1

Sveuilite u Zagrebu FAKULTET STROJARSTSVA I BRODOGRADNJE Zagreb, Ivana Luia 5

PRAVILNIK O SVEUILINOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM

STUDIJU (proieni tekst)

Zagreb, listopad 2013.

2

Na temelju lanka 11. Statuta Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dekan je utvrdio proieni tekst Pravilnika o sveuilinom preddiplomskom i diplomskom studiju. Ovaj proieni tekst obuhvaa Pravilnik kojeg je donijelo Fakultetsko vijee na svojoj 10. redovitoj sjednici od 13. srpnja 2010. godine, te njegove izmjene i dopune koje je donijelo Fakultetsko vijee na svojoj 1. redovnoj sjednici odranoj 15. listopada 2013. godine.

PRAVILNIK

O SVEUILINOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJU (proieni tekst)

OPE ODREDBE Predmet normiranja

lanak 1. Ovim se Pravilnikom poblie odreuju uvjeti i nain studiranja na sveuilinim

preddiplomskim i diplomskim studijima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu (u daljnjem tekstu Fakultet).

STUDIJSKI PROGRAM Studiji na Fakultetu

lanak 2. Fakultet ustrojava i izvodi sveuiline preddiplomske i diplomske studije strojarstva,

brodogradnje i zrakoplovstva. Smjerovi preddiplomskog i diplomskog studija strojarstva su:

Konstrukcijski smjer Procesno-energetski smjer Proizvodno inenjerstvo Brodostrojarski smjer Inenjersko modeliranje i raunalne simulacije Raunalno inenjerstvo Industrijsko inenjerstvo i menadment Inenjerstvo materijala Mehatronika i robotika

Upis pojedinih smjerova preddiplomskog studija strojarstva obavlja se temeljem internog natjeaja i upisnih kvota koje za svaku akademsku godinu raspisuje odnosno ustanovljava Fakultetsko vijee.

Na preddiplomskim studijima studente se osposobljava za struni rad u obavljanju odreenog zanimanja ili za nastavak studiranja na diplomskim studijima. Na diplomskim studijima studente se osposobljava za visokostruni rad u obavljanju odreenog zanimanja te za nastavak studiranja na poslijediplomskim studijima.

3

Trajanje studija lanak 3.

Sveuilini preddiplomski studij (u daljnjem tekstu preddiplomski studij) traje sedam semestara i njime se stjee najmanje 210 ECTS bodova.

Sveuilini diplomski studij (u daljnjem tekstu diplomski studij) traje tri semestra i njime se stjee najmanje 90 ECTS bodova.

UPIS NA STUDIJ Upis na preddiplomski i diplomski studij

lanak 4. Upis na preddiplomski i diplomski studij obavlja se temeljem javnog natjeaja koji raspisuje

Senat Sveuilita. Natjeaj sadri uvjete upisa, upisne kvote, podatke o razredbenom postupku i rokove prema opim aktima Sveuilita i Fakulteta.

Uvjeti upisa na preddiplomske studije

lanak 5. Sveuilini preddiplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajue

srednjokolsko obrazovanje sukladno vaeim zakonskim aktima. Za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijee donosi uvjete upisa, upisne kvote te

uvjete pod kojima pojedine kategorije pristupnika dobivaju dodatne bodove ili stjeu pravo izravnog upisa.

Uvjeti upisa na diplomske studije

lanak 6. Sveuilini diplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui sveuilini

preddiplomski studij. Pod odgovarajuim preddiplomskim studijem smatra se zavren studij na nekoj od

visokokolskih ustanova iz podruja tehnikih znanosti u ijem su programu sadrani nuni preduvjeti predvieni studijskim programom diplomskog studija te steeno najmanje 210 ECTS bodova. Takoer, diplomski studij moe upisati i osoba koja je stekla najmanje 210 ECTS bodova na sveuilinom studiju iz podruja tehnikih znanosti u ijem programu nisu sadrani nuni preduvjeti, uz polaganje razlikovnih ispita.

Iznimno, diplomski studij moe upisati i osoba koja je zavrila struni ili sveuilini studij i stekla manje od 210 ECTS bodova, uz polaganje razlikovnih ispita, a u skladu s odlukom Fakultetskog vijea.

STUDENTI Ostvarivanje statusa studenta

lanak 7. Status studenta Fakulteta ostvaruje se upisom na jedan od studijskih programa na

Fakultetu.

4

Status studenta dokazuje se studentskom ispravom. Studentska isprava je indeks ili e-indeks, koji sadri podatke propisane Pravilnikom o sadraju studentske isprave (Narodne novine br. 9/05).

Status studenta

lanak 8. Na preddiplomskim i diplomskim studijskim programima studiraju redoviti studenti i

gostujui studenti. Gostujui student je student drugog visokog uilita koji upisuje dijelove studijskog programa na Fakultetu. Status gostujueg studenta traje najdulje jednu akademsku godinu.

Status redovitog studenta zadrava se za vrijeme propisanog trajanja studija, a najdulje za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija iz ovoga stavka ne uraunava se vrijeme mirovanja obveza studenta.

Prava i obveze studenata

lanak 9. Studenti imaju prava i obveze u skladu s odredbama Statuta Sveuilita u Zagrebu i

Statuta Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Pravo na mirovanje obveza studenta lanak 10.

Student koji je upisao akademsku godinu/semestar ima pravo na mirovanje obveza u sljedeim sluajevima:

1. za vrijeme trudnoe, 2. za studenticu majku ili studenta oca koji se koriste porodnim dopustom do godine

dana djetetova ivota, 3. za vrijeme bolesti koja ga dulje razdoblje spreava u uspjenom ispunjavanju

obveza studija, 4. za vrijeme meunarodne razmjene studenata u trajanju duljem od 30 dana tijekom

odravanja nastave, ako student kroz tu razmjenu ne stjee ECTS bodove ili obavlja strunu praksu, te

5. prema uvjetima iz lanka 22. stavak 4. 6. u drugim opravdanim sluajevima sukladno opim aktima Fakulteta

Student treba podnijeti molbu za aktiviranje mirovanja studentskih obvezau roku od 45 dana nakon nastupa razloga za mirovanje, a najkasnije do zadnjeg dana ispitnog roka semestra za koji se trai mirovanje. Mirovanje obveza moe biti u trajanju jednog semestra ili cijele akademske godine i odnosi se u pravilu na razdoblje u kojem je nastupio razlog za mirovanje.

Za vrijeme mirovanja obveza student moe polagati ispite za koje ima ispunjene uvjete.

Stegovna odgovornost studenta lanak 11.

U sluaju povrede Etikog kodeksa Sveuilita, Statuta Fakulteta ili ovog Pravilnika, protiv studenta pokree se i vodi stegovni postupak prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti.

5

Prestanak statusa studenta lanak 12.

Status studenta prestaje: 1. zavretkom studija, 2. ispisom s Fakulteta, 3. ako ne upie sljedeu akademsku godinu u propisanom roku, 4. ako u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari ukupno barem 35 ECTS

bodova, 5. iskljuenjem na osnovi stegovne odluke nadlenog tijela, 6. istekom vremena dvostruko duljeg od propisanog trajanja studija, s time da se u

vrijeme trajanja studija ne uraunava vrijeme mirovanja obveza studenta, 7. ako ne poloi ispit iz predmeta u skladu s odredbama lanka 42. toka 16. ovog

Pravilnika, 8. ako ne obrani zavrni rad u skladu s odredbama lanka 48. ovog Pravilnika, 9. ako ne obrani diplomski rad u skladu s odredbama lanka 49. ovog Pravilnika, 10. u drugim sluajevima na temelju odluke Fakultetskog vijea.

