MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici,

a svoje fotografije šaljite na mail: mozaik-gg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

PetraKukovec

slika tjedna

PRAPRATNOCRTICA - POČETAK BLAGDANSKIH DOGAĐANJA UZ BLAGDAN SV. VLAHA

Blagdanska događanja uz blagdan Sv. Vlaha, koroz stoljeća Dubrovačke Republike, počinjala su 1. vel-jače večernjom misom u katedrali. Na te vespere uoči Svijećnice (Kandelore) odlazili su knez i Malo

vijeće. Vjerska svetkovina počinjala je već na trodnevlje pred blagdan ve¬černjom misom u Sv. Vlahu i panegirikom. Same pripreme za Festu počinjale su ranije: od slanja poziva ugled-nicima do pribavljanja državnih darova i od na¬bave svijeća do podjele puščanog praha, te podizanja jarbola na Orlandov stup, koji je označavao moratorij i slobodan pristup dužnici-ma i prijestupnici¬ma. Jarbol se podizao tjedan dana prije Sv. Vlaha i ostavljao dva tjedna, a na njemu se na sam blagdan razvijao svečani državni barjak. Usporedo s tim, spravljale su se grupe i pojedinci koji će sudjelovati u proslavi: uređivale su se i šivale svečane odore časnika smotre, pripravljali darovi bratovština i uvježbavao bojni ples. No, blagdanska događan-ja u pravom smislu počinjala su 1. veljače.

INTERVJUTJEDNA

DAJ BOŽE DA TURIZMOM I DALJE POSTIŽEMO VRHUNSKE REZULTATE, JA SE NADAM I OČEKUJEM DA TO HOĆE-MO, MEĐUTIM, ŠTO AKO NAM SE NE DOGODI TURIZAM KROZ GODINU- DVIJE DANA, ŠTO ONDA? UVIJEK JE DOBRO IMATI ALTERNATIVU, IMATI B SOLUCIJU, IMATI OBRAĐENO KONAVOSKO POLJE, SREĐENU NERETVU, PROIZVODNJU KOJA SE NASLANJA NA TU POLJOI-PRIVREDU, JASNO DEFINIRANE VEZE POLJOPRIVREDE I POTROŠNJE U NAŠEM TURIZMU OD VINA, POVRĆA, VOĆA I TAKO DALJE. OVO ŠTO MI IMAMO NEMA NITKO NA SVIJETU U SMISLU POTENCI-JALA KOJEG SMO JOŠ UVIJEK NEDOVOL-JNO ISKORISTILI

Ovog tjedna porazgovarali smo s jednim od “najdugovječnijim” pročelnika u Dubrovniku - pročel-nikom Zavoda za zapošljavanje

podružnice Dubrovnik Dasenom Jaspricom. U razgovoru nam je otkrio koliko je već dugo na čelu ove ustanove, kako je raditi taj posao te kako se nositi s najvećom boljkom du-brovačkog turizma i ugostiteljstva - nedostat-kom kadra.

Koliko ste već dugo na čelu Zavoda za zapošljavanje Dubrovnik?

Mislio sam da ćemo početi s ljepšim pitanjem (smijeh), evo već pune 33 godine. S tim da, kad sam došao u Zavod mislio sam da ću biti jedno dvije-tri godine i ići dalje, ali evo stjeca-jem okolnosti sam se našao u jednoj sredini koja me profesionalno interesirala i još uvijek je tako. S druge strane našao sam se u jed-nom poticajnom okruženju, pogotovo u zad-njih deset godina u mladom kolektivu. I ono što nas karakterizira danas je jedna poticajna i ugodna radna atmosfera. Vjerujte, ja još u

Razgovarala: Dajana Brzica

DASEN JASPRICA, PROČELNIK HZZ-A PODRUŽNICE DUBROVNIK

ovim godinama dolazim na posao na način da jedva čekam kad ću ih vidjeti, a ne onako - ajme, tko će ih gledati. U takvom ambijen-tu pokušavamo odgovoriti svim izazovima tržišta rada i zahtijevu današnjeg vremena koje je u mnogo toga drugačije nego što je to bilo, da ne govorim kad sam ja počeo raditi, nego i prije 5-10 godina, kad je bilo na svako radno mjesto otprilike tri do četiri kandidata koje smo mogli slati. Ja bih rekao vrlo brzo se ta situacija jednostavno potrošila i sada se imamo potrebu snalaziti u potpuno drugom ambijentu. Znači, ono što karakterizira naše tržište u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Hrvatskoj pa i u dijelu Europe je nedostatak radne snage. U nas je takva situacija da je to uglavnom djelatnost turizma kojoj želimo odgovoriti u jednoj uskoj suradnji s našim poslodavcima, u najvećem dijelu toga i us-pijevamo, međutim deficit je sve izraženiji i rekao bih da ga je sve teže adekvatno pokri-ti. Kod nas je to sada oko tri i pol tisuće ljudi naših zaposleno u turizmu, a tisuću i pol ih je dovedeno sa strane, pretežno iz Slavonije, iako je tamo sad situacija bitno drugačija jer, znate da jedan dio mladih i to kvalitetnih i stručnih ljudi odlazi u inozemstvo. Zbog toga poslodavci u turizmu svake godine sve ra-nije zapošljavaju, gotovo se taj sezonski rad produžio u cjelogodišnji. U Dubrovniku vam sezona već traje od osam do devet mjeseci s preraspodjelom radnoga vremena zato ih i u naš Zavod dolazi manje. Jedan dio njih ko-risti i našu mjeru stalnog sezonca, plaćamo im produženo mirovinsko osiguranje, najviše šest mjeseci - tri mjeseca mi, a tri mjeseca poslodavac, a to je vrijeme čekanja na novu sezonu. Stalni sezonac ima pravo i na novča-nu naknadu, naravno plaćeno zdravstveno osiguranje, tako da nam se i tu “gubi” dio zaposlenih sezonaca kroz taj vid. Zbog toga svega hotelski sektor danas nudi bolje uv-jete, stalno zaposlenje, kvalitetan smještaj tako da sve manje njih odluči da ih otpusti pa da ih ponovno traži i bude u neizvjesnosti hoće li ih dobiti.

