida dolazi do zgušnjavanj ugljen - dioksida u atmosferi pa može da dođe do pojave u atmosferi pa može da dođe do pojave suvog snega koji pada na površinu i suvog snega koji pada na površinu i formira privremeni sloj leda formira privremeni sloj leda

• Temperatura varira od 20*C leti do Temperatura varira od 20*C leti do -140*C zimi.. -140*C zimi..

Page 12: Povr š ina Marsa

• Glavni faktor klime na Marsu čine oluje Glavni faktor klime na Marsu čine oluje koje u atmosferu dižu ogromne količine koje u atmosferu dižu ogromne količine prašine i prašine i premeštajupremeštaju je i oblikuju je i oblikuju površinu tako što formiraju dine i površinu tako što formiraju dine i interkolinska udubljenja. To znači da se interkolinska udubljenja. To znači da se javlja eolska erozija.javlja eolska erozija.

Page 13: Povr š ina Marsa

• Najveća dina je Kaiser dina. Oluje Najveća dina je Kaiser dina. Oluje izazivajuizazivaju temperaturne razlike između temperaturne razlike između svetlijih i tamnijih područja, odnosno svetlijih i tamnijih područja, odnosno tla i atmosfere. Vetrovi koji su pri tlu tla i atmosfere. Vetrovi koji su pri tlu brzine 10 m/s podižu čestice prašine do brzine 10 m/s podižu čestice prašine do 50 km uvis i prenose na udaljenosti od 50 km uvis i prenose na udaljenosti od više hiljada km. Vetrovi dostižu brzine više hiljada km. Vetrovi dostižu brzine do 100 m/sdo 100 m/s

Page 14: Povr š ina Marsa

• Pošto nema nivoa mora za nultu Pošto nema nivoa mora za nultu visinu, uzima se visina na kojoj je visinu, uzima se visina na kojoj je atmosferski pritisak 610 Pa (6.105 atmosferski pritisak 610 Pa (6.105 mbar).Na zemlji faktor pritiska od 1 Pa mbar).Na zemlji faktor pritiska od 1 Pa opada na 6 km visine, a na Marsu je to opada na 6 km visine, a na Marsu je to na 11 km. na 11 km.

Page 15: Povr š ina Marsa

• Pošto su istraživači mislili da postoje Pošto su istraživači mislili da postoje kontinenti davali su im imena kao što kontinenti davali su im imena kao što su : Arapski kontinent,Amazonski plato su : Arapski kontinent,Amazonski plato ili mora:Mare Erythraeum,Mare ili mora:Mare Erythraeum,Mare Sirenum...Sirenum...

Page 16: Povr š ina Marsa

• Najviša planina je ujedno i najviša Najviša planina je ujedno i najviša planina u sunčevom sistemu - Olimpus planina u sunčevom sistemu - Olimpus Mons sa visinom od 26 km i širinom 8 Mons sa visinom od 26 km i širinom 8 848 km. To je vulkan.848 km. To je vulkan.

Page 17: Povr š ina Marsa

• Severna i južna hemisfera Marsa imaju Severna i južna hemisfera Marsa imaju različite karakteristike. Južna hemisfera različite karakteristike. Južna hemisfera ima više kratera kao i veće planine ima više kratera kao i veće planine nego na severnoj hemisferi. Severna nego na severnoj hemisferi. Severna hemisfera je veoma raznolika. Tu su hemisfera je veoma raznolika. Tu su veliki vulkani i prostrane izrovane veliki vulkani i prostrane izrovane ravnice. Nijedan od Marsovih vulkana ravnice. Nijedan od Marsovih vulkana nije aktivan. nije aktivan.

Page 18: Povr š ina Marsa

• Najviše kratera ima u Hellas dolini,to Najviše kratera ima u Hellas dolini,to su ujedno i najveći.su ujedno i najveći.

Page 19: Povr š ina Marsa

• Ideja o zivotu na Marsu, posebno razumnih bića na Marsu, egzistira odavno a taj mit ponovo je popularan pojavom takozvanog LICA NA MARSU,stenovite povrsine koja liči na ljudsko lice kad je bočno osvetljena. Neki naučnici smatraju da je to optička iluzija a neki da je to dokaz drevne civilizacije na Marsu.

