Pravo na smrt

7/23/2019 Pravo na smrt

http://slidepdf.com/reader/full/pravo-na-smrt 1/20

PRAVO NA SMRT

U ovom radu izložena su razmatranja o pravu na smrt, odnosno o pravu pojedinca na

okončanje svog života. Ovo pitanje nemoguće je razmatrati sa jedinstvenog gledišta, s

obzirom na različitost etičkih, moralinih, socioloških, psiholoških, pravnih, medicinskih idrugih elemenata koje on u sebi objedinjava. Nužno mu je pristupiti sa jednog

multidisciplinarnog gledišta. ako prvi dio rada govori o pojmu bioetike, i njenom

odnosu prema pravu na smrt kao jednom od najčešćih pitanja unutar ove discipline aliujedno i najkontroverznijih pitanja uopšte. !rugi dio rada govori o pravu na smrt u

kontekstu autonomije pojedinca i njegova prava na samoodre"enje, što je u novije

vrijeme jedan od osnovnih argumenata eutanazije kao jednog od oblika odluke o kraju

života pored samoubistva i sudjelovanja u njemu. reći dio rada govori o nezaobilaznoj pojavi kada se ima u vidu pravo na smrt, a to je eutanazija. #oja je još uvijek predmet

mnogobrojnih rasprava i oštrih sukoba kako moralnih, etičkih tako i pravnih. U sklopu

tog dijela predstavljena je evolucija samog pojma eutanazija kroz historiju, a zatim je

prikazana njena općeprihvaćena podjela u literaturi. Nakon toga je dat kratak prikaz regulacije eutanazije u zakonodavstvima pojedinih zemalja. $adnji dio rada govori u

sudjelovanju u smooubistvu, sa osvrtom na stanje i u našem zakonodavstvu.



LISTA KLJUČNIH TERMINA

%ravo na smrt &utanazija

'ktivna eutanazija

%asivna eutanazija !obrovoljna eutanazija

Nedobrovoljna eutanazija

(ioetika

)edicinsko pravo 'utonomija

*udjelovanje u samoubistvu

Neizlječiva bolest !ostojanstvo

ehnološki napredak



1. BIOETIČKI IZAZOVI

Kao posljedica reakcije na zaoštrene moralne dileme nastale uslijed znanstveno-tehnoloških napredaka na području medicine razvila se bioetika. Danas se bioetičko predmetno područje proširilo do moralnih aspekata medicinske prakse i biomedicinskih

znanosti do problematike ograničavanja znanstvenih istraživanja, vrijednosti života izaštite okoliša, tako da se današnja definicija bioetike podudara sa etimologijom nazivaetika života!. "rijeme u kojem živimo nužno zahtjeva jedan multidisciplinarni pristup bilo kojem problemu kako sa znanstvenog tako i sa praktičnog aspekta. #pravo u tome pogledu dolazi do koegzistiranja medicinske i pravne znanosti u različitim područjima.$ri čemu je nevažno da li je u konkretnom pitanju ve%i udio medicine ili prava, odnosnoetike. &a bioetikom usko je povezano medicinsko pravo', koje se u nekoliko zadnjihdesetlje%a afirmiralo kao zasebna grana prava. $ravo (medicinsko) je usko povezano samedicinskom etikom u smislu uzajamnog nadopunjavanja. $ojedini odnosi i problemikoji se pojave u području medicinske djelatnosti mogu biti predmetom interesa kakomedicinskog prava tako i bioetike. $onekad se takav odnos javlja kao nužan prirješavanju odre*enih problema posebno kada se ima u vidu eutanazija, kloniranje, patentiranje gena i matičnih stanica i sl. +ioetika svojim etičkim sudovima o odre*enom ponašanju pomaže pravu i pravnoj znanosti prilikom artikuliranja adekvatnih zakonskihnormativa. &a aspekta medicinskog prava posebno je značajan odnos liječnika i bolesnikakoji je ne samo pravni ve% i etički, to prije svega zbog obaveze liječnika da se pridržavaodre*enih načela medicinske etike. u dolazi do nadopunjavanja medicinske etike i prava, radi se o tome da pravilima medicinske etike sudovi priznaju i pravnu snagu jer nepostupanje zdravstvenih djelatnika u skladu sa pravilima podliježe pravnoj sankciji. a pravila medicinske etike kodificiraju se obično u posebnim, nacionalnim ime*unarodnim, etičkim odnosno deontološkim kodeksima. edicina u svom razvoju ideu pravilu ispred prava, pa se stalno name%e potreba pravnog regulisanja novonastalihsituacija iz oblasti medicine. "eoma često se praksa medicinskog prava temelji upravo narješavanja problema iz domena bioetike, pri čemu obje imaju isti cilj a to je humanostodnosno promicanje i zaštita temeljnih ljudskih prava.

Danas postoje veoma različita shvatanja pojma bioetike i njenog predmeta. /edni je poistovje%uju sa medicinskom etikom, dok drugi smatraju da to nije potpuno tačnoargumentiraju%i to tvrdnjom da je bioetika mnogo više od medicine i medicinskeznanosti, jer ona globalno sagledava dobrobit čovjeka u kontekstu poštivanja prirode, te pored medicinske uključuje i etiku okoliša. ri su skupine etičko-moralnih pitanja koja serazmatraju unutar bioetike kao posljedica novih dostignu%a u tehnologiji i znanosti i to0ona o početku života (pitanja o početku ljudskog života, individualnog i osobnog života,genetski inženjering, kontracepcija, pobačaj, prirodno planiranje porodice), zatim onaponu života (prava i dužnosti na području zdravlja i bolesti, presa*ivanje organa prirodnih ili umjetnih sa leša ili od živih, pokusi na zdravim, bolesnim, zatovorenicima.)te ona skupina koja se odnosi na kraj života (pitanje smisla života, patnje, smrti,

' edicinsko pravo obuhva%a sva pravna stanovišta zdravstvenih djelatnosti, sve subjekte, odnose i postupke za koje pravo vezuje odre*ene pravne učinke, odnosno prava i1ili obveze, te predstavlja skupraznorodnih pravila koja pripadaju različitim granama prava, a zajedničko im je da ure*uju odnose uobavljanju zdravstvene djelatnosti. ( /ozo 2izmi%, 3345 '6') 7ajstarija kodifikacija liječničke etike je 8ipokratova zakletva.



održavanje života, eutanazije ili umiranje s ljudskim dostojanstvom, definicija i kriterijljudske smrti).

$itanje i dileme sa kojima se bioetika susre%e ne samo da dovode u pitanje tradicionalnoshvatanje ljudske civilizacije, ve% direktno poga*aju brojne segmente ljudskog društva- pojedinca, porodicu, organe vlasti, medicinske ustanove, ljekare i dr. 9asigurno su jedan

od najkontroverznijih bioetičkih izazova oni koji se odnose na odluku o početku života ikraju života, odnosno pitanje legalizacije pobačaja i eutanazije te sudjelovanja usamoubistvu. & obzirom da je danas u ve%ini zemalja pobačaj legaliziran, pitanje odluke ookončanu života postaje jedna od osnovnih bioetičkih tema, ali ne samo to ve% i moralno, pravno, psihološko te etičko pitanje našeg doba sa kojim je nužno suočiti se u svimaspektima bez obzira koliko to teško bilo.

:z navedenog je mogu%e zaključiti da bioetičke dileme dovode u pitanje ili zahtijevajuredefinisanje fundamentalnih vrijednosti koje su zašti%ene ustavnim pravom uključuju%ikako život, ljudsko dostojanstvo, ličnu slobodu, fizički i mentalni integritet, zdravlje, privatnost, jednakost, autonomiju volje, obrazovanje, porodični život, tako i naučnaistraživanja u korist od naučnih istraživanja.

