1

Mr.sc. Zvonimir Savić

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, HGK

Slavonski Brod, 4. srpnja 2017.

Gospodarski trendovi u RH i razvojne raznolikosti hrvatskih županija

Kretanje industrijske proizvodnje 2008.2016.

• Industrijska je proizvodnja manja za >11%

91,0 89,7

88,6

83,8

82,3 83,3

85,4

88,8 86,2

92,0

94,9

92,9 92,5 93,6

95,6 96,7

80

85

90

95

100

105

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.p

2008

.=10

0

Hrvatska EU28

Izvor: Eurostat, obrada HGK

Kretanje prometa u trgovini na malo 2008.2016.

• Promet u trgovini na malo (realno) manji je za >7%

94,5

91,2 90,7

87,4 87,9 87,5

90,7

92,4

98,0 98,4 97,9 97,0 97,0

99,1

102,4

105,2

80

85

90

95

100

105

110

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.p

200

8.=1

00

Hrvatska EU 28

Izvor: Eurostat, obrada HGK

2

Zaposlenost 2008.2016.

• Broj zaposlenih je manji za oko 12%

96,4

92,1 90,8

89,7

87,7 86,3

87,3 88,1

75

80

85

90

95

100

105

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.PROCJENA

20

08

.=1

00

Kretanje broja zaposlenih, 2008.=100

Izvor: DZS, obrada HGK

Kretanje BDP-a 2008.-->2016., 2008.=100

95,6

97,6

99,4 98,9 99,1 100,5

102,5

104,3

92,6 91,0 90,8

88,8 87,9 87,5

89,0 91,0

80

85

90

95

100

105

110

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

2008

.=10

0

EU28 Hrvatska

Izvor: EK, HGK

• 20082016: BDP je realno manji za oko 8,5%

Kretanje BDP-a

Veličina BDP-a najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija. Tako se od 328,1 milijardi kuna, koliko je iznosio bruto domaći proizvod (BDP) u 2014. godini na razini Hrvatske, čak trećina ili točno 33,3% odnosilo na Grad Zagreb. Dodaju li se Zagrebu Istarska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini gotovo 50% ukupnog BDP-a Hrvatske.

3

BDP po stanovniku BDP po stanovniku po županijama istovremeno je upućivao na veliku razliku u razini razvijenosti pojedinih županija. Tako je najrazvijeniji Grad Zagreb imao oko 3,1 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije. U kombinaciji relativno visokog udjela u nacionalnom BDP-u te relativno visoke stope pada, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a Hrvatske u promatranom razdoblju ipak je imala Splitsko-dalmatinska županija.

U 2014. prevladavale su one županije u kojima je najveći udio u strukturi gospodarstva imala prerađivačka industrija. Pritom se najviše isticala Međimurska županija čijih se gotovo 40% BDV-a stvara industrijskim djelatnostima. U trima županijama Kontinentalne Hrvatske najveći udio u BDV-u imaju primarne djelatnosti odnosno poljoprivreda.

BDV i djelatnosti

Osiguranici HZMO-a

Na pad stope nezaposlenosti kod svih županija utjecao je veći pad broja nezaposlenih (koji je dijelom povezan i s demografskim i emigrantskim kretanjima), dok niti u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja. Pritom su se razinama iz 2008. godine više približile županije Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne Hrvatske, najviše Ličko-senjska i Zadarska.

4

Prosječna neto plaća Razinu plaća po županijama karakterizira velika razlika među županijama s najnižom i najvišom neto plaćom i stabilnost tog odnosa od 1:1,46. Pritom višu neto plaću od prosječne u Hrvatskoj u svim godinama bilježi samo Grad Zagreb i u tome mu se tek povremeno (u 2008., 2009., 2013. i 2014. godini) pridružila jedino Primorsko-goranska županija. Stabilna je i lista županija s najnižim plaćama, pri čemu se na posljednjemu mjestu izmjenjuju Međimurska i Varaždinska županija.

Brodsko-posavska županija - trendovi

PRODUKTIVNOST

prihod po zaposlenom

Izvor: FINA; izračun: HGK

0,4

0,45

0,5

0,55

0,6

0,65

0,7

0,75

0,8

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

mil

. HRK

BPŽ RH

Grad Zagreb ima FDI 30% viši nego svih 20 županija. Razlika između Kontinentalne i Jadranske Hrvatske je velika – vrijednost FDI ulaganja u Jadranskoj je Hrvatskoj manja za 70%, no razlika između ovih dviju regija se smanjuje kada se vrijednost FDI izrazi po stanovniku – tada je vrijednost u Jadranskoj Hrvatskoj manja za 40%.

FDI 1993.-2016.

5

S obzirom na to da su Italija, Njemačka,Slovenija, BiH i Austrija najveća izvozna tržišta Hrvatske (prema njima je u 2016. godini plasirano približno 54% ukupnoga robnog izvoza Hrvatske), ne iznenađuje podatak da su ove zemlje ujedno i najzastupljenija tržišta većine županija. Točnije, u prošloj godini samo kod sedam županija ove zemlje nisu zauzimale prva tri mjesta prema vrijednosti ukupnog izvoza.

Robna razmjena

BDP/stanovniku (PPP), indeks EU=100 Manje razvijene regije: <75% prosječnog BDP EU Regije u tranziciji: >75% i <90% prosječnog BDP EU Razvijene regije: >90% prosječnog BDP EU

Statistička razina

Minimalni broj stanovnika

Maksimalni broj stanovnika

NUTS 1 3 milijuna 7 milijuna

NUTS 2 800.000 3 milijuna

NUTS 3 150.000 800.000

NUTS (statističke) regije 2014.-2020.