Page 20: Povr š ina Marsa

• Oni idu čak tako daleko da optužuju NASU za Oni idu čak tako daleko da optužuju NASU za hotimično uništenje milijardu dolara vredne letilice hotimično uništenje milijardu dolara vredne letilice MARS OBSERVER prošle godine kako ne bi morali MARS OBSERVER prošle godine kako ne bi morali priznati da je lice stvarno. Neki istraživači i novinari priznati da je lice stvarno. Neki istraživači i novinari prepoznali su lice kao jednu neobičnu stenovitu prepoznali su lice kao jednu neobičnu stenovitu formaciju nastalu erozijomformaciju nastalu erozijom

Page 21: Povr š ina Marsa

• Dva stručnjaka za kompjutere,bez posebnog iskustva u Marsovoj geologiji, radeći po ugovoru za NASU nabasali su na sliku I zaključili da lice nije nastalo prirodnim putem. . Eksperimentisali su s jednim programom i uočili nekoliko "piramida" blizu lica

Page 22: Povr š ina Marsa

• Richard Hoagland, novinar - otkrio je ponovo Richard Hoagland, novinar - otkrio je ponovo slučaj Lica na Marsu u nekoliko knjiga i slučaj Lica na Marsu u nekoliko knjiga i brojnim radio i TV javljanjima. U raštrkanim brojnim radio i TV javljanjima. U raštrkanim brežuljcima Cydonie, Hoagland vidi dokaz brežuljcima Cydonie, Hoagland vidi dokaz "srušenih gradova i tvrđava". On tvrdi da su "srušenih gradova i tvrđava". On tvrdi da su grad i lice povezani na način da, kao grad i lice povezani na način da, kao Stonehenge na Zemlji, označavaju tačku gde Stonehenge na Zemlji, označavaju tačku gde je Sunce izlazilo za vreme Marsovog je Sunce izlazilo za vreme Marsovog solsticija pre 500000 godina ( kad Hoagland solsticija pre 500000 godina ( kad Hoagland otprilike drži da je lice izgrađeno ). U svakom otprilike drži da je lice izgrađeno ). U svakom slučaju ta orjentacija danas nema nikakvog slučaju ta orjentacija danas nema nikakvog značaja značaja

Page 23: Povr š ina Marsa

• Potpuno jasno, po Hoglandu, to područje Potpuno jasno, po Hoglandu, to područje Marsa je ogromni graditeljski poduhvat Marsa je ogromni graditeljski poduhvat razumnih bića. Ali ko su bili oni? I zašto lice razumnih bića. Ali ko su bili oni? I zašto lice ima ljudski oblik? Hoagland ima nekoliko ima ljudski oblik? Hoagland ima nekoliko teorija. Možda je evolucija imala isti put na teorija. Možda je evolucija imala isti put na Marsu kao i na Zemlji i tako marsovci bitno Marsu kao i na Zemlji i tako marsovci bitno liče zemljanima? Ili je možda neka davna, liče zemljanima? Ili je možda neka davna, nama nepoznata, tehnološki nadmoćna nama nepoznata, tehnološki nadmoćna civilizacija došla jednom na Zemlju, pa mi civilizacija došla jednom na Zemlju, pa mi ličimo njima? Ili su možda lice sagradili ličimo njima? Ili su možda lice sagradili sofisticirani vanzemaljci poreklom izvan sofisticirani vanzemaljci poreklom izvan našeg Sunčevog sistema, kao znak ( ili test ) našeg Sunčevog sistema, kao znak ( ili test ) da smo postigli određeni korak tehnološke da smo postigli određeni korak tehnološke evolucije evolucije

Page 24: Povr š ina Marsa
Page 25: Povr š ina Marsa
Page 26: Povr š ina Marsa

DA LI JE LICE STVARNO?• Po mišljenju psihologa čovek je nastrojen da

trazi poznate oblike u nepravilnim strukturama okruzenja. Na primer vidimo zivotinje I ljudska bića u oblacima. Druga Vikingova slika prikazuje Marsov krater s nečim što liči nasmeštenom "srećnom licu" u sredini.

Page 27: Povr š ina Marsa

• Ovaj krater na Marsu nastao silinom udara stranog tela o površinu izgleda kao najpoznatiji osmeh ( "happy face" = veselo lice ) u Sunčevom sistemu. Nasmejana usta i oči, stvoreni su pukotinama uzrokovanim udarcem meteorita. Glavni krater ima prečnik od oko 8 kilometara " Planinski starac " u White Mountains ( New Hampshireu ) izgleda kao lice u profilu (desno).