Je li broj evidentiranih nezaposlenih na Zavodu realan broj nezaposlenih u Dubrovniku, ima li zloupotrebi?

Zloupotrebi uvijek ima, ali mi mislimo da je taj broj realan, da mi te nezaposlene koji su ostali na Zavodu i nakon sezone ili za vrijeme sezone, stalno uvodimo u neke aktivnosti - ili

obrazovanje ili ih “guramo” u mjere aktivne politike zapošljavanja, javne radove, sufinan-ciranje zapošljavanja itd., dižemo im njihovu spremnost na zaposlenje kroz edukativne radionice kako se predstaviti poslodavcu, kako aktivno tražiti posao, kako pisati životo-pis, kako aplicirati na slobodna radna mjesta ovdje i Europi kroz sustav Euresa… tako da zaista mali dio njih može ostati u nekakvoj sjeni da ih se ne tretira, a svaki tretman znači da moraju biti na evidenciji tako da ja držim da je ta brojka realna. Recimo, u Dubrovniku za vrijeme turističke sezone nakon što odu svi oni koji su spremni i žele raditi, a da pri tome izrazito ne biraju posao i ne traže nuž-no zapošljavanje isključivo u svojoj struci i koji ne zaziru od nekih dijelom i fizički teških poslova - mogu raditi i to svi, ja to odgovor-no tvrdim. Oni koji ostanu tada na evidenciji ili imaju neke smetnje zdravstvenog tipa ili imaju potpuno neadekvatno obrazovanje u odnosu na sve ono što se traži, ako gledamo u širem smislu, nastojimo ih sve angažirati i u najvećem dijelu uspijemo. U mnogome doprinosi da situacija u našoj županiji nije i gora kad govorimo o tržištu rada je činjenica da imamo jedan značajan broj radne snage na području Neretve koja je sve spremnija ra-diti u Dubrovniku i na otocima i mi radimo te transfere dosta uspješno. Imamo i pozitivan feedback poslodavaca koji su vrlo zadovoljni radnom snagom s tog područja jer to su mla-di ljudi koji su željni posla, a nažalost dole im se taj posao ne nudi još uvijek u mjeri u kojoj bi oni i mi to voljeli, međutim sjajno razvijaju svoje karijere ovdje i napreduju.

Je li Dubrovčani prihvaćaju poslove u ugostiteljstvu ili traže malo atraktivnija zanimanja?

Pravo pitanje. Dubrovčani su, kao što znate, posebni u svemu pa su i u tome malo specifični. Netko tko ima tri-četiri apartmana, pogotovo ako su u staroj gradskoj jezgri, s ko-jima rade cijelu godinu, pa kad mu se ponu-di posao pomoćnoga kuhara onda možete misliti kakva je reakcija, pogotovo ako je on svjestan da tu plaću može zaraditi u tjedan dana ili kraće. Međutim, borimo se i s takvom situacijom, rekao bih s promjenjivim uspje-hom jer ljudi shvaćaju da nema potrebe stati na Zavodu ako nisi zainteresiran za rad, ako ne prihvaćaš obrazovanje, ako ne prihvaćaš ove naše aktivnosti.

Imamo apsurdnu situaciju da Du-brovčani ne žele raditi takve poslove, no opet dio njih zazire od radne snage koja je došla “sa strane”, je li to već sociološki problem i kako ga riješiti?

Mi sad imamo jedno vrlo zanimljivo is-traživanje koje radimo kroz projekt sa Županijom kroz lokalno partnerstvo sa Županijom koji želimo osnažiti. Imamo taj fenomen pogotovo u mlađoj situaciji gdje želimo zaista doći do jednog znanstveno utemeljenog istraživanja - što je to prob-lem, zašto naši neće ovdje učiti strane jezike popodne - mi im plaćamo, treba doći, svoj komoditet malo narušiti, međutim Zavod plaća. Imaš novčanu naknadu, imaš plaćene putne troškove, kompletan tečaj ti se plaća i izvoli doći. Milijun je razloga zašto ne. Konačno želimo doći do jednog kvalitetnog saznanja tako da smo uključili jednu stručnu

vanjsku organizaciju kroz taj projekt koja će pokušati, ja se nadam, na vrlo relevantnom uzorku doći do ovih saznanja i onda ćemo imati egzaktne odgovore na ova pitanja, evo ja ih kroz tridesetak godina rada na Zavodu još uvijek ne mogu shvatiti. Ne mogu shvati-ti da netko može biti nezainteresiran raditi, a poslovi se nude. Naravno moramo biti svjesni toga da objektivne prilike generiraju i ponašanje, ali jednostavno se kroz taj turi-zam, ja to često kažem, koji nam je donio bla-gostanje, standard, kroz ovaj rentni dio bez učešća i bez nekog osobitog rada dijelom devalvulirao taj odnos prema radu. Čovjek koji dođe iz Neretve zna da zaraditi sto kuna treba se jutros dignuti, poći na njivu, raditi, doći do četiri sata ujutro na pjacu i to proda-ti, onda on cijeni tih sto kuna malo više nego netko tko izdaje apartman i tako zarađuje. Naravno da se to neće krivo shvatiti, ali i pri-like dijelom diktiraju ponašanje. Moramo svi

raditi na tome, daj Bože da turizmom i dalje postižemo vrhunske rezultate, ja se nadam i očekujem da to hoćemo, međutim, što ako nam se ne dogodi turizam kroz godinu- dvi-je dana, što onda? Mi jednostavno nemamo adekvatnu alternativu, a previše smo se os-lonili na turizam, ne samo kao Dubrovnik i kao županija nego to je obilježje turizma u učešću u strukturi bruto domaćeg proizvo-da na razini Hrvatske gdje imamo negdje dvadesetak posto, a razvijene zemlje, nama bliske, mediteranske imaju četiri-pet posto. Tako da je uvijek dobro imati alternativu, imati B soluciju, imati obrađeno Kona-vosko polje, Neretvu sređenu, proizvodnju koja se naslanja na tu poljoiprivredu, jasno definirane veze poljoprivrede i potrošnje u našem turizmu od vina, povrća, voća i tako dalje. Ovo što mi imamo nema nitko na svi-jetu u smislu potencijala kojeg smo još uvi-jek nedovoljno iskoristili.