Osoba koja izgubi status studenta ne moe se upisati na isti ili drugi studijski program niti nastaviti studij na istom ili drugom studijskom programu Fakulteta na dotinoj razini studija (preddiplomska odnosno diplomska razina studija).

Osobi koja iskljuivo po tokama 2. ili 3. ovoga lanka izgubi status studenta, moe se dopustiti upis akademske godine po vaeem nastavnom planu i programu. Ako se za vrijeme prekida studija izmijenio nastavni program student mora sluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu. Takav student nastavlja studij uz plaanje maksimalne participacije trokova studija.

Mentor studenta

lanak 13. Studentima prve godine preddiplomskog studija dodjeljuje se mentor sluajnim izborom iz

redova nastavnika studija koji je upisao. Za studente studija brodogradnje i zrakoplovstva taj mentor ostaje do kraja studija. Popis mentora i dodijeljenih im studenata objavljuje se na oglasnim ploama i na Internet stranicama Fakulteta.

Nakon upisa smjera studenti studija strojarstva, po potrebi, javljaju se voditelju smjera koji e im dodijeliti mentora iz redova nastavnika smjera.

Mentor studentu pomae savjetima u vezi sa studijem (pohaanje nastave, uenje, polaganje ispita, izbor smjera studija i izbornih predmeta, prijava i izrada zavrnog ili diplomskog rada te strategije studiranja).

Dunost je mentora biti na raspolaganju dodijeljenim mu studentima u zakazano vrijeme barem jednom tjedno.

Napredovanje kroz studij

lanak 14. Upisom akademske godine student regulira status studijske godine. Nastavne obveze

student upisuje semestralno. Iznimno, studenti 1. godine preddiplomskog studija upisuju nastavne obveze prva dva semestra studijskog programa.

Student moe upisati samo one predmete za koje je stekao preduvjete po studijskom programu i izvedbenom planu studija.

6

Upisom pojedinog predmeta, student preuzima sve obveze predviene planom i programom tog predmeta.

Ponovni upis predmeta

lanak 15. Student koji nije izvrio predviene obveze (primjerice nije poloio ispit) iz upisanih

predmeta mora te predmete ponovno upisati idue akademske godine na nain kako slijedi: predmete za koje nije stekao potpis duan je sluati iznova te obaviti sve obveze za

stjecanje potpisa. ponovnim upisom predmeta iz kojih nije poloen ispit student nanovo stjee pravo

polaganja kolokvija iz tog predmeta. Student je duan javiti se predmetnom nastavniku tijekom prvog tjedna nastave radi reguliranja izvrenja svih obveza predmeta. Nastavnik moe studentu odobriti davanje potpisa na kraju semestra neovisno o pohaanju nastave u tom semestru, ukoliko je za taj predmet student ve stekao potpis.

student ne moe vie od dva puta upisivati isti predmet. Nakon ponovnog upisa predmeta izlasci na ispit poinju se brojati od broja jedan, kumulacija broja izlazaka na ispit nije mogua.

Uz ponovni upis predmeta student moe upisati onoliko predmeta iz sljedee godine studijskog programa tako da ukupan broj ECTS bodova novih i ponovno upisanih predmeta po semestru ne bude vei od 35 ECTS bodova.

Ponitavanje upisanog predmeta

lanak 16. Upis predmeta moe se ponititi samo tijekom prva dva tjedna nastave i to iskljuivo iz

opravdanih razloga (npr. kolizija u satnici, popunjenost kvota). Iznimno, prodekan za nastavu moe temeljem pisanog obrazloenja studentu odobriti da

nepoloeni izborni predmet upisan prethodne akademske godine odnosno semestra poniti i zamijeni drugim izbornim predmetom.

Izbor smjera lanak 17.

Smjerovi studija strojarstva imaju zajedniki studijski program prva dva semestra. Upisom predmeta 3. semestra student odabire i upisuje smjer. Student je upisao smjer

kada je poloio sve obvezne predmete 1. godine studijskog programa te time stekao najmanje 60 ECTS bodova.

Interni natjeaj za upis smjerova Fakultetsko vijee raspisuje u svibnju tekue godine. U tom se natjeaju objavljuju uvjeti i kriteriji prema l. 18. ovoga Pravilnika.

Upis u smjerove

lanak 18. Upisne kvote za pojedine smjerove odreuju se na osnovi kadrovskih i prostornih

mogunosti, opremljenosti te na temelju miljenja Fakultetskog vijea. Ako je broj prijavljenih studenata vei od upisne kvote smjera, primjenjuju se sljedei

kriteriji za razvrstavanje studenata: broj steenih ECTS bodova duljina trajanja studiranja

7

prosjena ocjena dodatni kriteriji

Prijave i razvrstavanje provode se on-line sukladno tekstu natjeaja. Tekstom natjeaja utvruju se rokovi i nain provedbe prijava i upisa u smjerove.

Studentima koji ne izvre obveze u skladu s uputama i odredbama natjeaja nije mogue naknadno osigurati upis predmeta pojedinih smjerova.

Izborni predmeti

lanak 19. Tijekom studija studentima se omoguuje izbor predmeta koji se upisuju u viim

semestrima preddiplomskog studija i na diplomskom studiju. Izborne predmete student upisuje uz konzultaciju i suglasnost voditelja studija/smjera i predmetnog nastavnika, vodei rauna o potrebnim predznanjima i preduvjetima za upis i praenje eljenog predmeta.

Izborni predmeti svrstavaju se u sljedee skupine: slobodno izborni tehniki predmeti, slobodno izborni netehniki predmeti, izborni predmeti i izborne skupine vezanih predmeta smjerova studija strojarstva te

studija brodogradnje i zrakoplovstava. Liste slobodno izbornih tehnikih i netehnikih predmeta ponuene su izvedbenim

planom nastave koji se usvaja na Fakultetskom vijeu. Kao slobodno izborni tehniki i netehniki predmet moe biti biran bilo koji predmet koji se izvodi kao obvezni na studijskim programima Fakulteta.

Student je duan upisom tih predmeta stei ukupan broj ECTS bodova predvien studijskim programom.

Studentima je dozvoljeno slobodno izborne tehnike i netehnike predmete birati i iz ponude izvan Fakulteta.

Izborom izborne skupine vezanih predmeta student odreuje svoje ue studijsko usmjerenje na preddiplomskom i diplomskom studiju strojarstva.

Maksimalni broj studenata na pojedinim izbornim predmetima odreuje predmetni nastavnik prilikom usvajanja nositelja i izvedbenog plana nastave na Fakultetskom vijeu najkasnije u lipnju tekue godine.

Prijelazi s drugih visokih uilita

lanak 20. Prijelaz na preddiplomski studij Fakulteta mogu je iskljuivo sa sveuilinih studija u

kojima su zastupljene odgovarajue discipline ovisno o studiju/smjeru na koji se eli prijei. Broj prijelaznika ogranien je kapacitetom Fakulteta. Studenti koji prelaze na preddiplomski studij plaaju maksimalni iznos participacije u godini u kojoj prelaze na Fakultet, a pri upisu narednih akademskih godina model izrauna participacije za takvog studenta prijelaznika jednak je kao za sve studente, odnosno izraun se provodi u skladu s vaeim modelom izrauna participacija.

