POZNATI IZ SUSJEDSTVA: INTERVJU: IVAN DEČAKlista u kojem pišemo o važnim temama za našu Trešnjevku a koje su možda ostale nezamijećene od ostalih medija. Doznat ćete što se

broj 36/37jesen / zima 2016.BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

K VA R T O V S K I T U R I Z A M

Advent u Zagrebu digao i Trešnjevku

PROJEKT KULTURA U ŠKOLI: ŠKOLA KULTURE

TREŠNJEVKA DOBILA BISTU JURIJA GAGARINA

POZNATI IZ SUSJEDSTVA: INTERVJU: IVAN DEČAK

2

glas trešnjevke | jesen / zima

Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

Od 7 do 107

riječ urednika

Dragi Trešnjevčani,

pred vama je još jedan broj kvartovskog lista u kojem pišemo o važnim temama za našu Trešnjevku a koje su možda ostale nezamijećene od ostalih medija.

Doznat ćete što se sve izgradilo, obno-vilo i napravilo u našem kvartu u sklopu Malih komunalnih akcija, kao i planove za ubuduće.

Možete čitati i o novoj predstavi u CeKaTeu kao i velikom projektu suradnje sa školama.

Istražili smo kako je naš kvart postao poželjan turistima, što ih najviše privlači, ali i koje su mogućnosti daljnjeg razvoja. Pišemo i zašto je Trešnjevka tako inspira-tivna arhitektima i sociolozima, vrlo često kada se propituje grad upravo su trešnje-vačke posebnosti poticajne.

Posjetili smo glasovita gastronomska mjesta gdje se dobro jede, ali pronašli i pivovaru koja radi vrhunska piva.

Predstavljamo udruge i njihov vrijedan rad. Donosimo i intervju s poznatim sugra-đaninom, kao i stalnu kolumnu Dubravke Miljković na temu darova i darivanja.

Povijesni feljton uspoređuje razvoj Novog Zagreba i Trešnjevke, dosta je slič-nosti, naravno i posebnosti.

Nastavili smo suradnju sa studentima studija novinarstva VERNA koji su napi-sali nekoliko tekstova.

I još je nekoliko važnih i zanimljivih tema koje smo odlučili podijeliti s vama – stoga uživajte u čitanju.

Svima želimo sretne blagdane i puno mira.

Veselko Leutar

Trešnjevka – sjever

str. 4-6

Trešnjevka – jug

str. 7-9

u TeaTru na Trešnjevci Nova predstava “Svetica u tami”

str. 10-11

projekT Kultura u školi: Škola kulture

str. 12

eDukacija i SavjeTovanjeCentar “Sunce”

str. 17

Gimnastički klub Trešnjevka

str. 18-19

Kvartovski turizam

str. 13

Studenti istražuju grad i Trešnjevku

str. 14-15

Pivar s Trešnjevke

str. 16

inTervju: ivan DeČak Ne znam kakav sam susjed, ali znam da imam susjede za poželjet!

str. 23-24

šeTnja kroZ GraDSku prošLoSTSličnosti i razlike urbanizacije Trešnjevke i Novog Zagreba

str. 25-27

GaSTro Lice TrešnjevkeŠetnja kvartom punog želuca

str. 20-21

Kolumna Dubravke Miljković

str. 22

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3

sadržaj


Male komunalne akcije u 2016. ostvarene gotovo u cijelosti

TREŠ NJEV KA – SJEV ER

NOVOSTI IZ ČETVRTI

OstalO je nekOlikO akcija kOje se prenOse u iduću gOdinu, ali nOvac neće Ostati na računu, jer je već pOtrOšen na druge akcije

Radovi iz Plana malih komunalnih akcija za ovu go-dinu, privode se kraju. U Vijeću Gradske četvrti za-dovoljni su izvršenjem koje, kažu, dobro napreduje.

Ostvareno je gotovo 95 posto planiranog. Ipak, kao i svake godine, ostalo je nekoliko akcija koje se prenose u iduću go-dinu, ali novac neće ostati na računu, jer je već potrošen na neke druge akcije.

Tako se moralo odustati od uređenja kolnika u Tuheljskoj u Mjesnom odboru Ciglenica. Tuheljska ulica, naime, nema riješenu odvodnju oborinskih voda pa je umjesto nje ure-đena Erpenjska ulica također u Mjesnom odboru Ciglenica. Planirano uređenje platoa ispred broja 3 do 7 u Čakoveč-koj ulici (MO S.S. Kranjčević) također se prebacuje u 2017. godinu zbog kašnjenja izrade projektne dokumentacije, a za tu je akciju bilo predviđeno više od 300 tisuća kuna. Privre-meno se odustalo i od parka za pse na sjeveroistočnoj strani križanja Vukovarske ulice i Ulice Florijana Andrašeca jer nije stigla suglasnost od Hrvatskih željeznica koja je vlasnik dijela zemljišta. Za uređenje tog parka bilo je predviđeno 437 tisuća kuna iz proračuna za Male komunalne akcije. Na čekanju je i dalje dječji park u ulici Nova cesta na broju 4 zbog istih, vječnih problema, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Za njegovo je uređenje i ove godine planirano 600 tisuća kuna, a taj problem nikako da se riješi.

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Veselko Leutar

Prošireno je dječje igralište u Parku Stara Trešnjevka

novosti iz četvrti


5

Zamjenske akcije

Sredstava koja nisu potrošena, a planirana su za navedene ak-cije, utrošena su na niz drugih, isto tako korisnih malih komu-nalnih akcija. U tom budžetu ograđeno je dječje igralište na križanju ulica Erdutske i Ratar-ske, u Mjesnom odboru Rudeš. U planu MKA za 2016. godinu bilo je predviđeno temeljito uređenje ovog igrališta u vrijed-nosti 533 tisuća kuna, a rekon-strukcija je obuhvaćala zamjenu svih postojećih sprava, uređenje staze i postavljanje novih klupa. Zbog nepotrošenih a planiranih sredstava za druge akcije, ovaj je park neplanirano dobio i novu ogradu. Izmijenjena je promet-na regulacija u okolici OŠ Lju-bljanica, uređen je košarkaški teren kod Sportske gimnazije u Selskoj ulici, uređen je kolnik u Petračićevoj ulici u MO Samo-borček te prilaz vrtiću u Hana-manovoj u MO Rudeš.

igralište u parku stara trešnjevka dvOstrukO veće

Proširen je dječji park u Parku Stara Trešnjevka tako da je sada dvostruko veći. Sukladno Pla-nu MKA proširilo se postojeće dječje igralište zbog velikog broja djece koja gravitiraju tom parku, a radovi su bili vrijed-ni 538.000 kuna. Zahvaljujući dodatnim sredstvima igralište je dvostruko veće. Na tu smo akciju osobito ponosni jer se u tom parku igra jako puno djece i park je uvijek pun, tako da je ovo proširenje pun pogodak.

Dio neiskorištenih sredstava preusmjerio se na uređenje u Osnovnoj školi Voltino, Osnov-noj školi Julije Klović, u Dječ-jem vrtiću Potočnica te za Dom za starije osobe u Drenovačkoj

ulici. U Osnovnoj školi Ljublja-nica sanirani su zidovi i stolarija sportske dvorane, a u OŠ J. Klo-vić uređene prostorije za tušira-nje. U planu je do kraja godine urediti polivalentno igralište na Fallerovom šetalištu te stazu u igralištu na Zagrebačkoj cesti između brojeva 175 do 183.

Dio novca utrošit će se za izradu projektne dokumenta-cije za dizalo za osobe s invali-ditetom u Župi sv. Marka Kri-ževčanina u Selskoj cesti 91. Prema Planu MKA izdvojeno je 250 tisuća kuna za uređenje površine za postavljanje dizala, a zahvaljujući dodatnim ras-položivim sredstvima, odmah se pristupilo izradi projektne dokumentacije kako bi dizalo za osobe s invaliditetom bilo što prije postavljeno.

sanirana selska Od Zagrebačke avenije dO OZaljske

Zahvaljujući Gradu Zagrebu, završeni su radovi na Selskoj cesti, sanirana je dionica od Za-grebačke avenije do Ozaljske ulice. Radovi su trajali tjedan dana, a utrošeno je milijun i sto tisuća kuna.

prOblem smeća

Problem smeća, toliko aktualan u posljednje vrijeme u gradu Zagrebu, nije zaobišao niti Treš-njevčane. I dok se kontejneri s općim komunalnim otpadom redovito odvoze, problem su kontejneri za razvrstani otpad, plastiku, staklo i papir. Oni se rijetko i premalo prazne pa i to služi neodgovornim građanima koji ne razvrstavaju otpad, kao izgovor što otpad koji se može reciklirati, odlažu u kontejner s općim komunalnim otpadom.

Osim uobičajenih prigovora da se u kontejnerima gomila smeće koje se više ne odvozi svakodnevno pa se iz njih širi neugodan miris, na tapeti se posebno našla lokacija Bla-gajska ulica, točnije kuća na broju 17. Okolni susjedi očajni su jer na toj adresi već je dese-tak godina stoji zapuštena kuća i dvorište iz kojeg izlaze štakori i zmije. Otkad su kuću, prije desetak godina, napustili posljednji stanari, parcela se uopće ne održava, pa stanari Blagajske predlažu hitno čišće-nje cjelokupnog posjeda.

Otvorit će se pseći park na križanju ulice Florijana Andrašeca i Vukovarske

Najavljeno je uređenje pomoćnog terena Nogometnoga kluba Trešnjevka

Selska cesta sanirana je od Zagrebačke avenije do Ozaljske ulice

novosti iz četvrti


RIJEČ PREDSJEDNIKA VgČ tREŠNJEVKA – SJEVER

Poštovane Trešnjevčanke i Trešnjevčani!

Potkraj godine bliži se i kraj radova iz plana MKA. Kao i protekle tri godine vjerujem da će i ova po-sljednja ovog saziva VGČ završiti s visokom reali-zacijom. Kao što znate mandat ovom sazivu traje do kraja ožujka 2017. godine. Od važnijih stvari do raspuštanja VGČ mora do kraja veljače donjeti plan MKA za 2017.

Iskoristio bih ovu priliku da se zahvalim svim koji ste na bilo koji način sudjelovali u radu vijeća kao što su prijedlozi , sugestije, zamolbe a i kon-struktivne kritike te su tako upotpunili rad ovog

vijeća. Također isprika svima vama kojima nismo uspjeli riješiti problem što zbog uglavnom nedo-statka sredstava, ali i ograničenih ovlasti vijeća.

Na kraju u ovo predblagdansko doba želim Vama, Vašim obiteljima i najmilijim blagoslovljen i čestit Božić te svako dobro u novoj 2017!

Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka – sjever

Ivan Butorac

pOstavljena bista juriju gagarinu

S velikim zakašnjenjem i više-strukim izmjenama planova, konačno je u Parku Stara Treš-njevka postavljena bista velika-nu svjetske aeronautike Juriju Gagarinu.

Jurij Aleksejevič Gagarin sovjetski je astronaut i vojni pilot otputovao je u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letje-lici Vostok 1. Let je trajao nešto manje od dva sata, a Gagarin je ušao u povijest kao prvi čovjek koji je poletjeo u svemir.

“Napokon, nakon svih pute-šestvija koja su trajala više od dvije godine, postavili smo bistu Juriiju Gagarinu, u Parku Stara Trešnjevka”, rekao je pred-sjednik Vijeća Gradske Četvrti Trešnjevka – sjever Ivan Buto-rac. Postavljanju biste uz brojne uglednike, prijatelje, predstav-nike medija, prisustvovali su Njegova Ekselencija velepo-slanik Ruskog Veleposlanstva

Anvar Azimov i zagrebački gra-donačelnik Milan Bandić. Pred-sjednik Vijeća Gradske četvrti Ivan Butorac rekao je kako već slijedi novi plan, a to je da se u Zagreb dopremi originalno sve-mirsko odijelo. Odijelo bi bilo dar Tehničkom muzeju i bilo bi dio njegovog stalnog postava.Veliku zahvalnost za ove pro-jekte, rekao je Butorac, dugu-jemo Eleni Pilićevoj Čorko, bez koje teško da bi se uspjelo ovo sve realizirati.

“Ona je jedna od najzasluž-nijih osoba što je bista došla u Zagreb i isto tako osoba bez čijeg truda neće moći biti ostva-reni niti ovaj slijedeći projekt”, rekako je Butorac.

Elena Pilićeva Čorko je treš-njevačka snaha, porijeklom Ruskinja. Na Trešnjevci živi od 2000. godine, a o njoj smo pisali u Glasu Trešnjevke prije pet godina.

Bista Juriju Gagarinu postavljena je u Parku Stara Trešenjevka

6

novosti iz četvrti


7

U 2016. uređena su tri dječja igrališta i svi planirani kolnici

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Veselko Leutar

novosti iz četvrti

pOstavljenO privremenO reciklažnO dvOrište

Problem otpada aktualan je posljednjih mjeseci na području cijelog Grada, pa tako, naravno, nije zaobišao ni Trešnjevku-jug. Osobito zato što u ovoj gradskoj četvrti koja je veličine jednog grada i ima gotovo 70 tisuća stanovnika, nema niti jednog reciklažnog dvorišta. Staro dvorište koje je bilo lo-cirano na križanju Horvaćanske i Ujevićeve ulice, odavno je ukonjeno jer je taj prostor predviđen za izgradnju škole. Problem je prepoznala gradska Čistoća, pa je od 24. rujna 2016. privremeno, na rok od šest mjeseci organizirala mobil-no reciklažno dvorište koje je smješteno u Listopadskoj ulici, zapadno od nekadašnje Name na Vrbanima, uz Zagrebačku aveniju. Mobilno reciklažno dvorište sastoji se od mobilnih kontejnera koji se za sada redovito prazne, a građani će ov-dje bez naknade moći predati do 30 različitih vrsta otpada i krupni otpad iz domaćinstva. Što će s dvorištem biti po isteku roka od šest mjeseci, još se ne zna.

Na području Trešnjevke – jug odvoz smeća je i inače veliki problem. Veliki dio stanovnika ne odvaja ambalažu, ne razvrstava otpad nego sve baca u kontejner za opći komu-nalni otpad. Dijelom je uzrok to što se kontejneri za specijali-zirani otpad – plastiku, papir, staklo – ne odvoze i ne prazne redovito i oko takvih kontejnera je često razbacan otpad. Pre-puni kontejneri tako stoje danima pa građani takav poseban otpad odbacuju u kontejner za miješani komunalni otpad. Svakako je problem i to što i dio građana nema razvijenu

Dječje igralište u Ulici Lovre Ratkovića

U PLANU JE GRADNJA DOMA UMIROVLJENIKA, ZDRAVSTVENA STANICA NA VRBANIMA I NOVA OSNOVNA ŠKOLA HORVATI NA KNEŽIJI

I na području Gradske četvr-ti Trešnjevka – jug male ko-munalne akcije dovršavaju

se prema planu. Većina ih je go-tova, a ostale će se zgotoviti do kraja godine.

Uređena su dječja igrališta u Lovre Ratkovića, u Baranovie-voj, J. Neidhardta, a u Beethove-novoj još traju radovi. Uređeno je i vježbalište za odrasle kod MO Gajevo.

Uređeni su i svi kolnici koji su bili planirani, oni u Bjelo-varskoj, na Staglišću, Ilirskoj grani, u Ulici Davorina Bazjanca, Nebojanskoj, Graničarskoj, Kameničkoj i III. Loparskoj.

TREŠ NJEV KA – JUG

Mobilno reciklažno dvorište u Listopadskoj ulici


8

svijest o potrebi razvrstavanja otpada, a što je osobito izraženo na području naselja Vrbani III.

Vijeće gradske četvrti već je zatražilo od Čistoće veći broj spremnika za razvrstavanje otpada te rješavanje pojedinač-nih problema odlaganja mije-šanog komunalnog otpada u blizini trgovina i ugostiteljskih objekata.

inicijative građana

Vijeće Gradske četvrti zapri-milo je dvije nove inicijative građana. Jedna je zahtjev da se sagradi parkirališni prostor uz istočnu stranu ulice Srednjaci. Druga inicijativa odnosi se na uređenje parka za pse u Peč-kom, istočno od Shopping cen-tra. Oba zahtjeva trenutno su u obradi. Park za pse na Knežiji će vjerojatno biti sagrađen prije nego u Prečkom zbog imovin-sko-pravnih odnosa.

inicijativa vijeća

Programima rada u Vijeću gradske četvrti određeni su strateški razvojni projekti koji su se dijelom realizirali (škola i vrtić u Vrbanima III). Riječ je o strateški važnim ali preskupim projektima za lokalni proračun

– financijski plan. To je cijeli niz investicija u komunalnu in-

frastrukturu i negospodarske objekte za poboljšanje druš-tvenog standarda. Vijeće već više godina upućuje inicijative prema Gradu, koji bi to trebao realizirati. Riječ je o gradnji društvenih objekata na područ-ju Trešnjevke – jug poput doma umirovljenika, zdravstvene sta-nice na Vrbanima, nove Osnov-ne škole Horvati na Knežiji, no-vog područnog objekta vrtića Vrbani II i Staglišće u Jarunu. Također je planirana gradnja Jarunskog mosta preko Save, a u vezi s tim i gradnja nove tram-vajske remize u Blatu. Preko tog bi se mosta spojila tramvajska pruga s Ljubljanice s Horvaćan-skom, preko potoka Črnomerec do ceste Ive Lole Ribara.

Vijeće svojim sredstvima planira gradnju društvenih domova u mjesnim odborima Gajevo, Jarun i Vrbani, a tako-đer i sportske terene u Ulici Antuna Stipančića koji će biti namijenjeni za slobodnu rekre-aciju građana.

peticija Za livadu Za kućne ljubimce

Problem šetanja peseka bez po-vodca sve je aktualniji jer je sve više naših sugrađana koji, zbog prenapučenosti, nemaju gdje pošteno istrčati svojeg kućnog ljubimca. Tako su građani po-

krenuli peticiju da se livada na području Jaruna, između Hr-govića i ulice Hrvatskog Sokola proglasi prostorom za slobod-no istrčavanje pasa.

Ta je livada bila potpuno ograđena i psi su se mogli nor-malno puštati bez povodca do prije četiri godine kada je MORH za vrijeme proslave Dana Oru-žanih snaga RH na livadi izlo-žio svoja vozila. Ograda je tada s jedne strane bila maknuta i više nikada nije vraćena, a od tog tre-nutka više nije dozvoljeno da psi na livadi borave bez uzice. No vlasnici pasa, bez obzira na to nastavili su voditi svoje pse na spornu livadu, riskirajući kaznu od minimalno petstotina kuna. U posljednje vrijeme komu-nalne službe, uz pratnju poli-cije, sve češće obilaze te livade i kažnjavaju vlasnike pasa koji ne vode pse na povodcu.

Vlasnici pasa ističu kako je to jedno od rijetkih mjesta gdje se psi mogu igrati (istrčavati), a prvi najbliži park za pse gdje se oni legalno mogu puštati, nalazi se na Vrbanima, no on je, kako kažu vlasnici pasa, u lošem sta-nju. Premali je za toliko veliki broj pasa, ograda nije primje-rena, manji psi se mogu provući kroz ogradu i izletjeti na cestu, a veliki psi je preskaču. Također, nakon kiše, teren u parku je pun ogromnih rupa koje su pune

U Parku 149. brigade HV uređeno je vježbalište za odrasle

Dječje igralište u Ulici Juraja Neidthardta

novosti iz četvrti

novosti iz četvrti


9

RIJEČ PREDSJEDNIKA VgČ tREŠNJEVKA – JUg

Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka-jug do kraja ove godine pripremit će plan MKA za 2017. go-dinu koji će donijeti zajedno s financijskim pla-nom početkom sljedeće godine. Također Vijeće GČ Trešnjevka- jug će donijeti Izvješće o radu za 2016. i Program rada za 2017. godinu. Tije-kom ožujka očekujemo završetak ovog četvrtog mandata Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka- jug i drugog mandata šest Vijeća mjesnih odbora te raspuštanje svih Vijeća u Gradu Zagrebu te raspi-sivanje novih izbora zajedno s lokalnim izborima u Hrvatskoj. Želja nam je da u novom mandatu Vijeća dobiju veće ovlasti ali i obaveze i mogućno-sti djelovanja na korist naših sugrađana.

Uspješno možemo ocijeniti rad Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka – jug i Vijeća mjesnih odbora

(Knežija, Horvati-Srednjaci, Gajevo, Jarun, Vrbani i Prečko) kako u realizaciji Plana malih komunalnih akcija za 2016. godinu koji su bili u vrijednosti većoj od 14 milijuna kuna, tako i u drugim aktivnostima i područjima djelovanja.

Tijekom 2016. godine društveno-kulturna doga-đanja dani mjesnih odbora bila su najuspješnija do sada kako na Jarunu i u Gajevu, Prečkom, na Hor-vatima-Srednjacima, Vrbanima i na Knežiji.

U novoj 2017. planirat će se još više aktivnosti u organizaciji raznih događanja i suradnje s različitim institucijama i civilnim sektorom.