PREVIŠE SMO SE OSLONILI NA TURIZAM, A NEMAMO ALTERNATIVU

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Nasmiješiše se Andreo, Đivo i Bruno kad čuše da djevojke žele da na slikama bude i mladića puno

Margo, Erika i Josip - zajedno im je uvijek biti drago

"Dundo Željko, kako bi i naša slika u Glas grada već ovog tjedna dospjela!?" pitaše Ani i Gabrijela

Paula i Nika - radovala ih je na LiDraNu Grubu i Varivu odigrati prilika

Nikša i Duško - vozači Libertasove osmice i petice na Viktoriji se sreli, par minuta pauze se s kolegom rado dijeli

Antonela i Matea - na posao ići i na vrijeme stići, vrijedne obje, niti jedna nije kasniti htjela

Ina, Martina, Alexandar, Anja i Ljubica - umjetnički "nastrojena" ekipica

Bruno, Christine i Vesna - lijepo je s prijateljima šetati i tajne ljepote Grada im otkrivati

Branka i Dado su prijatelji godinama i zaista se sretnu rado

Tim i Nea - ponosi se majka sinčićem svojim

Jasmina i Matija - majci i sinu zajednička šetnja je najmilija

Opća Crkva danas liturgijski slavi četvrtu nedjelju kroz godinu. Također obilježa-vamo i Dan života. Godišnje obilježa-vanje jednog dana posvećenoj temi

života potaknuo je sv. Ivan Pavao II., papa, u svo-joj je enciklici Evangelium Vitae iz 1995. godine. Tomu se već sljedeće godine odazvala i Hrvatska biskupska konferencija, odredivši da se taj dan u Hrvatskoj obilježava u prvoj nedjelji veljače. U Dubrovniku danas, za razliku od opće Crkve, liturgijski slavimo svetkovinu sv. Vlaha, biskupa i mučenika, zaštitnika našeg grada i biskupije. Ovo je tisuću četrdeset i sedmi put da to činimo, a što znači da nas upravo toliko godina dijeli od dana kad je sv. Vlaho čudesno postao i ostao zaštitnik našeg grada i biskupije. Zaštitnik nije samo onaj koji nas svojim zagovorom brani, nego je i onaj koji nas svojim zagovorom nadahnjuje. Vjerujem, kako sam spomenuo i u prigodnoj poruci, da su se na sv. Vlahu i njegovom zagovoru naši preci nadahnjivali za pravu mjeru i za prave vrijednosti izražene u poznatim dubrovačkim načelima. Zato su nam i mogli ostaviti toliko vrijednosti, među ko-jima je Festa sv. Vlaha koja ove godine proslavlja 10. godišnjicu upisanosti na UNESCO listu nema-terijalne kulturne baštine čovječanstva. No nije dovoljno danas gledati samo na prošlost. Festu sv. Vlaha je potrebno živjeti uklopljenu u našu sadašnjost. Zato i mi u sv. Vlahu trebamo pronaći ne samo zagovornika, nego i nadahnuće za mje-ru i prave vrijednosti. Možemo to učiniti tako da se pokušamo zamisliti kao i Isus u Nazaretu u onim trenucima u kojima on svojim sugrađanima želi reći ono najbitnije. Za njega je u kontekstu njegovog mjesta, ali i u ozračju općenitog stanja njegovog naroda koji je očekivao političkog Me-siju koji će mu podložiti druge narode, najvažnija poruka bila poruka da Bog želi spasiti sve ljude. I nama je u našem hrvatskom kontekstu nerijetko važno ponavljati tu poruku. Ipak ja bih iz današnje liturgije želio izdvojiti dvije druge poruke, nazvao bih ih porukama o pravoj vrijednosti i pravoj mjeri i najvišoj vrijednosti, za koje mi se čini da smo im općenito, a ne samo danas, dužni posvećivati na-jveću pažnju. Prva poruka o pravoj vrijednosti je povezana s Danom života. Riječ je o pravoj vrijednosti ljud-skog života u svim njegovim fazama. O ljudskom

životu kao pravoj vrijednosti, ne samo za nas ljude nego i za Boga, progovara prvo čitanje, stavljajući u usta mladića Jeremije na početku njegovog proročkog poslanja riječi: „Prije nego što te ob-likovah u majčinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego što iz krila majčina iziđe, ja te posvetih, za proroka narodima postavih se.“ Istu temu nastavlja i da-našnji psalam u kojemu psalmist ispovijeda da mu je Bog „zaštitnik od majčina krila.“ Ovoj se is-povijesti vjere, stavljajući život, osobito ljudski živ-ot od začeća do smrti, na najvišu ljestvicu vrijed-nosti, želimo i mi pridružiti, radosno spoznajući da smo, bez obzira na sve poteškoće s kojima se u životu suočavamo, od Boga željeni, ali i prepoz-najući isto i svima drugima. Bog sa svakim od nas, sa svakim čovjekom, od začeća do prirodne smrti, ima svoj plan. Mi vjerujemo da je to u konačnici plan spasenja za sve ljude, kako nam to uostalom sugerira Isus u današnjem evanđelje, proširujući svoje poslanje pomazanja da bi činio dobro i oni-ma koji nisu pripadnici Izabranog naroda. U ozračju ove poruke i promišljanja o vrijednosti života i potrebi da ga štitimo u svim njegovim fa-zama i cijenimo onako kako ga Bog cijeni, može nam pomoći ovogodišnja poruka Vijeća HBK za život i obitelj Savjest u svjetlu zakona ljubavi, koju u cijelosti možete pronaći na mrežnim stranica-ma Dubrovačke biskupije i IKE, a iz koje izdvajam dio koji nas poziva na ispitivanje savjesti u odnosu na nerođeni život i život uopće: „Obilježavanje Dana života svima nam je prigo-da, da prihvaćajući ovaj poziv, preispitamo svoju savjest: Kakvo je naše srce? Činimo li kompro-mise sa zlom? Doprinosimo li konkretno riječju, djelom i primjerom zaštiti života i dostojanstva nerođenog djeteta, bolesnih, starijih i umirućih osoba?U ispitu savjesti s tim pitanjima u odnosu na tek začeti život suočavaju se ponajprije žena – majka i muškarac – otac koji su za njega najodgovorniji. U svijetlu zakona ljubavi, oboje su pozvani slušati glas savjesti, ne dajući se zavesti nečovječnim za-konima i obmanjujućim glasovima, koji ugroža-vaju život nezaštićenoga ljudskog bića, kojemu su oni, kao majka i otac, »najbliži bližnji«. Ništa im ne bi smjelo zamagliti svijest o tome da je tolika velika vrijednost ljudskog života i toliko neotuđi-vo pravo na život nerođenog djeteta, da se ni na koji način ne može, pravom nad vlastitim tijelom, opravdavati donošenje odluke o tome životu, koji je sam sebi svrha i koji se nikada ne može smatra-ti »svojinom« drugoga ljudskog bića (usp. Amoris laetitia 83).O tome u kojoj mjeri svojim stavom i djelovan-jem doprinose pozitivnom i poticajnom ozračju prema novom ljudskom životu pozvani su svoju savjest preispitati i svi ostali poput djedova i baka, rodbine i prijatelja, djelatnika u odgojno-obra-zovnim ustanovama, u zdravstvu i medijima, poslodavaca, političara i zakonodavaca te svih drugih članova kako vjerskih tako i društvenih