2. AUTONOMIJA POJEDINCA I PRAVO NA SMRT

$ravo na smrt može se definisati kao pravo pojedinca na okončanje svog života.!(Dropuli%, 33;5 6'). <d najstarijih vremena pitanje života i smrti je bilo jedno odosnovnih pitanja na koje su filozofija i religija nastojali dati odgovor. :zbor izme*u životai smrti je isto tako i tema o kojoj su uvijek a i danas postoje suprotni stavovi. ogu seizdvojiti dva temeljna pristupa okončanju života unutar filozofije i to ve% spomenutireligijski i nereligijski. "eliki broj religijskih gledišta odbacuju eutanaziju i potpomognuto samoubistvo kao neprihvatljive jer je život svetinja. 7ereligijski pristupi sdruge strane ve%inom se bazira na konceptu vlastitog izbora i nastoje minimizirati patnjui maksimizirati kvalitetu života. /edan od značajnijih predstavnika religijskog shvatanja je oma =kvinski koji je u svom djelu &umma heologie uveo doktrinu dvostrukog čina.Doktrina dvostrukog čina obuhvata sljede%e teze važne za evoluciju odluka o okončanjuživota5

• 7amjera mora biti postizanje pozitivnih učinaka tako da negativni učinci budusamo nenamjerne usputne posljedice.

• 9abranjeno je namjerno postizanje negativnih učinaka (da bi se postigli pozitivni), osim ako to čini javna vlast za op%e dobro.

• akav čin mora biti proporcionalan, tj.zabranjeno je da postiže više štete negošto je to nužno. (urkovi%, >oksandi%-"idlička i aršavelski, 3'35?).

9a omu =kvinskog eutanazija je pogrešna jer krši dužnost koju osoba ima prema samojsebi i prirodnu sklonost prema samodržavanju, on kombinira filozofsku misao o dužnosti prema sebi koju je uveo &okrat sa religioznim vjerovanjem u dužnost prema +ogu. &am&okrat je izvršio samoubistvo kako bi sačuvao svoj integritet, pod njegovim utjecajem je bilo i $latonovo shvatanje samoubistva kao op%enito kukavički i nepravedno, ali etički prihvatljivo ako bi osoba imala nemoralan i nepopravljiv karakter, učinila nečastan čin iliizgubila kontrolu nad svojim djelima zbog tuge ili patnje. >azumljivo je da oma



=kvinski kao teolog, zbog svog religijskog pristupa nikad ne bi dopustio eutanaziju nitisudjelovao u samoubistvu, me*utim doktrina koju je razvio ipak bi u odre*enimslučajevima dopuštala eutanaziju ili pomo% u samoubistvu.?

# novije vrijeme poznata je doktrina etike kvaliteta života! koju je razvio australski profesor $eter &inger @ jedan od vode%ih profesora koji se bave ovom problematikom.

Doktrina se zasniva na etičkom principu koji koristi procjenu kvalitete života kojučovjek može doživjeti ili nadu u takav doživljaj da bi se tako donijela odluka o nastavkuili prekidu života.! (urkovi%, >oksandi%-"idlička i aršavelski, 3'35?3) 7ovi pogledkoji je uveo trebao navodno zamijeniti postoje%u moralnost koja se bazira na svetostiživota. &inger o eutanaziji govori kao racionalist, utilitarist i ateist, a u središtu njegovastava su dva etička principa0 prvo koje kaže da ne treba nametati nepotrebnu bol bilokojem živom bi%u i drugo koje govori o samosvijesti kao karakteristici koja odre*uječovjeka. <n argumente za eutanaziju veže za pristanak i samosvijest slijedom čegadolazimo da autonomije pojedinca. $ostavlja se pitanje da li je osoba samosvjesno bi%e ida li je autonomnaA

$ravo na autonomno odlučivanje o svom životu, uključivalo bi, osim prava na život

pojedinca, i pravo na smrt. $ravo na smrt implicira mo% nad životom. Kada se ima u vidusuverena mo% kroz stolje%a njena karakteristična povlastica je bolo pravo na život i smrt.# formalnopravnom smislu to je pravo bilo izvedeno iz starog patria potestas koj je ocurimske obitelji davalo pravo da raspolaže životom svoje djece kao i životom robova.!(( /ulijano Dropuli%, 33;5 6') Kasnije preobrazbom mehanizma mo%i ( prije svegadržave ) to pravo je dobilo drugačije shvatanje, u smislu da se odluka o njemu donosi odstrane sudova (dosu*ivanje smrti ili ostavljanje na životu). e*utim pravo na smrt niti jedan važniji me*unarodni dokument ne tretira kao neko posebno pravo, ono jestolje%ima bilo u sjeni religijskog mišljenja gdje se život svake osobe tretira kaovrijednost pa stoga nije ni moglo doživjeti svoju afirmaciju kao ljudsko ili gra*ansko pravo.

# području bioetike navedena ideja etike kvaliteta života postaje sve dominantnija, alislučaj nije isti sa zakonodavstvima zemalja širom svijeta. &vetost života i dalje preovladava nad nereligijskim pristupima problematici okončanja života, čak i u potpunosekularnim državama.

# literaturi se navode različiti načini podjele odluke o okončanju života, ali dominantnisu oni koji imaju u vidu ranije spomenute pojmove, eutanaziju i sudjelovanje usamoubistvu. 7avedenu podjelu %e pratiti i ovaj rad.

? ...ako neko namjerava npr. osloboditi terminalno bolesnu osobu teške patnje daju%i joj velike doze morfijakoje %e ju s vremenom usmrtiti (indirektna eutanazija), to je prema ovoj doktrini dopušteno ako je doktor imao dobru namjeru (oslobo*enje boli), dok je negativni učinak (smrt) osao izvan njegove kontrole.(urkovi%, >oksandi%-"idlička i aršavelski, 3'35B)@ $eter &ingera smatra se jednim od najutjecajnijih suvremenih filozofa, a njegovi protivnici ga nazivaju inajopasnijim čovjekom na svijetu. 7jegovi stavovi o pravima životinja, embrijima, eutanaziji izazivaju

polemike a ponekad i prosvjede zbog njegovog kontroverznog pristupa temama.



3. EUTANAZIJA3.1. POJAM

&ama riječ eutanazija prvi put zabilježena je u ::: vijeku p.n.e.; u literaturi se nalazi istanovište da riječ prvi put spominje engleski filozof i državnik Crancis +acon u svomdjelu 7ovi organon znanosti!.

Kada se ima u vidu terminologija to je riječ izvedena iz dvije grčke riječi5 eu što značidobro ili lagano, i thanos što znači smrt.! ( Eavan i Dolan, 3335 4). u se završavakonsenzus onih koji učestvuju u raspravi o eutanaziji jer ne postoji op%e prihva%enadefinicija o tome šta podrazumijeva ovaj postupak. :z navedenog poimanja eutanazije sene vidi ko ju je uzrokovao, da li je bilo pristanka, kakvi su bili motivi i druga mogu%a pitanja u vezi s tim. Kao bitan se izdvaja atribut dobra koji ima u vidu način umiranja,kao kratak i bezbolan. $oznato je da su liječnici u antičko doba posredovali prioduzimanju života neizlječivo bolesnih osoba, ali je kod starih naroda eutanazija bilavelikim dijelom povezana sa njima svojstvenim mitovima i ritualima. # starom >imu pojam eutanazije je dobio praktično značenje, označavaju%i držanje odnosno stav čovjeka prema smrti. 9a Eicerona eutanazija je bila časna, slavna i dostojanstvena smrt. #vrijeme renesanse kulturna strujanja pod utjecajem antike usmjeravaju se prema tkz.umije%u umiranja. ako omas ore u dijelu #topija! ističe da neizlječive bolesniketreba njegovati i paziti, ali ih i nagovarati da više ne trpe tu pogubnu i bolnu bolest, te dase sami oslobode ili da dopuste drugima da ih iz toga izbave. Ko prihvati taj prijedlog bit%e zadržan u časnoj uspomeni, a ko ne prihvati bit %e i dalje njegovan. e*utim iz togane možemo zaključiti da se pojam eutanazije poima na način na koji se shvata danas. #nacističkoj 7jemačkoj 8itler je 'B?B.g. izdao obavezno upustvo o eutanaziji odraslihkojim se liječnicima dozvoljava da ubijaju kronične mentalne bolesnike i fizičke invalide,ovoj odluci je prethodila odluka o umorstvu invalidne djece. # tom periodu kriterij zaodabir žrtve uključivali su ne samo ozbiljnost duševnog stanja ili fizičkog oboljenja ve% ivjersko ili etničko porijeklo pacijenta pa su se ubistva kasnije proširila i na zdravu djecu

ro*enu u rasno miješanim brakovima.6 # kineskom društvu se sve do današnjih danaočuvao u nekim nerazvijenim i zabitim mjestima postupak eutanazije malformiranog ilislaboumnog djeteta.