Želim svima sretnu i uspješnu 2017. godinu.

Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka – jug Saša Molan, dipl. oec.

blata. Stoga, građani traže vra-ćanje statusa livade za šetanje pasa u stanje u kakvom je bila i ranije te postavljanje ograde koja je maknuta.

Iz Vijeća GČ Trešnjevka – jug odgovaraju kako se spomenuta livada nalazi unutar Športsko-rekreacijskog centra Jarun kojim upravlja ustanova Upravljanje sportskim objektima. Vijeće se slaže s građanima kako se pre-malo ulaže u Športsko rekre-acijski centar te smatra da je potrebno izdvojiti znatno više sredstava unutar Proračuna Grada Zagreba za sustavno ure-đivanje ovog prostora.

park glaZbenika emila cOsseta

Park u Prečkom, između uli-ca Slavenskog i Tijardovićeve, dosad neslužbeno zvan “Park prinčeva”, dobio je ime po ču-venom hrvatskom skladatelju i dirigentu Emilu Cossetu.

Emil Cosseto je za života odgojio tisuću glazbenika i bio dirigent nekoliko zborova. Svo-

jim je dugogodišnjim pedagoš-kim glazbenim radom i stvaralaš-tvom zadužio grad Zagreb, bio je voditelj zbora Joža Vlahović koji se kasnije preimenovao po njemu u zbor Emil Cosetto, bio je vodi-telj zbora Lira dugi niz desetljeća, a uz to sve i skladatelj. U zboro-vima koje je on vodio pjevalo je tisuće ljudi, tako da se njegovi bivši zboraši nalaze posvuda pa i u Skupštini Grada Zagreba i u nadležnim službama te su oni i inicirali ovo imenovanje.

Imenovanjem ovog lijepog parka njegovim imenom, Grad Zagreb je na najljepši mogući način zahvalio ovom umjetni-kom na njegovom doprinosu.

Obilježeni dani mjesnih OdbOra knežija, hOrvati- srednjaci i vrbani

Jesen je na Trešnjevci – jug bila bogata druženjima i kulturno-umjetničkim programima koji se redovito odigravaju u sklo-pu obilježavanja dana mjesnih odbora.

Tako je 1. listopada, u sklopu manifestacije Jesen na Knežiji predstavljeno nekoliko vrtića, škola, sportskih klubova te plesnih i glazbenih grupa, a održano je i niz kreativnih radionica.

Dan Horvata-Srednjaka obi-lježen je 4. rujna, a 17. rujna bili su dani Mjesnog odbora Vrbani, dok su dani MO Prečko, Gajevo i Jarun obilježeni još u lipnju.

Te su manifestacije sve popu-larnije i svake godine okupljaju sve više sudionika. Građani su prepoznali potrebu da sudje-luju u lokalnoj zajednici gdje mogu utjecati na rješavanje bitnih životnih problema kroz osobne kontakte i razgovore s predstavnicima vijeća mjesnih odbora i članova vijeća iz Grad-ske četvrti. Na obilježavaju su uvijek prisutni članovi vijeća koji se druže s građanima i razmjenjuju iskustva o proble-mima i mogućim inicijativama i rješenjima kvartovskih pitanja.


IDEMO U

CeKaTe

I nicijativom Gradskog ureda za obrazo-vanje, kulturu i sport, Centar za kulturu Trešnjevka i Udruge za dramski odgoj

mladih Dom postavljena je predstava“Svetica u tami” koja govori o životu, požr-

tvovnosti i djelovanju Svete Majke Terezije. Premijera je bila u subotu, 22.listopada 2016. u CeKaTeu i privukla je mnoštvo ljudi iz javnog, kulturnog i političkog života. Među ugledni-cima, na premijeri su uočene veleposlanice Republike Makedonije Danijela Karagjozo-ska, Republike Bugarske Tanya Dimitrova i Republike Kosovo Skhendije Geci Sherifi. Uz pokroviteljstvo gradonačelnika Grada Zagreba, predstavu su pomogle i Koordina-

cije Vijeća albanske i makedonske manjine Grada Zagreba, te nekoliko sponzora.

ZAGReb u sRcu MAjKe TeReZeAktualnost tematike ove predstave i vrijeme održavanja poklopilo se s proglašenjem

Majke Terezije svetom, što je bilo u Rimu, 4. rujna 2016. S obzirom na to da je Zagreb bio protkan kroz njeno misionarsko djelovanje ( kao djevojčica se školovala u Zagrebu, zadr-žala se u Zagrebu kada je putovala 1979. na dodjelu Nobelove nagrade za mir u Oslu, te je često i vrlo rado boravila u našem glavnom gradu stekavši veliki broj prijatelja i sljedbe-nika), ova ambiciozna produkcija stvorena je u Zagrebu. I datum premijere bio je simbo-ličan: 22. listopada je dan Svetog Oca Ivana Pavla II (Karola Woytile), koji je započeo proces beatifikacije Majke Terezije i bio njen veliki prijatelj…

“Svetica u tami” djelo je makedonskog pisca i profesora makedonske i hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Skoplju, Venka Andonovskog. Isti naslov bio je postavljen u Sarajevu kao međunarodni projekt, lipnja 2014. u Narodnom pozorištu. Naslovnu ulogu i tada je ostvarila je s velikim uspjehom kod kritike i publike Kostadinska Velkovska, kao predstavnica Hrvatske u tom projektu.

IZVRsnA AuTORsKA I GluMAČKA eKIpAZagrebačku produkciju predstave potpi-sao je impozantan autorski i glumački tim.

“Svetica u tami” u Teatru na Trešnjevci Predstava govori o životu, požrtvovnosti i djelovanju Majke Terezije

Tekst: Vjeran Simeoni Foto: Nikola Seljan

10

Ljiljana Čokljat, Velimir Čokljat,Kostadinka Velkovska, Mia Krajcar i Ilir Tafa

Redateljica je Ivana Peroš, dramaturginja Željka Turčinović, kostimografkinja Doris Kristić, glaz-ba je autorsko djelo Anoushke Shankar i Igora D. Savina, oblikovatelj svjetla bio je Aleksandar Mondecar, a video projekcije ukomponirao je u predstavu Ivan Šurina. Tekst je preveo profesor Borislav Pavlovski. Glumačku ekipu čine Kosta-dinska Velkovska i Mia Krajcar kao Majka Tere-zija, te Velimir Čokljat, Ljiljana Čokljat i glumac s Kosova Ilir Tafa kao gost, te Šiško Horvat Majcan koji je alternacija Tafi.

Pripreme za ovu produkciju započele su u lipnju, a CeKaTe – Teatar na Trešnjevci postao je “drugi dom” autorskoj i glumačkoj ekipi. Vrlo zahtjevni umjetnički i tehnički parametri, pretvorili su Centar za kulturu Trešnjevka u pravo kazalište.

“Prvi put je CeKaTe ušao na ovaj način u kopro-dukciju. Predstava je postala dio našeg projekta

“Škola u kazalištu” čime povezujemo kulturu i obrazovanje što je nova projektna koncepcija. Tako kazalište postaje “alat” za šire djelovanje Centra, CeKaTe se redefinira kao sociokulturna ustanova koja povezuje umjetničko, kulturno i šire civilno društveno djelovanje”, istaknula je ravnateljica Centra za kulturu Trešnjevka Ljiljana Perišić.

“Spiritus movens” cijelog projekta je naša pro-slavljena glumica Kostadinka Velkovska koja je vjerno odigrala ulogu Majke Terezije:

“Za mene je bila velika odgovornost odigrati ulogu žene koja je obilježila dvadeseto stoljeće. Svatko je nju doživio na svoj način. Krenuvši od sebe, pokušala sam ujediniti sve osjećaje Majke Terezije i publici približiti njihovom doživljaju nje same koja je bila karizmatična, hrabra, energična i emotivna žena. Ekipa je bila vrlo respektabilna, a nadam se da smo ovim projektom dokazali da CeKaTe može postati ozbiljno kazalište.

Ivana Peroš, redateljica koja sa CeKaTeom surađuje nekoliko godina, kaže:

“Prvenstveno je bila velika odgovornost posta-viti na scenu predstavu o životu i djelu Majke Terezije. Bilo je to zahtjevno i izazovno, ali sva-kako korisno iskustvo.

Vjerujem kako će se iz iskustva na ovoj pred-stavi, a nadam se, i iz nekih budućih projekata, CeKaTe u dogledno vrijeme profilirati kao ozbiljna kazališna scena koja može i samostalno producirati svoje predstave. Postoji volja i to sma-tram najbitnijim.”

Glumac Velimir Čokljat nalazi samo riječi pohvale za uvjete rada na predstavi:

“Radeći na “Svetici u tami” ugodno sam izne-nađen dobrom organizacijom posla tijekom rada, od početka do kraja. Scena CeKaTe Teatra na Treš-njevci iznimno je inspirativna za razne projekte. CeKaTe je jedan najkreativnijih kazališta u sklopu centara za kulturu. Duhovna tematika ove pred-stave, kakvih je malo, navodi glumca drukčijem pristupu koji obuhvaća duhovnu introspekciju koja zahtjeva pronalazak istine u sebi i oko sebe.

Gostujući glumac sa Kosova, Ilir Tafa, također je pod dojmom ovog projekta:

“Drago mi je što sam dio projekta “Svetica u tami” , cijela ekipa je profesinalna, imao sam sreću upoznati velike hrvatske glumce. Nadam se da će ovaj projekt trajati i da ćemo gostovati u mnogim hrvatskim gradovima i u jugoistočnoj Europi.”

VelIKI plAnOVI pROduKcIje “Svetica u tami” uz umjetnički ima i edukativni karakter, te će, zacijelo, naći svoju publiku među učenicima, studentima, ali i kod redovne kazališ-ne publike svake dobi. Predstava će igrati u Cen-tru za kulturu Trešnjevka, a u planu su gostova-nja u Makedoniji, na Kosovu, u Albaniji, Bosni i Hercegovini, te diljem Hrvatske. Nakon izvrsnih reakcija kritike i publike poslije premijere i dvije izvedbe, uvjereni smo, dugo i uspješno.

11


idemo u CeKaTe

Ljiljana Perišić, ravnateljica CeKaTea

i Vesna Sudar, potpredsjednica

Gradske skupštine

idemo u CeKaTe


K urikularna reforma svima je jasno, nužna je. Primarni su problemi koji se njome žele riješiti neadekvatan prije-

nos znanja te njegova neusklađenost s potre-bama suvremenih društava. Da Hrvatska u tome zaostaje vidljivo je, prije svega, po kom-parativnim međunarodnim pokazateljima po kojima se, primjerice, niti jedno hrvat-sko sveučilište ne nalazi na popisu petsto najboljih europskih sveučilišta.