Page 28: Povr š ina Marsa

• " Piramide " u području Cydonia na Marsu " Piramide " u području Cydonia na Marsu najverovatnije su stvorene erozijom vetra. Niko najverovatnije su stvorene erozijom vetra. Niko ne misli da je, bilo šta od ovoga namerno ne misli da je, bilo šta od ovoga namerno stvoreno, pa zašto bi s licem na Marsu bilo stvoreno, pa zašto bi s licem na Marsu bilo drugačije? Šta sa " piramidama " u drugačije? Šta sa " piramidama " u neposrednoj blizini lica na Marsu. Nalazi se neposrednoj blizini lica na Marsu. Nalazi se nekoliko brežuljaka na Marsu što nalikuju nekoliko brežuljaka na Marsu što nalikuju piramidama u području Cydonia i drugom piramidama u području Cydonia i drugom zvanom Elision. Geolozi, specijalisti za zvanom Elision. Geolozi, specijalisti za pustinjske reljefne oblike su dobro upoznati sa pustinjske reljefne oblike su dobro upoznati sa sličnom, eolskom erozijom I formiranim sličnom, eolskom erozijom I formiranim oblicima ovde na Zemlji, na primer u pustinji oblicima ovde na Zemlji, na primer u pustinji Arizone.Arizone.

Page 29: Povr š ina Marsa

• " Grad " na Marsu je skupina tih " Grad " na Marsu je skupina tih piramidastih brežuljaka od kojih najveći piramidastih brežuljaka od kojih najveći ima nekoliko kilometara u osnovi i svi ima nekoliko kilometara u osnovi i svi su orjentisani u istom smeru. Carl su orjentisani u istom smeru. Carl Sagan je zabeležio da su slične Sagan je zabeležio da su slične strukture, zvane " dreikanters " viđene strukture, zvane " dreikanters " viđene i na Antarktiku. i na Antarktiku.

Page 30: Povr š ina Marsa
Page 31: Povr š ina Marsa

• Jaki vetrovi , pretežno iz istog smera Jaki vetrovi , pretežno iz istog smera kroz mnogo godina pretvaraju ono što kroz mnogo godina pretvaraju ono što su nekad bile nepravilne izbočine u su nekad bile nepravilne izbočine u lepe simetrične piramide. Dreikantersi lepe simetrične piramide. Dreikantersi su mali, svega nekoliko cm visoki, dok su mali, svega nekoliko cm visoki, dok su " piramide " na Marsu mnogo više. su " piramide " na Marsu mnogo više. Ali vetrovi na Marsu su mnogo žešći od Ali vetrovi na Marsu su mnogo žešći od ovih na Zemlji, sa brzinama koje mogu ovih na Zemlji, sa brzinama koje mogu dostići i vrednosti brzine zvuka u našoj dostići i vrednosti brzine zvuka u našoj atmosferi i nije bezrazložno tvrditi da atmosferi i nije bezrazložno tvrditi da peščane oluje, nošene tim snažnim peščane oluje, nošene tim snažnim vetrovima mogu stvarati daleko veće vetrovima mogu stvarati daleko veće oblike dreikantersa. oblike dreikantersa.

Page 32: Povr š ina Marsa

• .Cydonia područje na Marsu obiluje mnoštvom Cydonia područje na Marsu obiluje mnoštvom niskih brežuljaka koji su "modeliranjem " niskih brežuljaka koji su "modeliranjem " poprimili čudne oblike, možda kombinacijom poprimili čudne oblike, možda kombinacijom starih nanosa mulja i erozijom vetra. Izgleda da starih nanosa mulja i erozijom vetra. Izgleda da je lice na Marsu stvoreno na isti način kao i ovi je lice na Marsu stvoreno na isti način kao i ovi oblici na planeti Veneri postoji vulkan koji liči oblici na planeti Veneri postoji vulkan koji liči na Miss Piggy (bez jednog uha). Uzete zajedno i na Miss Piggy (bez jednog uha). Uzete zajedno i koristeći istu logiku koja je predložena za lice koristeći istu logiku koja je predložena za lice na Marsu, ove dve strukture kao da dokazuju da na Marsu, ove dve strukture kao da dokazuju da je nekada postojala skupina razumnih je nekada postojala skupina razumnih vanzemaljaca, koji su putovali od planete do vanzemaljaca, koji su putovali od planete do planete i obožavali, kao bogove likove iz planete i obožavali, kao bogove likove iz Muppet showa! Ili možda nisu? Muppet showa! Ili možda nisu?