DAN ŽIVOTA I SV. VLAHO / 4. NEDJELJA KROZ GODINU (C)

> PIŠE:BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

OD BOGA ŽELJENIzajednica. Na sličan način, počevši od odrasle djece u odnosu prema svojim roditeljima, val-jalo bi obaviti i ispit savjesti glede zauzimanja za dostojanstven život bolesnih, nemoćnih, starih i umirućih članova društva.Mi katolici smo dodatno pozvani zapitati se jesu li naše obitelji svetišta života i prve škole ljubavi. Vrednujući sve ono dobro što se već čini u Crkvi, valja dati odgovor i na pitanje u kojoj su mjeri naše crkvene zajednice utočišta majkama i obitel-jima u nevolji te mjesta solidarnosti za bolesne, nemoćne, stare i umiruće.“Druga poruka je poruka o ljubavi kao pravoj mjeri, ali i najvećoj vrijednosti. Ta se poruka nekako nadovezuje i na ovaj ispit savjesti. O ljubavi kao pravoj mjeri i najvećoj vrijednosti progovorio je sv. Pavao u Hvalospjevu ljubavi koji smo čitali kao drugo čitanje sv. Pavao ljubav zove putem jer u ljubavi smo svi na putu. Samo Bog ima pu-ninu ljubavi. Sv. Pavao kaže i da je ljubav dobro veće od svih drugih dobara. Ona je čak veća i od ovozemaljskog života jer i život, kao i sve drugo na zemlji, prolazi. Ne smijemo, naravno, ljubav pomi-ješati s egoističnim poimanjem ljubavi svojstven-im našem vremenu, ljubavi koja traži zadovoljenje vlastitih interesa – čega je plod često i neuredan odnos prema ljudskom životu, ali i mnoga druga iskrivljavanje istine i dobra – nego kao partici-paciju na Božjoj ljubavi koja je u lišena bilo kojeg drugog interesa osim dobra onih koje Bog ljubi. U duhu ove poruke možemo razumjeti i sv. Augusti-na kad kaže: „Ljubi i čini što hoćeš!“Važna je ova mjera ljubavi, koja bi trebala biti oso-bito naše kršćansko obilježje. Naime, dok je svim ljudima mjera ponašanja prema drugima, ukl-jučujući i život drugih ljudi od začeća do prirodne smrti, zlatno pravilo da drugima činimo, odnosno ne činimo, ono što oni nama čine, odnosno ne čine – nažalost danas su mnogi ovo pravilo ugušili i na njega se ne osvrću u svojoj savjesti kad je ri-ječ o nerođenima te starima i bolesnima – nama kršćanima je ponuđena mjera Kristove ljubavi prema nama: „Novu vam zapovijed dajem: Ljubi-te jedni druge kao što sam ja vas ljubio, tako i vi ljubite jedni druge!“ (Iv 13,34). Bog je Isusa zbog ljubavi prema nama, koja je svoj najviši doseg imala u daru života za nas, izbavio iz smrti. Događaj u Nazaretu je tome slika i predska-zanje. Budemo li to i mi činili i naš će život biti u Božjim rukama. On će i nas izbaviti. Uostalom, sv. Vlaho i drugi naši sveti zaštitnici su oni koje nam Bog šalje da budu s nama i da nam pomognu u životnim poteškoćama. U njima je Bog s nama da bi nas izbavio, ali i da bi nas usmjerio prema pravim vrijednostima i pravoj mjeri. Oni su, na svoj način, trajni primjer i prisutnost onog što Bog čini i znak obećanja da će Bog i s nama to učiniti u trenutku konačnog izbavljenja na kraju živo-ta i vremena kad će sve drugo prestati, ali ljubav neće. Ljubav će ostati, a ljubav nikad ne prestaje jer „Bog je ljubav“ (1 Iv 4, 8).

Lidija, Jelica i Ana - pravo prijateljstvo ih veže još od studentskih dana

Mirna, Tajana i Helena - osmijesima njihovim i slika je dodatno ukrašena

Branka i Vicko su najsretniji kad zajedno mogu hiti bez prestanka

Senita, Ajla i Mithad najradije pođu prošetati u Lapad

Darija i don Toma pred početak Feste, dogovaranje za pjevača grličanje

POZNATI GLUMAC USKORO U SUSJEDSTVUPredsjednik Općine Tivat Siniša Kusovac održao je sas-tanak s predstavnicima producentske kuće Work in prog-ress o podršci snimanju novog filma holivudske zvijezde Johnnyja Deppa na nekoliko lokacija u Tivtu tijekom svib-nja. Riječ je o filmu Minamata u kojoj najpoznatiji pirat s Kariba igra glavnu ulogu. Filmska ekipa će u Tivtu brojiti oko 200 ljudi, za potrebe pojedinih scena angažirat će se i sami mješteni, dok su neke od lokacija na kojima će se snimati Otok cvijeća, tivatska Župa i plaža Kalardovo.