Bez udubljivanja u ovu opširnu temu, zanimljivo je istaknuti primjer Finske koja se nerijetko nađe među top pet zemalja na međunarod-nim mjerenjima kvalitete obrazovanja. Što je posrijedi?

Nastava je rasterećena, a educiranom i stručnom nastavnom kadru daje se veća sloboda u poticanju kreativnosti i razvijanju pojedinač-nih interesa učenika kroz rad u malim sku-pinama. Sve dok se ovakav ili sličan model ne formalizira u hrvatskoj obrazovnoj poli-tici, kultura i umjetnost najčešće će služiti kao kreativni alat za stjecanje novih znanja i vještina, nerijetko kroz ono što se službeno naziva odgojno-obrazovne aktivnosti izvan škole, a predstavlja izvanučioničku, kreativ-niju nastavu.

Radi pospješivanja suradnje i stvaranja aktivne mreže aktera u kulturi i obrazovanju na području Trešnjevke, CeKaTe već godi-nama, u partnerstvu sa civilnim društvom, provodi programe za kvartovske školarce.

Od ove godine, iako i dalje programski odvojeni, projekti su objedi-njeni pod nazivom Kultura u školi te su predstavljeni kvartovskim školama kao nadopuna učioničkoj nastavi.

Ravnateljica CeKaTea Ljiljana Perišić napominje: “Kultura u školi pravi je pri-mjer programske hibridnosti današnjih centara za kulturu jer na jednom mjestu oku-plja javne institucije poput centara za kulturu i škola te dionike civilnoga društva, ali i predstavnike sektora nefor-

malnoga obrazovanja u kreiranju najrazličitijih sadržaja. Kroz projekt se preko škola djeci nudi niz programa – od likovnih i multimedijskih radionica, predstava, filmskih projekcija do predavanja i drugih, radi njihova osposoblja-vanja za kreativno promišljanje i zaključivanje, proširivanja postojećih i stjecanja novih znanja te razvijanja kulturnih navika. Sa zadovoljstvom mogu reći da su škole u kvartu prihvatile ova-kav način suradnje i da mi se čini da sve više uviđaju neraskidivu vezu kulture i obrazovanja.”

Kroz projekt se preko škola djeci nudi niz programa – od likovnih i multimedijskih radionica, predstava, filmskih projekcija do predavanja

Tekst: Sandra Šimundić Foto: Bruno Konjević

KULTURA U ŠKOLI

Najveći CeKaTeov pro-jekt ove vrste je Film-ska kultura: škola u kinu koja se provodi u pet dvorana zagre-bačkih centara za kulturu (CeKaTe, NS Dubrava, Centar Knap, CK Susedgrad, KUC Travno), a okupit će uče-nike iz 23 škole.

ŠKOLA KULTURE

12


13

TREŠNJEVAČKA POSLA

Zagreb živi svoj san. Poznato je, kako je glavni grad postao poželjno

turističko odredište. Grad se probudio, što je plod dugotraj-nog rada. Ljetos je Zagreb ugo-stio Europske sveučilišne igre Zagreb –Rijeka 2016. Došlo je pet tisuća mladih. Zagreb je cje-logodišnja destinacija, a mjeseci kada je pun protežu se od trav-nja do listopada te, naravno, u neizbježno adventsko vrijeme.

Zagreb danas ima 53 hotela, 45 hostela te 1.707 apartmana. Kako je to na našoj Trešnjevci? Na Trešnjevci je pet hotela, isto toliko hostela i mnoštvo privat-nih iznajmljivača kojih je sve više.

Zagreb proživljava turistički “bum”, što se odražava na popu-njenost hotelskih i hostelskih kapaciteta na Trešnjevci.

Hotel Laguna, udaljen neko-liko stotina metara od Cibone i Doma sportova , u ovoj godini bilježi rast broja turista 10 posto u odnosu na lani. Blizina javnog prijevoza čini hotel posebno pristupačnim turistima. Samo povećanje broja gostiju ukazuje na pozitivna iskustva i poveća-nje popularnosti tog odredišta.

Svakako, adventsko vrijeme pridonosi i porastu broja gostiju i na Trešnjevci. Za hotel Laguna rekli su kako Advent u svim segmentima turističke ponude četvrti pridonosi turizmu, a hotel kontinuirano poboljšava kvalitetu usluge.

“Prošla je godina pokazala da je novi koncept Adventa privu-kao puno veći broj turista nego ranije. Tako se i našem hotelu povećava broj rezerviranih sku-pnih i pojedinačnih dolazaka”, rekle su Marina Cimerman i Vesna Novosel iz odjela prodaje hotela Laguna. Složile su se kako bi Trešnjevka kao naselje mogla još više pridonijeti turizmu, te da se još puno toga može napraviti. S obzirom na još neka događanja u Zagrebu u isto vrijeme, osim Sveučilišnih igara i Inmusic festi-vala ovog ljeta, hotel je bio popu-njen i mimo toga pa ne bilježe veliki udio tih manifestacija u broju noćenja.

Osim hotela, u velikom usponu su i hosteli, koji pru-žaju opuštajuću atmosferu i jeftiniji smještaj. Jedan od takvih na Trešnjevci je i hostel Moving. Broj dolazaka i noće-

nja u hostelu je također u pora-stu, međutim ne toliko velikom kao prije nekoliko godina. Kad je riječ o Trešnjevci posjećenost je vezana za određena događa-nja kao što su sportske priredbe. Broj gostiju u hostelu u odnosu na lani veći je pet posto.

“Turisti su uglavnom odu-ševljeni našim gradom pa tako i Trešnjevkom. Sve veći broj turista želi iskusiti “domaću atmosferu”. Tragaju ne samo za središtem grada i turističkim atrakcijama, nego im je bitno i dobiti dojam kako lokalni ljudi zaista žive, žele istražiti način života, kulturu, navike lokal-nog stanovništva, a Trešnjevka je najbolji primjer za to”, rekao je Jakov Vidić, voditelj prodaje hostela Moving.

S obzirom na lanjski Advent u Zagrebu, koji je proglašen najboljom adventskim odredi-štem u Europi, očekuju i dobru popunjenost ove godine. Zada-tak Trešnjevke ostao je osmisliti sadržaje zanimljive turistima, te ih o tome informirati jer su turi-sti zainteresirani za domaću kulturu i način života lokalnih ljudi. Ipak, uvijek može bolje!

sVe VIŠe TuRIsTA

ADVENT U ZAGREBU DIGAO I TREŠNJEVKUTekst i foto: Bruna Čorić

Trešnjevka ima pet hotela i isto toliko hostela te mnoštvo privatnih iznajmljivača kojih je sve više

trešnjevačka posla


14

Tekst: dr. sc. Jana Šarinić Foto: Veselko Leutar

Prve godine (akademska godina 2014./2015.) tema je bila istraživanje Trešnjevačkog trga i tržnice, a prošle akadem-ske godine istraživan je pro-stor “Trokuta” u Savskoj cesti.

Studente dvaju zagrebačkih fakulteta Filozofskog i Arhitektonskog fakul-teta povezao je zadatak da zajednički

istraže javni prostor grada, a Trešnjevka se pokazala kao vrlo zanimljiv predmet inter-disciplinarnog istraživanja.

Prije nekoliko godina na Odsjeku za soci-ologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu osnovana je Katedra za urbanu sociolog-iju, a njen je osnivač i pročelnik prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, jedan od naših najpoznatijih urbanih sociologa s iznimnom istraživačkom i profesorskom praksom. Kat-edra je osnovana jer se pokazalo da je bav-ljenje tematikom grada više nego potrebno u suvremenom društvu, a vrlo zanimljivo studentima.

Istodobno je ostvarena suradnja s Kat-edrom za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Suradnja je počela na preddiplomskom kolegiju Urbanistička

radionica 2, a uskoro je proširena i na kolegij koji se bavi preobrazbom grada te se tako uvela vrlo zanimljiva praksa da studenti sociologije redovito gostuju na Arhitekton-skom fakultetu i kao „gosti kritičari” pomažu osvjetljavanju društvene dimenzije gradskog života, a istodobno se provodi i terensko istraživanje. Prije kraja semestra na Arhi-tektonskom fakultetu održi se zajednička prezentacija svih rezultata sociološkog istraživanja teme koja je određena za tu godinu.

Prve godine (akademska godina 2014./2015.) tema je bila istraživanje Trešnjevačkog trga i tržnice, a prošle akadem-ske godine istraživan je prostor “Trokuta” u Savskoj cesti.

Ukupno je u istraživanjima sudjelovalo dvadesetak studenata sociologije*, jer je istraživački kolegij namijenjen malom broju studenata kako bi se ostvario što bolji kontakt i pomoć oko provedbe istraživanja. Iskustva su s obje strane, arhitektonske i sociološke, vrlo pozitivna.

Studentima se javni prostor grada otkriva kao novi svijet društvenih odnosa, prostornih ograničenja i potencijala koje treba osvijestiti, istražiti, argumentirati i uskladiti sa željama i potrebama svakodnevnih korisnika. Vrlo je zanimljivo kako se određene arhitektonske i urbanističke ideje o namjeni, obliku i sadržaju nekog prostora drugačije prikazuju stanovni-cima grada, odnosno dobivaju nove namjene, a ponekad se preoblikuju u svakodnevnom životu. Upravo tu se pokazuje važnost intre-disciplinarnog pristupa proučavanju grada.

Studenti sociologije uče o slojevitosti i važ-nosti prostora, a studenti arhitekture uče o slojevitosti i važnosti doživljaja prostora od strane građana. Tako su sociolozi otkrili arhi-tektima primjerice koliko je važno da prostor koji je planiran i imenovan trgom bude prepo-znat kao trg od strane samih korisnika, kako

* To su poimence studentice i studenti diplomskog studija sociologije (ak. god. 2014./15. i 2015./16.): Iva Grubiša, Marta Jalšovec, Ivor Kranjec, Dominik Matučec, Barbara Palčić, Dino Vukušić, Vladimir Ivanović, Ana Marija Kaurin, Tomislav Keglević Radanović, Ela Lugarić, Marko Marelić, Josipa Punda

– istraživanje Trešnjevačkog trga i tržnice; Filip Fila, Ida Galić, Paulina Pašuld, Fran Regina, Katarina Šaravanja, Bruno Šimac, Tajana Radulović i Ivana Živčić – istraživanje «Trokuta» u Savskoj cesti.