Student koji eli prijei na preddiplomski studij Fakulteta upuuje Fakultetu zamolbu za prijelaz putem pisarnice najkasnije do 1. rujna tekue kalendarske godine. Prijelaz nije mogu prilikom upisa u ljetni semestar.

Zamolba iz stavka 2. ovog lanka, uz osobne podatke o podnositelju, obvezno sadri i temeljne podatke o sveukupnom dosadanjem studiranju, a zamolbi se obvezno prilae:

1. presliku indeksa,

8

2. ovjereni popis poloenih ispita s ocjenama i steenim pripadajuim ECTS bodovima, 3. nastavni plan i program poloenih predmeta visokog uilita s kojeg prelazi.

Miljenje o priznavanju ECTS bodova priprema Povjerenstvo u sastavu: ECTS koordinator, voditelj studija ili smjera te prodekan za nastavu. U miljenju se navodi koji e se od steenih ECTS bodova ubrajati u ukupni zbroj bodova potreban za stjecanje akademskog naziva na Fakultetu, odnosno za koje je predmete studijskog programa prijelaznik osloboen upisivanja i polaganja. Ispiti poloeni na matinom uilitu i priznati rjeenjem, bit e prijelazniku uvedeni u evidenciju s izvornim nazivom, ocjenama i steenim ECTS bodovima. Ukoliko matino uilite nema ECTS bodovni sustav, o priznatim ECTS bodovima odluuje Povjerenstvo.

Temeljem miljenja Povjerenstva, dekan donosi odluku o prijelazu i upisu na Fakultet.

Prijelazi s jednog studijskog programa ili smjera na drugi lanak 21.

Tijekom preddiplomskog studija student moe samo jednom prijei s jednog studija ili smjera na drugi. Prijelaz se ostvaruje iskljuivo tijekom upisa akademske godine, a molbe za prijelaz primaju se do kraja ljetnog ispitnog roka.

Takav prijelaz, u skladu s kriterijima utvrenim na Fakultetskom vijeu, odobrava dekan na molbu studenta, uz suglasnost voditelja studija/smjera na koji student prelazi. Vezano uz molbu, ECTS koordinator i voditelj studija/smjera na koji student eli prijei propisuju neophodne razlikovne sadraje izmeu studija ili smjera na koji je student bio upisan i studija odnosno smjera kojeg upisuje.

Sportai i umjetnici

lanak 22. Redoviti student koji ima status kategoriziranog sportaa ili vrhunskog umjetnika sklapa s

Fakultetom Ugovor o uvjetima studiranja kojim se reguliraju prava i obveze studenta i Fakulteta. Status kategoriziranog sportaa utvruje se na poetku semestra/akademske godine temeljem rjeenja o kategorizaciji sportaa. Status vrhunskog umjetnika utvruje odgovarajui fakultet ili akademija.

U skladu s preporukom Rektorskog zbora Ugovorom treba regulirati najmanje sljedee pojedinosti:

kategorizirani sporta ili vrhunski umjetnik moe izostati s nastave uz obvezu najave izostanka s nastave predmetnom nastavniku, a temeljem predoenja dokaza o opravdanosti izostanka,

kategorizirani sporta ili vrhunski umjetnik ima pravo polagati kolokvije i ispite izvan ispitnih termina u sluaju opravdanih i dokumentiranih razloga,

za vrijeme trajanja statusa kategoriziranog sportaa ili vrhunskog umjetnika, student iznimno moe u dvije uzastopne akademske godine stei manje od propisanih 35 ECTS bodova,

ukoliko postoji interes studenta, Fakultet treba osigurati mentora koji bi pratio studentov rad i postignua te pomagao studentu tijekom studija,

kategorizirani sporta ili vrhunski umjetnik ima pravo na upis smanjenog semestralnog optereenja izraenog u ECTS bodovima,

kategorizirani sporta ili vrhunski umjetnik ima pravo na status redovitog studenta u vremenu duljem od propisanog,

Student ima pravo na mirovanje obveza zbog ispunjavanja opravdanih sportskih obveza (npr. pripreme u duljem trajanju, za olimpijske igre ili drugo slino meunarodno natjecanje).

9

Mirovanje obveza moe biti odobreno u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine,

U sluaju prestanka statusa, student u sljedeoj akademskoj godini ima ista prava i obveze kao i redoviti studenti.

MOBILNOST STUDENATA Pojam mobilnosti

lanak 23. Mobilnost studenata odnosi se na studiranje na instituciji domainu nakon ega se

student vraa na Fakultet i dovrava upisani studijski program. Mobilnost studenata ukljuuje studijski boravak u sklopu redovitog preddiplomskog i diplomskog studija na instituciji domainu ili strunu praksu.

Dokumenti studentske mobilnosti

lanak 24. Osnovni dokumenti kojima se definira program mobilnosti i na temelju kojih se priznaje

ostvareni program su: (1) Ugovor o uenju ili pismo namjere/upuivanja na praksu (2) Prijepis ocjena ili Potvrda o obavljenoj strunoj praksi.

Ugovor o uenju

lanak 25. Nakon to je student odabran za program mobilnosti sklapa se ugovor o uenju izmeu

studenta, Fakulteta i institucije domaina, ako institucionalnim sporazumom nije drugaije propisano.

Potpisivanjem ugovora o uenju Fakultet odobrava studentu odlazak na mobilnost i odabrani studijski program, a institucija domain ga prihvaa i odobrava odabrani studijski program.

U ugovoru o uenju navode se nazivi predmeta za koje se student prijavio s pripadajuim brojem ECTS bodova koje izabrani predmeti nose na instituciji domainu, odnosno navodi se istraivanje ili izrada diplomskog rada uz pripadajui broj ECTS bodova. Kada pripadajui bodovi nisu izraeni ECTS sustavom, u ugovor o uenju upisuju se izvorni bodovi, njihova vrijednost u ECTS bodovima te kriterij pretvorbe.

Kao prilog Ugovoru o uenju sastavlja se tablica kojom se iskazuju predmeti koje student nee morati sluati i polagati u okviru studijskog programa na Fakultetu, ukoliko ostvari ECTS bodove iz Ugovora o uenju.

Prijepis ocjena i potvrda o obavljenoj strunoj praksi

lanak 26. Nakon ostvarene mobilnosti student je duan donijeti prijepis ocjena ili potvrdu o

obavljenoj strunoj praksi izdanu od institucije domaina.

10

Trajanje mobilnosti lanak 27.

Student moe u tijeku studija vie puta sudjelovati u programu mobilnosti s tim da ukupno trajanje mobilnosti ne moe biti due od polovice trajanja odreenog studijskog programa.

Horizontalna mobilnost studenata unutar Fakulteta

lanak 28. Studenti mogu za tehnike izborne predmete upisivati pojedine predmete drugih

studijskih programa, koji se izvode na Fakultetu. Upis predmeta odobrava voditelj smjera na kojem student studira i nositelj predmeta kojeg student eli upisati.