POZNATI PAR U BORBI PROTIV GRIPESlužbeno je sezona gripe, a imuni nisu ni slavni. Tako se u domu glumaca Momčila Otaševića i Jelene Perčin ta-kođer bore protiv zaraze. Kako to u njih izgleda otkrili su fotografijom koju su podijelili na društvenim mrežama. Obožavatelji su ih tako imali priliku vidjeti u pidžamama sa maskama na licu. Uz fotografiju Jelena Perčin napisala je: “U dobru i zlu.”

SJEĆANJA NA DUBROVNIKTurska glumica Meryem Uzerli koja je mnogima poznata po ulozi Hurem u seriji 'Sulejman Veličanstveni' prošlo ljeto s prijateljicama se odmarala u Dubrovniku. Izgle-da da su se uistinu dobro provele jer su se tijekom ovih zimskih dana prisjetile svog odmora objavivši fotografije na Instagramu. U tekstu uz fotografiju piše kako se radilo o najboljem odmoru 2018. godine.

NINA ZAPJEVALA OLIVERA S PUTNICIMANakon nastupa u Dubrovniku, Nina Badrić našla se u društvu raspjevanih putnika u avionu za Zagreb. Na svom Facebook profilu objavila je video iz aviona gdje s put-nicima uz pratnju gitare pjeva Oliverovu “Moj lipi anđele“.

KUNDURARIJE

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Ok. Počeli smo s jakim naslovom, ali nije „click-bait“ ili bombastični naslov da privuče pažnju, već priča o nekolicini zaljubljenika u ovaj, skoro pot-puno nepoznati sport – američki nogomet.

Bilo je to jednom davno, u jednoj dalekoj zemlji zvanoj Rožat, gdje sam jedno, beskorisno studentsko popodne, proveo na kauču listajući kanale na Max tv-u i na-letio na utakmicu američkog nogometa i navukao se u kratkom roku. Priznajem, prvih 10 minuta mi apsolutno ništa nije bilo jasno, pogotovo zbog činjenice što je na televiziji bila repriza utakmice, te su dijelovi gdje se određene stvari objasne, bili zauvijek izgubljene u crnoj rupi montaže. Ali, uz veliku pomoć komentatora na Areni sport 2, počeo sam polako hvatati konce igre, i došao do zaključka da moje predrasude prema ovom sportu, koje sam onda dijelio sa velikim brojem ljudi, a neki su danas dio kluba, potpuno neosnovane. Smatram da je ljudska priroda osuđivati ono što ne razumijemo, a posebice osuđivati „glupe“ amerikance zbog njihovog očito slabijeg sustava obrazovanja koji ih dovede u situaciju da te pitaju: „A što vi radite sa zidinama preko zime? Sklopite ih u neko skladište?“. Zamislite kako sam se osjećao, i kako se danas osjećam, kad sam shvatio da su baš ti amerikanci izmislili taktički najzahtjevniji i najkompliciraniji sport na svijetu, a ja ga još pokuša-vam shvatiti. Unatoč osjećaju nelagode koji me uhvatio, ova činjenica me dodatno navukla na daljnje i intenzivnije praćenje tog sporta, a i navela da dublje zakopam u samu srž tog taktičkog nadmudrivanja. Uslijedili su sati, dani i tjedni google-anja, traženja videa po youtube kanalima i skidanja piratskih snimki prethodnih utakmi-ca NFL-a. Samim time uslijedio je i odabir ekipe koju ću fanatički pratiti narednih 6-7 godina, čupati kosu i klečati ispred televizije kad dvaput zaredom izgubimo šan-su za Superbowl u zadnjim sekundama. No, ono što je bitno, a to je da je sve ovo vodilo do jednog, opet beskorisnog i pijanog studentskog popodneva, kad sam sa tadašnjim kolegom s faksa, Marijanom Marinovićem, učio za faks u Karake i Lud-wiga, i dobio ideju za osnovati klub američkog nogometa u Gradu. Predložio sam ideju bratu i kroz par mjeseci nabrijanih varijacija na temu, beskonačnih rasprava i sanjarija što će taj naš klub napraviti, došli smo do imena, a nazvali smo se Sharksi. Zašto? Volimo Grad, volimo sve što predstavlja i volimo njegove simbole. Ali sim-boli poput sv. Vlaha, Orlanda, slobode i slično, nismo nikako mogli ukomponirati u stil koji slijedi svaka amaterska ili profesionalna liga američkog nogometa, a to je stil NFL-a, točnije nazivanja kluba na engleskom. Tako su svi pokušaji „amerikani-ziranja“ parca, Orlanda i slobode propali, pa smo došli do zaključka da treba naći životinju iz mora, a da nije cipol, već neka opasna koja će rastrgati protivnike, a kud bolje od morskog psa. Preveli na engleski i Sharksi su rođeni.

Kako smo ranije saznali, Hrvatska ima i savez američkog nogometa, desetak klubova i football se ovdje igra već skoro deset godina. Odlično! Kontaktirali smo predstavnike, dali su nam sve informacije i savjete kako osnovati klub, što možemo očekivati i kada se možemo početi natjecati. Kroz narednih mjesec – dva, popeo sam se na brdo zvano birokracija, i Sharksi su službeno bili osnovani. U istom vre-menskom periodu, organizirali smo prvo okupljanje za zainteresane u Gospinom polju sa malo slabijim odazivom nego što smo očekivali, ali dovoljnim da počnemo nešto ozbiljnije raditi. Uslijedile su pripreme pune elana, zajedništva, dobre volje i entuzijazma, te odlazak na naš prvi, već međunarodni turnir u Beli Manastir. Nas-tupile su ekipe iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Srbije. Dosta kvalitetan turnir, jak s dobrim ekipama, gdje smo upisali sedmo mjesto od osam ekipa. Nismo zadnji!! Kakva proslava, ali bitnije, upisali smo se na scenu američkog nogometa u regiji, upoznali neke klubove i utjecajne ljude te puni sebe bili spremni nastaviti dalje. Naredne godine, nastupili smo prvi puta u hrvatskoj ligi flag footballa, inačici amer-ičkog nogometa gdje nema direktnog kontakta, te ostvarili šesto mjesto od osam timova. Solidan rezultat, ipak je još prva godina, lakše ćemo dalje, bolje ćemo iduće