Page 33: Povr š ina Marsa

PEĆINE NA MARSUPEĆINE NA MARSU

• Thermal Emission Imaging Sistem Thermal Emission Imaging Sistem (TEMSIS) sa satelita ’’ Mars Odysseya ’’ (TEMSIS) sa satelita ’’ Mars Odysseya ’’ su otkrili 7 tamnih tacaka u blizini su otkrili 7 tamnih tacaka u blizini Marsovog ekvatora , za koje naucnici Marsovog ekvatora , za koje naucnici misled a su pecine. Odmah su dobile i misled a su pecine. Odmah su dobile i imena, po 7 sestara jednog od ljudi koji imena, po 7 sestara jednog od ljudi koji su ih otkrili - Dena, su ih otkrili - Dena, Chloe,Wendy,Annie,Abbey,Nikki I Chloe,Wendy,Annie,Abbey,Nikki I JeanneJeanne

Page 34: Povr š ina Marsa

• Ove pećine su pronađene u blizini Ove pećine su pronađene u blizini jednog od velikih Marsovih vulkana, jednog od velikih Marsovih vulkana, Aris Monsa. Aris Monsa. VeličinaVeličina pećina se pećina se procenjuje na između 100 i 250 metara, procenjuje na između 100 i 250 metara, a jedna od njih, Dana, nalazi se na oko a jedna od njih, Dana, nalazi se na oko 130 m ispod površine. To su vertikalne 130 m ispod površine. To su vertikalne rupe koje imaju padove od 80 do 130 ili rupe koje imaju padove od 80 do 130 ili vise metara a nalaze se sa bocne strane vise metara a nalaze se sa bocne strane vulkana Arsa Mons. Temperatura u vulkana Arsa Mons. Temperatura u njihovoj unutrasnjosti je danju hladnija njihovoj unutrasnjosti je danju hladnija a nocu toplija od okolnog podrucja. a nocu toplija od okolnog podrucja.

Page 35: Povr š ina Marsa
Page 36: Povr š ina Marsa

• Sada su svi uzbuđeni, jer bi to Sada su svi uzbuđeni, jer bi to konačno moglo da bude mesto kao konačno moglo da bude mesto kao stvoreno za preživljavanje određenih stvoreno za preživljavanje određenih mikroorgamizama, za kojima toliko svi mikroorgamizama, za kojima toliko svi tragamo.tragamo.

Page 37: Povr š ina Marsa

VODA NA MARSUVODA NA MARSU • Na Na MarsuMarsu su primećene male ali stalne su primećene male ali stalne

ledene kape,kako na severnom tako i ledene kape,kako na severnom tako i južnom polu. Veličina ovih ledenih južnom polu. Veličina ovih ledenih površina varira u zavisnosti od površina varira u zavisnosti od godišnjih doba. Interesantno je da je godišnjih doba. Interesantno je da je severna polarna kapa sastavljena od severna polarna kapa sastavljena od običnog leda,a južna od takozvanog običnog leda,a južna od takozvanog suvog leda (zamrznuti CO2). Njihova suvog leda (zamrznuti CO2). Njihova imena su: Planum Boreum i Planum imena su: Planum Boreum i Planum Australe Australe

Page 38: Povr š ina Marsa

• Marta 2007.god. radarski instrument sa letilice Mars Marta 2007.god. radarski instrument sa letilice Mars Express je napravio snimke koje potvrđuju ranije Express je napravio snimke koje potvrđuju ranije mišljenje da se duboko ispod polarnih kapa nalaze mišljenje da se duboko ispod polarnih kapa nalaze ogromne naslage leda. Kako se procenjuje količina ogromne naslage leda. Kako se procenjuje količina vode u tim naslagama bila bi dovoljna da pokrije celu vode u tim naslagama bila bi dovoljna da pokrije celu površinu Marsa vodenim omotačem debelim 10-11m.površinu Marsa vodenim omotačem debelim 10-11m.

Page 39: Povr š ina Marsa

• Mars ima 1.6 miliona kubnih km leda i Mars ima 1.6 miliona kubnih km leda i debljina leda je otprilike iste debljine debljina leda je otprilike iste debljine kao na Grenlandu. Voda na Marsu je kao na Grenlandu. Voda na Marsu je osim u polovima zarobljena u obliku osim u polovima zarobljena u obliku permafrosta (zaleđenog blata) koji permafrosta (zaleđenog blata) koji zauzima velike oblasti oko polova.jedan zauzima velike oblasti oko polova.jedan deo vode je na Marsu zarobljen ispod deo vode je na Marsu zarobljen ispod cryosfere (zamrznute kore) i cryosfere (zamrznute kore) i povremeno se oslobađa usled neke povremeno se oslobađa usled neke vulkanske aktivnosti ili udara meteorita. vulkanske aktivnosti ili udara meteorita. Voda koja se oslobodi udarom Voda koja se oslobodi udarom meteorita se brzo zamrzne i formira sloj meteorita se brzo zamrzne i formira sloj leda u dnu kratera.leda u dnu kratera.

