Pravni lijekovi u upravnom

postupku – isječak iz predavanja

Priredila; dr.sc. Marijeta Vitez Pandžić,

prof.v.š.

4.3. Postupanje po pogrešno danoj uputi o pravnom

lijeku

U slučaju pogrešno dane navedene uputestranka ne može imati štetne posljedicete u tome slučaju stranka postupa považećem propisu ili uputi.

Kada u rješenju nije dana nikakva uputa opravnom lijeku ili je pak ta uputanepotpuna, stranka postupa ili po važećimpropisima ili u roku od 30 dana traži odtijela dopunu rješenja u tome dijelu. Tadarok za žalbu teče od dana dostavedopunjenog rješenja.

4.4. Odgodni učinak žalbe

Žalba odgađa pravne učinke rješenja(suspenzivno djelovanje žalbe-u pravilu):

- u žalbenom roku,

- ako je žalba izjavljena sve dok tijelo drugogstupnja ne dostavi rješenje o žalbi.

U slučajevima zaštite javnog interesa ili radipoduzimanja hitnih mjera ili radi otklanjanjanastupa neotklonjive štete, žalba nemaodgodni učinak, no u tim slučajevima rješenjemora sadržavati detaljno obrazloženje zaštožalba nema odgodni učinak.

4.5. Postupanje prvostupanjskog tijela po

žalbi Ovlasti prvostupanjskom tijelu u povodu žalbe, dane

su iz razloga ekonomičnosti upravnog postupka. Te

ovlasti nazivamo remonstrativnim ovlastima, a one su:

a) ispitivanje dopuštenosti žalbe,

b) ispitivanje pravodobnosti žalbe,

c) ispitivanje ovlaštenosti osobe na izjavljivanje žalbe,

d) tek nakon ispunjavanja tri navedena uvjeta, ispituje

se zakonitost odnosno svrhovitost rješenja koje se

osporava,

e) mogućnost zamjenjivanja osporenog rješenja novim

rješenjem ako se utvrdi osnovanost žalbe.

Utvrdi li prvostupanjsko tijelo da žalba

nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena

od ovlaštene osobe, prvostupanjsko tijelo

će rješenjem žalbu odbaciti zbog

neispunjavanja navedenih formalnih

elemenata (protiv ovog rješenje žalba se

može izjaviti).

a) i b) dopuštenost i pravodobnost – žalbe nijeteško utvrditi uvidom u spis predmeta imaterijalne zakone kojima se uređujeupravno područje.

c) žalbu protiv prvostupanjskog rješenja možeizjaviti samo stranka koja je ovlaštenaizjaviti žalbu. Tu je ovlast ponekad teškoutvrditi ako je žalbu izjavila treća osobakoja tvrdi da radi zaštite svojih prava iinteresa ima pravo sudjelovati u postupkuposebice ako ta osoba nije sudjelovala upostupku prvoga stupnja te joj rješenje nijedostavljeno. Tada prvostupanjsko tijelopažljivo mora razmotriti žalbu.

Ako u navedenim slučajevima

prvostupanjsko tijelo ne može odrediti

ima li žalitelj prava stranke u postupku,

rješavanje ovoga pitanja prepušta

drugostupanjskom tijelu dostavljajući mu

žalbu zajedno sa spisom predmeta.

Sudjeluje li u postupku više stranaka s

protivnim interesima, prvostupanjsko

tijelo dužno je dostaviti žalbu na odgovor

svim strankama te im odrediti primjeren

rok za odgovor na žalbu.

d) i e) Kada prvostupanjsko tijelo ocijeni da je

žalba osnovana u cijelosti ili djelomično,

zamijenit će osporeno rješenje novim, pod

uvjetom da ne dira u prava trećih osoba, a

ako žalbu ne odbaci ili ne zamijeni osporeno

rješenje novim, bez odgode žalbu sa spisom

predmeta dostavlja drugostupanjskom tijelu.