Horizontalna mobilnost studenata unutar Sveuilita

lanak 29. Studenti mogu za izborne tehnike i netehnike predmete upisivati pojedine predmete

drugih sveuilinih studija unutar Sveuilita, a koji se ne izvode na matinom studiju. Upis takvog predmeta odobrava voditelj studija ili smjera na kojemu je student, uz

suglasnost nositelja odabranog predmeta. O davanju odobrenja izdaje se posebna potvrda u kojoj se navodi naziv predmeta i utvruje bodovna vrijednost predmeta (broj ECTS). Ostvareni ECTS bodovi priznaju se kao da su ostvareni u okviru matinog sveuilinog studija (studijskog programa), a bodovna vrijednost predmeta odgovara onoj koju taj predmet ima na studiju odnosno programu u okviru kojeg se izvodi.

Predmet koji student pohaa na drugoj sastavnici upisuje se u studentsku ispravu. Nositelj predmeta potvruje ispunjenje studentovih obveza upisom ECTS bodova i ocjene te svojim potpisom u studentsku ispravu. ECTS bodovi steeni na drugom studijskom programu dokazuju se podnoenjem na uvid ovjerenog prijepisa ocjene (ECTS bodova) ili na drugi prikladan nain.

Meunarodna mobilnost studenata Prijava i uvjeti za sudjelovanje u mobilnosti

lanak 30. Uvjeti za prijavu te kriteriji i nain odabira kandidata za mobilnost odreuju se natjeajem

za mobilnost koji Sveuilite raspisuje u skladu s odredbama institucionalnog sporazuma.

Sklapanje ugovora o uenju lanak 31.

Pri sklapanju ugovora o uenju za odlazne studente ini se usporedba i procjena sukladnosti studijskih programa matine institucije i institucije domaina sukladno lanku 33. ovog Pravilnika.

Ugovor o uenju potpisuju odlazni student, nadlean ECTS koordinator i prodekan za nastavu (uz suglasnost voditelja sveuilinog studija) u ime Fakulteta te institucija domain.

Ugovor o uenju moe se mijenjati samo uz suglasnost svih potpisnika, a sve promjene moraju biti u pisanom obliku.

11

Postupak priznavanja mobilnosti lanak 32.

Ako je student ispunio sve obveze iz sklopljenog ugovora o uenju, studentu se priznaju ostvarena postignua u studijskom programu sukladno ugovoru o uenju bez provoenja posebnog dodatnog postupka priznavanja.

Ako se mobilnost ostvarila bez prethodno sklopljenog ugovora o uenju, dekan Fakulteta e na temelju obrazloene molbe te usporedbe i procjene sukladnosti fakultetskog programa s programom ostvarenog na instituciji domainu donijeti odluku o priznavanju razdoblja mobilnosti (ECTS bodove, poloene predmete, ocjene i praksu) u skladu s odredbama ovog Pravilnika. Odluka kojom se odbija priznati razdoblje mobilnosti mora biti obrazloena.

Usporedba i procjena sukladnosti studijskih programa

lanak 33. Usporedbu i procjenu sukladnosti studijskih programa, priznavanje ECTS bodova,

predmeta, ocjena te prakse ini ECTS koordinator u dogovoru s voditeljem studija, prodekanom za nastavu i nositeljem odgovarajueg predmeta na Fakultetu.

Usporedbu i procjenu iz stavka 1. ovoga lanka vri se polazei od naela maksimalne fleksibilnosti te uzimajui u obzir pravila l. 33 i 34.

Priznavanje ECTS bodova i predmeta

lanak 34. Za odsluane i poloene predmete na instituciji domainu priznaju se ECTS bodovi kako

su navedeni u prijepisu ocjena institucije domaina. U sluaju da na instituciji domainu ne postoji sustav ECTS bodovanja, steeni bodovi pretvaraju se u odgovarajue ECTS bodove.

Predmeti kod kojih preklapanje u programu (uzimajui u obzir ishode uenja) iznosi barem 70% priznaju se studentu ukoliko je iz njih poloio ispit. Priznaje se predmet, broj steenih ECTS bodova i ocjena. U sluaju da je student po povratku predmet odsluao, a nije ga poloio na instituciji domainu, predmetni nastavnik na Fakultetu moe studentu na njegovu zamolbu dozvoliti polaganje ispita bez sluanja dotinog predmeta. U tom sluaju e se studentu provesti naknadni upis predmeta u ISVU.

U sluaju da ne postoji preklapanje predmeta jedan na jedan, moe se definirati priznavanje grupe predmeta koje e student odsluati i poloiti na instituciji domainu za grupu predmeta na studijskom programu Fakulteta. U takvom je sluaju mogue studentu priznati cjelokupni broj steenih bodova na instituciji domainu, a da mu od toga broja bude priznat samo dio bodova koji se raunaju u studijskom programu Fakulteta, a ostatak e se pojaviti kao viak u dodatku diplomi.

Ako su preklapanja u programu predmeta manja od 70%, studentu se steeni ECTS bodovi i dobivena ocjena priznaju kao izborni predmet. Priznati izborni predmeti ne trebaju odgovarati ponudi izbornih predmeta na Fakultetu.

Priznavanje ocjena

lanak 35. Studentu se priznaju ocjene ostvarene na instituciji domainu. Ako sustavi ocjenjivanja na

instituciji domainu i Fakultetu nisu istovjetni ocjene se, u mjeri u kojoj je to mogue, pretvaraju u ocjene Fakulteta.

Sve ocjene ostvarene na instituciji domainu u skladu s Ugovorom o uenju, a koje je mogue pretvoriti u nacionalni sustav ocjena ulaze u prosjek ocjena studija na Fakultetu.

12

Ocjene koje nije mogue pretvoriti u nacionalni sustav ocjena (npr. prolaz pad) upisuju se u izvornom obliku i ne ulaze u prosjek ocjena studija na Fakultetu.

Ako nije mogue pravovremeno upisati u ISVU sve relevantne podatke o ostvarenoj mobilnosti, Fakultet je duan omoguiti studentu redoviti nastavak studija i bez upisa tih podataka.

Prava odlaznog studenta kod mobilnosti utemeljene

na institucionalnom sporazumu lanak 36.

Odlazni student tijekom mobilnosti zadrava status redovitog studenta. Vrijeme provedeno u mobilnosti se uraunava u ukupno vrijeme studiranja.

Dunosti odlaznog studenta kod mobilnosti utemeljene na institucionalnom sporazumu

lanak 37. U okviru odabranog programa, student na instituciji domainu u jednom semestru u

pravilu mora upisati najmanje 25 ECTS bodova. Razdoblje mobilnosti vezano uz izradu zavrnog ili diplomskog rada te obavljanje strune prakse od toga je izuzeto.

U sluaju da student, na instituciji domainu, ne ostvari broj ECTS bodova naznaenih u ugovoru o uenju, razliku ECTS bodova e ostvariti na Fakultetu, nakon povratka. U tom smislu e se izvriti revizija tablice koja je bila prilog ugovoru o uenju, te e se nainiti konaan plan za ostatak studija.

Odlaznom studentu se prije, tijekom ili nakon akademske godine u kojoj je u mobilnosti moe dopustiti upis do 40 ECTS bodova po semestru.

Mobilnost studenata izmeu sveuilita u RH

lanak 38. Mobilnost studenata izmeu sveuilita u Republici Hrvatskoj ureuje se na isti nain kao

i meunarodna mobilnost, sukladno opem aktu Sveuilita.