Page 40: Povr š ina Marsa

• Najnovija analiza fotografija, koje je slikao istraživački rover Opportunity pre dve godine, otkrila je male barice tekuće vode na površini Marsa. Mnogi naučnici pak osporavaju tu tvrdnju insistirajući kako je postojanje vode danas na površini "crvene planete " potpuno nemoguće.

Page 41: Povr š ina Marsa

• Mnogi naučnici vjeruju da voda u Mnogi naučnici vjeruju da voda u tekućem obliku ne može danas tekućem obliku ne može danas postojati na Marsu zbog tanke postojati na Marsu zbog tanke atmosfere "crvene planete". atmosfere "crvene planete".

Page 42: Povr š ina Marsa

• . Glatkoća i transparentnost sugerišu da se radi Glatkoća i transparentnost sugerišu da se radi ili o vodi ili o veoma čistom ledu, tvrdi Levinili o vodi ili o veoma čistom ledu, tvrdi Levin"Iako su temperature na Marsu nekad dovoljno "Iako su temperature na Marsu nekad dovoljno visoke, atmosfera Marsa je zapravo kao vakuum. visoke, atmosfera Marsa je zapravo kao vakuum. To znači da će voda ili led izložen na površini To znači da će voda ili led izložen na površini planete ispariti ili sublimirati gotovo istog planete ispariti ili sublimirati gotovo istog trenutka. Teoretski je moguće postojanje tekuće trenutka. Teoretski je moguće postojanje tekuće vode u tlu, ali pod specifičnim okolnostima. vode u tlu, ali pod specifičnim okolnostima.

Page 43: Povr š ina Marsa

• Kada na Marsu uopšte ne bi bilo vetra, što nije Kada na Marsu uopšte ne bi bilo vetra, što nije slučaj, mogao bi se stvoriti stagnantan sloj pare slučaj, mogao bi se stvoriti stagnantan sloj pare iznad površine vode koji bi sprečio da voda brzo iznad površine vode koji bi sprečio da voda brzo ispari. Međutim, na Marsu to nije slučaj tvrdi ispari. Međutim, na Marsu to nije slučaj tvrdi

Phill Christensen sa Univerziteta u Arizoni.Phill Christensen sa Univerziteta u Arizoni.

Page 44: Povr š ina Marsa

• Levin se ne slaže s njegovim navodima i tvrdi da Levin se ne slaže s njegovim navodima i tvrdi da njegove analize pokazuju da postoje takva njegove analize pokazuju da postoje takva okruženja na Marsu koja su u određenim okruženja na Marsu koja su u određenim periodima dana zaštićena od vjetra te da se to periodima dana zaštićena od vjetra te da se to pravilo upravo može primijeniti na male pravilo upravo može primijeniti na male depresije u krateru Endurance sredinom depresije u krateru Endurance sredinom marsovskog leta. marsovskog leta.

Page 45: Povr š ina Marsa

• Levin je predložio da se izvrši jednostavan test Levin je predložio da se izvrši jednostavan test koji bi pokazao da li se zasta radi o vodi – da koji bi pokazao da li se zasta radi o vodi – da rover bušilicom počne bušiti po površini ravni. rover bušilicom počne bušiti po površini ravni. Ako se radi o ledu ili bilo kojem drugom čvrstom Ako se radi o ledu ili bilo kojem drugom čvrstom materijalu, bušilica će ostaviti tragove koji će se materijalu, bušilica će ostaviti tragove koji će se vidjeti na slikama. Ako se zaista radi o vodi, vidjeti na slikama. Ako se zaista radi o vodi, površina će ostati nepromenjena.površina će ostati nepromenjena.