Novim ZUP-om nije propisan rok za

dostavljanje žalbe drugostupanjskom tijelu,

no prvostupanjsko tijelo mora voditi računa

o tome da je propisan rok za donošenje

rješenja o žalbi (vidjeti čl.121. ZUP-a)

4.6. Postupanje drugostupanjskog tijela

povodom žalbe

Kad drugostupanjsko tijelo zaprimi žalbusa spisom predmeta, dužno je utvrditi dalije žalba dopuštena, pravodobna i izjavljenaod ovlaštene osobe pa ako utvrdi da nije,odbacit će je rješenjem.

Protiv rješenja prvostupanjskog tijela oodbacivanju žalbe, drugostupanjsko tijeloće, ako utvrdi nepostojanje tih razloga,poništiti rješenje o odbacivanju žalbe iriješiti odbačenu žalbu.

Utvrđivanje razloga za oglašavanje

rješenja ništavim

Prije odlučivanja o osnovanosti žalbe,

drugostupanjsko tijelo dužno je utvrditi:

postoje li razlozi za oglašavanje

prvostupanjskog rješenja ništavim,

dali je prvostupanjsko rješenje koje se

pobija žalbom donijelo nadležno tijelo.

Na navedeno službena osoba pazi po

službenoj dužnosti bez obzira na navode u

žalbi.

Prilikom ispitivanja zakonitosti rješenja,

drugostupanjsko tijelo nije vezano

žalbenim razlozima, međutim ograničeno

je tim razlozima i ne može ići preko njih.

Drugostupanjsko tijelo rješava na temelju

činjenica utvrđenih u prvostupanjskom

postupku, a kada te činjenice nisu

utvrđene u potpunosti ili su pogrešno

utvrđene, drugostupanjsko tijelo samo ili

putem prvostupanjskog tijela upotpunjava

činjenice.

4.6.1. Odlučivanje o osnovanosti žalbe

Po odlučivanju o osnovanosti žalbe,

drugostupanjsko tijelo može;

a) odbiti žalbu rješenjem,

b) poništiti rješenje u cijelosti ili

djelomično,

c) izmijeniti prvostupanjsko rješenje svojim

rješenjem.

a) Odbijanje žalbe

Drugostupanjsko tijelo odbit će žalbu kaoneosnovanu ako utvrdi da je:

1. postupak koji je prethodio rješenjupravilno proveden te da je rješenjepravilno i osnovano na zakonu. To znači daje prvostupanjsko rješenje doneseno taksativnimispunjenjem slijedećih uvjeta:

uz sudjelovanje stranke u postupku,

iz pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnogstanja,

iz utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je izvedenzaključak,

pravilno su primjenjeni materijalni propisi naupravnu stvar.

2. u prvostupanjskom postupku bilo

nedostataka, ali su oni takvi da nisu mogli

utjecati na rješavanje stvari,

drugostupanjsko tijelo će odbiti odbiti

žalbu kao neosnovanu, a u obrazloženju

rješenja će obrazložiti svoju odluku.

3. prvostupanjsko rješenje osnovano na

zakonu, ali iz drugih razloga, a ne i

onih koji su u rješenju navedeni. Dakle,

ovdje se radi o slučaju kada je u izreci

pravilno odlučeno o upravnoj stvari, ali u

rješenju nisu pravilno navedeni razlozi.

b) Poništavanje rješenja

Drugostupanjsko tijelo poništava rješenje isamo rješava upravnu stvar ako utvrdi:

1. da su u prvostupanjskom postupkučinjenice utvrđene nepotpuno ili pogrešno,

2. da se u postupku nije vodilo računa opravilima postupka koja su bitna zarješavanje stvari,

3. da je izreka pobijanog rješenja nejasna ili jeu proturječnosti s obrazloženjem,

4. da je pogrešno primijenjen pravni propistemeljem kojeg se rješava upravna stvar.

Novim ZUP-om propisano je da će

drugostupanjsko tijelo nakon poništenja

prvostupanjskog rješenja predmet vratiti

prvostupanjskom tijelu, kada je s obzirom

na prirodu upravne stvari nužno

neposredno rješavanje prvostupanjskog

tijela.

Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je

rješenje donijelo nenadležno tijelo,

poništit će rješenje po službenoj dužnosti

te dostaviti nadležnom tijelu na rješavanje.

c) Izmjena rješenja

Novi ZUP također zabranjuje izmjenuprvostupanjskog rješenja na štetu strankekoja je izjavila žalbu, od stranedrugostupanjskog tijela, osim iz razlogakada bi se to rješenje moglo poništiti ilioglasiti ništavim. Ovi razlozi za poništenjeili oglašavanje rješenja ništavim određujuse zakonom.

Drugostupanjsko tijelo može donijetirješenje na štetu druge stranke koja nijeizjavila žalbu.

4.6.2. Postupak po žalbi kada prvostupanjsko tijelo nije

riješilo zahtjev stranke u roku

Kada prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje uroku (šutnja uprave), drugostupanjsko tijelo upostupanju po žalbi stranke će zatražiti obavijesto razlozima zbog kojih rješenje nije doneseno uroku.

Utvrdi li drugostupanjsko tijelo da prvostupanjskotijelo nije postupilo i donijelo rješenje izopravdanih razloga, odredit će prvostupanjskomtijelu rok do 30 dana za donošenje rješenja.

Ako drugostupanjsko tijelo razloge nepostupanjaprvostupanjskog tijela ocijeni neopravdanim, onoće samo riješiti upravnu stvar ili naložitiprvostupanjskom tijelu da donese rješenje u rokuod 15 dana.

4.7. Drugostupanjsko rješenje

Drugostupanjsko tijelo o žalbi odlučuje rješenjem,gdje se na oblik i sadržaj toga rješenja primjenjujuodredbe koje vrijede za prvostupanjsko rješenje.

U obrazloženju drugostupanjskog rješenjaocjenjuju se i vrednuju svi navodi iz žalbe.

Protiv drugostupanjskog rješenja nema žalbe, većse tužbom može pokrenuti upravni spor na nanadležnom upravnom sudu.

Drugostupanjsko rješenje o žalbi donosi se idostavlja stranci putem prvostupanjskog tijelanajkasnije 60 dana od dana predaje uredne žalbe(prvostupanjskom tijelu). Moguće je da seposebnim zakonom propiše i kraći rok.

Ako drugostupanjsko tijelo u najkasnijem

roku od 60 dana ne donese rješenje po

žalbi stranke protiv prvostupanjskog

rješenja te niti u daljnjem roku od 7 dana,

stranka može pokrenuti upravni spor kao

da joj je žalba odbijena.

5. Obnova postupka

Obnova postupka je izvanredan pravni lijek koji jeposebno značajan u upravnom postupku, a koristise samo ako se protiv rješenja više ne možeizjaviti žalba.

Razlozi za obnovu postupka

Obnova postupka može se pokrenuti na zahtjevstranke ili po službenoj dužnosti u roku od trigodine (objektivni rok) od dana dostave rješenjastranci iz slijedećih razloga:

1. ako se sazna za nove činjenice i nove dokazekoji bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja,

2. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno natemelju neistinitih navoda stranke kojima jeslužbena osoba dovedena u zabludu,

3. ako je rješenje donijela osoba koja nije bilaovlaštena za njegovo donošenje ili jemorala biti izuzeta,

4. ako kolegijalno tijelo nije odlučivalo upropisanom sastavu ili ako za rješenje nijeglasovala propisana većina,

5. ako osobi koja je trebala sudjelovati upostupku u svojstvu stranke, nije danamogućnost sudjelovanja,

6. ako stranku nije zastupao zakonskizastupnik,

7. ako osobi koja je sudjelovala u postupkunije dana mogućnost da se koristi svojimjezikom ili pismom.

Obnova postupka može se pokrenuti na zahtjevstranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskogograničenja (ne postoji objektivni rok) iz slijedećihrazloga (ipak treba biti održan subjektivni rok od30 dana):

1. ako je rješenje doneseno na temelju lažneisprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili jeposljedica nekog kaznenog djela,

2. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj usudskom postupku, a ta je presuda pravomoćnoukinuta,

3. ako se rješenje temlji na prethodnom pitanju, anadležni sud ili javnopravno tijelo o tom jepitanju kasnije odlučilo u bitnim točkamadrugačije.