NASTAVA Izvedbeni plan nastave

lanak 39. Studij se izvodi prema izvedbenom planu nastave kao redoviti studij. Izvedbeni plan

nastave donosi Fakultetsko vijee. Izvedbenim planom nastave utvruju se:

a) nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu, b) poetak i zavretak izvoenja nastave, c) satnica i mjesta izvoenja nastave, d) oblici nastave (predavanja, vjebe, seminari, projekti, konzultacije, terenski rad,

provjera znanja i drugo), e) nain izvoenja nastave (klasian oblik, e-uenje), f) nain polaganja ispita, ispitni rokovi i mjerila vrednovanja (npr. minimalni uspjeh koji

se zahtijeva na pojedinanom kolokviju, odnosno zbirni uspjeh na svim kolokvijima

13

koji studenta oslobaa djelomino ili potpuno od polaganja pisanog ili cjelokupnog ispita),

g) popis literature, h) ostale vane injenice za uredno izvoenje nastave, i) jezik na kojem se izvodi nastava.

Izvedbeni plan nastave objavljuje se na oglasnoj ploi i internetskoj stranici Fakulteta prije poetka nastave u odnosnoj akademskoj godini.

Fakultetsko vijee moe iznimno promijeniti izvedbeni plan nastave zbog opravdanih razloga i tijekom akademske godine. Promjena se objavljuje na nain propisan stavkom 3. ovog lanka.

Akademska godina sastoji se od zimskog i ljetnog semestra. Svaki semestar ima 15 nastavnih tjedana u skladu s odredbama izvedbenog plana.

Izvedba nastave

lanak 40. Izvoenje dijela predavanja pojedinih predmeta Fakultetsko vijee moe, na preporuku

nositelja predmeta, povjeriti i drugim osobama: viim asistentima ili suradnicima u naslovnom zvanju. Fakultetsko vijee povjerava izvoenje takve nastave najkasnije do poetka akademske godine.

Na poetku nastave svaki nastavnik obznanjuje maksimalno dozvoljen broj izostanaka za svoj predmet, nain eventualne nadoknade i informacije u skladu s tokama b do h iz prethodnog lanka.

Nastavnik moe uskratiti ovjeru izvrenja nastavnih obveza studentu koji je izostao s predavanja i vjebi ili nije izvrio druge obveze propisane studijskim programom u skladu sa stavkom 2. ovog lanka. Bez ovjere nositelja predmeta student ne moe pristupiti ispitu.

Studenti sudjeluju u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika putem ankete.

Optereenje studenata lanak 41.

ECTS bodovi predstavljaju brojani ekvivalent rada prosjenog studenta koji je potreban za ispunjavanje svih predvienih obveza u predmetu, ukljuujui i pripreme za provjere i vrednovanje ishoda uenja, odnosno polaganje ispita. Jedan ECTS bod odgovara radnom optereenju prosjenog studenta od 25 do 30 radnih sati, ukljuujui aktivnu nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita.

Redoviti student u jednom semestru upisuje 25-35 ECTS bodova, a sukladno studijskom programu.

Iznimno, student moe u semestru upisati manje od 25 ECTS bodova sukladno lanku 22. ovoga Pravilnika ili u sluaju postojanja drugih ograniavajuih kriterija kao to su na primjer preduvjeti za upis predmeta.

Studentu koji redovito ispunjava svoje obveze moe se, temeljem postignute uspjenosti u studiranju, iznimno omoguiti upis i vie od 35 ECTS bodova semestralno s ciljem breg zavravanja studija ili stjecanja ireg obrazovanja.

Ispiti i druge provjere znanja

lanak 42. 1. Znanja i vjetine studenata mogu se provjeravati i vrednovati kontinuirano tijekom

semestra (kolokviji, domae zadae, seminarski radovi i slino) i/ili na ispitu iz predmeta.

14

Studijskim programom utvreni su i predmeti za koje student, izvrenjem predvienih obveza, stjee ECTS bodove bez ocjenjivanja.

2. Student koji nije izvrio obveze utvrene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta, ne moe pristupiti ispitu iz tog predmeta.

3. Ispit se djelomino ili u potpunosti moe zamijeniti kolokvijima u skladu s izvedbenim planom nastave.

4. Ispiti mogu biti teorijski i praktini, a polau se samo u pisanom obliku, samo usmeno ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom rada.

5. Pisani dio ispita moe biti eliminacijski osim ako se ispit odrava pred povjerenstvom u skladu s lankom 71. stavkom 4. Statuta Sveuilita.

6. Predmetni nastavnik duan je na upit studenta osigurati mu uvid u ocijenjeni rad s pisanog dijela ispita u za to predvienom terminu.

7. Usmeni dio ispita je javan. Ako za to postoje opravdani razlozi, student moe prije poetka usmenog ispita zatraiti predmetnog nastavnika ogranieno prisustvo javnosti.

8. Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima student i druga osoba koja dokae da za to ima pravni interes u roku od 60 dana nakon odranog ispita.

9. Ispitni rokovi mogu biti redovni i izvanredni. Razdoblje u kojem se provode zavrne provjere ishoda uenja ili ispiti, zapoinje po zavretku nastave u zimskom, odnosno ljetnom semestru. Datumi poetka i zavretka ispitnog razdoblja te minimalni broj ispitnih termina za pojedini predmet usvajaju se na Fakultetskom vijeu kao sastavni dio Izvedbenog plana nastave u skladu s l. 39.

10. Dekan moe objaviti izvanredni dekanski ispitni rok i uvjetovati pristup ispitima u dekanskom roku.

11. Ukoliko se iz odreenog predmeta provodi iskljuivo kontinuirana provjera ishoda uenja tijekom semestra sukladno vaeem studijskom programu, za taj predmet se ne moraju odravati ispiti u ispitnom razdoblju sukladno stavku 9. ovog lanka. Za taj predmet trebaju biti objavljeni ispitni termini kako bi se mogle upisati konane ocjene koje proizlaze iz kontinuirane provjere.

12. Kalendar ispitnih rokova objavljuje se na oglasnoj ploi i internetskoj stranici Fakulteta. 13. Student prijavljuje polaganje ispita putem ISVU sustava najkasnije pet dana prije ispitnog

roka. Izuzetak su prvi ispitni rokovi u semestru, za koje vrijedi pravilo da student prijavu polaganja ispita putem ISVU sustava treba provesti najkasnije tri dana prije ispita. Odjava ispita mogua je najkasnije jedan dan prije ispita.

14. Rezultati pisanog dijela ispita objavljuju se na slubenoj internetskoj stranici Fakulteta ili na oglasnoj ploi pojedinog zavoda ili katedre. Nastavnik je duan priopiti studentu rezultat usmenog ispita odmah po odranom ispitu. Cjelokupni ispit mora zavriti u najvie 5 radnih dana, osim u posebno opravdanim sluajevima.

15. Upisom predmeta ispit iz tog predmeta moe se polagati najvie etiri puta. Na obrazloenu molbu nastavnika ili studenta, dekan moe odobriti odravanje ispita pred povjerenstvom, a ukoliko student pristupa ispitu etvrti put, ispit se obvezno odrava pred povjerenstvom. odlukom dekana odreuje se trolano povjerenstvo. Nositelj predmeta treba biti jedan od lanova povjerenstva. Povjerenstvo je duno voditi zapsinik o ispitu koji mora sadravati konanu odluku o ocjeni koju povjerenstvo donosi veinom glasova.