Futanazija je stoga pojam koji se koristi za više različitih situacija, pa je tako kao što seiz navedenog može zaključiti početno predstavljala čovjekovu želju za brzom i bezbolnom smr%u, dok je poslije, na slijede%oj razini, označavala potrebu njege bolesnih iumiru%ih, kako bi umrli po mogu%nosti bez patnji.! ( Kurtovi% i $etri%, 3335 ?). $orednavedenih danas eutanazija obuhvata i jedan sporniji sadržaj koji se odnosi na postupkekojima se postiže laka smrt. &a medicinskog i pravnog aspekta eutanazija predstavljavještačko izazivanje blage smrti kod neizlječivih bolesnika, tj.namjerno skra%ivanjeljudskog života, da bi se bolesniku skratile patnje.! (Kolari%, 3365 '6). Futanazija je; >iječ je zabilježena u pozorišnom komadu rav komediografa $osidipa od svega što čovjek može

poželjeti od bogova, ne želi on ništa bolje od dobre smrti.! +ekon je isticao da je dužnost ljekara da povrati zdravlje, da ublaži ptanje i bolove, i to ne samo ondakada to može dovesti do izlječenja, ve% i onda kada %e to pružiti bolesniku mirnu i spokojnu smrt.

6 $red sudom u 7urnbergu utvr*eno je da je na temelju te odluke ubijeno oko 6;.333 ljudi. <vdje bismomogli spomenuti i pojam eugenije koji se odnosi na rasnu higijenu (nauka o uslovima koji vode stvaranjutjelesno i duševno zdravog potomstva, odnosno koji sprječavaju ra*anje nezdravog i za život nesposobnog

potomstva).



svaki čin usmr%enja drugog s ciljem da ga se liši nepodnošljivih patnji uzrokovanihnjegovim teškim zdravstvenim stanjem! (urkovi%, >oksandi% "idlička i aršavelski).Futanazija je čin ili propust kojim se svjesno i namjerno zadaje smrt sebi ili drugome, saili bez znanja osobe o kojoj se radi, a da se izbjegnu boli te omogu%i umiranje u skladu saljudskim dostojanstvom.!(Kurtovi% i $etri%, 3335 ). Danas se pod eutanazijom

uobičajno podrazumijeva prekidanje života bolesniku, vrsta humanog ubistva radiskra%ivanja patnji. Futanazija implicira aktivno sudjelovanje drugih osoba prilikomoduzimanja života i to je temeljna razlika u odnosu na druge oblike suicida gdje pojedinac sam i samostalno bez neposrednog sudjelovanja drugih oduzima vlastiti život.

&uprotnost pojmu eutanazije je tzv.distanazija (loša smrt) koja se koristi kao oznaka zasporu i bolnu smrt. 7asuprot spore smrti, javlja se tahinazija (brza smrt) kao pojam blizak eutanaziji).

3.2.VRSTE EUTANAZIJE

# literaturi postoji više podjela eutanazije od kojih su tri najčeš%e i to5 ona koja seodnosi postojanje izražene volje, odnosno pristanka osobne nad kojom se vrši eutanazija,zatim ona koja se odnosi na uzrok smrti (činjenje ili nečinjenje) te podjela koja ima uvidunamjeru (neposredno uzrokovanje smrti ili ublažavanje boli s posljedicom skra%enjaživota.

3.2.1. DOBROVOLJNA I NEDOBROVOLJNA EUTANAZIJA

Dobrovoljna eutanazija (advanced directive) je ona koja je počinjena uz informirani pristanak osobe, koji se daje u vrijeme kada osoba želi umrijeti ili unaprijed!. (rukovi%,>oksandi% "idlička i aršavelski, 3'35 ;). +itno je da postoji nedvosmislen zahtjevosobe koja umire. Dobrovoljna eutanazija je slučaj pomaganja u umiranju na zahtjev ilimolbu. Kada se izjava daje unaprijed tada govorimo o oporučnoj eutanaziji (living Gill) o

čemu %e biti govora u nastavku. Dobrovoljna eutanazija pod liječničkom kontrolomdopuštena je u +elgiji, Huksemburgu i 7izozemskoj, dok se u ve%ini zemalja inkriminirakao privilegovano ubistvo ili obično ubistvo. 7edoborovoljna eutanazija na što joj upu%uje i sam naziv je ona koja se izvršava bez pristanka, bilo da se ona čini protiv volje umiru%eg ili bez pristanka jer osoba nije ustanju da izrazi svoj stav (kao što su recimo bolesnici u komi) ili nikad nije imalamogu%nost da saopšti svoje gledište o načinu na koji želi da se njen život okonča. u se pristanak izvodi iz hipotetičke volje pojedinca ili pak iz pristanka bližih članova porodicekoji zamjenjuju pristanak osobe u pitanju. Futanazija protiv volje predstavljaoduzimanje života osobi (pod pretpostavkom postojanja njenog interesa) protiv njeneizražene želje da ostane na životu ili bez truda da se uopšte otkrije njen stav.! (Kurtovi% i

$etri%, 3335 ;). $obornici ovog oblika eutanazije predlažu njenu primjenu u slučajevimaranije spomenute eugenije te ekonomske eutanazije (uklanjanje duševnih bolesnika,invalida, staraca i neizlječivih kako bi se društvo oslobodilo nekorisnih osoba) tekriminalne eutanazije (kao usmr%ivanja društveno opasnih i nepoželjnih). e*utimsmatramo da se ovdje uopšte ne radi o eutanaziji na način na koji se ona danas op%enitoshvata i na koji je predhodno izložena, ve% o ubistvima pod nazovimo ih maskom blažegi prihvatljivijeg imena!.



3.2.2. AKTIVNA EUTANAZIJA

< aktivnoj eutanaziji govori se kao jednom od načina izvršenja eutanazije. <nauključuje upotrebu smrtonosnih tvari ili sile za okončanje života, to je znači izravnoskra%ivanje života direktnom, aktivnom pomo%i u umiranju. &mrt se izaziva namjerno.Krivično pravna rješenja ovog oblika eutanazije mogu biti različita, od inkriminacijeubistva, privilegiranog oblika ubistva (ubistva iz milosr*a ili samilosti), pomo%i usamoubistvu ili pak njene legalizacije. $obornici aktivne eutanazije uglavnom iznosedva osnovna razloga za njenu legalizaciju.! (Iegota, 'BB5 633). $rvi se odnosi naunošenje izvjesnog reda u postoje%u praksu o kojoj se inače javno ne govori, pa je zbogtoga izvan društvene kontrole. Hegalizacija bi tako potaknula brojne medicinske sestre iliječnike koji u nekim zemljama provode eutanaziju da o tom značajnom etičkom problemu otvoreno raspravljaju, kako bi se problemi koji se javljaju u praksi djelotvornoriješili. Kao drugi razlog navodi se eliminacija različitih vrsta zloupotreba. vrdi se,naime, da bi eutanazija kao javna stvar konačno postala dostupna svima koji bi za nju posvojoj volji bili zainteresirani pa bi tako bile spriječene razne zloupotrebe od pojedinacakoji se profesionalno služe eutanazijom, ali bez ikakve društvene odgovornosti i poštivanja etičkih normi. >adi se prije svega o načelu da je eutanazija stvar svjesno iracionalno a ne emotivno donesene odluke. $oštivanje tog načela bio bi prvi etički uvjetkako za liječnike tako i za sve ostale koji sudjeluju u eutanaziji kao suizvršitelji(izvšitelji). =ktivna eutanazija na način ranije definiran izravno proturječi temeljumedicinske etike - 8ipokratovoj zakletvi.4

3.2.2.1. AKTIVNA DIREKTNA I AKTIVNA INDIREKTNA EUTANAZIJA

$od aktivnom direktnom eutanazijom podrazumijeva se situacija kada ljekar okončavaživot sa izričitim pristankom ili na izričiti zahtjev mentalno sposobnog pacijentaobuzetog patnjom (koju on doživljava kao nepodnošljivu i bez nadležnu). Kod ove vrste

aktivne eutanazije lijekovi se daju kako bi se izazvala smrt, a kod aktivne indirektneeutanazije lijekovi se daju sa ciljem da se pacijentova bol, odnosno patnja ublaže. &obzirom na dužnost ljekara da svoja nastojanja usmjeri na ublažavanje patnje neizlječivo bolesnog pacijenta, njemu je dopušteno da primjeni metode liječenja koje skra%uju pacijentov život, sve dok one služe ublažavanju njegovih bolova. ako se za ovu vrstueutanazije kaže da ima dvostruko dejstvo, s jedne strane ljekar ublažava bol pacijentu, a sdruge strane čini jedno zlo, a to je pacijentova smrt. $ristalice ovog principa navode daskra%ivanje života kao posljedica oslobo*enja od bolova moralno i pravno dopustivo, jer smrt nije željena posljedica. "rlo su tanke granice izme*u brige za lice koje umire ieutanazije. Davanje jakih sedativa za ublažavanje bolovi slabi organizam teško ineizlječivo bolesnih ljudi i zbog toga ubrzava trenutak smrti. eško je utvrditi koja doza

je smrtonosno jer vremenom opada mo% apsorpcije lijekova. <vaj proces predstavljauprava spomenutu aktivnu indirektnu eutanaziju i smatra se kako u praksi tako i u teorijietički opravdanom. 7eki autori za aktivnu indirektnu eutanaziju koriste termin posrednaeutanazija! ili samo indirektna eutanazija.!