Studenti istražuju grad i Trešnjevku



15

nije nebitno hoće li tržnica biti natkrivena ili ne te koliko je oprečnih mišljenja o tome moguće čuti u samo nekoliko posjeta tržnici i tako dalje.

Arhitekti su pokazali sociolozima koliko se zakonskih, planerskih i ostalih uputa i ograničenja mora uzeti u obzir prilikom planiranja ili kako se primjerice planiraju prostori koji sadrže različite vitalne vrste prometa.

Međutim, i jedni i drugi naučili su koliko je važan javni prostor i koliko je različitih sjećanja, emocija i dojmova vezano uz svaki komadić gradskoga prostora.

I upravo je Trešnjevka sa svojim posebno-stima i značajnim mjestima za dosta studenata bila inspirativna. Tako su istražujući Trešnjevku na svakom koraku sretali vezanost stanovnika uz tržnicu i zelenilo koje se još čuva u nekoliko par-kova, a stanovnicima je sve važnije u užurbanosti svakodnevnice. Upoznali su što znači autentičnost i simbolika mjesta lutajući u potrazi za ostacima stare gradnje Trešnjevke, kućicama s malim vrtom i voćkama u njemu, koje se sve više gubi pred pre-izgrađenim ulicama zakrčenim automobilima te novim stanovnicima koji donose nove navike ili

potrebe. Trešnjevka se pokazala savršenim prosto-rom za «kulturnu arheologiju», a takav je i prostor nikad ostvarene arhitektonske vizije «ulaza u Treš-njevku» kod Tehničkog muzeja i Cibone.

Posebno nas je ugodno iznenadio interes javno-sti za rezultate tih radova pa je nekoliko studentskih tekstova objavljeno na portalu “Mapiranje Treš-njevke” kao i u ovom časopisu, a dosta je radova i predstavljeno u Centru za kulturu Trešnjevka na tribinama u ciklusu “Javna sociologija”.

Na kraju možemo s veseljem zaključiti da i ove godine nastavljamo istraživati, baviti se javnim pro-storom i gradom u cjelini, pokazujući kako je važno ne zaboraviti onaj najmanje vidljiv i najmanje zastupljen, a svakako najvažniji dio grada – njegove stanovnike!

U sociološkoj perspektivi grad je oprostorenje društvenih odnosa, satkan od prošlosti, sjećanja i doživljaja koje građani nose u sebi, od njihovih sva-kodnevnih prostornih praksi te želja i potreba koje bi budućnost trebala zadovoljiti kako bi kvaliteta života bila što bolja. A sve to nalazimo i na Trešnjevci koja će uvijek biti posebno poticajna za ovakva istra-živanja i propitivanja.



16

Programer Andrej Čapka na Trešnjevci je prije dvije godine otvorio prvu craft

pivovaru u Hrvatskoj a danas više od sto kafića diljem Hrvat-ske i susjedstva prodaje njegov proizvod.

“Craft je filozofija, craft je stil života.” stav je Andreja Čapke, osnivača Zmajske pivovare na Trešnjevci. Pivovara se seli na Jankomir, jer je istekao najam prostora. No, craft pivo i dalje se može probati u brojnim kafićima diljem Trešnjevke i Zagreba.

Andrej je svoje prvo pivo sku-hao prije 14 godina, a jednom prilikom kada je kuhao “majsko” pivo u povodu Prvog svibnja , pivo je bilo toliko dobro da ga je njegova djevojka prozvala zmaj-skim, što je 12 godina kasnije bio logičan naziv za pivo. Uz poticaj prijatelja, koji su bili oduševljeni njegovim pivom i spletom život-nih okolnosti, Andrej je odlučio osnovati Zmajsku pivovaru.

Sama ideja za osnivanje pivovare pala je prije tri godine, 8. ožujka 2013., kada je nedugo nakon toga Andrej dao otkaz u tvrtki u kojoj je radio kao progra-mer i uz pomoć prijatelja Hrvoja Čirjaka, koji brine o financijama, počeo ostvarivati zamisao.

Craft je termin koji ozna-čava zanatsko, domaće, kao što postoji domaći sir i znamo da je s placa od “kumice”, a ne iz tvornice, tako je craft pivo zapravo domaće pivo.

Iste godine kao Božićni dar Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HbOR) im je odobrila sredstva i samo sedam mjeseci kasnije imali su prostor spre-man za proizvodnju piva. Dva mjeseca kasnije i gotovo godinu i pol nakon početne ideje, pivo je bilo spremno za prodaju.

Ova odluka je Andreju pro-mijenila život i ostvario je san mnogih Hrvata – postao je sam sebi gazda. “Savjest je gadna stvar” rekao je uz smijeh, budući da mu savjest ne da da spava do deset već se budi ranije nego ikad kako bi radio u pivovari.

Cilj njegove pivovare kao craft pivovare jest napraviti najbolje moguće pivo, ali ne nužno da se svidi svima jer to nije niti moguće. Želi ljudima omogućiti pristup kvalitetnom pivu kojem se pridaje dovoljno pažnje i vremena da bude ono najbolje što može.

Ideja craft pivovara jest da su neovisne, inovativne i pune izbora. Doduše volumen nema veze s kvalitetom, kaže Andrej, može se proizvoditi dobro pivo bez obzira na količinu.

Andrej je također prije osam godina pokrenuo forum pivar-stvo. Info preko kojeg je pove-zao više od 1.500 pivara koji doma kuhaju pivo, a ove godine su organizirali peto među-narodno natjecanje pivara na kojem se prezentiralo 350 vrsta piva iz 11 država.

Prilično je velika scena do -maćeg pivarstva u Hrvatskoj i svakim danom sve više raste iako je još uvijek relativno nepo-znat pojam craft pivarstva.

“Zadovoljstvo je ovaj biznis. Ljudima daješ pivo u ruke na kraju krajeva”, kaže Andrej iako njemu nije cilj raditi biznis, cilj mu je raditi pivo.

pIVAR s TReŠnjeVKe

“CRAFT JE FILOZOFIJA

CRAFT JE STIL ŽIVOTA”

Tekst i foto: Mirta Masnec

Andrej Čapka je svoje prvo pivo skuhao prije 14 godina.

Danas je njegovo pivo poznato u Zagrebu i u Hrvatskoj


17Na Knežiji u Albaharije-

voj 2 nalazi se Centar za edukaciju i savje-

tovanje “Sunce”. To je udruga koja provodi aktivnosti i pro-jekte posvećene poboljšanju kvalitete života ljudi i djece.

Sve je počelo 2004. godine kada se pojavila potreba za psihosocijalnim radom zbog visokog postotka maloljet-ničke delikvencije na Treš-njevci. Nedugo potom, udruga se počela širiti i davati pomoć svima kojima je bila nužna. Glavni ciljevi Centra “Sunce” poticanje su ljudskih vrijedno-sti i razvoja pojedinaca, obitelji, grupa ili zajednica.

Voditeljica jednog od proje-kata, Božica Križanić, svoju lju-bav prema tom poslu stekla je volontirajući s djecom koja imaju poteškoće u razvoju. Diplomi-rala je na Kineziološkom fakul-tetu i potom je pokrenula prvu prilagođenu sportsku školu za djecu s teškoćama u razvoju.

“Kada svojim znanjem, isku-stvom i sposobnostima možete nekome pružiti posebne pro-

grame koje druge institucije ne mogu ponuditi ili kad možete samo uputiti toplu riječ, to sva-kako daje poseban smisao mom postojanju”, dodala je voditeljica.

Na pitanje koji je njihov najveći projekt dosad izjavila kako su svi njihovi programi ujedno i najveći projekti. U Centru “Sunce”, za svakoga postoji program koji će mu pomoći, kaže Božica. Programi su ovi: “Savjetovalište u zajed-nici – Savjetovalište Trešnjevka” te njegovi potprogrami “Poti-cajna obitelj” (promiče razvoj pojedinca i obitelji, gradnju socijalno-odgovorne zajednice i pripremu za roditeljstvo), “Ja mogu, ja hoću – za bolju buduć-nost” (namijenjen je educiranju mladih stručnjaka i mogućnost stjecanja prvog radnog isku-stva), “Moje pravo na igru i sport” (prilagođena sportska škola za djecu s poteškoćama u razvoju), “Nasilje nije ljubav” (prevencija pojave nasilja u lju-bavnim vezama), “Poduzetnost za poduzetništvo – vježbanje poduzetništva u školskim klu-

pama” (aktivan pristup razvoja poduzetničkog duha), “Ljubav u pokretu”— u partnerstvu sa Centrom za osobni i profesio-nalni razvoj “Sreća” (stjecanje samopoštovanja, samopouza-danja i komunikacijskih vje-ština), “Od zdravlja do radnog učinka” (aktivnosti koje pri-donose unapređenju zdravlja). Križanić je najavila i novi pro-jekt koji će trajati tri godine, a zvat će se “Sigurnost obiteljskog doma za svako dijete – aktivno-sti i servisi za promicanje udo-miteljstva i pružanje podrške udomiteljskim obiteljima”. Ona kaže kako pola ovih programa nebi bilo moguće ostvariti bez volontera kojih je u 2016. godini bilo više od stotinu s odrađenih nešto više od 1.500 sati.

“Pomažu nam u raznim pro-gramima, od asistenata koji pomažu djeci u razvoju ili oso-bama slabijeg imovinskog sta-nja do administratora ili web dizajnera.”.

Zanima li Vas volonterski rad, pošaljite motivacijsko pismo i životopis na [email protected].


Tekst: Marta Halužan Foto: arhiva Centra “Sunce”

OD 7

DO 107

cenTAR ZA eduKAcIju I sAVjeTOVAnje

U “Suncu” za svakog imaju lijepu riječ Glavni ciljevi Centra “Sunce” na Knežiji su poticanje ljudskih vrijednosti i razvoja pojedinaca, obitelji, grupa ili zajednica


18

GIMnAsTIČKI Klub TReŠnjeVKA

TREŠNJIĆI I TREŠNJICE VJEŽBAJU ODMALENA

Gimnastički klub Trešnjevka osnovan je 2013. godine a već je poznat u sva-kom kutku Trešnjevke. Osim što se

nalazi u samome srcu četvrti, točnije u Ro-vinjskoj ulici, zbog velike zainteresiranosti postoji potreba za dodatnim i većim prosto-rom, pa mališani treninge odrađuju i u novoj dvorani u Prečkom.

Treninzi se odvijaju kroz dva programa – natjecateljski, za djecu koja tri puta na tjedan usavršavaju svoje gimnastičke elemente, te onaj rekreativni za poboljšanje adaptivnih i stvaralačkih sposobnosti kod djece od najra-nijeg uzrasta.