godine i tako dalje i tako bliže. Druge dvije godine nisu prošle tako uspješno, ali nas-tavili smo rad sa timom, rasli i razvijali se. Međutim, uvijek je tu visila neka sjena koja nas je pratila na svakom koraku našeg rada i potajice zasjenjivala svaki naš uspjeh, a dodatno obasjavala neuspjeh. Kakva li je to misteriozna pojava? Nije nam dugo trebalo da se vratimo na sami početak priče oko Sharksa, a tako i ove priče. Pojava se zvala predrasuda.

Zaključak je bio malo surov i hladan, ali bio je jasan. Nikoga nije briga za američ-ki nogomet u Gradu. Ima nekolicina ljudi koji su se prije upoznali sa tim sportom, možda ga malo i pratili i imali najdražu ekipu kao i ja, ali nije to ono što nama treba kako bi došli do onih sanjarija iz Karake i Ludwiga, za koje smo znali da su moguće, ali su bile dosta daleke i onda, a sad su se činile još i dalje. Ovaj sport nema kulturu, nema tradiciju i nije popularan ni rasprostranjen na području Grada i države, a k tome je još kompliciran za popiz*, tako da i kad bi se eventualno prenosio na tele-viziji, nakon utakmice ne bi mogli čuti stručno mišljenje od svakoga koga sretnemo putem, u kafiću ili ispred butige. Morilo nas je to, a morilo je i sve zainteresirane koji bi pokazali kratkotrajnu zainteresiranost i entuzijazam za ono što radimo, ali brzo bi ih otjerala nepotkovanost naše organizacije, slaba potpora zajednice i ograničena potpora vlasti i osoba na pozicijama koje su nam dale koliko su mogle. Nije to jed-nostavno sport za nas, i onaj entuzijazam s početka je došao na volju za opstanak, i borbu za pronalaskom onog tračka ljubavi prema sportu i timskom duhu, koji te gura otpočetka. Zvuči beznadno i kao da je sve gotovo. Nije baš tako, ali nisam neki pisac, a htio bi dočarati s čime se sve bore oni pojedinci koji nisu, i neće odustati sve dok te sanjarije ne postanu stvarnost. Klub je amaterski, zarade nema. Svi koji preuzmu bilo kakvu vodeću ulogu u ekipi, moraju žrtvovati svoje privatno vrijeme, novac i volju. Da ne govorim o poslu i slobodnim danima. Stavite se u poziciju poslodavca koji svako 3-4 tjedna dobija upita za slobodnim danom ili dva, kako bi mu se zaposlenik pošao baviti ragbijem ili čime već, za ekipu koja nikad ne pob-jeđuje i jedva ima dvadesetak ljudi na okupu. A tebi ni ta dva dana nisu dovoljna, već ideš ravno s posla u minibus, a vraćaš se kasno u noć nakon odigranog turnira i sutra ideš na poso sa premalo zabilježenog sna na svom pametnom telefonu koji ti savjetuje da više spavaš, a možda možeš i poć malo prohodat uz Omblu. Ima tu još milijun malih sitnica, koje puno znače, ali nećemo ih sad nabrajat da ne ispadne da se žalimo. Ali uvijek te drži taj timski duh, taj osjećaj kad si dio kolektiva, a najviše os-jećaj da su ti ljudi, koji odvajaju svoje vrijeme i novac da bi bili tu, da su tu zbog tebe. Zbog tvoje pijane studentske ideje. E to je nešto što je prokopalo novi put onom entuzijazmu s početka, koji se činio dosta izgubljen kad je došla sjena predrasude.

Tad shvatiš da će put do razvijanja kulture ovog sporta i razbijanja predrasuda biti dug i trnovit. Shvatiš da će se ljudit lijepit tek na uspjeh, bez obzira koliko on koštao i koliko je znoja i suza trebalo do tog prvog pehara, medalje ili priznanja. I kad uspiješ, opet to neće biti to dok sebi ne stvoriš ime. Nije bitna ni činjenica da imaš ljude koji igraju za reprezentaciju, nije bitno da imaš trenera s 25 godina iskustva, nije bitno da imaš teretanu u hotelu od 5 zvjezdica, nije bitno što imaš dva momka koji igraju u SAD-u i Kanadi. Ništa nije bitno dok generacije mladih ne prođu kroz klub. Dok te generacije roditelja, baka i djedova, rođaka, dunda i tetki, prijatelja, žena i djece, cura i simpatija ne budu gledali na terenu. Dok ti se igrači ne budu sretali putem nakon 15-20 godina i kroz priču sjećali putovanja i utakmica koje su skupa prošli, i dok netko ne reče: „e to je onaj mali iz Sharksa“, kad ga budu gledali na televiziji kako igra za reprezentaciju ili negdje vanka, akobogda i u Americi. Tad možda slo-mijemo predrasude i dobijemo stručnjake za komentare ispred butige. Ali ništa ti neće ugasit entuzijazam dokle god imaš onu sanjariju, i ljude koji su došli na teren, u reprezentaciju ili SAD i Kanadu, ili postali prijatelji i kumovi, a sve zbog tvoje ideje. Ništa. Baš ništa.