16. Student koji nije poloio ispit iz predmeta kojeg je upisao po drugi put, gubi pravo studiranja na studiju.

17. Konana ocjena uspjeha na svakom predmetu moe se temeljiti na aktivnostima tijekom nastave i/ili na ispitu kada je ispit predvien izvedbenim planom nastave. Tijekom nastave moe se vrednovati:

15

prisustvovanje i zalaganje studenta na nastavi, aktivnosti studenata na nastavi utvrene studijskim programom koje vode prema

stjecanju bodova (e-uenje, izrada programa, laboratorijski i seminarski rad, domae zadae, prezentacije, terenska nastava i sl.),

rezultate kolokvija kojima se postupno prate postignua studenata. 18. Uspjeh studenata na predmetu izraava se nacionalnom skalom ocjenjivanja i po potrebi

ECTS skalom ocjenjivanja: ocjena izvrstan (5) ocjena A prema ECTS skali ocjena vrlo dobar (4) ocjena B prema ECTS skali ocjena dobar(3) ocjena C prema ECTS skali ocjena dovoljan (2) ocjena D i E prema ECTS skali ocjena nedovoljan (1) ocjena F i FX prema ECTS skali

19. Prolazne ocjene su izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2) 20. Nastavnik je duan ocijeniti ispit ocjenom nedovoljan i kad student:

ne pristupi ili odustane od pisanog dijela ispita ili od ve zapoetog usmenog ispita, nakon pisanog dijela ispita ne pristupi usmenom dijelu ispita, radi nedolinog ponaanja, smetanja drugih studenata ili koritenja nedoputenih

pomagala bude udaljen s ispita. 21. Student ima pravo albe na ocjenu osim u sluaju ispita pred povjerenstvom. 22. Ako student nije zadovoljan ocjenom provjere znanja, ima pravo albe na ocjenu ispita, s

time da obrazloeni zahtjev podnese u pisanom obliku, putem Pisarnice, dekanu u roku od 24 sata od priopenja ocjene. alba na ispit mora biti rijeena u roku od tri radna dana od podnoenja zahtjeva studenta. U roku od 24 sata od primitka zahtjeva, dekan za taj ispit imenuje povjerenstvo od tri lana. Predmetni nastavnik treba biti jedan od lanova povjerenstva, a jedan lan mora biti iz drugog nastavnog predmeta. Pisani dio ispita nee se ponoviti pred povjerenstvom, ve e ga povjerenstvo ponovo ocijeniti. Ukoliko je pisani dio ispita eliminacijski i povjerenstvo ga negativno ocijeni, student nema pravo na usmeni ispit pred povjerenstvom. U sluaju albe na usmeni dio ispita student ima pravo polagati usmeni ispit pred povjerenstvom. Povjerenstvo donosi odluku veinom glasova. Na odluku povjerenstva ne moe se uloiti alba. Povjerenstvo je duno voditi zapisnik o tijeku ispita koji mora sadravati konanu odluku o ocjeni. Zapisnik se dostavlja dekanu.

Struna praksa

lanak 43. Struna praksa je obvezna i sastavni je dio studijskog programa. Struna se praksa u

pravilu obavlja izvan trajanja nastave u semestru. Za provoenje strune prakse Fakultetsko vijee imenuje koordinatora i voditelja za

pojedine studije/smjerove. Prije odlaska na praksu, voditelji strune prakse daju studentima upute za obavljanje

prakse. Studenti su obvezni tijekom prakse pridravati se radnog vremena, pravila zatite na radu i discipline. Za vrijeme prakse, studenti su obvezni voditi dnevnik u kojem trebaju opisati radne zadatke koje su obavljali. Nakon povratka s prakse student predaje voditelju prakse dnevnik i pismenu potvrdu institucije domaina.

Temeljem pisane potvrde odgovorne osobe institucije domaina, dnevnika rada i razgovora s voditeljem prakse, student stjee pravo na potpis i pripadajui broj ECTS bodova. Uspjeno izvrenu strunu praksu voditelj evidentira u indeksu i u sustavu ISVU. Praksu koju voditelj ocjeni kao nezadovoljavajuu, student treba ponoviti.

16

ZAVRETAK STUDIJA Mentori i povjerenstva na preddiplomskim i diplomskim studijima

lanak 44. Mentor na zavrnom radu je nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju.

Mentorom moe biti imenovana i osoba izvan Fakulteta izabrana u znanstveno-nastavno ili naslovno zvanje docenta na vie.

Na zavrnom radu student ne moe imati sumentora, osim u sluajevima kada je mentor nastavnik sveuilita izvan Republike Hrvatske pa se uz mentora imenuje sumentor koji je nastavnik Fakulteta.

lanak 45.

Mentor na diplomskom radu je nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju. Mentorom moe biti imenovana i osoba izvan Fakulteta izabrana u znanstveno-nastavno ili naslovno zvanje docenta na vie.

U sluajevima kada je mentor nastavnik sveuilita izvan Republike Hrvatske uz mentora se imenuje sumentor koji je nastavnik Fakulteta.

Student moe imati mentora i sumentora ukoliko Povjerenstvo ocjeni da je to potrebno.

lanak 46. Jedan nastavnik u jednoj akademskoj godini moe biti mentorom najvie desetorici

studenata preddiplomskih i diplomskih studija. U sluaju veeg broja prijavljenih studenata jednom nastavniku, nastavnik meu njima

odabire studente kojima eli biti mentor, a Povjerenstvo za diplomski rad studija ili smjera duno je neodabranim kandidatima imenovati nekog drugog nastavnika za mentora, vodei rauna o predloenom podruju rada studenta i optereenju nastavnika.

lanak 47.

Povjerenstva za obranu zavrnih, odnosno diplomskih radova studija ili smjera su sljedea: 1. Povjerenstvo studija brodogradnje 2. Povjerenstvo studija zrakoplovstva 3. Povjerenstvo studija strojarstva koje se dijeli u dvije grupe:

Grupu A ine smjerovi: procesno-energetski, konstrukcijski, brodostrojarski, te inenjersko modeliranje i raunalne simulacije.

Grupu B ine smjerovi: proizvodno inenjerstvo, raunalno inenjerstvo, industrijsko inenjerstvo i menadment, inenjerstvo materijala, te mehatronika i robotika.

Povjerenstva su zaduena za praenje postupka prijave, izrade i obrane diplomskih i zavrnih radova.

Povjerenstva ine predsjednik, lanovi i djelovoa. Predsjednik je nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora. Ostali stalni lanovi Povjerenstva su nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju.

17

Zavretak preddiplomskih studija lanak 48.

Preddiplomski studij zavrava izradom zavrnog rada i njegovom uspjenom obranom te stjecanjem barem 210 ECTS bodova predvienih studijskim programom.

Zavrnim radom student treba dokazati sposobnost inenjerskog rada pri rjeavanju srednje sloenih zadataka.

Zavrni rad zadaje se iz podruja studijskog programa studenta i podruja djelatnosti katedre i mentora.

Tema zavrnog rada zadaje se dva puta godinje: tijekom prvog mjeseca zimskog i tijekom prvog mjeseca ljetnog semestra. Student koji je upisao, a nije zatraio temu zavrnog rada niti na jednom od ova dva roka, ponovno upisuje zavrni rad u iduoj akademskoj godini.

Student u skladu s Postupnikom (Prilog br. 1) i temeljem prethodne suglasnosti potencijalnog mentora predaje molbu za zadavanje teme zavrnog rada. Molbe se predaje u Referadu za zavrne i diplomske ispite.