Iako ne postoji određena dob za početak bavljenja gimnastikom, najbolje je početi već sa tri i pol do četiri godine kako bi dijete ste-klo novu vrstu navike. Sve sprave na kojima se izvode vježbe poput koluta naprijed – nazad, zvijezde i poligona, prilagođene su dječjem uzrastu (junior varijanta ).

TIMsKI RAd I ZAjednIŠTVONa pitanje što je bitno da bi se dijete počelo

baviti gimnastikom postoji duga lista pozi-tivnih odgovora, no Martina Gorički, pred-sjednica kluba, svela je to na ono najbitnije.

“Sportska gimnastika djetetu može pru-žiti velike fizičke i psihičke dobrobiti. Od

mišićne snage i ravnoteže do fleksibilnosti i zdravoga karaktera gimnastika pruža divnu opciju roditeljima koji poznaju vrijednosti cje-lovite tjelovježbe”, kaže Gorički. Bitno je to da djeca izvlače socijalnu dobrobit svojim uklju-čivanjem u gimnastiku. Interakcija s drugom djecom u grupi i neki gimnastički zadaci podu-piru timski rad i zajedništvo u grupama. Tre-neri i trenerice u ovome klubu potiču sklapanje prijateljstava, razvijaju sa svojim polaznicima osjećaj povjerenja te budući da su grupe sastav-ljene od djece u dobi od tri do devet godina, redovno prate najnovije dječje trendove kako bi bili u toku sa svakom generacijom i uspješno zadržali njihovu koncentraciju.

Kao dodatni sustav motiviranja uveli su “Trešnjić-informativku” u kojoj postoji sema-for ponašanja na kojem se bilježi: praćenje ponašanja, dolaznost na trening, uspješnost obavljanja zadataka, odrađenost testova za motoričke sposobnosti…

Klub “IZ GARAže”‘ pOsTIže uspjeHe Djeci je bitno kako su odradili trening i s ne-strpljenjem iščekuju svoju boju na semaforu, radoznalo se uspoređuju s ostalim malim gi-mnastičarima te naposljetku za sav trud, rad i odrađene treninge dobivaju diplomu što ih čini izrazito ponosnima.

Tekst i foto: Kristina Tomljanović

U Rovinjskoj i u Prečkom djeca i roditelji tri puta tjedno mogu usavršavati gimnastičke elemente

od 7 do 107


19Iako su ponekad bili etiketirani kao “oni iz

garaže”, na natjecanjima postižu vrlo dobre rezultate. Učlanjeni su u Hrvatski gimna-stički savez te djeca imaju mogućnost natje-canja u svojoj C i D kategoriji. Na nedavnom Gradskom prvenstvu mlađi kadeti osvojili su prvo mjesto, a mladi kadet Luka Hotko, samostalnim nastupom u C programu, osvo-jio je srebro. Uskoro slijedi završnica natjeca-nja koja će se održati u Nedelišću te će tamo nastupati sa svoja tri plasirana predstavnika.

Roditelji, ne brinite se: gimnastika kao sport nije novčano zahtjevna. Ne iziskuje puno opreme, eventualno ukrasni dres za pojedina natjecanja, a vježba se u običnim tajicama, trenirci i čarapicama. Mjesečna čla-narina je od 180 do 250 kuna, ovisno o dobi i broju treninga tjedno.

Uz osnovne elemente sportske gimnastike postoji i dodatni program plesa koji je važan za umjetničke discipline, akrobacije i slično. Osim za samu gimnastiku, ples je bitan i za određene elemente baleta, urbanog plesa i breakdancea. Utjecaj gimnastike osjeti se i u drugim sportovima kao baza za njihove dodatne potrebe.

VježbAnje s ROdITeljIMA

Osim dječjih grupa, novost su vježbanje s rodi-teljima i program za odrasle. “Vježbanje s rodi-teljima” program je koji uključuje zajedničko vježbanje djece u dobi do tri godine i roditelja. Na taj način roditelj može pratiti razvoj djeteta, njegovih sposobnosti i imati zajedničku zani-maciju s djetetom. Program za odrasle dijeli se u dvije grupe: za one koji se prvi puta susreću s gimnastikom i s bilo kojim sportom, te druga za one koji se već rekreativno bave nekim spor-tom. Cijeli program i vježbe specijalizirane su za odraslu i stariju populaciju te nije bitno prijašnje iskustvo niti je prekasno za početak.

Moglo bi se reći da u današnje vrijeme kada je djeci sve nadohvat ruke, fizička aktivnost je sve potrebnija. Uza sve nave-dene dobrobiti gimnastike, nadamo se da smo potaknuli barem neke od vas da “odvoje djecu od kauča” i uključe ih u svijet sporta. Svi zainteresirani i svi potencijalni budući gimnastičari mogu se prijaviti u prostori-jama kvartovskoga kluba ili na kontakt broj naveden na njihovoj službenoj web stranici.

Trešnjići i Trešnjice s osmijehom na licu odlaze sa svakoga treninga i očekuju nove prijatelje!

od 7 do 107

od 7 do 107


GAsTRO lIce TReŠnjeVKe

Šetnja kvartom punog želucaTrešnjevka iz dana u dan buja i nudi ponešto za svačiji ukus – barem kad je riječ o gastronomskim užicima

Nekada radnička četvrt, danas mjesto koje nudi bogat gastronomski

sadržaj – Trešnjevka je izmi-jenila svoje lice. Iako se i dalje između niza stambenih zgrada tu i tamo promoli neki spomen na davno izgubljena vremena, kojih se sjećaju samo najstariji, Trešnjevka iz dana u dan buja i nudi ponešto za svačiji ukus – barem kad je riječ o gastronom-skim užicima.

pivnica “trešnjevka”

Zgrada bivšega kolodvora i prva stanica Samoborčeka već desetljećima je mjesto gdje se dobro jede. Tijekom godina mijenjali su se vlasnici, ideje i ponude, ali uvijek se znalo da se tu dobro jede. Danas je tu

“Pivnica Trešnjevka”, prije go-dinu dana temeljito obnovljena i uređena. Nude posebne zagre-bačke gablece, vrhunski roštilj i ostala tradicionalna jela doma-će kuhinje. Posebnost je i veliki izbor zanatskih piva – više od dvadeset. Uskoro pripremaju i tematske večeri, kako kulinar-ske tako i glazbene.

“bistrO šalša” – jela kOja živOt Znače

Bistro iz kojeg ćete sigurno izaći siti nalazi se u Kostelskoj ulici nedaleko Parka Stara Trešnjev-ka. I ne bi se on ničime poseb-nim istaknuo da nema kuhara koji svakog dana nesebično svoje kulinarsko znanje prezen-

tiraju, sada već, vjernim gosti-ma. Meni ne broji puno stavki i mijenja se svakodnevno i upra-vo se u tome krije tajna uspje-ha. Namirnice koje se u datom trenutku zateknu na vašem ta-njuru pažljivo su birane, svježe i pripremljene s ljubavlju ne bi li zadovoljile i najzahtjevnije gaurmanske prohtjeve.

Cijene su pristupačne pa tako za tek 40 kuna možete pronaći jelo koje svojom izved-bom nadmašuje mnoge razvi-kane zagrebačke restorane. Još jedan razlog da oslobodite svoj dnevni raspored i zavirite u Kostelsku 11 – nećete ostati razočarani.

Tekst: Tatjana Gržan Foto: Veselko Leutar

20

Glavni kuhar restorana “Korkyra” Aleksandar Džaja

od 7 do 107


restOran “kOrkyra”

Jedan od uglednijih ribljih re-storana u gradu već dvadesetak godina nezaobilazno mjesto za ljubitelje mediteranske kuhinje. Glavni kuhar je Alekandar Dža-ja. Kad smo bili u restoranu bilo je kasno prijepodne ali je već i u to doba bio vrlo zaposlen. Nude i domaće kolače kao i velik iz-bor, ponajviše hrvatskih, vina.

piZZerija u kOjOj se uvijek traži mjestO više

Onog trenutka kada uvrstite pizzu u kategoriju izlizanih narudžbi predlažemo vam da posjetite “Helenu” – restaura-ciju koja krije tajnu dobre pizze ali i ostalih jela. U ugodnom ambijentu s velikom terasom, okružena zelenilom, smještena uz sam Jarun idealno je mjesto za dobar ručak nakon šetnje ili vožnje biciklom.

Osim pizza, po pristupač-nim cijenama nude i roštilj ali i ostale specijalitete. Većinu jela prave u krušnoj peći a roštilj je isključivo na drveni ugalj. Naravno da je zbog neposredne blizine Jaruna vikendom uvijek najveća gužva ali i preko tjedna mnogi rado navraćaju.

Većinu namirnica nabavljaju na trešnjevačkom placu a poznati su i po velikim porcijama. Nude i odlična domaća vina.

Za kraj – desert

Svi znamo radničko lice Treš-njevke i koliko god slijedili krilaticu “Tko radi ne boji se

gladi”, nitko ne može osporiti sreću koju osjećamo uživajući u slasticama tijekom zasluže-nog odmora.

Stariji naraštaji s juga Treš-njevke sjećaju se slastičarnice u Ilirskoj ulici, koja je, šezde-setih godina prošlog stoljeća bila jedina na tom dijelu Treš-njevke, a imala je slastice s oku-som domaćih kolača. Danas je pak izbor malo veći, no izvojila bih dvije lokacije koje bi trebali posjetiti svi sladokusci.

“chOcO cafe” – bOgatstvO Za svačije nepce

Detalji čine raziku – Choco cafe stoji kao potvrda. Simpatičan in-terijer u kojem kolači doslovno vise sa stropa osvojit će vas već na prvi udah zraka okupanog mirisom salastica, ali i slanih jela poput omleta i tosta. Mjesto je to koje je sve podredilo svo-jim posjetiteljima. Jedu vam se čokoladne palačinke s jagodama i umakom od vanilije – riješeno, na umu vam je kolač od bije-le čokolade i kakaa s tučenim vrhnjem i coulijem od šumskog voća – već dolazi ili pak želite dan započeti slanim zalogajem

– nema problema. Ovdje je jed-nostavno sve moguće.

slastičarnica Za gurmane kOji paZe na kvalitetu

Slastičarnica Grand Marnier Sweets otvorila je svoja vrata u prosincu 2014. godine. Smje-štena u Trakošćanskoj 41a, blizu Doma sportova i Trešnjevačkog placa u kratkom je roku privu-kla veliki broj ljubitelja slatkog zalogaja. Kolači, sladoledi i grickalice ručno su rađeni u ku-hinji prema receptima vlasnice Ljiljane Tuđen. Osim toga u po-nudi je i organska ručno ubrana kava – sve što vam je porebno za savršeno nedjeljno jutro.