BDP p/c u NUTS II regijama EU28, EU=100

2013 2014 2015 Kontinentalna 62 60 (238) 59 (235) Jadranska 58 57 (245) 55 (244)

6

Poredak NUTS III, u % prosjeka, PPP p/c, EU=100 (2014.g.)

Izvor: Eurostat

33

33

34

34

38

40

43

44

45

45

46

46

47

47

49

49

50

59

72

73 103

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110

Viroviticko-podravska

Brodsko-posavska

Pozesko-slavonska

Vukovarsko-srijemska

Krapinsko-zagorska

Bjelovarsko-bilogorska

Sisacko-moslavacka

Karlovacka

Licko-senjska

Splitsko-dalmatinska

Zagrebacka

Osjecko-baranjska

Zadarska

Sibensko-kninska

Varazdinska

Koprivnicko-krizevacka

Medimurska

Dubrovacko-neretvanska

Primorsko-goranska

Istarska

Grad Zagreb

indeksi

Poredak NUTS III, u % prosjeka, PPP p/c, EU=100 (2014.g.) Rang NUTS III regija

Razvijenost, % prosjeka EU

Među % najnerazvijenijih

409 Grad Zagreb 103 69,5% 933 Istarska 73 30,5% 956 Primorsko-goranska 72 28,8% 1112 Dubrovačko-neretvanska 59 17,1% 1203 Međimurska 50 10,4% 1215 Varaždinska 49 9,5% 1216 Koprivničko-križevačka 49 9,4% 1227 Zadarska 47 8,6% 1228 Šibensko-kninska 47 8,5% 1238 Zagrebačka 46 7,7% 1239 Osječko-baranjska 46 7,7% 1246 Ličko-senjska 45 7,2% 1247 Splitsko-dalmatinska 45 7,1% 1251 Karlovačka 44 6,8% 1259 Sisačko-moslavačka 43 6,2% 1279 Bjelovarsko-bilogorska 40 4,7% 1293 Krapinsko-zagorska 38 3,7% 1308 Požeško-slavonska 34 2,5% 1309 Vukovarsko-srijemska 34 2,5% 1311 Virovitičko-podravska 33 2,3% 1312 Brodsko-posavska 33 2,2%

16 županija među 10% najnerazvijenijih NUTS III u EU

6 županija među 5% najnerazvijenijih NUTS III u EU

Demografija NUTS III regija u EU

Stanovništvo Hrvatske u 2016. godini prema srednjoj vrijednosti staro je 43 godine što je u odnosu na EU (42,6 godina) nešto više. Hrvatska ima sedmo najstarije stanovništvo u EU.

7

Demografija županija po medijanu dobnih skupina, 2016.

Izvor: Eurostat, Obrada: HGK

U 2016. godini u odnosu na 2014. godinu, uočljivo je da su najveće promjene u pravcu starenja stanovništva izražene u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji, pri čemu su sve tri županije „ostarile“ za 0,7 g.

Prirodno kretanje stanovništva Brosko-posavske županije 1964.-2015.

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

16,0

18,0

20,0

-6,0

-4,0

-2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

19

64

19

67

19

70

19

73

19

76

19

79

19

82

19

85

19

88

19

91

19

94

19

97

20

00

20

03

20

06

20

09

20

12

20

15

Sto

pa

nat

alit

eta

i m

ort

alit

eta

Sto

pa

pri

rodnog p

rira

sta

pp n m

Brodsko-posavska županija

Brodsko-posavska županija

-32,8% -22,7%

-13,7% -6,6%

8

HGK–INDEKS GOSPODARSKE SNAGE ŽUPANIJA

Županijski „NAJ” – Brodsko-posavska županija

• Poslovanje nekretninama značajnija djelatnost nego u drugim županijama Kontinentalne regije: druga najvažnija djelatnost nakon prerađivačke industrije (čini 14,5% BDV-a).

• U posljednje dvije godine sve gospodarske djelatnosti pokazuju znakove oporavka, kao i investicije.

• Stopa nezaposlenosti najniža od 2009. g.

• Posljednje dvije godine raste broj osiguranika HZMO – najviši od 2011. godine, gotovo 36 tisuća.

• Nakon Virovitičko-podravske, broj osiguranika se najviše približio razini 2008.g. (manji za 6,6 tisuća) među slavonskim županijama

• Broj nezaposlenih je od 2008. g. najviše pao među slavonskim županijama.

Županijski „NAJ” – Brodsko-posavska županija

• Najniža stopa nezaposlenosti među slavonskim županijama (nakon Požeško-slavonske).

• Robni izvoz raste dinamično posljednje dvije godine; saldo robne razmjene je pozitivan od 2013. g.

• Treći najveći relativni rast robnog izvoza u posljednjih pet godina (+105,6%) među svim županijama.

• Najveći udio prerađivačke industrije u izvozu (82,6%) među slavonskim županijama (nakon Požeško-slavonske).

• Najveća prosječna plaća među slavonskim županijama nakon Osječko-baranjske, kao i najveći rast plaće od 2008.g.

• Najviše studenata među slavonskim županijama na 1.000 stanovnika (nakon Požeško-slavonske).

• FDI per capita (1993.-2016.) najveći među slavonskim županijama (nakon Osječko-baranjske).

9

Hvala na pozornosti!