Zavrni rad upisuje se na poetku semestra u kojem se, zajedno s ostalim upisanim predmetima i ve ranije poloenim predmetima na preddiplomskom studiju, moe stei ukupno 210 ECTS bodova. Zavrni rad moe se upisati tijekom i zimskog i ljetnog semestra..

O tijeku izrade zavrnog rada student mora redovito izvjetavati mentora ili suradnika kojeg odredi mentor.

Izraeni zavrni rad predaje se i brani u rokovima koje propisuje Fakultetsko vijee unaprijed za svaku akademsku godinu.

Student ima pravo pristupiti obrani zavrnog rada nakon to je poloio sve obvezatne predmete studija i smjera i sve ostale upisane predmete.

Nakon predaje zavrnog rada Povjerenstvo za obranu zavrnog rada studija ili smjera odreuje svakom studentu ispitno povjerenstvo za obranu zavrnog rada koje se sastoji od mentora i jo barem dva lana.

Student, iji je zavrni rad ocijenjen negativnom ocjenom, ne odobrava se obrana i taj student ponovo upisuje zavrni rad. Novog mentora zavrnog rada odreuje nadleno Povjerenstvo.

Obrana zavrnog rada sastoji se od usmenog prikaza rezultata zavrnog rada i usmene provjere znanja iz podruja zavrnog rada.

Ocjenu na obrani donosi ispitno povjerenstvo odmah nakon odrane obrane i to na temelju ocjene zavrnog rada, koju predlae mentor, i ocjena odgovora tijekom obrane.

Student, ija je obrana zavrnog rada ocijenjena negativnom ocjenom, ponovo upisuje zavrni rad. Novog mentora zavrnog rada odreuje nadleno Povjerenstvo.

Zavretak diplomskih studija

lanak 49. Diplomski studij zavrava izradom diplomskog rada i njegovom uspjenom obranom te

stjecanjem barem 90 ECTS bodova predvienih studijskim programom. Diplomskim radom student treba dokazati sposobnost inenjerskog rada pri rjeavanju

sloenih zadataka. Diplomski rad student upisuje na poetku ljetnog semestra u kojem se, zajedno s ostalim

upisanim predmetima i ve ranije poloenim predmetima na diplomskom studiju, predvia stei ukupno 90 ECTS bodova.

Studenti koji u trenutku upisa zadnjeg semestra, odnosno predmeta Diplomski rad imaju ostvarenih 60 ECTS bodova mogu traiti zadavanje teme diplomskog rada, a da nisu poloili sve upisane predmete. U tom sluaju zadanu temu moraju obraniti najkasnije u srpnju iste

18

akademske godine u kojoj su upisali diplomski rad. Ukoliko diplomski rad ne obrane u zadanom roku, imenovat e se novi mentor i zadati nova tema diplomskog rada.

Svi studenti na koje se ne odnosi stavak 4. ovoga lanka trae zadavanje teme diplomskog rada nakon to poloe sve ispite i obave sve ostale obveze predviene studijskim programom. Tema diplomskog rada zadaje se, a izraeni diplomski rad predaje se i brani u rokovima koje propisuje Fakultetsko vijee unaprijed za svaku akademsku godinu. Trajanje izrade diplomskog rada je 9 tjedana od dana zadavanja. Ukoliko student ne obrani diplomski rad u prijavljenom roku, imenovat e se novi mentor i zadati nova tema diplomskog rada.

Naslov diplomskog zadatka s kratkim opisom oekivanih rezultata zadaje mentor, vodei rauna o izraenoj elji studenta. Diplomski zadatak supotpisuje predsjednik Povjerenstva.

Diplomski rad na Fakultetu zadaje se, pie i brani na hrvatskom jeziku. Povjerenstvo za diplomske studije moe, na temelju zahtjeva kandidata i uz suglasnost

mentora, odobriti pisanje i obranu diplomskog rada na jednom od svjetskih jezika. Tim jezikom trebaju vladati i mentor i svi lanovi ispitnog Povjerenstva.

O tijeku izrade diplomskog rada student mora redovito izvjetavati mentora ili suradnika kojega odredi mentor.

Nakon predaje diplomskog rada Povjerenstvo studija ili smjera odreuje svakom studentu ispitno povjerenstvo za obranu diplomskog rada koje se sastoji od mentora i jo barem dva lana.

Studentu, iji je diplomski rad ocijenjen negativnom ocjenom, ne odobrava se obrana i student ponavlja postupak zadavanja teme rada. Novog mentora diplomskog rada odreuje nadleno Povjerenstvo.

Obrana diplomskog rada je javna. Obrana diplomskog rada sastoji se od usmenog prikaza rezultata diplomskog rada i usmene provjere znanja iz podruja diplomskog rada.

Ocjenu na obrani donosi ispitno Povjerenstvo odmah nakon odrane obrane i to na temelju ocjene diplomskog rada, koju daje mentor, i ocjena odgovora tijekom obrane.

Ukoliko je veina ocjena lanova povjerenstva na obrani diplomskog rada negativna, student mora ponoviti postupak zadavanja teme rada.

Student moe najvie jedanput ponoviti postupak zadavanja teme diplomskog rada. Student koji ne obrani temu diplomskog rada zadanu po drugi puta, gubi pravo studiranja

na Fakultetu.

Ukupna ocjena uspjeha na studiju lanak 50.

Ukupna ocjena uspjeha na studiju ovisi o ocjenama ispita svih predmeta, ukljuivo ocjenu zavrnog odnosno diplomskog rada, i njima pripadajuih ECTS bodova.

Predmeti koji se ocjenjuju samo s ocjenom zadovoljio ne uzimaju se u obzir prilikom izrauna ukupne ocjene uspjeha na studiju.

Ukupna ocjena uspjeha na studiju utvruje se tako da se zbroje pojedinane ocjene ispita svih predmeta iz stavka 1. ovog lanka pomnoene s njima pripadajuim brojem ECTS bodova te se rezultat podijeli sa zbrojem ECTS bodova svih predmeta iz stavka 1. ovog lanka.

Ukupna ocjena se u ispravama iskazuje zaokruivanjem na dva decimalna mjesta.

Akademski nazivi lanak 51.

Uspjenom obranom zavrnog rada preddiplomskog studija stjee se akademski naziv: sveuilini/sveuilina prvostupnik/prvostupnica (Baccalaureus/Baccalaurea)

inenjer/inenjerka strojarstva (univ. bacc. ing. mech.),

19

sveuilini/sveuilina prvostupnik/prvostupnica (Baccalaureus/Baccalaurea) inenjer/inenjerka brodogradnje (univ. bacc. ing. nav. arch),

sveuilini/sveuilina prvostupnik/prvostupnica (Baccalaureus/Baccalaurea) inenjer/inenjerka zrakoplovnog inenjerstva (univ. bacc. ing. aeroing.).

Uspjenom obranom diplomskog rada stjee se akademski naziv: magistar/magistra inenjer/inenjerka strojarstva (mag. ing. mech.), magistar/magistra inenjer/inenjerka brodogradnje (mag. ing. nav. arch), magistar/magistra inenjer/inenjerka zrakoplovnog inenjerstva (mag. ing.

aeroing.).

Dopunska isprava o zavrenom studiju lanak 52.

Nakon zavretka studija, uz svjedodbu ili diplomu, studentu se izdaje i dopunska isprava (supplement diplome) o zavrenom studiju kojom se potvruje koje je ispite poloio, s kojom ocjenom te koliko je ostvario ECTS bodova.