Osim mjesta gdje se dobro jede tu je i nekoliko glasovitih ka-fića – gostionica - birtija koje svatko tko dođe na Trešnjevku treba obići

“mrZla piva” Za Osmijeh na licu

Na uglu Adžijine ulice i Maga-zinske ceste nalazi se kultni lo-kal “Mrzla piva” – okupljalište svih generacija. Stara gostionica mijenjala je svoje ime nekoliko puta, a oni starijeg kova znaju je kao “Grom Gromova”. Da-nas njeguje svoj davno usvojen rokerski stav pa ga tako često posjete etablirana imena spo-menute scene ne bi li gostima upotpunili najdraži nuspro-dukt hmelja.

“krivi put” je jedini pravi put

Ovaj simpatičan lokal žila je ku-cavica alternativne zagrebačke scene. Nezaobilazno mjesto že-lite li uživati u pivu i rocku, pun-ku ili pak metal zvucima. Lokal je ime dobio po rodnom mjestu njegovih vlasnika, braće Barbić, selu u Senjskom zaleđu. “Krivi put” je svojevrsni fenomen jer malo tko može odati tajnu nje-govog uspjeha. Ona se naime krije u skromnom uređenju, ato-mosferi koja je uvijek na vrhun-cu i naravno niskim cijenama koje okupljaju i najveća društva.

“trešnjevački kutić”

Skriven iza Trešnjevačkog pla-ca nalazi se “Trešnjevački ku-tić”, tj. nalazio se. Upravo dok smo pripremali ovaj broj sazna-li smo – zatvorio se. Imao je peć na drva, pucketala je vatra, tu se kartalo i igralo šah. Otišli smo uvjeriti se je li zaista zatvoren, jest – ali smo zatekli i šahiste koji još uvijek igraju i ne dopu-štaju da im se prekine partija.

21

od 7 do 107


22

Piše: Dubravka Miljković

blAgDANI PRED VRAtIMA

Sezona darovaU jednom je britanskom istraživanju svaka četvrta osoba izjavila da je živčana kad daje darove a svaka peta je živčana kad ih prima

Moja se prijateljica spre-ma na put u Ameriku

– u posjet sinu koji tamo živi sa suprugom, Ame-rikankom, i njihovom trogo-dišnjom kćekicom. Naravno, susrest će se i s brojnom obitelji svoje snahe.

– Ali mama, moooolim te, obuz-daj se od donošenja poklona. Donesi koju slikovnicu na hrvatskom za malu i to neka bude sve. – ?? (začu-dila se ona). – Znam ja tebe dobro; dovući ćeš sitnicu za ovoga, sitnicu za onoga i samo ćeš ih sve dovesti u neugodnu situaciju. Ovdje nema takvog običaja; darovi se razmje-njuju samo za Božić. Nisam baš proučavala razlike u običajima darivanja kod nas i u svijetu ali podsjetilo me to na situaciju od prije nekoliko godina kad sam na nastavi imala goste: studente iz Belgije. Znajući da će nam doći, donijela sam napolitanke no, što me baš razveselilo, i moji su stu-denti, samoinicijativno, tako-đer donijeli napolitanke. Belgi-jancima se to naravno svidjelo (napolitanke su bile dobre), a izazvalo je i zanimljiv komentar: Pa ovdje nas svi stalno hrane! Očito je da su to neka kulturalno uvje-tovana ponašanja: mi svakoga moramo nahraniti (za svaki slu-čaj, jer neizvjesno je /nekad bilo/ kad će opet biti hrane).

E sad, koliko god uživamo (uglavnom) u izboru i kupnji poklona i razmatanju onih koje smo sami dobili, toliko to može

biti i stresno. U jednom je britan-skom istraživanju svaka četvrta osoba izjavila da je živčana kad daje poklone a svaka peta je živčana kad ih prima (pri čemu su muškarci uvijek živčaniji od žena). Također, 89 posto žena i 79 posto muškaraca je priznalo kako su se pretvarali da im se sviđa dobiveni dar – iako im se nije svidio. Zapravo, odglu-miti pristojnu količinu radosti i kad nam se dobiveno ne sviđa, ubraja se u temeljne socijalne vještine. Rijetko tko će otvo-reno reći da mu se dar ne sviđa (muškarci češće nego žene) no postoje i neverbalni znakovi koji vas mogu razotkriti. Prije svega, ako im se poklon ne sviđa, ljudi će izbjegavati gledati u oči osobu od koje su ga dobili – sve da ne bi bili otkriveni što doista misle. To je i inače strategija kod laga-nja drugih vrsta no ipak treba biti oprezan. Nekim ljudima je uvijek teško održati pogled u oči pa ako znate da je to slučaj i kod onoga tko je upravo razmo-tao ono što ste mu dali, nemojte prenaglo zaključiti da mu se to ne sviđa. No ako mu se smiju usta ali ne i oči (bez obzira je li ih uperio u vas ili u dar), imate razloga za sumnju. Također, kad nam se dar sviđa, odmah ćemo ga pokazivati svima uokolo, sta-viti ga na sebe, diviti se i tome slično (ovisno o poklonu, jel’te) a ako nam se ne sviđa, odmah ćemo ga odložiti i zaboraviti.

Kako izbjeći skretanje pogleda onih kojima vi dajete poklon? Prije svega, dar mora biti prikladan odnosu koji imate s konkretnom osobom. Primjerice, zgodan novi dezo-dorant može biti prikladan za bliskog prijatelja jer njemu ne biste davali poklone sa “skri-venom porukom”; njemu ćete otvoreno reći da mu je krepala

“Crna mačka” Što s onima izbir-ljivima? Jako zanimljivo: oni na kraju najbolje prođu. Budući da vam se čini kako niste u sta-nju izabrati nešto čime bi oni stvarno bili zadovoljni, pitate ih ili im date dar – bon. Tako oni u svakom slučaju dobiju ono što im se sviđa. Možda bismo sve trebali tretirati kao izbirljive?

Ili možete pokušati nešto drukčije. Primjerice, darujte bližnjima, vremenske poklon-bonove: 100, 200, 300 minuta, pola dana, dan ili vikend koji ćete provesti s dobitnikom – po njegovoj želji. Druga je varijanta da na bonove napišite aktivno-sti koje ćete obaviti umjesto donositelja bona – kad mu to tokom godine zatreba. To mora biti nešto što zahtijeva prilično vremena i angažira vaše sposob-nosti. Istina, vrijeme koje ćemo provesti smišljajući ovaj dar može biti naporno. Međutim, obično svi na kraju otkriju da je zadovoljstvo koje slijedi mnogo veće i duže traje.

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

GT : Koliko dugo živite na Trešnjevci? — Sve vrijeme svojeg boravka u Zagrebu živim na Treš-

njevci, od 1999. godine. Iz vremena preseljenja u Zagreb, pamtim želju da me bilo tko iz ulice nazove susjedom. Želja mi se ostvarila: posjećujem Trešnjevački plac, živio sam u Trakošćanskoj ulici, a sada i bliže Placu – u Sokolgradskoj.

GT : Omiljeno mjesto na Trešnjevci? — Park Stara Trešnjevka s upravo obnovljenim igrali-

štem za djecu i Sokolgradska ulica u kojoj živim, unatoč prenapučenosti i manjku slobodnih mjesta za parking.

GT : Sokolgradska je zanimljiva ulica – niste jedina javna osoba koja u njoj živi… — To je zanimljivo publici; meni je zanimljiviji pogled

s mog balkona u Sokolgradskoj s kojeg se vide lijepi zalasci Sunca, kao i blizina živopisnog Trešnjevačkog placa i male ulice u susjedstvu u koje odlazim u šetnju sa svojim djetetom. Volim Trešnjevku.

U šetnji Trešnjevkom ne-rijetko se susreću i lica poznata široj hrvatskoj

javnosti.Tako se u Parku Stara Treš-

njevka može naići na popular-nog glazbenika Ivana Dečaka, frontmena grupe Vatra, u ulozi srdačnog susjeda koji na Treš-njevci živi već gotovo jednu punoljetnost. U razgovoru za Glas Trešnjevke zaključio je:”Volim Trešnjevku!”

IVAN DEČAK: NE ZNAM KAKAV SAM SUSJED, ALI ZNAM DA IMAM SUSJEDE ZA POŽELJET!Frontmena grupe Vatra na Trešnjevci živi već gotovo jednu punoljetnost

Tekst: Marina Jurković Foto: privatni album


23

Zanimljiv mi je pogled s mog balkona

u Sokolgradskoj s kojeg se vide lijepi

zalasci Sunca, kao i blizina živopisnog

Trešnjevačkog placa


24

poznati iz susjedstva

GT: Osim bendova i vokalnih solista, jeste li ikad surađivali s drugim amaterskim glazbenim ansamblima? — Vatra je nekoliko puta surađivala sa zborom

Mozartine te smo zajedno pjevali na koncer-tima. Čast i zadovoljstvo nam je što je taj zbor obradio nekoliko naših pjesama.

GT: Organiziramo li koncert pod nazivom Dan Sokolgradske ulice, odazvat ćete se? — Svakako.

GT : Kakav ste susjed? — To bi trebalo pitati ljude koji žive u mojoj

zgradi, međutim kako sam u svom stanu napravio studio, provjerio sam kod susjeda je li im svirka preglasna. Srećom, ispostavilo se da je susjeda “s druge strane zida” obo-žavateljica našeg benda i da ju veseli slušati nove pjesme u nastanku, a ne samo one već gotove na albumima Vatre koje također posjeduje. Ne znam kakav sam susjed, ali znam da imam sjajne susjede, za poželjet! One koji vam ponekad donesu bučnicu i sir-nicu na vrata, a bili su i na našem nedavnom koncertu u Lisinskom.

GT : U vašoj ulici ima još glazbenika. Jesu li susjedi skloni samo vama ili i njima? — Nadam se i njima – meni svakako pomaže

to međusobno razumijevanje. Tu su još i band Mangroove, susjeda koja pjeva u zboru Izvor… Mi smo jedna glazbena zgrada.

GT: Jesu li i probe benda Vatra također na Trešnjevci? — Nažalost nisu jer za to nemamo adekva-

tan prostor, ali imamo ga u Prečkom.

GT : Omiljen koncertni prostor u Zagrebu? — Puno je zanimljivih mjesta za koncert u

Gradu, istaknuo bih Šalatu, koncertnu dvo-ranu Vatroslava Lisinskog i uređene klupske prostore, kao i dvorane gradskih centara za kulturu. Građani Zagreba povlašteni su zbog većeg izbora koncertnih prostora, u odnosu na druge hrvatske gradove.