3.2.3. PASIVNA EUTANAZIJA

4 : nikome ne%u, makar me za to i molio dati smrtonosni otrov, niti %u mu za njega dati savjet.!



<vaj oblik eutanazije zbog svoje složenosti i različitih modaliteta zadaje velike poteško%e pravnoj teoriji i praksi. $asivna eutanazija uključuje izostanak liječenja potrebnog za održavanje života. 7aziva se još i negativna ili indirektna eutanazija.#miru%em se pomaže tako da se izbjegavaju mjere koje produžuju život, odnosno osobase pušta da umre propustom dužne pomo%i. Kako se propuštanje dužnosti da se spriječi

smrt u pravu izjednačava sa činjenjem, pasivna eutanazija može, tako*er imati različitakrivičnopravna rješenja5 tako može biti inkriminirana kao nepružanje dužne pomo%i izabranjeno usmr%enje, ili se počinitelj može od odre*enim uvjetima osloboditi krivice.<va vrsta eutanazije danas se naročito javlja u slučajevima propuštanja primjene terapijeili sredstava kojima se umjetno održava ili produžava život. Kao posebno značajno isporno pitanje kod pasivne eutanazije javlja se trenutak utvr*ivanja smrti čovjeka.#pravo mogu%nost umjetnog održavanja rada srca i disanja izaziva dvojbene situacije, jer time je prestalo važiti pravilo da život traje do posljednjeg udisaja i posljednjeg otkucajasrca. $roblem utvr*ivanja trenutka smrti aktualizira savremena medicina koja s jednestrane poduzima sve kako bi se produžio život, a s druge strane želi što ranije utvrdititrenutak smrti kako bi se pristupilo uzimanju dijelova tijela za potrebe presa*ivanja ili u

svrhu znanstvenih pokusa. <p%eprihva%eno je mišljenje ve%ine zemalja da smrt čovjekanastupa u trenutku tzv. moždane smrtiB. :dentifikacijom moždane smrti smatra se da ječovjek mrtav, iako neki organi mogu zadržati svoju funkciju pomo%u umjetnih sredstava(srce, bubrezi, plu%a). <bustavljanje aparata za revitalizaciju u tom slučaju ne značiusmr%enje u smislu eutanazije, jer se radi samo o tehničkom postupku prema osobi koja je ve% mrtva. Dok se aktivna eutanazija odobrava u manjoj mjeri, pasivna eutanazija je prilično široko prihva%ena kako u zakonima nekih zemalja tako i u medicinskimkrugovima.! (Kurtovi% i $etri%, 3335 ?). o se opravdava tvrdnjom da je etički i moralnoteže ubiti čovjeka nego ga pustiti da umre. & obzirom da je danas priznato da pasivna pomo% u umiranju može da bude u izvjesnim slučajevima dozvoljena, potrebno je utvrditiodre*ene kriterije na osnovu kojih se može utvrditi nekažnjivost lica koje vrši pasivnueutanaziju. $asivna pomo% se danas posebno aktuelizuje kada su u pitanju odre*enekategorije lica. <d posebnog značaja je pitanje ostavljanja moribundusa da umre, teireverzibilno nesvjesnih ili sličnih slučajeva koji izgledaju bezizlazno, zatim prepuštanjeumiranju novoro*enčadi sa teškim cerebralnim smetnjama ili teškim nakaznostima.

$asivno pomaganje u umiranju ovim licima, i to u odre*enim okolnostima, prije početka procesa umiranja %e biti krivično pravno relevantno i to najčeš%e kaokrivično djelo ubistva samo onda kada bi se, preuzimanjem ili nastavkom terapije,nastanak smrti mogao još dalje da prolongira pa i kratkoročno, a onaj ko napravi propust kao garant, u smislu kako je to odre*eno kod izvršenja krivičnog djelanečinjenjem, ima odgovaraju%u obavezu otklanjanja posljedice pa bio to ljekar iličlan porodice.! ( Kolari%, 3365 '?;).

7avedenu obavezu garanta otklanjala bi recimo kod ljekara svijest u čemu se sastojinjegova obaveza u odnosu na pacijenta sposobnog za rasu*ivanje, sa jedne strane, i pacijenta bez svijesti s druge strane. # Ivajcarskoj postoje tkz. &mjernice za pomo%'3 pri

B &tanje organizma koje nastaje nakon prestanka funkcije središnjeg živčanog sistema.'3 &mjernice je donijela švajcarska akademija medicinskih nauka 'B66.g. tu se ističe da u obaveze ljekaraspadaju pored liječenja, pomo%i i ublažavanja patnji i pomaganje umiru%em do njegove smrti. $omo% seogleda u terapiji, podršci i njezi.



umiranju, kojima se daje značaj kada postoji nesigurnost kod ljekara glede izbora pravilnog rješenja.

edicinski pristup problemu aktivne i pasivne eutanazije istovjetan je stavu Katoličkecrkve prema kojemu se aktivna eutanazija smatra ubistvom, dok je primjena pasivneeutanazije mogu%a, ona se tolerila. ako se u Deklaraciji o eutanaziji '' kaže da se može

prekinuti primjena umjetnog održavanja biološkog života kad je svijest dotičnog bolesnika nepovratno izgubljena.! (http511hrcak.srce.hr . Deklaracija o eutanaziji. $reuzeto@.'.3''. sa5 http511hrcak.srce.hr1indeJ.phpAshoGclanakLidMclanakMjezik;4B33).

#prkos tome sve je više onih kojih se zalažu za legalizaciju aktivne eutanazije iotklanjanje razlika u etičkom uspore*ivanju s pasivnom eutanazijom, navode%i da nema presudnog moralnog razilaženja izme*u pasivne i aktivne eutanazije, jer i usmr%ivanje i postupanje na način da se nekog pusti da umre imaju isti krajnju namjeru, a to je smrtdrugog. /edan od poznatijih kritičara podjele eutanazije na aktivnu i pasivnu je /ames>achels u svom poznatom eseju =ktivna i pasivna eutanazija! koji ističe sljede%eargumente5

•

=ktivna eutanazija u mnogim je slučajevima humanija nego pasivna (npr.uslučaju dugotrajnog i bolnog raka grla).• $odjela eutanazije na aktivnu i pasivnu dovodi do odluke o životu ili smrti koja

se temelji na potpuno nebitnim razlozima (npr.izostanak jednostavne operacijeuro*enog defekta koji dovodi do smrti djeteta s DoGnovim sindromom).

• akva podjela počiva na razlikovanju izme*u aktivne radnje i puštanja da seumre što samo o sebi nema nikakvu moralnu razliku (npr.aktivno ili pasivno prouzročenje utapanja šestogodišnjeg ro*aka zbog nasljedstva).

• 7ajčeš%i argumenti kojima se opravdava ta podjela su nevaljani (doktor ne radiništa!, no on zapravo pušta da osoba umre!). (urkovi%, >oksandi% "idlička iaršavelski, 3'35 ;).

Hogično gledano navedeni argumenti su tačni, no >achels je bio i ostao ispred svogvremena, kada se ima u vidu da još uvijek mnoge zemlje dopuštaju pasivnu ali ne iaktivnu eutanaziju.