Subjektivni rok za obnovu postupka jest30 dana od dana saznanja za razlogeobnove ili od kada se stekla mogućnost zaupotrebu novih dokaza, a koji se očitoodnosi na obnovu postupka iz razlogazbog kojih se obnova može tražiti unutarroka od tri godine (objektivni rok).

Obnova postupka može se pokrenuti nazahtjev stranke i po službenoj dužnosti.

Obnovu postupka pod jednakim uvjetimamože tražiti i državni odvjetnik ili drugoovlašteno državno tijelo.

5.1. Prijedlog za obnovu postupka

Prijedlog za obnovu postupka stranka

predaje tijelu koje donijelo rješenje

(remonstrativan pravni lijek).

Stranka u prijedlogu za obnovu postupka

mora navesti razlog za obnovu postupka

te ga je dužna učiniti vjerojatnim.

Prijedlog za obnovu postupka ne odgađa

izvršenje rješenja. Iznimno se rješenjem

može odgoditi izvršenje.

5.2. Pokretanje obnove postupka

Nadležno tijelo će rješenjem odbaciti

prijedlog za obnovu postupka ako

prijedlog ne udovoljava slijedećim

formalnim elementima:

a) prijedlog mora biti pravodoban,

b) prijedlog mora biti izjavljen od ovlaštene

osobe,

c) okolnost na kojoj se prijedlog temelji

mora biti učinjena vjerojatnom.

Ako su formalni elementi kumulativno

ispunjeni, tijelo ispituje dali iznesene

okolnosti mogu dovesti do drugačijeg

rješenja. Ako ne mogu, odbit će

prijedlog rješenjem.

Ako tijelo ne odbaci ili odbije prijedlog

te utvrdi postojanje razloga za obnovu

postupka, donijet će rješenje kojim

dopušta obnovu postupka. Ovo

rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv

kojega je dopuštena obnova.

5.3. Rješenje o obnovi postupka

Rješenjem donesenim u obnovljenompostupku, nadležno tijelo može rješenje kojeje bilo predmet obnove postupka:

1. ostaviti na snazi,

2. zamijeniti novim rješenjem te po tomeprijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.

Protiv rješenja kojim je odlučeno oprijedlogu za obnovu postupka i protivrješenja donesenog u obnovljenompostupku može se izjaviti žalba kad jerješenje donijelo prvostupanjsko tijelo, aako je rješenje donijelo drugostupanjskotijelo, protiv toga rješenja može sepokrenuti upravni spor.

6. Oglašavanje rješenja ništavim

Rješenje će oglasiti ništavim javnopravnotijelo koje ga je donijelo ili tijelo koje obavljanadzor nad tijelom koje ga je donijelo(remonstrativni i devolutivni pravni lijek).

Rješenje se oglašava ništavim na prijedlogstranke ili po službenoj dužnosti u svakodoba iz slijedećih razloga:

1. ako je doneseno u stvari iz sudskenadležnosti,

2. ako je doneseno u stvari o kojoj se nemože rješavati u upravnom postupku,

3. ako njegovo izvršenje nije pravno ilistvarno moguće,

4. ako se njegovim izvršenjem čini kaznenodjelo,

5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjevastranke, a na koje stranka naknadno izričitoili prešutno nije pristala. Nakon što jerješenje proglašeno ništavim, naknadnimizričitima ili prešutnim pristankom strankene može mu se vratiti pravna egzistencija.

6. ako sadržava nepravilnost koja je poizričitoj zakonskoj odredbi razlog zaništavost rješenja.

Protiv prvostupanjskog rješenja ooglašavanju rješenja ništavim može seizjaviti žalba, a ako je takvo rješenjedonijelo drugostupanjsko javnopravnotijelo ili tijelo koje obavlja nadzor, možese pokrenuti upravni spor.

Ništavo rješenje nema pravni učinak(djeluje ex tunc).

Rješenje se može oglasiti ništavim usvako doba bez vremenskog ograničenja.

Rješenje se može oglasiti ništavim ucijelosti ili dijelom.