Pohvale

lanak 53. Studentima s najveim ukupnim ocjenama na kraju preddiplomskog i diplomskog studija

na svjedodbi, odnosno diplomi, naznauje se pohvala iz latinske klasifikacije pohvala: Prvostupnik/magistar s najveom pohvalom (SUMMA CUM LAUDE

Baccalaureus/Magister); Prvostupnik/magistar s velikom pohvalom (MAGNA CUM LAUDE

Baccalaureus/Magister); Prvostupnik/magistar s pohvalom (CUM LAUDE Baccalaureus/Magister).

Uvjete za dobivanje pohvala odnosno broj pohvaljenih studenata utvruje Fakultet uzimajui u obzir ocjene, trajanje studija i drugo. Postupak dodjele pohvala, kriteriji za dodjelu i nain rada Povjerenstva za dodjelu pohvala, utvruju se Pravilnikom o medaljama i nagradama.

Promocija lanak 54.

Promocija je sveano uruenje svjedodbe/diplome o zavrenom studiju. Na preddiplomskim i diplomskim studijima svjedodbu/diplomu uruuje dekan i dva

promotora.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Stupanje na snagu

lanak 55. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave.

20

Poetak primjene lanak 56.

Ovaj Pravilnik primjenjuje se od poetka akademske godine 2010./2011.

Prestanak vaenja dosadanjih propisa lanak 57.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o sveuilinom preddiplomskom i diplomskom studiju od 20. lipnja 2006. godine i Izmjene i dopune Pravilnika od 17. lipnja 2008. godine.

D E K A N Dr. sc. Izvor Grubii, red. prof. Ovaj Pravilnik objavljen je 16. srpnja 2010. godine te je stupio na snagu 24. srpnja 2010. godine.

IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O SVEUILINOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJU

od 13. srpnja 2010. godine

lanak 1. U lanku 10., u stavku 1. mijenja se prva reenica i glasi:

''Student koji je upisao akademsku godinu/semestar ima pravo na mirovanje obveza u

sljedeim sluajevima:''

lanak 2. U lanku 12. stavak 2. i 3. se mijenjaju i glase:

(2) Osoba koja izgubi status studenta ne moe se upisati na isti ili drugi studijski program niti nastaviti studij na istom ili drugom studijskom programu Fakulteta na dotinoj razini studija (preddiplomska odnosno diplomska razina studija).

(3) Osobi koja iskljuivo po tokama 2. ili 3. ovoga lanka izgubi status studenta, moe se dopustiti upis akademske godine po vaeem nastavnom planu i programu. Ako se za vrijeme prekida studija izmijenio nastavni program student mora sluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu. Takav student nastavlja studij uz plaanje maksimalne participacije trokova studija.

21

lanak 3. U lanku 14., u stavku 1. mijenja se prva reenica i glasi:

'' Upisom akademske godine student regulira status studijske godine.''

lanak 4. U lanku 15., stavku 1. mijenja se podstavak 3. i glasi:

- ''student ne moe vie od dva puta upisivati isti predmet. Nakon ponovnog upisa predmeta izlasci na ispit poinju se brojati od broja jedan, kumulacija broja izlazaka na ispit nije mogua.''

lanak 5. U lanku 42. mijenjaju s toke 13, 15, 16 i 22. i glase:

13. Student prijavljuje polaganje ispita putem ISVU sustava najkasnije pet dana prije ispitnog roka. Izuzetak su prvi ispitni rokovi u semestru, za koje vrijedi pravilo da student prijavu polaganja ispita putem ISVU sustava treba provesti najkasnije tri dana prije ispita. Odjava ispita mogua je najkasnije jedan dan prije ispita.

15. Upisom predmeta ispit iz tog predmeta moe se polagati najvie etiri puta. Na obrazloenu molbu nastavnika ili studenta, dekan moe odobriti odravanje ispita pred povjerenstvom, a ukoliko student pristupa ispitu etvrti put, ispit se obvezno odrava pred povjerenstvom. Odlukom dekana odreuje se trolano povjerenstvo. Nositelj predmeta treba biti jedan od lanova povjerenstva. Povjerenstvo je duno voditi zapisnik o ispitu koji mora sadravati konanu odluku o ocjeni koju povjerenstvo donosi veinom glasova.

16. Student koji nije poloio ispit iz predmeta kojeg je upisao po drugi put, gubi pravo studiranja na studiju.

22. Ako student nije zadovoljan ocjenom provjere znanja, ima pravo albe na ocjenu ispita, s time da obrazloeni zahtjev podnese u pisanom obliku, putem Pisarnice, dekanu u roku od 24 sata od priopenja ocjene. alba na ispit mora biti rijeena u roku od tri radna dana od podnoenja zahtjeva studenta. U roku od 24 sata od primitka zahtjeva, dekan za taj ispit imenuje povjerenstvo od tri lana. Predmetni nastavnik treba biti jedan od lanova povjerenstva, a jedan lan mora biti iz drugog nastavnog predmeta. Pisani dio ispita nee se ponoviti pred povjerenstvom, ve e ga povjerenstvo ponovo ocijeniti. Ukoliko je pisani dio ispita eliminacijski i povjerenstvo ga negativno ocijeni, student nema pravo na usmeni ispit pred povjerenstvom. U sluaju albe na usmeni dio ispita student ima pravo polagati usmeni ispit pred povjerenstvom. Povjerenstvo donosi odluku veinom glasova. Na odluku povjerenstva ne moe se uloiti alba. Povjerenstvo je duno voditi zapisnik o tijeku ispita koji mora sadravati konanu odluku o ocjeni. Zapisnik se dostavlja dekanu.

lanak 6.

U lanku 48. mijenja se stavak 4. te glasi:

''Tema zavrnog rada zadaje se dva puta godinje: tijekom prvog mjeseca zimskog i tijekom prvog mjeseca ljetnog semestra. Student koji je upisao, a nije zatraio temu zavrnog rada niti na jednom od ova dva roka, ponovno upisuje zavrni rad u iduoj akademskoj godini.''

22

lanak 7.

U lanku 48. mijenja se stavak 6. te glasi:

'' Zavrni rad upisuje se na poetku semestra u kojem se, zajedno s ostalim upisanim predmetima i ve ranije poloenim predmetima na preddiplomskom studiju, moe stei ukupno 210 ECTS bodova. Zavrni rad moe se upisati tijekom i zimskog i ljetnog semestra.''

lanak 8.

U lanku 48. briu se stavci 15., 16. i 17.

lanak 9.

U lanku 49. brie se posljednji stavak.

lanak 10.

U lanku 51. mijenja se kratica naziva inenjer/inenjerka zrakoplovnog inenjerstva i glasi: ''univ. bacc. ing. aeroing.''

kao i kratica naziva magistar/magistra inenjer/inenjerka zrakoplovnog inenjerstva i glasi: ''mag.ing.aeroing.''

lanak 11.

Ove izmjene i dopune stupaju na snagu osmog dana od dana objave. Izmjene i dopune objavljuju se isticanjem na oglasnim ploama i na Internet stranicama

Fakulteta. Nakon usvajanja Izmjena i dopuna sainit e se proieni tekst Pravilnika o

sveuilinom preddiplomskom i diplomskom studiju. D e k a n Prof.dr.sc. Ivan Juraga

Izmjene i dopune Pravilnika oglaene su 25. listopada 2013. godine, te su stupile na snagu 2. studenoga 2013. godine.

Tajnik Fakulteta Blaenka ap, dipl. iur.