GOST UREDNIK: MARKO MILETIĆPREDSJEDNIK KLUBA AMERIČKOG NOGOMETA DUBROVNIK SHARKS

DUBROVNIK SHARKS - ENTUZIJAZAM KOJI RUŠI PREDRASUDE NIKO ŠULJAK IZ MOČIĆA DOBITNIK GLAVNE

NAGRADE, VOLKSWAGENA T-ROC

POKLON BONOVI U VRIJEDNOSTI 500,00 KUNA

IME I PREZIME BROJ PEMO KARTICE1. MARIJA GALJUF 7009826019922. FADILA VULIĆ 7003207019953. IVO LOBAŠ 7001648019984. ĐURO MUSLADIN 7010010019915. ANITA ŠURKOVIĆ 7001688019946. MARTINA DUMANČIĆ VRANJEŠ 7031362019947. MARO TURČINOVIĆ 8034016019908. EGLI HEINZ 8035390019909. LIDIJA JERKIĆ 80224680199210. MILKA BORAS 70330990199711. LUKŠA MORETIĆ 80268790199212. IVICA MARTIĆ 70178590199913. MARIJANA BOKUN 70136320199214. SORAJA GRGEVIĆ 80346810199015. RENATA ŠPERO 70128410199916. ORSAT HAKLIČKA 70044450199017. VLAHO DOBRIĆ 80367310199018. MURAT LJUCA 80208360199119. ROMANA MEDVIDOVIĆ 70085720199920. VERONIKA SMRDELJ 80253500199721. STOJAN BANDIĆ 70292601997

22. MATEO CELIĆ 70002450199023. KATARINA ŠILJE 70171620199024. PAVO MARČINKO 70292300199125. DRAGE MOJAŠ 70094370199026. VERICA MOJAŠ 70016030199727. MARIJA KONCUL 70021260199028. LUKO CRNČEVIĆ 70018000199029. SONJA HOROVIĆ 70320200199230. IVO OBULJEN 70190700199631. MAGDALENA PRKUT 80363370199432. VEDRANA STANIČIĆ 70075520199233. MLADENKA ROZIĆ 70193610199534. CLAUDIA PEZZI 70041340199335. ANČICA LONČARIĆ 70042470199036. BALDO LJUBIŠIĆ 70334950199737. VESNA PAVLOVIĆ 70003950199238. NIKE HAJDIĆ 70133730199439. MARIJA TODOROVSKI 80234730199540. EDUARD PETRIĆ 70059980199041. VERA KONSUO 70075340199842. MARA ANDRIČIĆ 80001320199043. VESNA PETRUŠIĆ 80265710199544. HRVOJE MACAN 70040410199445. MARIJA VULETIĆ 70075250199646. INES PEHAR 70080410199047. LJILJANA BLITVIĆ 70304140199148. MELITA JURIŠIĆ 70167050199049. BALDO ŠEVELJ 803461201994

IZVUČENI DOBITNICI PEMOVE NAGRADNE IGRE "UHVATI RITAM"

50. TEREZA ROMIĆ 70040560199851. MANOJLO VLAHOVIĆ 70039270199252. SUZANA AVDIĆ 70005040199853. XENIA DETONI 70294160199954. LUKŠA RADIĆ 80261790199355. IVAN VIDOVIĆ 70145570199756. KRUNOSLAV PETKOVIĆ 80251140199557. BELINDA BOŽANJA 70017530199958. MARINA BOŽANJA 70015080199559. MILICA LUČIĆ 70113720199960. MOMIRKA VUKAJLOVIĆ 701139901996

DOBITNICI MOBITELA SAMSUNG GAL-AXY A6+IME I PREZIME BROJ PEMO KARTICE1. DRAGI TRIČKOVIĆ 7034747019962. DIJANA BATINOVIĆ 7010723019903. MARE ŠURKOVIĆ 703286401992

DOBITNIK TABLETA SAMSUNG GALAXY - TAB A 10.1, 32GB

IME I PREZIME BROJ PEMO KARTICE1. LIDIJA PAVLIĆ 700672301997

DOBITNIK AUTOMOBILA1. NIKO ŠULJAK 701502401993

Izvlačenje 3., posljednjeg kruga Pemove nagradne igre "Uhvati ritam", održalo se u utorak u Pemo hipermarketu. Glavnu nagradu, automobil Volkswagen T-Roc je Niko Šul-jak iz Močića.

Izvučeni su i sretni dobitnici tableta, mobitela i poklon bonova. Nagrade se mogu preuzeti svaki radni dan od ponedjeljka do petka, od 7.00 do 15.00 sati u uredima uprave, zgrada Pemo centra na 4. katu.

PETAK / 01. 02. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program10:00 IZRAVAN PRIJENOS SJEDNICE VLADE 12:00 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – infor-mativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00HEADLINES LIBERTAS TV– info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Glazbene minute18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA – serija20:00 OKUSI ZAVIČAJA - dok. emisija 20:45 Glazbene minute 21:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 Glazbene minute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 02. 02. 2019.07:45 JOGA I PILATES ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama11:00 SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA – izravan prijenos 13:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 SPJEGAJ MI (R)17:30 SUBOTOM POPODNE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 Glazbene minute18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 19:00 UNIDU - studentska emisija19:20 Glazbene minute 20:00 DUBROVAČKI TROMBUNJERI – doku-mentarni film21:00 Glazbene minute 21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV - U – SKANDAL igrani film (12) 23:45 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00:10 LIBERTAS INFO – STRADUN

NEDJELJA / 03. 02. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:30 IZRAVAN PRIJENOS PROCESIJE SVETOG VLAHA – uživo

12:05 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repriza svih epizoda proteklog tjedna)14:30 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama 16:30 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija17:00 DUBROVAČKE STARINE – FESTA dok. emisija (R)17:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija18:00 AUTOSERVIS 18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:30 Životopis – dok. emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dub. govoru20:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE – lifestyle emisija 21:10 Glazbene minute 21:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV - U – SKANDAL – igrani film (12) 23:45 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 04. 02. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00HEADLINES LIBERTAS TV– info blok15:15 Zagrljaj ljepote – lifesytle emisija (R)16:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 16:30 NADO – emisija o zdravlju (R)17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Okusi zavičaja - dok. emisija (R)18:50 Subotom popodne (R)19:20 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 PROCESIJA SV. VLAHA 2019. - snimka 20:30 ŽIVOTOPIS – dok. emisija 21:00 NOVA EMISIJA: 10 (NE) OBIČNIH MINUTA – urednik Maro Mitrović