GT : Recite nam više o koncertnoj sezoni Vatre? — Nedavno smo održali koncert u koncer-

tnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, iščeku-jemo prikazivanje tog koncerta u veljači 2017. na HRt-u, a na temelju toga koncerta izdat ćemo i akustičan album. Na radost naših susjeda, stalno smo aktivni, tako da radimo i nove pjesme, a tu su i koncerti diljem Hrvatske, tzv. Vatra na kotačima.

GT : Koje biste svoje pjesme voljeli čuti kao obradu i u čijoj izvedbi? — Pavel, Mangroove, Hladno pivo su mi

dragi bendovi, ali više se veselim novim skladbama, nego obradama. Mi sami pišemo svoje pjesme, na način da ja pišem većinu tekstova i glazbe, a aranžman radimo svi zajedno u bendu.

POVIJESNI FELJTON


25

Z animljivo je s povijesnim odmakom promatrati pojedine faze razvo-ja gradova jer one često pokazuju

trendove koji nisu uvijek vidljivi na prvi pogled u vrijeme kada se događaju. Zagreb i Trešnjevka, kao jedan od značajnih grad-skih kvartova pripojenih gradu krajem 19. i početkom 20. stoljeća nisu iznimke. Zagreb je rastao od svojeg zametka, najuže povije-sne jezgre (Kaptol i Gradec), širenje se nasta-vilo u ravnicu ispod dva brežuljka, potom su “osvojene” ravničarske poljoprivredne površine koje su bile ugrožavane poplava-ma rijeke Save (Trešnjevka, Trnje, Pešče-nica) i pretvorene su u industrijske zone koje su pratila divlja radnička naselja, koje su potom tijekom 20. stoljeća evoluirala u stambene četvrti dok su se industrija i pra-teći sadržaji micali sve dalje na gradski rub, prema Žitnjaku, Jankomiru, Buzinu, Sesvet-skom Kraljevcu, Rakitju... Poznato je da ta tri “radnička” gradska kvarta dijele mnoge sličnosti u svome razvoju, no zanimljivo je pogledati kakve su sličnosti i razlike razvoja Trešnjevke i jednog drugog kvarta koji, bar na prvi pogled, nema tako mnogo sličnosti s tim bivšim “prigradskim prstenom”.

Dva vrlo važna faktora koji su umnogome oblikovali razvoj ta oba gradska područja su rijeka Sava te željeznica. I jednoj i u drugoj četvrti Sava je velik dio granice i ona ih je kroz povijest svojim promjenjivim vijuga-vim tokom i rukavcima, povremenim plav-ljenjima, priobalnim gustišima, komarcima i svim ostalim što već ide uz rijeku, učinila nepovoljnim za stanovanje. Povijesna jez-gra Zagreba, Gradec i Kaptol, namjerno je

ŠeTnjA KROZ GRAdsKu pROŠlOsT

Sličnosti i razlike urbanizacije Trešnjevke i Novog Zagreba Tramvaj je prošao srcem Trešnjevke već 1935., a Novim Zagrebom tek 1979.


25

Tekst: Vanja Radovanović Foto: Veselko Leutar i CeKaTeova arhiva

POVIJESNI FELJTON

povijesni feljton

glas trešnjevke | jesen / zimaglas trešnjevke | jesen / zima

26

povijesni feljton

smještena na brežuljke iznad doline – ta im je pozicija omogućavala dobar pregled nad pristupnim putevima, sigurnost pred popla-vama, ali i blizinu polja u podnožju bregova. A poplavnu ravnicu koja je činila većinu današnje Trešnjevke i Novog Zagreba nasta-njivali su tek oni koji nisu mogli odabrati neko bolje mjesto te su stoga oba područja vrlo dugo bila jedva naseljena. Na Trešnjevci je sve do kraja 19. stoljeća bilo tek nekoliko manjih zaselaka na rubu savskih rukavaca (Horvati, Jarun, Rudeš, Prečko), dok su sela na području današnjeg Novog Zagreba bila smještena podalje od rijeke, na mjestima gdje se tlo već malko izdizalo (Sveta Klara, Otok, Jakuševac). Intenzivnije naseljavanje krajeva neposredno uz rijeku uslijedilo je tek gradnjom nasipa (od cca 1930. nadalje), ali katastrofalna poplava 1964. godine poka-zala je da rijeku treba shvatiti vrlo ozbiljno tako da je prava sigurnost stigla tek grad-njom odteretnog kanala Sava – Odra koji je izgrađen u 70-im godinama.

Zanimljivo, i Trešnjevka i Novi Zagreb imaju po jedno rekreativno jezero nastalo vađenjem šljunka – Bundek i Jarun. Bundek je nastao ranije i svoju je prvu “mladost” kao lokacija za rekreaciju doživio je u 70-ima da bi poslije pao u zaborav, ali se tada u povodu Univerzijade pojavio Jarun da bi Bundek ponovo postao zanimljiv posljednjim ure-đenjem prije desetak godina. To su ujedno i jedina dva gradska uređena rekreativna jezera. U drugoj polovici 19. stoljeća je i Trešnjevku i sadašnji Novi Zagreb dosegla je željeznička pruga. Trešnjevci ona čini cijelu sjevernu granicu te obilježava istok četvrti, dok je Novom Zagrebu željeznica donijela čuveni “trokut” sa grananjem pruga prema Sisku i Karlovcu. Iako je razvoj Trešnjevke zapravo započeo dolaskom pruge i prvih

tvornica i skladišta koja su tražila blizinu kolosijeka i prazan prostor (što je povuklo sve ostale promjene) sami kvart od te želje-znice nije puno profitirao sve do današnjih dana. Pruga odjeljuje Trešnjevku od susjed-nih četvrti i prometno je izolira, dok je jedina željeznička stanica na njenom području, na samome rubu, Zapadni kolodvor koji je Treš-njevci okrenuo leđa i od nje je teško dostu-pan i posve nepovezan javnim prometom (o željezničkim stanicama Vukovarska i Savski most se govori već desetljećima, no ništa se još nije učinilo).

Novi Zagreb na svome području ipak ima dvije željezničke stanice: Remetinec i Klaru, no one se nalaze na samome rubu urbanog područja i zapravo su više ruralne lokalne postaje nego dijelovi gradske prometne mreže. Na žalost, koncept (pri)gradske želje-znice je koliko-toliko zaživio tek u prometnoj osi zapad – istok dok su njena dva južna kraka (smjerovi prema Karlovcu i Sisku) još uvijek posve netaknuti poboljšanjima (prvenstveno gradnjom novih postaja i integriranjem u postojeći sustav autobusa i tramvaja).

Moguće je primjetiti i da su i Trešnjevka i Novi Zagreb u određenim fazama svog razvoja bili nosioci teretnog željeznič-kog prometa. Dugi niz godina je Zapadni kolodvor bio glavni punkt teretnog želje-zničkog prometa grada, no selidbom indu-strije u drugim smjerovima je taj njegov segmenat gubio važnost. Novi Zagreb je postao središtem teretnog prometa grad-njom Ranžirnoga kolodvora početkom 70-ih (1971.-1973.) i njegovim spojem preko Čulinca na industrijsku zonu na Žitnjaku. No, padom industrijske proizvodnje i zanimanja za željeznički promet općenito i sadašnji je Ranžirni kolodvor postao manje važan te se vrlo malo koristi.

povijesni feljton

27


Glavni urednikVeselko Leutar

Zamjenica glavnog urednikaAnita Končar

Art-direktorTrpimir Ježić

KolumnisticaDubravka Miljković

LekturaŽelimir Ciglar

SuradniciVesna Rems Dobrin, Vanja Radovanović, Sandra Šimundić, Vjeran Simeoni, Marina Jurković, Tatjana Gržan, dr. sc. Jana Šarinić

NovinariStudenti studija Novinarstvo Veleučilišta VERN:Bruna Ćorić, Marta Halužan, Mirta Masnec, Kristina TomljanovićMentor:Zlatko Herljević, predavač

Fotografije na koricamaDarko Bandić Kiro

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebČasopis izlazi uz financijsku podršku Grada Zagreba ipotporu Vijeća gradskih četvrtiTrešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

Partner časopisa:Veleučilište VERN,Trg bana Josipa Jelačića 3

Dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 411

Faks 01 30 24 247

[email protected]

MB3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

Naklada5 000 primjeraka

ISSN1846–503X

Pogledajmo sad usporedbu različitih faza razvoja Trešnjevke i Novog Zagreba. Razvoj Trešnjevke kao urbane cjeline počeo je 20-ih godina 20. stoljeća, a Novog Zagreba 30 godina kasnije, u 50-ima. Slije-deći koraci su se također ponavljali sa slič-nim razmakom. Trešnjevku 30-ih je obilje-žila gradnja zapadnog dijela, a Novi Zagreb 60-ih gradnja prvih većih planskih naselja (Trnsko, Zapruđe). Trešnjevku 40-ih i 50-ih je zadesio val masovne gradnje kao i Novi Zagreb 70-ih i 80-ih ... Ali, primijetimo i to da je tramvaj prošao srcem Trešnjevke već 1935., a Novim Zagrebom tek 1979., dakle 44 godine kasnije.

Kad je riječ o tvorničkim zonama, one na Trešnjevci (nekad koncentrirane oko zapad-nog kolodvora) vremenom su se pomakle na zapad, prema Jankomiru, dok su one oko Novog Zagreba (Jakuševac, Buzin, Hrvatski Leskovac) još uvijek aktivne jer se nalaze na samome rubu tog područja.

Kad je posrijedi “seoski prsten”, Treš-njevka je apsorbirala sela koja su se nekad nalazila na njenoj periferiji (Jarun, Gredice, Rudeš, Prečko) i sad su sastavni dijelovi urbanog dijela s tek pojedinačnim seo-skim značajkama, dok je prsten oko Novog Zagreba (Sveta Klara, Hrelić, Jakuševac) ostao većim dijelom kakav je i bio, samo je gušće sagrađen.

Na kraju ovog usporednog pregleda možemo zaključiti da su usprkos velikim razlikama u izgledu i karakteru Trešnjevka i Novi Zagreb ipak prošli vrlo slične putove tijekom svojeg razvoja i integracije u grad. A pred nama ostaje da vidimo na koji će se način u grad uključivati sva naselja koja se sada nalaze na rubu i hoće li i proces njihove urbanizacije prolaziti kroz iste ili slične korake.

www.cekate.hr

Documents

POZNATI IZ SUSJEDSTVA: INTERVJU: IVAN DEČAKlista u kojem pišemo o važnim temama za našu Trešnjevku a koje su možda ostale nezamijećene od ostalih medija. Doznat ćete što se