7. Poništavanje i ukidanje rješenja

Stari ZUP propisao je nekoliko slučajevaponištavanja, ukidanja i mijenjanja rješenja kojim jeupravni postupak dovršen – “osobiti slučajeviponištavnja, ukidanja i mijenjanja rješenja”odnosno:

1. mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnisporom,

2. poništavanje i ukidanje po pravu nadzora,

3. ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uzpristanak ili na zahtjev stranke,

4. izvanredno ukidanje ovršnog rješenja.

Među osobitim slučajevima poništavnja, ukidanjai mijenjanja rješenja u starome ZUP-u uvrštenoje i oglašavanje rješenja ništavim.

Novi ZUP ne propisuje mogućnostmijenjanja i poništavanja rješenja u vezi supravnim sporom, a glede ostalih slučajevaponištavanja i ukidanja rješenja novi ZUPnavedeno uređuje tako što posebno reguliraslučajeve:

a) poništavanja i ukidanja nezakonitogrješenja,

b) ukidanja zakonitog rješenja kojim je strankastekla neko pravo.

Ove dvije mogućnosti mogu se uzeti uobzir bez obzira na činjenicu dali je strankaizjavila žalbu.

7.1. Poništavanje i ukidanje nezakonitog

rješenja

Navedeno se može poništiti ili ukinuti ucijelosti ili djelomično i nakon isteka roka zažalbu (dakle, i prije isteka roka za žalbu).

Rješenje kojim je stranka stekla nekakvopravo može se poništiti:

1. ako ga je donijelo nenadležno javnopravnotijelo ili je rješenje doneseno bezsuglasnosti, odobrenja ili mišljenja drugogjavnopravnog tijela,

2. ako je u istoj stvari već donesenopravomoćno rješenje kojim je ta upravnastvar drugačije riješena.

Iz istih navedenih razloga može se poništiti iliukinuti drugostupanjsko rješenje.

Prema navedenim razlozima, takva rješenjase mogu poništiti u roku od dvije godine odnjihove dostave stranci.

Kada se radi o rješenju koje je nezakonitozbog povrede materijalnog propisa, ZUPpropisuje da se to rješenje može poništiti iliukinuti ovisno o prirodi upravne stvari iposljedicama koje bi nastale poništavanjem iliukidanjem rješenja. Za poništavanje rješenjarok iznosi dvije godine, a za ukidanje jednugodinu od dana dostave rješenja stranci.

Kada u upravnoj stvari sudjeluje dvije ili

više stranaka sa suprotnim interesima,

rješenje se može ukinuti samo uz

pristanak protivne stranke.

Pristanak protivne stranke nije potreban

za poništavanje rješenja.

7.2. Ukidanje zakonitog rješenja kojim je

stranka stekla neko pravo

Zakonito rješenje kojim je stranka stekla nekopravo može se ukinuti u cijelosti ili djelomično izslijedećih razloga:

1. ako je ukidanje toga rješenja dopuštenozakonom (ne ZUP-om, već drugim posebnimzakonom),

2. ako sadržava pridržaj ukidanja, a stranka nijeispunila obvezu iz rješenja ili je nije ispunila uroku,

3. ako je to potrebno zbog otklanjanja teške ineposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ijavnu sigurnost, a ako se to ne bi moglo otklonitidrugim sredstvima kojima bi se manje diralo ustečena prava.

Kada je rješenje ukinuto iz ovog posljednjegrazloga, stranka ima pravo na naknadu stvarneštete.

Rok za ukidanje zakonitih rješenja nije posebnopropisan, no analogno se primjenjuje odredbačl.131.st.2. - rok od jedne godine od danadostave rješenja stranci.

Rješenje može poništiti ili ukinuti javnopravnotijelo koje ga je donijelo (bilo da se radi oponištavanju ili ukidanju zakonitog ili nezakonitogrješenja).

Kada je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo,može ga poništiti ili ukinuti također idrugostupanjsko tijelo, a ako njega nemaponištavanje ili ukidanje obavlja tijelo koje obavljai funkciju nadzora.

Rješenje o poništavanju ili ukidanju

rješenja javnopravno tijelo donosi po:

- po službenoj dužnosti,

- na prijedlog stranke ili

- na prijedlog ovlaštenog državnog tijela