21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO – STRADUN

UTORAK / 05. 02. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok16:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija

17:55 Glazbene minute18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R )18:45 Glazbene minute 19:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija (R)19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija 21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 PULS – inf. emisija (R)23:20 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija(R)23:50 VIJESTI – inf. emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO – STRADUN

SRIJEDA / 06. 02. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 D. JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok15:5 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 BROJ JEDAN - sportska emisija (R)19:00 UNIDU – studentska emisija (R)19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija 20:30 PULS – inf. emisija 21:15 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 A. MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 TOPONIMI – dok. emisija (R)23:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:30 VIJESTI – inf. emisija (R) 23:55 LIBERTAS INFO - STRADUN

ČETVRTAK / 07.02. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV 13:00 Panorame Grada 14:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija17:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 KRUH SA SEDAM KORA – em. o pomorstvu (R)18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 TOPONIMI20:30 Glazbene minute21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 22:45 Glazbene minute 23:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R) 23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)00:00 Libertas info – Stradun

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE

Izravan prijenos procesije sv. Vlaha

Maro Mitrović - voditelj emisije 10 (ne) običnih minuta

SLOBODNA RADNA MJESTA

DUBROVNIKPETAK, 1.2.

SUBOTA, 2.2.

NEDJELJA, 3.2.

8°C / 13°C

12°C / 16°C

12°C / 15°C

LOŽAČ / ŠKOLSKI MAJSTOR / VOZAČ M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA LAPAD Rok za prijavu: 1.2.2019.

SOCIJALNI RADNIK / CA Traženo radnika: 1 Poslodavac: DOM ZA STARIJE OSOBE DUBROVNIK Rok za prijavu: 2.2.2019.

KONOBAR / ICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: COSTERIA d.o.o. Rok za prijavu: 3.2.2019.

VOZAČ / ICA Traženo radnika: 2

Poslodavac: CAPIO d.o.o. Rok za prijavu: 3.2.2019.

VOZAČ AUTOBUSA / VOZAČI-CA AUTOBUSA Traženo radnika: 2 Poslodavac: AUTOTRANS d.o.o.Rok za prijavu: 3.2.2019.

SOBAR / ICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: RAGUSAVECCHIA d.o.o.Rok za prijavu: 3.2.2019.

PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: TRAVEL FREE d.o.o.

Rok za prijavu: 4.2.2019.

TRGOVAC / TRGOVKINJA Traženo radnika: 2 Poslodavac: HAPPY HOME d.o.o. Rok za prijavu: 4.2.2019.

SKLADIŠTAR / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: HOTEL MORE d.o.o. Rok za prijavu: 4.2.2019.

SURADNIK / CA IMOVINS-KO-PRAVNIH POSLOVA Traženo radnika: 1 Poslodavac: Valamar Riviera dioničko društvo za turizam Rok za prijavu: 4.2.2019.

PROGNOZA

Probajte tipično dubrovačko jelo zimskih dana i velikih festa, šporke makarule, koje su dubrovački gospari pripremali o sv. Vlahu.

Potrebno:- juneće meso bez kosti 800 g - mast (svinjska) 100 g- luk 50 g- pelata 40 g - vino (crveno) 0,10 l - petrusin, češnjak, cimet, klinčić, lov-orov list- makaruli (tjestenina) 500 g- sir (domaći – ovčji ili kozji) 50 g- sol i papar

Prigotovljavanje: Odvojeno meso od tetiva i masnog tki-va isječe se na kocke (veličine 1,5 x1,5 cm). U posudi na vreloj svinjskoj masti doda se sjeckani luk. Kad luk uvene i

zastakli doda se sječeno meso. Sve se pirja dok tekućina iz mesa potpuno ne ispari. Doda se ukuhana rajčica pa još kratko vrijeme popirja. Zalije se vinom i tekućinom (toplom vodom). Jelo se povremeno promiješa uz stalno pir-janje u posudi bez poklopca. U jelo se dodaju sjeckani petrusin i češnjak, cimet, klinčić, lovorov list, papar i sol. Jelo se i dalje lagano pirja oko dva sata ovisno o tvrdoći i količini mesa, uz povremeno dolijevanja malo vrele vode. Kuhani i ocijeđeni makaruli lagano se operu mlakom vodom, dobro ocijede, preliju rastopljenom mašću, izmiješaju, a zatim pomiješaju s me-som i umakom. Tako sastavljeno jelo treba odstajati desetak do petnaestak minuta kako bi se što bolje sjedinilo. Jelo se poslužuje posuto domaćim struganim ovčjim ili kozjim sirom.

1.2.2019.Svečani koncert - Opera gala 20.00 h, Hotel Libertas Rixos

Noć muzeja Dubrovnik

Dubrovačka Rock-parada 19.00 h, Umjetnička galerija Dubrovnik

2.2.2019.Dan ljute naranče 10.00 – 16.00 h, ispred Palače Sponza

Predstavljanje pretprograma 70. Dubrovačkih ljetnih igara 13.00 h, Festivalska Palača

Koncert - Gradska glazba Du-brovnik 14.45 h, Stradun

Barjak sv. Vlaha okuplja gradske barjake 15.00 h, ispred Crkve sv. Vla-ha

Otpisani in The Bar21.00 h, The BAR by Azur Du-brovnik

3.2.2019.Koncert - 4 tenora 20.00 h, Culture Club Revelin

Budnica - Gradska glazba Dubrovnik 7.00 h, Stradun

Dubrovačka poskočica - kolo Linđo 15.00 h, ispred Crkve sv. Vla-ha

Budnica uz Trombunjere i Gradsku glazbu Dubrovnik 6.45 h, Veliki mul u grads-kome portu, Stradun

4.2.2019.Promocija francuskog prije-voda Držićeva Skupa u izdan-ju Doma Marina Držića 10.00 h, Kazalište Marina Držića (Teatar Bursa)

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 1. – 3.2.2019.g. LJEKARNA „GRUŽ“ – od 4. – 10.2.2019.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

ŠPORKI MAKARULIRECEPT TJEDNA DOGAĐANJA