3.2.4. OPORUČNA EUTANAZIJA

<poručna eutanazija postoji u slučaju kada postoji izjava bolesnika kojom se onunaprijed odriče primjene posebne tehnike i zahvata na njemu ako dospije u situacijukoja je puna patnje i bez izgleda za ozdravljenje. # zemljama gdje je zakonski normiranatestamentna eutanazija ovakve izjave imaju pravni značaj, a kao primjer takve zemlje

može se navesti Danska. # državama gdje ova vrsta eutanazije nije zakonski regulisanaranija izjava može da bude samo neka vrsta indicije za saznavanje volje pacijenta, amjerodavna je trenutna pretpostavljena volja.

4. ZAKONSKA REGULATIVA EUTANAZIJE

'' $apa $avao ":. usljed mnogobrojnih pitanja o eutanaziji upu%enih &vetoj stolici, povjerio je &v.zboru proučavanje tog problema za nauk vjere, rezultat tog istraživanja je Deklaracija o eutanaziji koju je 9borobjavio 'B43.g.

http://hrcak.srce.hr/

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58900


http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58900



4.1. VIJEĆE EUROPE

„# spisima Nlavnog sekretarijata "ije%a Furope (Netterer, 'BBB) upu%enih nainistarstvo zdravlja, postoje jasni stavovi o eutanaziji5 zakonski se mora dopustitiobustava terapije koju bolesnik ne želi, jer rezultira produženjem patnji.! (/uši%, 335?3;). u se radi o prepuštanju bolesti da ide svojim tokom, a ne o samoubistvu potpomognutom od liječnika ili ubistvu iz milosr*a. Dok je neetičan liječnički zahvat koji bi za svrhu imao prekid života, i kao takvog ga ne opravdava ni volja bolesnika. &toga senavedenim spisima predlaže da države u svom zakonodavstvu uvedu promjene koje pogoduju realizaciji hospicijskih ideja. $alijativna skrb treba biti priznata kao zakonsko pravo pojedinca.

/edno od važnijih pitanja kada se ima u vidu rasprava o legalizaciji eutanazije ili potpomognutog samoubistva, je da li bi takva zakonodavna intervencija bila u suprotnostisa članom . Furopske konvencije o ljudskim pravimaA

'. $ravo je na život svakog čovjeka zašti%eno zakonom. 7itko ne može bitinamjerno lišen života, osim kod izvršenja smrtne kazne po presudi suda, kojom je proglašen krivim za zločin za koji je ova kazna predvi*ena zakonom.. Hišenje života nije u suprotnosti sa ovim člankom ako proizilazi iz uporabe silekoja je apsolutno neophodna5

a. u obrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja0 b. prilikom zakonitog lišenja slobode ili sprječavanja bjekstva osobe koja jezakonito lišena slobode0c. i u akciji poduzetoj, sukladno zakonu, radi gušenja nemira ili pobune.!(http511GGG.hjpc.ba. Fvropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama.$reuzeto ;.'.3''. sa5http511GGG.hjpc.ba1dc1pdf1FuropskaO3konvencijaO3oO3ljudskimO3pravima.pdf )

/asno je da izvanredne okolnosti koje mogu opravdati uskra%ivanje prava na život neodnose se na samoubistvo ili eutanaziju. e*utim iz drugih dokumenata jasno se možezaključiti da se član .ne može tumačiti kao prepreka za izvršenje eutanazije i potpomognutog samoubistva ukoliko države članice donesu takvo zakonodavstvo,odnosno ako ih dozvole svojim zakonodavstvom.

Drugo pitanje koje se postavlja razmatra se u okviru člana 4. (sloboda od mučenja ilidrugog nečovječnog postupanja) i člana ?. (sloboda od mučenja ili drugog nečovječnog postupanja). <dnosno da li bi zabrana eutanazije ili potpomognutog samoubistva bila usuprotnosti sa navedenim članovima, u slučaju kada nepokretni pacijent koji trpinepodnošljivu bol uslijed teškog, zdravstvenog stanja izražava želju da okonča život. :zdosadašnje prakse vidljivo je da je sud davao prednost pravu na život kao apsolutnom pravu.

< me*usobnom odnosu prava na život i prava na smrt, danas postoje različita mišljenakoja se u velikoj mjeri sukobljavaju. $ravo na život kao univerzalno pravo čovjekazašti%eno je i garantovano nizom dokumenata kako onih na unutrašnjem tako i onih name*unarodnom nivou. $ravo na život ugroženo je ne samo ubistvom ve% i svakom silom

http://www.hjpc.ba/

http://www.hjpc.ba/dc/pdf/Europska%20konvencija%20o%20ljudskim%20pravima.pdf


http://www.hjpc.ba/





koja bi kao krajnji ishod imala okončanje života. Furopski sud je jasno naglasio da pravona život ne obuhvata i pravo na smrt.

• <vo je osnova po kojoj je državljanki "elike +ritanije Diane $rettP, koja seobratila Furopskom sudu za ljudska prava, uskra%eno pravo na smrt. 7aime, sud

nije smatrao da se radi o kršenju člana .u slučaju kada je država odbila da seobaveže da ne%e krivično goniti muža ukoliko on pomogne u smoubistvu svojojsupruzi, koja je bolovala od neizlječive degenerativne bolesti, koja je oštetila svenjene fizičke, ali ne i intelektualne sposobnosti.! (Nomein D. 3335 ').Diane $rettP je bila četrdesetogodišnja udata žena koja je patila od degenerativne ineizlječive bolesti, oboljenja motoričkih neurona (motor neureone disease-7D),koje je bilo u poodmakloj fazi. :ako je bila paralisana od vrata nadolje, i nesposobnada artikulisano govor, njen intelekt i kapacitet da donosi odluke bili su neošte%eni.#plašena i potresena patnjom i poniženjem koje bi morala da pretrpi ako bolestnastavi svojim tokom, ali nemo%na da sama počini samoubistvo, ona je željela da joj u tome pomogne njen suprug. # #jedinjenom Kraljevstvu samoubistvo nije

krivično djelo, ali pružanje pomo%i drugome da počini samoubistvo jeste (po9akonu o samoubistvu iz 'B'.g.). e*utim, krivično gonjenje, moglo je biti pokrenuto samo uz saglasnost Direktora Državnog tužilaštva, visokog pravnogfunkcionera koji je imao diskreciono pravo da o tome odluči. $rettP je zbog togatražila garancije Direktora tužilaštva da ne%e krivično goniti njenog supruga ako jojon bude pomogao da počini samoubistvo u skladu sa njenim željama, ali Direktor jeto odbio. 7akon što su detaljno analizirali sudsku praksu Fvropskog &uda i tadKomisije podržali su i odluku Direktora da se ne obaveže. 7akon toga $rettP seobratila Fvropskom sudu za ljudska prava. &ud je prihvatio predmet i osim podesaka koje je primio od podnosioca predstavke i tužene vlade, dozvolio je iintervencije tre%ih srana (Društva za dobrovoljnu eutanaziju i >imokatoličke crkve

Fngleske i "elsa). 7ekoliko dana nakon presude, $rettP je počela da ima probleme sa disanjem i prebačena je u stacionar za umiru%e, amo je, nakon terapije za ublažavanje bolova, pala u komu i umrla, ''.maja 33.godine, ' dana nakon što je donesena presuda.

/edno od često postavljenih pitanja kao što je ranije navedeno kod vrsti eutanazije je kadživot završava, a samim tim i pravo na zaštitu života zakonom. <vo pitanje kao i pitanjeda li je prihvatljivo da se smrtno bolesnim osobama ili osobama koje su na smrti dajeterapija za ublažavanje bolova, čak i ako takva terapija može da za popratni efekt imatiskra%ivanje života pacijenta, još se nisu postavljali pred &udom. Kao ni na pitanje o tomeda li država može dozvoliti završetak života da bi okončala patnje, čak i ako osoba o

kojoj je riječ ne može da izrazi svoje želje u vezi s tim. e*utim sudska praksa oabortusu i sudska praksa vezana za pitanje smije li država štiti pravo na život one osobekoja ne želi da živi (suprotno željama te osobe). daju odre*ene pokazatelje o tome kakav bi pristup vjerovatno imao sud.