Page 46: Povr š ina Marsa

• Do danas naučnici nisu bili u Do danas naučnici nisu bili u mogućnosti da proučavaju tekuću vodu mogućnosti da proučavaju tekuću vodu na površini Marsa. Prošle godine na površini Marsa. Prošle godine izvještaji o istraživanju Crvene planete izvještaji o istraživanju Crvene planete skrenuli su skrenuli su pažnjupažnju na postojanje tragova na postojanje tragova nekadašnjeg toka vode na stranama nekadašnjeg toka vode na stranama jednog od kratera, ali veruje se da su to jednog od kratera, ali veruje se da su to bili tokovi vode kratkog veka, koja se bili tokovi vode kratkog veka, koja se zamrzla skoro istog trenutka.zamrzla skoro istog trenutka.

Page 47: Povr š ina Marsa
Page 48: Povr š ina Marsa

• U decembru 2005 radar " Marsis " U decembru 2005 radar " Marsis " uspeo je da dopre 3,7 km duboko u tlo uspeo je da dopre 3,7 km duboko u tlo Marsa I otkrio Marsa I otkrio zamrznutuzamrznutu podzemnu podzemnu vodu na severnom polu crvene planete. vodu na severnom polu crvene planete. NASA je otkrila dve manje vododerine NASA je otkrila dve manje vododerine koje su nastale poslednjih godina u koje su nastale poslednjih godina u jednom krateru jednom krateru ššto navodi na zakljuto navodi na zaključčak ak da voda moda voda možžda da i i danas tedanas tečče Marsom.e Marsom.

Page 49: Povr š ina Marsa

• Postoji veliki broj kanjona koji najverovatnije potiču Postoji veliki broj kanjona koji najverovatnije potiču od rečne erozije i ostaci su nekadašnjih rečnih korita.od rečne erozije i ostaci su nekadašnjih rečnih korita. SSmatra se da se povremeno pojavljuju rečni tokovi,matra se da se povremeno pojavljuju rečni tokovi, međutim nikada nije viđen rečni tok,međutim nikada nije viđen rečni tok, već samo već samo neposredni dokazi.neposredni dokazi.

Page 50: Povr š ina Marsa

• Najveći kanjon na Marsu,Najveći kanjon na Marsu, Valis Marineris, je Valis Marineris, je takotakođđe najveći u e najveći u SSunčevom sistemu.unčevom sistemu. Dužina Dužina mu je 4000 km (mu je 4000 km ( što je ekvivalentno dužini što je ekvivalentno dužini EvropeEvrope ) a dubina je 7 km.) a dubina je 7 km. Grand kanjon ima Grand kanjon ima dužinu 446 km i dubinu 2 km.dužinu 446 km i dubinu 2 km. DrugiDrugi kanjon po kanjon po veličini je Ma’veličini je Ma’AAdim Vallis dug 700dim Vallis dug 700 km a km a dubok 2dubok 2 km.km. U prošlosti je bio zaliv okeana…U prošlosti je bio zaliv okeana…

Page 51: Povr š ina Marsa

• PoPoššto je prosle godine otkriven metan to je prosle godine otkriven metan smatra se da je produsmatra se da je produkkt mikroorganizama t mikroorganizama koji koji žžive ispod povrive ispod površšine Marsa. Ukoliko se ine Marsa. Ukoliko se ispostavi da ispostavi da žživot ipak ne postoji, planira se ivot ipak ne postoji, planira se teraformiranjeteraformiranje..

Page 52: Povr š ina Marsa

• To bi se ostvarilo preko istog procesa To bi se ostvarilo preko istog procesa koji mokoji možže da unie da uniššti ti ZZemlju, globalnog emlju, globalnog zagrevanja, tako zagrevanja, tako ššto bi se u atmosferu to bi se u atmosferu Marsa uveli gasovi koji izazivaju efekat Marsa uveli gasovi koji izazivaju efekat staklene bastaklene baššte te ii posle dovoljnog posle dovoljnog zagrevanja zagrevanja ii topljlenja polarnih kapa na topljlenja polarnih kapa na Marsu povrMarsu površšina bi bila kolonizovana ina bi bila kolonizovana algama koje proizvode kiseonik, algama koje proizvode kiseonik, i i eventualno bi Mars bio pogodan za eventualno bi Mars bio pogodan za ljudsku kolonizaciju ljudsku kolonizaciju i i naseljavanje. naseljavanje.

Page 53: Povr š ina Marsa

Hvala na paHvala na pažžnji!nji!

• Nadam se da je ovo predavanje Nadam se da je ovo predavanje odgovorilo na neka od vaodgovorilo na neka od vašših pitanja u ih pitanja u vezi sa Marsom…vezi sa Marsom…