Ito se tiče pitanja kad završava život i do kad traje zaštita života zagarantiranazakonom, ono bi se moglo postaviti naročito u predmetu u kome su nadležni organi u jednoj od država članica &avjeta Furope odlučili da isključe aparate za održavanje životau odre*enom trenutku kada su smatrali da osoba koja je na te aparate priključena nije više



živa, ali su to osporavali ro*aci. e*utim, kao i kod pitanja početka života, nemaeuropskog ili šireg pravnog, naučnog konsenzusa o tome kada nastupa taj trenutak Q osimmožda da smrt nije trenutak ve% jedan proces, što ukazuje na to da je naučno, a samimtim i pravno nemogu%e dati jasan odgovor na to pitanje. =ko bi sudska praksa vezana za pitanje abortusa bila nešto po čemu bi se upravljalo, &ud %e zbog nepostojanja

saglasnosti, prepustiti odogovor na pitanje kada završava život, kao i na pitanje kada počinje, prije svega samim državama. $itanje koje se postavlja u vezi sa Konvencijom utakvim predmetima je da li pravni sistem u državama članicama kojim se dozvoljala da seisključe aparati za održavanje života i dalje adekvatno štiti pravo na život osobe priključene na te parate. e*utim, ovo pitanje nije se još pojavilo u sudskoj praksi čak nisa ovog aspekta. &ude%i po sudskoj praksi u odnosu na zahtjeve za pomo% u samoubistvu,izgleda da bi &ud, ako se i kada se suoči sa ovim pitanjem, prepustio državama široko polje slobodne procjene. $reporuka '@'4 ('BBB) usvojena od strane $arlamentarne skupštine ;.juli.'BBB.g. potiče zemlje članice "ije%a Furope na poštivanje i zaštitu dostojanstva terminalno bolesnih ili umiru%ih osoba u svakom pogledu5

a. kroz prepoznavanje i zaštite prava terminalno bolesnih ili umiru%ih osoba nasveobuhvatnu palijativnu skrb, poduzimaju%i nužne mjere5..da se osigura da se, ako pacijent odredi drugačije, terminalno bolesna ili umiru%a osoba adekvatno oslobodi boli i da primi palijativnu skrb, čak i ako taj tretman za posljedicu može imatiskra%enje života pojedinca0 b. kroz zaštitu prava terminalno bolesnih ili umiru%ih osoba na samoodre*enje, poduzimaju%i nužne mjere...da se osigura da se nijedna terminalna osoba iliumiru%a osoba ne liječi protivno njenoj volji0c. kroz podržavanje zabrane protiv namjernog oduzimanja života terminalno bolesne ili umiru%e osobe...da se prepozna da želja terminalno bolesne ili umiru%eosobe ne može sama po sebi predstavljati opravdavaju%i razlog za radnje koje imajuza cilj usmr%enje.! (urkovi%, >oksandi% "idlička i aršavelski, 3'35 ?).

=ktivna eutanazija i dalje mora ostati zabranjena, dok se potiče dekriminalizacijaindirektne i pasivne eutanazije. $rema praksi Furopskog suda za ljudska prava, pomaganje u samoubistvu ne predstavlja povredu prava na život iz čl.. Konvencije ukoliko je odluka o samoubistvuutemeljena na slobodnoj volji pojedinca. # suprotonom, kada osoba nije u mogu%nosti daslobodno vlada svojom voljom a omogu%i joj se da počini samoubistvo, smatra se da postoji povreda prava na život.

$arlamentarna skupština "ije%a Furope 33;.godine odbacila je 7acrt >ezolucije o pomo%i bolesnicima na kraju života. 7aime, tu se nije izričito dekriminalizirala aktivnaeutanazija ve% se državama članicama preporučilo da objektivno i dubinski analizirajuiskustva nizozemskog i belgijskog zakonodavca, zatim da preduzmu potrebne korakekako bi prepoznali i zajamčili odre*ena prava bolesnicima na kraju života (pravo nainformaciju, na zastupnika za medicinska pitanja, pristanak pacijenta i td.) te spriječe dase eutanazija obavije velom tajne zbog pravne nesigurnosti ili zastarjelosti propisa.

$reporuka novijeg datuma je ona iz 33B.g. pod nazivom $reporuka >ec '' o načelimaglede punomo%i i anticipiranih naredbi za slučaj nesposobnosti, kojom se od država



članica traži da uvedu mogu%nost da svako za slučaj nesposobnosti može unaprijedopunomo%iti osobu po vlastitom izboru koja %e odlučiti umjesto njega u odre*enim pitanjima, te mogu%nost da ta pitanja regulira sam uz pomo% anticipiranih naredbi.

4.2. MODELI REGULACIJE EUTANAZIJE U SVIJETU

$ostoje tri osnovna načina regulacije eutanazije. $rvo u slučaju da nema posebnihodredbi o eutanaziji ona se prema Krivičnom zakonu smatra ubistvom (npr.jugoslavenskiKrivični zakonik iz 'B;'.g.). Drugi način odnosi se na inkriminiranje eutanazije kao privilegiranog ubistva, usljed prisutnosti odre*enih privilegiranih okolnsoti prije svegasaglasnost osobe, milosrdan motiv ili pak na oboje. # tre%em slučaju zakonodavac moželegalizirati eutanaziju uvo*enjem posebnog zakona koji propisuje uvjete za izvršenjeeutanazije. Futanazija je prvi put legalizirana u australskoj saveznoj državi &jeverniteritorij donošenjem >ights of the erminallP ::: =ct 'BB; (zakon stavljen izvan snagenakon dvije godine primjene).

4.2.1. NIZOZEMSKA

# 7izozemskoj proces dekriminalizacije eutanazije počinje formlano 'B6'.g. kad jeliječnica injekcijom usmrtila svoju teško bolesnu majku, vjerovatno je i ranije bilo sličnihslučajeva, ali je upravo taj iskorišten za ovu svrhu. 33'.g. $očetkom 43-ih ispitivanje javnog mijenja u 7izozemskoj su pokazala da je oko 6;O gra*ana spremno prihvatitizakon koji bi dopuštao liječnicima da iz samilosti dokrajče život terminalnim bolesnicimana njihov zahtjev. 33'.g. Nornji dom nizozemskog parlamenta izglasao je zakon o legalizaciji eutanazije, tako je 7izozemska postala prva zemlja u Furopi koja je ozakonila eutanaziju i potpomognutosamoubistvo 9akonom o okončanju života na zahtjev i potpomognutom smoubistvu iz33., gdje se u članu .propisuje da eutanazija niti potpomognuto ubistvo nije kažnjivo

ako ga izvrši liječnik uz odre*ene uvjete i to uz dobrovoljan i promišljen zahtjev, pacijent trpi nepodnošljive boli koje se ne mogu olakšati, pacijent je prethodnoinformiran o njegovom stanju i perspektivi, ne postoji razumno alternativno rješenje zasituaciju u kojoj se nalazi, konzultiran je drugi nezavisni liječnik koji je situaciju u koji je pregledao pacijenta i slaže se da su ispunjeni prethodni uvjeti, da izvrši eutanaziju ili potpomognuto samoubisvto na brižan način.!( urkovi%, >oksandi% "idlička iaršavelski, 3'35 ?; ).

# 'BB;.g. 'BO godišnjeg ukupnog broja umrlih u toj zemlji bilo je posljedicaeutanazije. +roj zahtjeva za eutanazijom ili potpomognutim samoubistvom je tri puta ve%iod realiziranih slučajeva. e*u razlozima u takvim zahtjevima dominiraju osje%ajgubitka dostojanstva, ovisnost o drugima, zamorenost životom, dok se nepodnošljiva bol

kao isključiv razlog susre%e u samo O zahtjeva.7izozemska je često kritizirana zbog nedostatka palijativne' njege! (/..van Delden,

33@5 ;), što se argumentira jako malim brojem hospicija.'?

' $alijativna medicina nova je grana medicine koja proučava i primjenjuje postupak s bolesnicimaoboljelima od aktivne, progresivne, uznapredovane bolesti s nepovoljnom prognozom. ežište joj je nakvalitetu života do smrti i bolesnika i njegove obitelji.'? 8ospicij je riječ kojom se u prošlim stolje%ima označavalo mjesto gostoprimstva za iscrpljene i bolesne,često organizirana od redovničkih zajednica. 9atim se ovim imenom označava ku%a umiranja u Fngleskoj i



4.2.2. BELGIJA

„Društvena debata u +elgiji seže u 'BB.g. kada su i 9astupnički dom i &enat zatražilimišljenje &avjetodavnog odbora za bioetiku o legalizaciji završetka života na zahtjevterminalno bolesne osobe.! (Fnglert 33@5 ';). 7akon višegodišnjih rasprava, +elgija je legalizirala eutanaziju 9akonom o eutanaziji iz

33.g. pod uslovom da je pacijent punoljetan i svjestan, da je zahtjev podnijet promišljeno i opetovano na vlastitu incijativu, zatim da ne postoji medicinsko rješenje zasituaciju u kojoj se nalazi, da pacijent trpi konstantnu i nepodnošljivu fizičku ili mentalnu bol koja se ne može olakšati, pacijent je obaviješten o svojoj situaciji, liječnik je utvrdiostalnost simptoma i pacijentovu želju, te je konzultiran i drugi liječnik kao i bolnički timte druge osobe čije mišljenje pacijent traži.

4.2.3. LUKSEMBURG

Futanazija u Huksemburgu legalizirana je 9akonom o eutanaziji i potpomognutom

samoubistvu 33B.g. #vjeti za njihovo sprovo*enje su slični kao i u prethodno dvijenavedene države i to5 da je pacijent odrasla, sposobna i svjesna osoba u vrijeme podnošenja zahtjeva, da je zahtjev dobrovoljan, promišljen i opetovan, da se pacijentnalazi u ozbiljnom i neizlječivom zdravstvenom stanju, da trpi nepodnošljive fizičke ili psihičke bolove bez mogu%nosti poboljšanja, informiranost pacijenta o njegovomzdravstvenom stanju, konsultacija drugog liječnika te bolničkog tima i drugih osoba čijemišljenje pacijent zatraži, te na kraju liječnik mora dobiti obavijest od 7acionalnog vije%aza kontrolu da je zahtjev za okončanje propisano registrovan.

4.2.4. MAĐARSKA

&ociologinja Katalin 8egedus objavila je niz podataka o zakonskoj regulativi problemavezanih uz kraj života u svojoj domovini u tranziciji a*arskoj. #stav ove zemljenaglašava pravo na život i ljudsko dostojanstvo ali ne i pravo na smrt. Ftički kodeksa*arske liječničke komore definira eutanaziju kao aktivnost liječnika, odgovor na bolesnikov zahtjev usmjeren na smrt bolesnika, bolesnog od neizlječive bolesti. #ma*arskom 9akonu o zdravstvenoj njezi, osnovna prava umiru%ih su pravno na primanjemedicinske njege, pravo na ljudsko dostojanstvo, pravno na osobnu podršku, pravo naobavještenje, pravo na smoodre*enje te pravo na odbijanje liječenja. <blik odbijanja jedetaljno reguliran, tako bolesnika moraju pregledati tri liječnika, uključuju%i i specijalistu psihijatra. 7akon toga se pravi puza od tri dana, potom bolesnik mora još jednom u prisustvu dvaju svjedoka izjaviti svoju namjeru da odvije liječenje. +olesnici koji odbiju

agresivnije liječenje! i dalje imaju pravo na olakšavanje boli i patnje.<d 'BB4.g. u a*arskoj postoji i mogu%nost pisanja living Gill koja je unaprijeddefinirana. +itno je navesti i odluku #stavnog suda a*arske iz 33?.g. prema kojoj#stavni sud smatra da iz ustavom zagarantiranog prava na ljudsko dostojanstvo proističe pravo na samoodlučivanje a iz njega pasivna eutanazija. e*utim aktivna eutanazija sene može smatrati aspektom prava na samoodlučivanje jer u tome učestvuje i radnja

Crancuskoj kroz 'B.st. $rvi moderni hospicij otvoren je u Hondonu 'B6.g. od strane &aunders EicelP. <nujedinjuje ljudsko suosje%anje sa najvišim medicinskim vrijednostima.



drugog lica koja doprinosi na smrt nastupi, tako da taj vid eutanazije ostaje predmetkrivično-pravne zabrane.

4.2.. SAD

9a vrijeme gostovanja na televiziji dr./ack Kevorkian ('BB4.g.) ili, kako je dobionadimak, Dr.&mrt je emitovao kako pomaže pacijentu koji je smrtno bolestan da umre.o je izazvalo burne reakcije američke javnosti. <n je u skoro '?3 slučajeva pomagaosmrtno bolesnim pacijentima da prekinu taj način života. +io je veliki zagovornik eutanazije, inicirao je reforme i zahvaljuju%i njemu na referendumu u državi Rashington je donijet zakon da ljekari mogu po ispunjenju odre*enih pretpostavki pomo%i pacijentima u eutanaziji. 7akon tog emitovanja ubrzo je pokrenut protiv njega sudski postupak. <ptužen je za ubistvo, nezakonitu upotrebu smrtonosne stvari kao i zasudjelovanje u samoubistvu. +ilo je jasno da ako se on sada oslobodi nikada vise se, bar ne u &=D, ne može posti%i osuda za nekog ko pomaže u samoubistvu. 7a kraju on je osu*en i dobio je kaznu zatvora od '3 do ; god. :pak ovu njegovu osudumožemo više smatrati izuzetkom nego pravilom u američkom pravosu*u. &lučaj +ruzan v. !irector, )issouri !epartment o -ealth posebno je značajan za pravosu*e jer je zbog njega #.&. &upreme Eourt ("rhovni sud &=D) prvi put deklariraotzv. >ight to die (pravo na smrt)! (Dropuli% 33;5 66). 7ancP Eruzan iz issourija je poslije teške saobra%ajne nezgode dospjela u stanje vegetacije. 7jeni roditelji suzahtijevali od bolnice da joj isključe aparate što su oni odbili uz obrazloženje da po propisima te države prije isključenje se mora priložiti jasan i nedvosmislen dokaz da je to pacijentova želja. >oditelji su svjedočili na sudu o k%erkinom stavu prema životi i da onane bi voljela da se na taj način održava živa, ali "rhovni sud ove države je odbio njihovzahtjev zbog nedostatka jasnog i nedvosmislenog dokaza da bi ona prije izabrala smrtnego život pod tim uvjetima.

$rema gledištu "rhovnog suda &=D pravni standard clear and convincing u pogleduodržavanja života ne bi smio biti postavljen tako visoko da isključuje i argumentovanezahtjeve obitelji >azličit od prethodnih je spor ilggun v. )assachusetts Neneral 8ospital jer je ovdje bolnica insistirala na eutanaziji a obitelj se tome suprostavljala. 7akon sto je starija žena posle teške saobra%ajne nezgode zapala u duboku komu ljekari bolnice u kojoj jesmještena su smatrali da je ne treba održavati u životu dok se njena k%erka protivila tometvrde%i da bi njena majka željela da se učini sve što je mogu%e pa i da se održala u životu pomo%u aparata. 7akon njene smrti, k%erka je pokrenula sudski postupak tvrde%i, izme*uostalog, da su joj nanijeli duševne bolove. Salbeni sud je oslobodio bolnicu i ljekaresvake odgovornosti.

# sporu /n re iore radilo se o tome da su se majka i ljekari složili da treba isključitiaparate mladi%u koji je imao saobra%ajnu nesre%u i zapao u vegetativno stanje što je iura*eno. e*utim, na sudskom saslušanju majka je izjavila da je nje sin volio život i dasigurno ne bi odobrio da se aparati isključe nakon čega je državno odvjetništvo pokrenulospor u kome je Salbeni sud utvrdio da je u ovom slučaju bila dovoljna saglasnost najužeobitelji i nalazi dva kvalificirana ljekara jer je mozak ve%im dijelom bio mrtav. # sporu koji se vodio u državi 7eG Tork, žena koja je nakon nesre%e zapala uvegetativno stanje je prebačena na ku%nu njegu. 7aredne ? godine o njoj su se brinulinjen muž i medicinska sestra. 7akon toga muž je tražio dozvolu od državnih vlasti za



prekid života u ovakvom stanju, što je obrazložio time da bi i njegova žena to tražila kada bi bila u stanju. "lasti su odbile da daju takvu dozvolu jer nije bilo jasnog inedvosmislenog dokaza pacijentove želje. 7akon takve odluke suda, suprug je prestao da pla%a račune za njegu svoje supruge tako da je bio tužen od strane bolničke službe. 7akon što je on podnio protivtužbu traže%i prekid života što je ovaj put sud dozvolio tako

da je žena prebačena u bolnicu gdje su joj uklonjene cjevčice za hranjenje i nakon sedamdana je umrla ali je sudski proces nastavljen. Konačna odluka je bila da je suprug dužanda plati iznos od '33.333,33 dolara uz kamate i bolničke troškove za razdoblje u kojem jeodbio da pla%a bolničke račune.

. SUDJELOVANJE U SAMOUBISTVU

< samoubistvu se oduvijek pisalo ili kao o teološko-metafizičkom problemu ili pak kaodruštvenom problemu. e*utim sa pojavom svjetovnih kodifikacija samoubistvo se počinje ozbiljnije posmatrati i kao krivičnopravni problem. < normativnom okvirusamoubistva počinje prvi pisati ontesUuieu a zatim i Kant. /edno poglavlje knjige <zločinima i kaznama, poznatog talijanskog pravnika Eesare +ecarria, govori o



samoubistvu kao zločinu čijeg počinitelja kazna ne može sti%i jer bi ona pogodila nevineljude ili pak njegovo mrtvo tijelo koje više ne osje%a. & druge strane navo*enje i pomaganje u samoubistvu je u ve%ini krivičnih kodifikacija navedeno kao krivično djelo.

$rema tome drugoj grupi odluka o kraju života pripada sudjelovanje u samoubistvo, ato je čin poticanja na samoubistvo ili pomaganja drugome u oduzimanju vlastitog života.!

(urkovi%, >oksandi% "idlička i aršavelski, 3'35 ;). $od poticanjem se podrazumijeva usmjeravanje volje druge osobe u pravcu izvršenja suicida. >iječ je osvojevrsnom postupku negacije i potčinjavanja slobode volje osobe samoubice od stranedruge osobe. $od pomaganjem treba shvatiti prije svega davanje savjeta ili uputa kako dase samoubistvo počini, odnosno stavljanje na raspolaganje sredstava za izvršenje suicida počinitelju. $očinjenje samoubistva ili njegov pokušaj uvjet je za postojanje odgovornostionih koji navode ili pomažu, ono se javlja kao objektivni uvjet kažnjivosti učestvovanja usamoubistvu.

# nekim zemljama postoje i udruženja za pomo% pri samoubistvu. # novije vrijeme sve prisutniji je i fenomen turizma smrti za osobe koje boluju od teških bolesti i žele okončatisvoj život, a ne mogu to zakonito učiniti u svojoj zemlji zbog čega odlaze u druge zemlje

umrijeti dostojanstveno. # mnogim zemljama primjenom načela akcesornosti iz okolnostida samoubistvo nije krivično djelo izvodi se argument za legalizaciju sudjelovanja usamoubistvu. Neneralno gledano...

u tretiranju pomo%i u samoubistvu primjetna su dva oprečna stava, koja zauzimajusistemi pojedinih zemalja. $o jednom, pomo% u samoubistvu koje je opravdanosamo po sebi ne podliježe sankcijama, pod uslovom da se tim postupkom nenarušavaju prava ma koje tre%e osobe. $rema drugom gledištu koje je zastupljeno uzakonodavstvu najve%eg broja zemalja, pomaganje u samoubistvu predstavlja idanas krivično djelo, iako samoubistvo po sebi to nije.! (Klajn.-ati%, 3365 '?.).

$omo% u samoubistvu tako ne sanckionišu zakonodavstvo Ivedske, Crancuske, 7jemačke, Ikotske, Ivajcarske'@ i države eksas.

& druge strane u &=D-u poticanje i pomaganje u samoubistvu je u ve%ini državakazneno djelo, osim u saveznim država <regon, Rashington i ontana gdje su ododgovornosti za kazneno djelo isključeni liječnici koji smiju pomo%i svojim pacijentimau samoubistvu prema posebno predvi*enoj proceduri.

.1. UČESTVOVANJE U SAMOUBISTVU PREMA ZAKONODAVSTVU BIH

# članu '63. K9 C+:8 pod nazivom #čestvovanje u samoubistvu navodi se sljede%e5

(') Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u samoubistvu, pa ono budeučinjeno, kaznit %e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.() Ko djelo iz stava '. ovog člana učini prema maloljetniku ili prema osobi čija je

'@ $rema ovom zakonodavstvu poticanje ili pomaganje u samoubistvu kažnjivo je samo ako se temelji nasebičnom motivu.



sposobnost shva%anja značenja svog djela ili upravljanja svojim postupcima bitnosmanjena, kaznit %e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.(?) Ko djelo iz stava '. ovog člana učini prema djetetu ili prema osobi koja nijemogla shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, kaznit %e se počlanu '. (#bistvo) stav '. ovog zakona.

(@) Ko okrutno ili nečovječno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi uodnosu kakve podre*enosti ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubistvo teosobe, kaznit %e se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.(GGG.oss.ba. Krivični zakon C+:8. $reuzeto @.'.3''. sa5http511GGG.oss.ba1dokumenti1KrivicniMzakonMC+:8.pdf )

<va inkriminacija je prije donošenja novog K9 C+:8 postojala pod nazivom navo*enjena samoubistvo i pomaganje u samoubistvu. 7ovim krivičnim zakonom C+i8 su, poredizmjene u nazivu ovog krivičnog djela, izvršene izmjene i u tom smislu što je izostavljenaodredba stava ;. čl.'6;. ranijeg zakona, koja ja davala mogu%nost blažeg kažnjavanjaukoliko je uslijed djela iz stava '. do @.ovog člana, samoubistvo samo pokušano.!

(Komentar K9 C+:8, 33;5 B?). <vo rješenje je zadržano u K9 >&-a u članu ';?. stav .9akon >&-a predvi*a lakši oblik djela ako je pomaganje u samoubistvu izvršeno podosobito olakšavaju%im okolnostima (st.; čl.';?.).

BIBLIOGRA!IJA

+eširevi% ". (33). (ogovi su pali na teme0 o ustavu i bioetici. =nali $ravnogCakulteta u +eogradu H:", no.5 3;-B.Eavan &., Dolan &. (333). &uthanasia0 debate over the right to die. 7eG Tork5 he

>osen $ublishing Nroup.2izmi% /. (334). (ioetika i medicinsko pravo. &plit5 $ravni fakultet &veučilišta u

http://www.oss.ba/

http://www.oss.ba/dokumenti/Krivicni_zakon_FBIH.pdf

http://www.oss.ba/

http://www.oss.ba/dokumenti/Krivicni_zakon_FBIH.pdf



&plitu.Dropuli% /. (33;). *amoubojstvo i eutanazija 1 dva lica prava na smrt , 8rvatska

pravna revija, ", no.'3 6'-4'.Nomein D. (333). #ratki vodič kroz &vropsku konvenciju o ljudskim pravima.

&trasbourg5 Eouncile of Furope $ublising

Fnglert T. (33@). &thical &2e, &uthanasia 3olumen // 1 National and &uropean perspectives. &trasbourg5 Eouncil of Furope.Klajn-ati% ". (336). %omeramo granice. +eograd5 :nstitut društvenih nauka.Kolari% D. (336). 'ktivna i pasivna eutanazija i pravo na život . $ravni život5

2asopis za $ravnu eoriju i $raksu H":, no.BKurtovi% =., $etri% :. (333). #azneno djelo usmrćenja na zahtjev i eutanazija,

vol.'.broj . :ntellectio :uris Eentar za pravna istraživanja i dokumentaciju,$ozai% ". ('BB4). <bnovljeni život, &utanazija pred zakonom.Iegota :. ('BB). Nova medicinska etika i eutanazija. >ijeka5 edicinski fakultet

>ijeka.urkovi% K., >oksandi%-"idlička &., aršavelski =. (3'3). &utanazija i

potpomognuto samoubojstvo 1 etičke dileme kriminalne politike. 8rvatski ljetopis zakazneno pravo i praksu, no.'6Komentar K9 C+i8 (33;). &avjet, "ije%e Furope, Furopska komisijahttp511hrcak.srce.hr . !eklaracija o eutanaziji.

http511GGG.hjpc.ba &vropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama.

GGG.oss.ba. #rivični zakon 4(/- .


http://www.hjpc.ba/

http://www.oss.ba/


http://www.hjpc.ba/

http://www.oss.ba/

Documents

Pravo na smrt